Predstavnici koalicija „Za budućnost Šavnika“ i „Idemo ljudi“ danas će organizovati dvočasovnu blokadu regionalnog puta Šavnik -Žabljak zbog reizbora Jugoslava Jakića za predsjednika te opštine.
Oni su ranije poručili da neće odustati od protesta dok se ne rješi politička kriza „izazvana izbornim turizmom u Šavniku“.
Do sada je blokada puta Šavnik - Žabljak trajala od 13.45 do 15 sati, a od danas će biti produžena na dva sata - od 12.30 do 14.30.
Iz opozicionih partija tvrde da aktuelna vlast nije sa njima uspostavila nikakvu komunikaciju.
- Očigledno ovo je jedini preostali način kojim možemo da natjeramo ovu vlast da nešto preduzme - ističu u šavničkim opozicionim partijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Od danas dvočasovne blokade puta Šavnik - Žabljak zbog reizbora Jugoslava Jakića

Građani Cetinja i danas su blokirali magistralni put Cetinje–Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, tako iskazujući podršku zahtjevima neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ koji, prije svega, traže da premijer Milojko Spajić smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksu Bečića nakon tragedije na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi. Kako javlja Cetinjski list, kolone vozila na prilazima Cetinju iz pravca Podgorice i Budve potvrđuju da protest utiče na svakodnevni život, ali i da građani ostaju istrajni.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022419020_95c39c0838ef9271618f7aeafe42c42f2e48113c99c086f2288e9aea36e1ffc8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022419020_95c39c0838ef9271618f7aeafe42c42f2e48113c99c086f2288e9aea36e1ffc8" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Kolone na Cetinju"> </figure>  Osim Cetinjana, svakako da su istrajni i Kotorani. I oni su večeras blokirali saobraćaj na rivi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250224180216_1de23f9e8043f7b2a2a249ab28312e29b572f9943e052100da3442384f342101.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250224180216_1de23f9e8043f7b2a2a249ab28312e29b572f9943e052100da3442384f342101" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Kotorani, blokada"> </figure>  Okupljeni su zviždali i uzvikivali: ostavke, ostavke, foteljaši... Njihova blokada trajala je 23 minuta - simbolično za izgubljena 23 života u masakrima na Cetinju. Na današnjoj blokadi na pješačkom prelazu na rivi istaknuti su transparenti na kojima je pisalo: „Osuđeni teroristi vode državu“, „Bečiću MRŠ Danilo PRŚ, BezbijeDNOst?“, „Kotor pamti“, „Ostavke“...

Cetinjani i Kotorani i večeras blokirali saobraćaj u znak podrške „Kamo śutra“

I večeras su se građani okupili u nekoliko crnogorskih gradova sa namjerom da pruže podršku neformalnoj studentskoj grupi ''Kamo śutra" i traže ispunjenje zahtjeva i preuzimanje odgovornosti zbog tragedije na Cetinju 1. januara 2025. godine u kojoj je stradalo 13 ljudi. Ove večeri, po prvi put u Danilovgradu se okuplja grupa građana da pruži podršku studentima. Oni blokiraju magistralni put Podgorica-Nikšić u Orjoj luci kod restorana Mastika večeras od 17 do 18 sati. I na Cetinju, kod Kruševog ždrijela su se večeras okupili studenti i građani. Blokada na Cetinju počela je u 17:26 i trajaće sat vremena- do 18:26 sati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022118028_29b68a4fe53fa8dfd845df0f6ecd6228c340fe5961be3cb882e622191da6f442.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022118028_29b68a4fe53fa8dfd845df0f6ecd6228c340fe5961be3cb882e622191da6f442" data-rendition-name="original" width="1800" height="1232" loading="lazy" alt="Blokada na Kruševom ždrijelu Cetinje"> <figcaption>Blokada na Kruševom ždrijeluVL</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221180212_15cc074a7388055274d651b499a5fe6975b7dc3249d5a91d954adcfcdfc31f87.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250221180212_15cc074a7388055274d651b499a5fe6975b7dc3249d5a91d954adcfcdfc31f87" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Kruševo ždrijelo blokada"> <figcaption>Blokada na Kruševom ždrijeluVL</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221180220_4b8bb26e42390fbf9923b6dbf83706ed1cacde37ab7a08a27adbad76d9c2d872.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250221180220_4b8bb26e42390fbf9923b6dbf83706ed1cacde37ab7a08a27adbad76d9c2d872" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Blokada Cetinje"> <figcaption>Blokada, Kruševo ždrijeloVL</figcaption> </figure>  Blokada je počela i u Budvi, gdje su se na kružnom toku kod stadiona okupili studenti i građani da traže odgovornost od nadležnih institucija.&nbsp; Iz neformalne studentske grupe ''Kamo śutra" za sjutra je najavljen portest u Pogdorici ispred zgrade MUP-a sa početkom u 19 i 30 sati.

