Blokada željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori se nastavlja. Predstavnik zaposlenih Željezničke infrastrukture koji su u obustavi rada Andrej Kaluđerović kaže za Antenu M da od juče nijesu imali nikakv kontakt sa menadžmentom kao ni resornim ministarstvom, te da ne zna hoće li i danas biti pregovora.
- Ništa se nije desilo, poslije onoga više nije bilo promjena, nije nas niko više pozivao. Kao što smo rekli, mi smo tu, čekamo da opet nastavimo da, ako treba, pregovaramo, jer to je u interesu svih i radnika i željezničkog sistema, a i same države. Kao što vidite, sve stoji, ništa ne može da se pokrene, niko ne radi. Nije postignut dogovor, kao što oni izjavljuju zbog neke sitnice, a to je bilo 5.000 do 6.000 na mjesečnom nivou, gdje nisu htjeli da odvoje taj posao rasporednih stanica. Od 105 ljudi za 35 ljudi smo tražili neki taj dodatak za rasporednu stanicu, gdje je veći obim posla da se on odvoji od manjih stanica. I na to nisu htjeli da pristanu - kazao je Kaluđerović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmenadzment-zicg-pristao-da-poveca-zarade-svim-zaposlenima-ponuda-odbijena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Očekivali su i da se ovim povodom oglasi Vlada.
- Vlada i Ministarstvo je trebalo da budu odgovorni u petak, a ne juče ili danas. Što se nas tiče mi smo tu svakako, a na njima je to kolika je odgovornost sa njihove strane. Nismo čuli Vlada da se oglasila nijednom povodom ovog pitanja. Četiri dana stoji nešto, željeznica je zaustavljena, Vlada o tome nema kad da priča. Nijesmo čuli nijedan komentar od Vlade - naveo je Kaluđerović.
Podsjetimo, izvršna direktorica Željezničke infrastrukture Marina Bošković kazala je juče nakon neuspjelih pregovora da iza dijela štrajkača stoje elementi organizovane grupe čiji je cilj sabotaža države, te pozvala policiju i tužilaštvo da reaguju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kaluđerović: Željeznica zaustavljena četiri dana, Vlada o tome nema kad da priča

U toku su razgovori između predstavnika radnika Željezničke infrastrukture Crne Gore, koji su obustavili saobraćaj i predstavnika menadžmenta, Ministarstva saobraćaja i sindikata.
Razgovori su, kako javlja reporter Gradskog portala, počeli u 8 sati.
Od petka ujutro, na prugama su spuštene rampe usljed štrajka blizu 90 zaposlenih u Železničkoj infrastrukturi Crne Gore.
Zaposleni zahtijevaju veće zarade, dok rukovodstvo ŽICG smatra da su protesti nezakoniti, te da nijesu opravdani.
Iz borda te kompanije su na poslednjem sastanku kazali kako „da svako uvećanje zarada treba da bude u zakonskim okvirima, kroz pregovore sa reprezentativnim sindikatima, u cilju izrade i zaključivanja Kolektivnog ugovora”.