Večeras prvi put blokada u Danilovgradu, građani pružili podršku studentima i u Budvi i na Cetinju

Vještačka inteligencija zbori da u vremenu kriza, izazova i nesreća koje nas pogađaju zajedništvo nije luksuz već nužnost. Čak i tehnologija prepoznaje značaj zajedništva definišući ga kao ośećaj pripadnosti, povezanosti i međusobne podrške među ljudima koji dijele zajedničke ciljeve, vrijednosti i interese.
Dalje, ista ta tehnologija prepoznaje da zajedništvo omogućava lakše prevazilaženje kriza i izazova, te nas čini snažnijima, povezanijima i sposobnijima da gradimo bolji svijet.
Ali ono što nas danas navodi da govorimo o zajedništvu nije teorija već tragedija.
Aristotel je u svojoj Poetici definisao tragediju kao uzvišeni oblik književnosti koji izaziva saośećanje (eleos) i strah (fobos), dovodeći do pročišćenja emocija – katarze. Tragedija, prema njemu, omogućava emocionalno proživljavanje sudbine junaka, pružajući unutrašnje pročišćenje i duhovno olakšanje.
Cetinje je, nažalost, u proteklim godinama i mjesecima prečesto doživljavalo tragedije. Ali nije tragedija ta koja nas definiše. Ono što nas oblikuje jeste način na koji na nju odgovaramo.
I, zaista, zajedništvo i solidarnost alati su za prevazilaženje tragedija i postizanje kolektivne katarze, kako bismo iz haosa pronašli smisao, iz bola izvukli pouke, a iz nesreće izgradili snagu.
Gradonačelnik Cetinja bio je jasan: „Cetinje mora ići naprijed zajedništvom i saradnjom.“
To ne smije ostati samo fraza. To mora biti realnost, jer nema izlaza iz sadašnje situacije bez zajedničkoga djelovanja.
Samo međusobnim uvažavanjem, tolerancijom, dijalogom i ośećajem odgovornosti možemo pronaći izlaz iz izazova koji su pred nama. Cetinje, Crna Gora, naša đeca i mladost moraju biti iznad svih forsiranih razlika i nesuglasica.
Zajedništvo se mora dokazati djelima. I to ponajprije na Cetinju, đe skoro i da nema nikakvih bitnih prepreka zajedništvu.
Cetinjski parlament i odbornici jasno su zatražili odgovornost za nesreće i propuste koji su nas doveli do ovoga trenutka. Tu istu odgovornost adresirali su i studenti iz neformalne grupe „Kamo śutra“ u svojim zahtjevima za pravdu i promjene u društvu.
Zajedništvo nam je potrebno i da bi se ti ciljevi ostvarili. Potrebno nam je zajedništvo u podršci studentima, u institucionalnoj borbi za odgovornost, u insistiranju na promjenama.
Zato je dobrodošla izjava gradonačelnika. Zato su bitne odluke odbornika cetinjskoga parlamenta. Zato je važan otpor građana koji ne pristaju na ćutanje. Zato su protesti i blokade neophodne, jer nas podśećaju da sloboda, pravda i odgovornost ne dolaze same – za njih se moramo boriti.
Nije slučajno što su borba, otpor i protesti najistrajniji na Cetinju – jer to nije samo geografska tačka već istorijski simbol borbe za dostojanstvo, pravdu i slobodu.
Ako nas je istorija čemu naučila, to je da Cetinje i Crna Gora nikada nijesu bili jači nego onda kada su bili ujedinjeni u svojim zahtjevima i borbi.
Ali ne može biti zajedništva bez vrijednosti, morala i pravde. Osobito je to jasno danas kad se zajedničke vrijednosti ne dijele s onima koji ne preuzimaju odgovornost za tragedije na Cetinju. S njima se ne može zajedno boriti za pravdu. Protiv njih se borimo kako bismo došli do pravde. To je činjenica koju moraju osvijestiti sve procrnogorske i proevropske partije na Cetinju, jednako one na vlasti i one u opoziciji. Jer je uspostava zajedništva i dolazak do zajedničkoga cilja odgovornost i obaveza i jednih i drugih – i onih na vlasti i onih u opoziciji.
Zašto Demokrate i dalje obnašaju vlast u Cetinju, pitanje je za sve političke subjekte na Cetinju i njihove lidere. Zašto i dalje obnašaju vlast ako ne stoje zajedno s građanima na Kruševu ždrijelu, đe se traži ispunjenje zahtjeva cetinjskoga parlamenta? Solidarišu li se cetinjske Demokrate sa žrtvama masovnoga zločina ili s onima koji taj zločin zataškavaju bježeći od odgovornosti kao da su naši sugrađani stradali od groma u planini a ne od čovjeka koji je naočigled policije, koja je pod upravom tih Demokrata, satima harao gradom dok sâm sebi nije presudio?
Stoga, vrijeme je za djela. Ako smatrate da je vrijeme za djela, onda se vidimo na Kruševu ždrijelu. Vidimo se na svim skupovima na kojima se na odgovornost pozivaju oni koji od odgovornosti bježe.
Jer riječi bez djela ne znače ništa. Vrijeme je da pokažemo da zajedništvo nije samo fraza, već snaga koja mijenja stvarnost. Da je tako, to moraju pokazati svi procrnogorski subjekti na Cetinju (a onda za njima i u Crnoj Gori). Ovoga puta ne treba ponude iznositi tvitovanjem, kao prije četiri godine, no jasnim i otvorenim dogovorima iz kojih će izaći zajedno, s jasnim zajedničkim ciljem i porukom da su zarad toga cilja odlučili odbačiti stare zađevice.
A kuda ćemo śutra, ako ne zajedno? Ako ne kroz katarzu?