Četvrti dan blokade željezničkog prevoza, u toku razgovori sa radnicima

Treći dan zaredom traje blokada željezničkog saobraćaja zbog obustave rada nezadovoljne grupe radnika Željezničke infrastrukture, koji traže bolje uslove. Kako kažu, niko im se iz menadžmenta nije direktno obratio, dobili su samo dopis u kojem ih pozivaju da puste saobraćaj, te onda počnu pregovore. Manjinski akcionari upozoravaju da je blokadom nanesena ogromna šteta privredi i društvu. Od nadležnih traže da sankcionišu sve učesniske obustave, jer rade protivzakonito i ugrožavaju interese kompanije i akcionara. Iz Montekarga poručuju da zbog blokade kasni isporuka robe, te da će doći i do kašnjenja brodova, što će dovesti do milionske štete. Putnici iz međunarodnog voza Beograd - Bar, čiji su automobili danima bili zarobljeni u vagonima na željezničkoj stanici u Podgorici zbog obustave rada, danas su ih najzad preuzeli. Iako menadžment Željezničke infrastrukture nije omogućio saobraćanje voza do Bara, koordinisanim aktivnostima svih službi organizovali su istovar vozila.&nbsp; Putnici su za Televiziju E istakli da su nezadovoljni, jer im je cijela situacija zakomplikovala odmor. <h2>ANKETA</h2> "Htjeli smo ljetovanje na primorju, a dobili smo ljetovanje u Podgorici evo treći dan. Tako da, očekujemo da se ova situacija riješi, da dobijemo naše vozilo, unutra su nam lične stvari. Konfiskovano nam je vozilo, oduzeta imovina, evo treći dan, bez osnovnih ličnih stvari kako bismo mogli da započnemo naše ljetovanje. Godinu čekamo ovaj odmor i evo treći dan smo odmora bez, na golom asfaltu u Podgorici."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824210832_180eb3a007eeeee9cb36e127fdd774d2ba99e41efa0e6f85928ba28015df3469.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824210832_180eb3a007eeeee9cb36e127fdd774d2ba99e41efa0e6f85928ba28015df3469" data-rendition-name="original" width="1918" height="1078" loading="lazy" alt="Anketa "> </figure>  "Smijem se od muke. Treći dan sam ovdje, a još nisam pipnuo more. Nikad više na voz neću da stavim auto, anti-reklama totalna. Prvi dan smo sjedeli ovdje do devet uveče u nadi da ćemo dobiti svoj auto, da nam neće biti otuđen."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824210832_0a114496980faccb4bdb3677b3578eddcbf663a9162bd793c19a0132acdb0517.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250824210832_0a114496980faccb4bdb3677b3578eddcbf663a9162bd793c19a0132acdb0517" data-rendition-name="original" width="1918" height="1077" loading="lazy" alt="Anketa"> </figure>  "Juče sam dolazila u Podgoricu da uzmemo stvari. Juče su nam otvorili za stvari, znači dva dana smo bili bez ičega što se tiče garderobe. Juče sam došla po stvari, vratila se, da bi danas javili da može auto da se preuzme. Bili smo u Šušnju i sad smo došli. Sve ove dane smo išli taksijem, šta ćemo, ne možemo drugačije."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824210832_7e7cf8820cdb3beb8a6e11698b2c5530248e5a68f0d01ecec79b2628c5d643b8.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250824210832_7e7cf8820cdb3beb8a6e11698b2c5530248e5a68f0d01ecec79b2628c5d643b8" data-rendition-name="original" width="1917" height="1077" loading="lazy" alt="Anketa"> </figure>  "Znamo kako je boriti se protiv korupcije i mi isto kroz to prolazimo, tako da nismo protiv, samo neka „pumpaju“ i neka blokiraju. Ali, stvarno, da nemaju rampu u glavnom gradu, da imaju jednu rampu, Željeznica u cijeloj Crnoj Gori, malo je nevjerovatno. Tako da, da, mi smo tri dana bez stvari, u kolima su nam ostale stvari."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824210836_3219ebf812b317fbcc68a9d8995d53ebd202b493810e2a6515807f9a7bb619c4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250824210836_3219ebf812b317fbcc68a9d8995d53ebd202b493810e2a6515807f9a7bb619c4" data-rendition-name="original" width="1918" height="1078" loading="lazy" alt="Anketa"> </figure>  &nbsp;

Treći dan blokade željezničkog prevoza, putnici nezadovoljni jer im je cijela situacija zakomplikovala odmor

Iz Odbora direktora Željezničke infrastrukture Crne Gore saopšteno je da su održali hitan sastanak zbog blokade željezničkog saobraćaja, te da su jednoglasno pružili podršku izvršnoj direktorici Marini Bošković u cilju rješavanja nastale situacije i svih napora na normalizaciji saobraćaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fspustene-rampe-blokirane-pruge-u-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Takođe, konstatovano je da svako uvećanje zarada treba da bude u zakonskim okvirima, kroz pregovore sa reprezentativnim sindikatima, u cilju izrade i zaključivanja Kolektivnog ugovora - naveli su oni u saopštenju.
Odbor direktora, kažu oni, poziva zaposlene koji su potpisali „obustavu rada“ da omoguće normalno odvijanje saobraćaja, kako bi se spriječila veća šteta i stvorili uslovi za konstruktivne razgovore.
Podsjećamo, blokada željezničkog saobraćaja je počela jutros u devet sati - usljed revolta grupe radnika Željezničke infrastrukture, koji su od uprave tog preduzeća zahtijevali da se izjasne o njihovim zahtjevima da im plate budu povećane.

Odbor direktora ŽICG održao hitan sastanak: Bošković podrška za rješavanje situacije, zaposleni da omoguće normalno odvijanje saobraćaja

Zbog štrajka Željezničke infrastrukture Crne Gore ove godine neće realizovati kampanja“Na put za Bedem fest biram besplatni voz, cool je skroz, saopštili su organizatori festivala.
Ova kampanja je dosad obezbjeđivala svim ljudime koji su željeli da posjete festival Bedem fest besplatno putovanje iz Podgorice do Nikšića.
Podsjećamo, u Crnoj Gori jutros u devet sati počela je blokada željezničkog saobraćaja, dok je za putnike organizovan alternativni prevoz autobusima.
Sve se dešava usljed revolta grupe radnika Željezničke infrastrukture, koji su od uprave tog preduzeća zahtijevali da se izjasne o njihovim zahtjevima da im plate budu povećane.
Kako piše Bar Info, ukoliko štrajk grupe radnika Željezničke infrastrukture ne bude obustavljen, autobusima iz Bara će ići i putnici koji su planirali da krenu ka Podgorici i Bijelom Polju u 11:36, 14:13 i 15:30 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fspustene-rampe-blokirane-pruge-u-crnoj-gori&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zbog blokade željeznice nema besplatnog prevoza na Bedem fest

Članstvo Crne Gore u EU koštalo bi svakog građanina EU šokantnih 0,27 eura godišnje, kazao je na društvenoj mreži X šef Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji Petar Marković.
On je ukazao na istraživanje Centra za evropske politike iz Beograda o apsorpcionom kapacitetu Unije.
- Otišao sam u supermarket po inspiraciju i jedina stvar koju sam mogao da nađem sa tako smiješno zanemarljivom cijenom bila je veoma mala glavica zelene salate - rekao je Marković.
Naveo je da je pristupanje Crne Gore za EU budžetski ekvivalent pronalaženja sitnog novca u sofi.
On je zahvalio CEP Beograd na kontekstualizaciji debate o apsorpcionom kapacitetu Unije ovim podacima.

Članstvo Crne Gore građanina EU koštaće 27 centi godišnje

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je danas da Mađarska bira put mira kada je riječ o rusko-ukrajinskom ratu, objavivši da je poslao pismo predsjedniku Evropske komisije Antoniju Košti u kojem je izložio stav Budimpešte o američkoj mirovnoj inicijativi za Ukrajinu.
Na društvenim mrežama Orban je naveo da je rusko-ukrajinski rat, zajedno s cijelom Evropom, došao do prekretnice, te dodao da predsjednik SAD-a Donald Tramp „ne želi odustati od donošenja mira u Ukrajinu“, prenosi Hirado.
Prema njegovim riječima, Evropa se nalazi pred „dvije mogućnosti“.
– Možemo se izvući iz ćorsokaka i konačno, kao cijela Evropa, stati iza mirovne inicijative predsjednika Trampa, uključujući i birokrate u Briselu. Naravno, da bi se to desilo, lideri koji zagovaraju rat moraju se suočiti s činjenicom da su posljednje tri i po godine trošili novac evropskih građana na izgubljen rat – istakao je Orban.
Upozorio je da bi „drugi put“, ukoliko evropske zemlje nastave pružati finansijsku i vojnu podršku Ukrajini, „mogao postaviti temelje za evropsko-ruski rat“, podsjećajući da „Evropa već ima tragična iskustva s takvim scenarijima“.
– Nema dileme koji put Mađarska bira – put mira. To je mandat koji nam je dao mađarski narod, to je ono što nalažu moral i zdrav razum, poručio je Orban.

Orban prijeti Evropi: Imamo dva puta, a jedan vodi u evropsko-ruski rat

U Podgorici su počele intenzivne pripreme rukometne reprezentacije Crne Gore za najveći izazov u 2025. godini – Svjetsko prvenstvo koje će se održati od 26. novembra do 14. decembra u Holandiji i Njemačkoj. Crnogorska javnost s velikim optimizmom prati rad „lavica“, uvjerena da je tim spreman da i ove godine pruži maksimum.
Gošće emisije Budilnik vikendom bile su Dijana Trivić i Katarina Džaferović, koje su govorile o atmosferi u timu, očekivanjima i predstojećim izazovima.
Budilnik vikendom možete pratiti subotom i nedjeljom od osam sati na E televiziji.

Lavice krenule u pohod na Svjetsko prvenstvo: Počele pripreme u Podgorici

Na Novom Beogradu, iza trafike na Bulevaru Arsenija Čarnojevića, ubijen je Tadija Pantić (25), vođa navijača Partizana iz Zemuna, nezvanično saznaje Nova.rs
Kako navodi Blic, on je već dva puta izbjegao smrt.
– Bio je akter filmskog obračuna navijača na Gazeli u junu ove godine. Kamere su tada zabilježile kako napadači na skuterima okružuju automobile u kojima su bili navijači Partizana koji su se vraćali sa košarkaške utakmice, a u jednom od vozila bio je i T. P. Napadači su i tada pucali – tvrdi izvor Blica i dodaje da se sumnja da je T. P. bio meta „bombaša“ iz Kosovske ulice.
Podsjetimo, državljanin Sjeverne Makedonije Martin S. (21) stradao je 30. septembra u eksploziji u iznajmljenom stanu u Kosovskoj ulici u Beogradu. Sumnja se da je eksplodirala eksplozivna naprava, ali nije bilo saznanja zašto se nalazila u stanu i kome je bila namijenjena.
Podsjetimo, pucnjava se dogodila danas u 11.45 na Novom Beogradu, kada je od povreda u predjelu glave preminuo mladić. Napadač je nakon napada pobjegao, a policija traga za njim, piše Nova.rs.

Na Novom Beogradu ubijen vođa navijača Partizana

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: blokada-zeljeznice