1250x600

Cetinju je potrebno zajedništvo. Crnoj Gori je potrebno zajedništvo.

U znak podrške neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ koji u Podgorici, nakon više protesta, organizuju i blokade kojima traže odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora za tragediju u kojoj je na Cetinju ubijeno 13 ljudi - bunt se proširio i na druge gradove, pa su večeras građani organizovali blokade i u Prijestonici, Nikšiću, Kotoru, Budvi, Baru i Herceg Novom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205170228_021bb1b00cceb7e18c092c672add2bbf1ad639a8b750dcce29fb1c59c7eb0a54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205170228_021bb1b00cceb7e18c092c672add2bbf1ad639a8b750dcce29fb1c59c7eb0a54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Blokada Cetinje"> <figcaption>Sa blokade na Cetinju</figcaption> </figure>  Građani su u Nikšiću od 17.26 sati blokirali kružni tok kod Pošte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205180212_0a1bd992bda1462ba53ba62853d2321309b5f0d366c9b5a93fc37710674f2f94.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250205180212_0a1bd992bda1462ba53ba62853d2321309b5f0d366c9b5a93fc37710674f2f94" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Blokada u Nikšiću"> <figcaption>Blokada u Nikšiću</figcaption> </figure>  Jedna od poruka na transparentima u tom gradu je bila „śedi, ja ću“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205180216_0d722731f299c48dc29bf104fbab67f3f35d0bae99b8cff973f0b71b7abd8ac6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250205180216_0d722731f299c48dc29bf104fbab67f3f35d0bae99b8cff973f0b71b7abd8ac6" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="„śedi, ja ću“ NK"> </figure>  U Baru su okupljeni podršku neformalnoj grupi studenata i njihovim zahtjevima izrazili na glavnoj ulici naspram Robne kuće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205170232_aed28794205b7667941c6711391a9029e036dbb0154077a3a3b2d881454c0757.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250205170232_aed28794205b7667941c6711391a9029e036dbb0154077a3a3b2d881454c0757" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada u Baru"> <figcaption>Blokada u Baru(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U Kotoru je u isto vrijeme blokiran pješački prelaz kod Luke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205170232_40cbb93b84e498d69102d1f0845ab9744c87ee21167674cc582d67e8984e9cd0.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250205170232_40cbb93b84e498d69102d1f0845ab9744c87ee21167674cc582d67e8984e9cd0" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Kotor"> <figcaption>Blokada u Kotoru(Photo: PA)</figcaption> </figure>  U Herceg Novom je blokiran kružni tok u Meljinama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020518024_d9a23aa1b76cbf51b2bbbfc012912cc2d115198aa91a42192537190f2ae47088.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025020518024_d9a23aa1b76cbf51b2bbbfc012912cc2d115198aa91a42192537190f2ae47088" data-rendition-name="original" width="1600" height="720" loading="lazy" alt="Blokada u Herceg Novom"> <figcaption>Blokada u Herceg Novom</figcaption> </figure>  Na kružnom toku kod stadiona Lugovi održana je i blokada u Budvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205180212_314543cc08d8b7bfb0790e725f277357afffb04dc2ad600a7af80def55d1829f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250205180212_314543cc08d8b7bfb0790e725f277357afffb04dc2ad600a7af80def55d1829f" data-rendition-name="original" width="690" height="380" loading="lazy" alt="Sa blokade u Budvi"> <figcaption>Sa blokade u Budvi(Photo: X)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdidileja%2Fstatus%2F1887184159619129394&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U „Kamo śutra“ su isprva tražili da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera Milojka Spajića traže da ih on smijeni. I danas, kao i prethodnih dana, protestuju jer ni on tim povodom nije uradio ništa. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocinje-blokada-kamo-sutra-iznad-karvera&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja. Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Podrška za „Kamo śutra“ stiže iz više gradova: Saobraćaj blokiran i na Cetinju, u Nikšiću, Baru, Kotoru, Budvi i Herceg Novom

Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" saopštila je da oni trenutno organizuju isključivo blokade u Poddgorici, ali da podržavaju slične aktivnosti u svim crnogorskim gradovima.
Podsjećamo, pored najavljene blokade u Podgorici, građani će se danas u 17: 26 sati, u znak podrške studentima, okupiti u još šest gradova - Baru, Nikšiću, Budvi, Cetinju, Herceg Novom i Kotoru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fblokade-i-buka-u-sedam-crnogorskih-gradova-studenti-i-gradani-traze-odgovornost-za-tragediju-na-cetinju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Veoma nas raduje što vidimo građane/ke koji se u svojim gradovima okupljaju i blokiraju saobraćajnice! Naša organizacija trenutno organizuje isključivo blokade u Podgorici, ali podržavamo građanske blokade u svim gradovima, pod uslovom da nijesu partijski organizovane - navedeno je u objavni grupe "Kamo śutra" na mreži X.
Mole sve koji pripremaju vizuale za blokade u svojim naseljima i gradovima da ne koriste njihov logo, budući da se na taj način stvara zabuna kod građana, koji im, kako kažu, već šalju upite o blokadama za koje oni nemaju informacije. 
- Svi na ulice! Hvala - poručuli su iz grupe "Kamo śutra".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1887085585099010467&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Predstavnici grupe "Kamo śutra" i građani u Podgorici lokiraće se danas u 17:26 sati na mostu iznad knjižare Karver. Istovremeno, na 23 minuta biće blokiran i kružni tok na ulazu na Cetinje, ali i kružni tok kod stadiona u Budvi.
Takođe, u isto vrijeme građani u Nikšiću blokiraće kružni tok kod Pošte, dok će u Baru okupljeni protestovati na glavnoj ulici preko puta Robne kuće.
U Kotoru će od 17:26 sati biti blokiran pješački prelaz kod Luke, a u Herceg Novom kružni tok u Meljinama.

"Kamo śutra": Podrška blokadama u svim gradovima, pod uslovom da nijesu partijski organizovane

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić donio je 13 odluka o pomilovanju, a na spisku pomilovanih su studenti, profesori i direktori nekoliko škola, saopšteno je iz tamošnjeg predsjedništva. 
 
Do odluke dolazi dva dana nakon što je Vučić najavio da će pomilovati studente i profesore protiv kojih se vode krivični postupci nakon učešća na masovnim protestima, koji se u protekla tri mjeseca organizuju širom Srbije, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Na protestima se traži krivična i politička odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu, gdje je 1. novembra poginulo 15 ljudi. 
 
Studenti, koji u blokadi drže više desetina državnih fakulteta u Srbiji, zahtijevali su da se zaustave krivični postupci protiv demonstranata koje je policija hapsila na protestima, među kojima je bilo studenata i profesora. 
 
Kako je saopšteno iz Predsjedništva, pomilovano je troje studenata iz Novog Sada - D. B, M. M. i M. K, I. B. iz Požege, R. S. iz Sremske Kamenice, kao i M. S. iz Žablja. 
 
Vučić je, kako je saopšteno, pomilovao jednog dekana – N. J. iz Niša, i jednog docenta na fakultetu - R. J. iz Novog Sada. 
 
U saopštenju se navodi da su takođe pomilovana četiri direktora škola - B. M. iz Šapca, M. E. iz Bogatića, M. I. iz Šapca, S. M. J. iz Šapca, kao i jedan pomoćni radnik u školi V. M. iz Prokuplja. 
 
Odluke o pomilovanju dostavljene su Ministarstvu pravde radi sprovođenja dalje procedure. 
 
Talas protesta, koji su na ulice izveli desetine hiljada građana, pokrenuo je pad nadstrešnice rekonstruisane Željezničke stanice 1. novembra, kada je 15 ljudi poginulo, a dvoje teško povrijeđeno. 
 
Studenti su od vlasti zahtijevali i objavu kompletne dokumentacije o rekonstrukciji stanice, kako bi se utvrdila krivična odgovornost za nesreću. 
 
Oni, takođe, traže i da se procesuiraju svi napadači na studente i profesore na protestima nakon novosadske nesreće. 
 
Vučić je u ponedjeljak kazao da su ispunjeni svi studentski zahtjevi, dok studenti u blokadi nastavljaju proteste. 
 
Premijer Srbije Miloš Vučević podnio je u utorak ostavku, nakon napada na grupu studenata ispred prostorija vladajuće Srpske napredne stranke. 
 
Ostavku je istog dana podnio i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.

Vučić donio 13 odluka o pomilovanju

Aleksandar Vučić je ključni problem srpskog društva, a Srbija i Crna Gora su danas suspendovane države. Model koji je Vučić primijenio u Srbiji, a riječ je o pravljenju nefunkcionalne države, primijenjen je i na Crnu Goru, i to da bi se pokazalo kako ona ne može bez patrona ili nekakvog vođe - ocijenio je profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i jedan od najprogonjenijih intelektualaca u Srbiji Dinko Gruhonjić.
On je u izjavi za Antenu M konstatovao da je Vučićeva SNS zarobila institucije Srbije.
- A isto su uradili njegovi čauši u Crnoj Gori koji izvršavaju zadatke na terenu. Ta zarobljenost institucija i upravljanje sistemom od strane nestručnih a podobnih je dovela do velike tragedije u Novom Sadu, na koju su reagovali novosadski studenti prije dva mjeseca - istakao je on.
On je za Drugačiju radio vezu istakao kako su aktuelni studentski protesti u Srbiji, najmasovniji u savremenoj istoriji Srbije, kao i da skoro nema mjesta u zemlji koje nije u štrajku i blokadi.
- Novoj Sad je, nažalost, epicentar građanskih i studenskih protesta. Razlog je što je 15 naših sugrađana ubijeno državnim zločinom 1. novembra prošle godine kada se na njih obrušila teška nastrešica sa nedavno renoviranog objekta glavne Željezničke stanice u Novom Sadu. Gotovo cijela Srbija je u štrajku, trenutno je u blokadi 90 fakulteta, to je jedan talas koji se kreće kao cunami i koji je potpuno nezaustavljiv - kazao je Gruhonjić.
Prema njegovim riječima, masovnost studentskih protesta i građanske pobune direktno je vezano za činjenicu da su se ljudi oslobodili straha, što je i bilo glavno oruđe uzurupatorskog, kriminalno-koruptivnog režima.
- Još važnija komponenta je to što su ljudi prepoznali strah u režimskim očima, u očima samoproklamovanog vožda Srbije i to je razlog zašto ovakva dešavanja vode ka oslobađanju Srbije - objasnio je Gruhonjić.
Kazao je i da su se studenti ogradili od svih političkih partija, i da imaju svoje zahtjeve od kojih neće odstupiti, te da je riječ o društvenoj snazi koja može da povuče moralnu vertikalu koja je Srbiji neophodna, a ona se tiče razlikovanja elementarnog dobra od elementarnog zla.
- S druge strane, student, srednjoškolci, maturanti, nijesu konzumenti tradicionalnih medija, oni ne čitaju tabloide, ne gledaju Pink ili Happy, ne gledaju realitije, niti su ih nikada gledali. Vjerovatno im je preko glave ono na što su stariji pristali, a to je da o njihovim radnim mjestima se odlučuje samo na osnovu partijske knjižice, a ne na osnovu uspjeha i talenta. Njima je dosta i roditeljske priče da treba da bježe iz Srbije. Oni očigledno ne žele da se povuku bez borbe. Dakle, ovo je njihova borba za sebe - kazao je Gruhonjić.
Upitan zašto na studentskim protestima u Srbiji nema zastava EU, Gruhonjić je rekao da se o suštinskim promjenama ne može govoriti dok ne dođe do pada režima.
- Podrazumijeva se da u ovako zapuštenom društvu kao što je društvo u Srbiji nakon trenaest godina invazije skakavaca u vidu srpske napredne stranke i njihovih satelita da je ovo društvo urušeno na način kako je bilo urušeno i tokom Miloševićeve strahovlade 90-ih godina. Tu ima svašta da se rješava. Tako da, to je stvar o kojoj možemo razgovarati na demokratski i civilizovan način tek kad se oslobodimo onih koji ne žele da razgovaraju uopšte - naglasio je Gruhonjić.
Prema njegovim riječima, Vučić je ključni problem srpskog društva, a građane je ujedinilo to što u Srbiji nema pravde.
- Poruka ovih protesta – “Ruke su vam krvave, odgovaraćete”, znači da student i građani žele pravdu. Vjerujem da svako ljudsko biće ima taj moralni habitus koji je naša unutrašnja potreba da živimo u pravdi. A tolike godine nepravde u kojima ljudi u Srbiji žive su jednostavno produkovali ogroman bijes u ljudima, jedan gnijev koji se sada pretvara u zov slobode - objasnio je Gruhonjić.
Režim Vučića, kako je kazao, isponižavao je svaku oblast društvenog života i svaku profesiju, a naročito represivni aparat, između ostalog, na način što je nestručnim ljudima dato da upravljaju.
- Puno stručnih ljudi je jednostavno moralo da pobjegne iz Vojske Srbije zbog užasnih materijalnih uslova rada, zbog činjenice da su im komandovali koje kakvi koji nemaju pojma o tome kako vojska uopšte treba funkcionisati tako da što se Vojske Srbije tiče prilično sam siguran da na nju ne može da se osloni i da je na kraju krajeva sam doveo do toga kroz upropaštavanje vojske. Slična je situacija i kada govorimo o običnoj policiji - pojasnio je Gruhonjić.
Teška vremena, kako je kazao, ubrzavaju procese, a niko nikada u istoriji nije pobijedio studente.
- Nemoguće se boriti zbog njihove pameti, zbog njihove mladosti, hrabrosti, kreativnosti, profesora i podrške njihovih porodica. Ljudi su dovedeni u situaciju koja je vrlo jasna, imaju mogućnost da biraju - da li će podržati sopstvenu djecu i unuke ili će nastaviti podržavati režim koji želi da im naudi - kazao je Gruhonjić.
Upitan da prkomentariše bojazan da će i nakon Vučića stići neki Vučić, Gruhonjić je kazao da treba sačekati - dan kasnije.
- Mi moramo da sjednemo sami sa sobom i da pokušamo da uredimo sopstvenu državu, ne da izvozimo naše probleme u susjedne države. Da se dogovorimo da se uspostavi ono što nije bilo uspostavljeno do sada, a to je diskontinuitet sa režimom Slobodana Miloševića. Od jogut revolucije i donošenja Miloševićevog ustava iz 90. mi imamo stalni kontinuitet i ustavni kontinuitet sa Miloševićem režimom. I to je generator svih naših problema, a posljedično generator i problema u Crnoj Gori - objasnio je Gruhonjić.
Prema njegovim riječima, bitka za slobodu ostaje samo na građanima, i ne treba očekivati ni podršku ni pomoć od strane velikih sila.
- Moramo poći od predpostavke da u ovom momentu mi nemamo saveznika na Zapadu. To zvuči frapantno, ali je to prosto činjenica. Dakle, moramo da vidimo šta mi možemo da radimo za sebe, a oni će na kraju krajeva, uvijek pregovarati sa pobjednikom, ali će naša pobjeda biti tim jača ukoliko je sami izborimo, a idemo ka tome. I u Srbiji i u Crnoj Gori su procesi počeli i ja se uopšte ne bi iznenadio da se to proširi i na druge zemlje - kazao je on.

Gruhonjić: Vučić je ključni problem srpskog društva, studenti će ga pobijediti

Studenti Pravnog i tehničkih fakulteta okupili su se 26. januara ispred Pravnog fakulteta u Beogradu gdje su blokadom raskrsnice na 15 minuta odali poštu žrtvama nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Okupljeni su nosili transparente "Izvinite što vam smetamo dok nam uništavate budućnost", "Korupcija i manipulacija vaša jedina inovacija" i "Za pravdu ne za pare".
Protesti su organizovani i u Novom Sadu, Čačku i drugim gradovima Srbije.
Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru izglasali su blokadu te ustanove.
<h2>U Novom Sadu 16 minuta tišine za žrtve nesreće i psa Donu</h2>
Više hiljada ljudi okupilo se sa ljubimcima u Novom Sadu kako bi odali počast psu Doni koju je 24. januara na protestu u tom gradu pregazilo vozilo Kliničkog centra Vojvodine.
Građani su nosili transparente "Za Donu", "Dosta ste nas gazili", "Dona nije samo pas – Dona je glas svih nas", "Svi psi idu u raj" i "Pravda za Donu".
Okupljeni su u tišini stajali 16 minuta, minut duže za Donu.
Klinički centar Vojvodine saopštio je 25. januara da je vozilo koje pripada toj ustanovi pregazilo psa tokom protesta u Novom Sadu.
- Policija i tužilaštvo preduzimaju sve mjere iz svoje nadležnosti, a javnost će biti obaviještena o daljim koracima - dodaje se u saopštenju te ustanove.
Vozač saniteta se, nakon što je pregazio psa, nije zaustavio, a vozilo nije bilo pod rotacijom, niti je oglasilo sirenu, pokazuju snimci incidenta koji su objavljeni na društvenim mrežama.
<h2>Protestna šetnja u Čačku</h2>
Na poziv studenata i srednjoškolaca, građani Čačka u centralnoj Srbiji okupili su se ispred Fakulteta tehničkih nauka u tom gradu odakle su u protestnoj koloni prošetali do zgrade gimnazije gdje su odali poštu stradilima u padu nadrešnice u Novom Sadu.
Većina čačanskih škola je u blokadi. Sindikat obrazovanja Čačak odbio je poziv za sastanak sa predstavnicima Gradske uprave, kao i predstavnicima Moravičkog upravnog okruga.
Podršku studentima ranije je dalo i oko 200 zdravstvenih radnika iz Čačka, prenijela je Radio televizija Srbije.
<h2>Studenti u Novom Pazaru traže ulazak u zgradu univerziteta</h2>
Studentski plenum u Novom Pazaru jednoglasno je izglasao blokadu Državnog univerziteta u tom gradu na jugozapadu Srbije.
Oni su se na taj korak odlučili nakon što im rukovodstvo Univerziteta 26. januara nije otvorilo vrata i omogućilo da uđu u prostorije fakulteta.
Studenati su se okupili ispred Univerziteta gdje su sa nekoliko stotina građana šesnaestominutnom tišinom odali poštu žrtvama u Novom Sadu i studentu iz Novog Pazara Ernadu Bakanu koji je stradao 2019. kada ga je udario automobil dok je prelazio ulicu na pješačkom prelazu u Beogradu.
Protest i petnaestominutna tišina prvi put su održani i u Beloj Palanci na sjeverozapadu Srbije, gdje su građani blokirali centralnu ulicu.
<h2>Nezavisni sindikat prosvjete nastavlja generalni štrajk</h2>
Glavni odbor Nezavisnog sindikata prosvjetnih radnika Srbije (NSPRS) donio je odluku da se potpuna obustava rada, odnosno generalni štrajk u školama nastavlja do ispunjenja zahtjeva.
Sindikat je naveo da, uz podršku studentskim zahtjevima, traže i smjenu Slavice Đukić Dejanović sa mjesta ministra prosvete.
Dio prosvjetnih radnika koji ne prihvata dogovor reprezentativnih sindikata sa Vladom je potpuno ili djelimično obustavio rad u školama 20. januara.
Sa protesta, koji se širom Srbije održavaju skoro tri mjeseca, traži se politička i krivična odgovornost za pogibiju 15 ljudi u padu nadstrešnice rekonstruisane Željezničke stanice u Novom Sadu, 1. novembra.
Studenti, koji blokiraju više od 60 državnih fakulteta, zahtijevaju objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu.
Traže i sankcionisanje napadača na učesnike protesta koji su uslijedili nakon nesreće i obustavljanje postupaka protiv demonstranata.
Predstavnici vlasti tvrde da su svi zahtjevi ispunjeni i pozivaju studente da otvore fakultete.
Akademci, s druge strane, poručuju da su zahtjevi djelimično ispunjeni i da se obustava rada na fakultetima nastavlja do daljnjeg.

Studentske blokade i danas širom Srbije, u Novom Sadu 16 minuta tišine za žrtve i pregaženog psa Donu

Kako je i bilo očekivano poslije prvih utakmica, finale Lige Evrope igraće Mančester junajted i Totenhem. Bode Glimt je završio bajku, a Atletik Bilbao imao snagu samo da zaprijeti i povede na Old Trafordu.
Utakmica između Mančestera i Totenhema biće engleski rat za plasman u Ligu šampiona, posljednja šansa za spas sezone poslije očajnih rezultata „đavola“ i „pevaca“ u Premijer ligi Engleske.
Veliki okršaj je 21. maja na San Mamesu u Bilbau, gdje je Mančester junajted praktično obezbijedio plasman u finale pobjedom od 3:0 u prvom meču polufinala.
Nije, međutim, revanš bio lagan za Junajted, iako konačan rezultat u oba meča od 7:1 to ne pokazuje.
Bilbao je poveo u prvom poluvremenu, napadao silovito početkom drugog poluvremena iako je bio jako oslabljen bez braće Vilijams. Drama je trajala sve dok Maunt nije zatresao mrežu.
Maunt je bio junak revanša, strijelac ukupno dva gola. Mrežu je zatresao i Kazemiro, a loptu poslao u mreži i Hojlund, pa će Dancu to mnogo značiti na polju samopouzdanja pred ključni duel sa Totenhemom.
Totenhem je rutinski pobijedio Bode Glimt i u revanšu, pa je u ukupnom skoru došao do 5:1. Bode Glimt nije uspio da napravi senzaciju po kiši u Norveškoj i praćen aplauzima publike u istorijskoj sezoni završio je evropsku misiju..

Engleski rat za plasman u LŠ: Mančester i Totenhem u finalu Lige Evrope

Indija tvrdi da je spriječila odmazdu raketnim i bespilotnim napadima koje je Pakistan pokrenuo u četvrtak uveče. S druge strane, Pakistan negira da je izveo bilo kakve napade.
Stanovnici Jamua u Kašmiru pod kontrolom Indije prijavili su rakete i dronove iznad grada i buku eksplozija.
Indijska vojska je saopštila da su njeni sistemi protivvazdušne odbrane presreli osam raketa koje je ispalio Pakistan, a koje su pokušale da ciljaju vojne stanice u široj indijskoj regiji Kašmir.
Prema navodima Indije, Pakistan je takođe pokušao da gađa njihovu vazdušnu bazu Pathankot u Punjabu.
Međutim, pakistanski ministar odbrane negira da je Pakistan odgovoran za bilo kakav napad.
- Nećemo napadati, a zatim poreći - rekao je, dodajući da će se širom svijeta znati kada Pakistan pokuša da izvrši napad.

Pakistan negira napade na Indiju: "Kada se za to odlučimo, znaće se širom svijeta"

Robert Francis Prevost izabran je za novog papu, prvog američkog u istoriji.
Odabrao je ime Lav XIV. &nbsp;Porijeklom je iz Čikaga, a veći dio svoje karijere proveo je kao misionar u Peruu. Kardinal je postao tek u septembru 2023. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.7483%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fnovi-papa-je-leon-xiv-robert-prevost-267-poglavar-katolicke-crkve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Mark Frensis je njegov prijatelj još iz 1970-ih, a za Rojters je podijelio da je papa Lav XIV bio čvrsti podupiratelj papinstva svojeg prethodnik, a posebno njegove predanosti pitanjima socijalne pravde.
- Oduvijek je bio prijateljski nastrojen i topao i ostao glas zdravog razuma i praktičnih pitanja Crkve u pomaganju siromašnima. Ima ironičan smisao za humor, ali nije neko ko traži centar pažnje - ispričao je Frensis za Rojters.
Inače, Prevost je najprije služio kao biskup u Čiklaju na sjeverozapadu Perua od 2015. do 2023., a peruanski je državljanin postao 2015, tako da ima dvojno državljanstvo.
Koordinatorica katoličke grupe u Čiklaju Leon Angeles, koja poznaje Prevosta od 2018. godine, opisala ga je "vrlo jednostavnom osobom koja bi se uvijek trudila da pomogne drugima".
Leon Angeles još ga opisuje kao osobu s liderskim vještinama, koja "istovremeno zna slušati. Ima tu vrlinu"."
- Kardinal ima pristojnost tražiti mišljenje, čak i ako je to od najjednostavnije ili najponiznije osobe. Zna slušati svakoga - poručila je ona.

Poznanici novog pape: Podržavao je Franja, skroman i ne traži centar pažnje

Saobraćajna nezgoda dogodila se večeras, oko 21 sat, na samom izlazu iz Žabljaka prema Šavniku kada je putnički automobil udario konja.
Kako prenosi Antena M, vozač automobila je udario konja koji se nalazio na kolovozu.
Vozač je prošao bez povreda, a na vozilu je pričinjena veća materijalna šteta.

Žabljak: Automobilom udario u konja

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

,,V.D. STANJE” – šifra Demokrata za disciplinovanje policijskog kadra

Nakon jučerašnjeg teatralnog nastupa dotičnog (ministara unutrašnjih poslova Danila Šaranovića) ostali smo svi duboko potrešeni. Nema granica u gaženju porodica koje su izgubile najmilije 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025, kazala je sestra ubijenog na Medovini, Maja Ljiljanić-Popović.
Podsjetimo, Šaranović je juče u Skupštini odgovarao na pitanja poslanika, a neka od njih ticala su se i dvije tragedije na Cetinju.
Šaranović je, smatra ona, možda najjadnija osoba koja je sjedjela u jednoj od fotelja, a dodaje „konkurencija je velika“.
- Ne zanima nas konkurencija za foteljama, za nas su svi jednaki, nismo se ostrvili na lično njegovu partiju, vrednujemo ljude onako kako su radili - rekla je Ljiljanić-Popović.&nbsp;
Često se pita, navodi ona, kako te ljude nije sramota.
- Onda shvatim da oni nemaju osjećanja, integritet, ljudskost, oni nemaju osjećaj sramote i odgovornosti - kazala je Ljiljanić-Popović.

Tag: blokade