<p>Najave političara da već od sljedeće sedmice krećemo sa novim Zakonom o strancima i ukidanju bezviznog režima sa Turskom nijesu realne, kazao je u emisiji “Argumenti” naTVCG ekspert za imigraciono pravo<b> Bojan Bugarin</b>.</p>
<p>- To je jako jedan bitan zakon. Tu treba da završite proces usaglašavanja sa Evropskom komisijom. Taj proces će trajati i moja je pretpostavka da će u najboljem slučaju biti zrelo da Zakon bude usvojen u januaru naredne godine - kazao je on.</p>
<p>Objasnio je da će najrestriktivniji dio zakona biti to da će strani državljani koji žele na osnovu osnivanja firme da regulišu boravak morati da imaju najmanje tri zaposlena od kojih će jedan morati da bude crnogorski državljanin.</p>
<p>- Imate četiri do pet hiljada firmi gdje je osnivač istovremeno izvršni direktor i na osnovu toga mu je regulisan boravak. U većini slučajeva se radi o pasivnim firmama, otvorenim samo za regulisanje boravišne dozvole - kazao je Bugarin.</p>
<p>Bugarin smatra da se već duže vrijeme podgrijava priča da Turaka ima dosta i da oni prave probleme i smatra da je ta uvertira doprinijela da Vlada poklekne i donese ishitrene poteze.</p>
<p>- Trebalo je da to sagleda na analitičan način i nađe najbolje rješenje. Statistika nije alarmantna. Vi na brojku od 17, 18 hiljada vi imate 14 procesuiranih slučajeva od strane tužilaštva. Po mom mišljenju to nije alarm i za drastične mjere - kaže on.</p>
<p>Napominje i da građani miješaju državljane Azerbejdžana i Turske.</p>
<p>- Državljanima Azerbejdžana nijesu uvedene vize, a državljane Turske ste stavili. Dakle, smatram da je to bila nepromišljena odluka. Mislim da stvar nije bila toliko alarmantna. Vi ćete uvijek imati krivična djela i država mora da se nosi sa tim. Moje mišljenje da je trebalo reagovati na drugačiji način - kazao je on.</p>
<p>Istakao je da se mogu očekivati recipročne mjere i da ovo nije dobra reklama za Crnu Goru. Kazao je da nekoliko državljana iz Turske sa kojima radi i koji troše ogroman novac u Crnoj Gori planira da napusti našu zemlju jer se plaše za svoju bezbjednost i ne vide sebe više ovdje.</p>
<p>- S druge strane potencijalno kriminogene strukture iz te zemlje će ostati ovdje. Oni nemaju gdje da pođu. Ja se bojim da ćete na ovaj način kvalitetne strane državljane koji upumpavaju pare u Crnu Goru natjerati da napuste Crnu Goru, a da ćete i dalje imati značajan broj stranaca koji nemaju gdje drugo da pođu - kaže Bugarin.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bugarin: Nerealno da Zakon o strancima bude usvojen prije januara

<p>U pravnoj teoriji i praksi pritvor za osumnjičene ili okrivljene je mjera kojom se obezbjeđuje prisustvo stranke u postupku, posebno u slučajevima kada postoji osnovana mogućnost da se osoba neće odazvati pozivu tužilaštva i suda. U Crnoj Gori imamo niz primjera da tužilaštvo predlaže pritvor - a sud prihvata prijedlog tužilaštva - iako je veliko pitanje da li zaista postoji realna opasnost da osoba ne bude aktivan sudionik postupka, ili da postoje drugi opravdani razlozi da neko lice bude lišeno slobode.</p>
<p>U emisiji "Dokaz", koja se emituje na TV E večeras od 22 sata, razgovaralo se na temu da li je mjera pritvora izuzetak ili pravilo.</p>
<p>Ministar pravde <b>Bojan Božović</b> istakao je da pritvor "ni na koji način ne smije da bude sankcija". &nbsp;</p>
<p>- Rekao bih da se u javnosti često stiče utisak da ukoliko lice nije u pritvoru, da je samim tim oslobođeno bilo kakve eventualne buduće sankcije. &nbsp;Mi moramo da mijenjamo percepciju svega toga na način što ćemo pristupati ili pokušati da u sistem, u značajno većoj mjeri, koristimo i ostale modele prisustva - kazao je Božović u emisiji "Dokaz" na TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Do9_avV4vOpA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm-ZTe3xEMPI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Predsjednik Višeg suda u Podgorici <b>Zoran Radović</b> smatra da se previše poseže za pritvorom kao mjerom obezbjeđenja prisustva okrivljenog.</p>
<p>- Mislim da u neko dogledno vrijeme treba raditi na tome da se više primjenjuju alternativne mjere - dodao je on.</p>
<p>Saglasio se sa ministrom pravde da građanin poistovjećuje onog osumnjičenog kome nije određen pritvor, sa onim koji je oslobođen od optužbe.</p>
<p>- Sa druge strane tužioci nekako, može se reći, vole kada je okrivljeni u pritvoru - ukazao je Radović u emisiji "Dokaz".</p>
<p>Advokatica<b> Bojana Franović Kovačević</b> naglasila je da je postalo pravilo da kada Specijalno državno tužilaštvo pokrene određeni postupak "pritvor mora biti određen".</p>
<p>- Pritvor, ako je ikako moguće, ne izricati već koristiti druge mjere za obezbjeđenje prisustva okrivljenog - naglasila je ona.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3T4lWqK9I-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Predsjedniku podgoričkog Višeg suda veći je problem kada pritvor traje dugo, a kada bi se, ističe, ista svrha mogla ostvariti nekim alternativnim mjerama.</p>
<p>Sa njim je saglasan i ministar pravde prema čijem mišljenju pritvor treba da traje što je moguće kraće.</p>
<p>- Apsolutno sam za to da pritvor, ako je ikako moguće, se uopšte ne izriče već da se koriste druge mjere za obezbjeđenje prisustva okrivljenog - podvukao je Božović.</p>
<p>Radović se osvrnuo i na alternativne mjere nadzora koje bi trebalo više koristiti u praksi sudova.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Db-IhdgjKszQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Jedna od veoma finih mjera nadzora je jemstvo. Ono se koristi ali očigledno ne u dovoljnoj mjeri. Sa druge strane imamo mjeru nadzora zabrana napuštanja stana iliti kućni pritvor. Međutim, kada je u pitanju kućni pritvor, koji bi mogao daleko više u praksi sudova da se eksploatiše, imamo jedan "mali problem". Još uvijek Ministarstvo unutrašnjih poslova nije nabavilo takozvane nanogice. Prilično sam uvjeren kada bi se ova mjera mogla obezbijediti da bi se u nadležnosti Višeg suda u Podgorici, broj pritvorenih lica mogao smanjiti barem za 20 odsto - naglasio je Radović.</p>
<p>Za Franović Kovačević nedopustivo je da se druge mjere nadzora ne izriču jer postoje tehničke prepreke.</p>
<p>- Činjenica da se svi slažemo da pritvori predugo traju i da postoje druge mjere, a da se ne izriču iz razloga što postoje tehničke prepreke, najbolje govori koliko se krše prava okrivljenih. Dvadeset odsto je veliki procenat. U tom smislu, za tu mjeru je nedopustivo da je mi ne izričemo zato što nemamo uslova - rekla je u emisiji "Dokaz" Franović Kovačević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUaVdlwurgiM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<h2>"Od integriteta i kuraži sudije zavisi da li će odrediti pritvor"</h2>
<p>U emisiji "Dokaz" bilo je riječi i o mogućem medijskom uticaju na sudske odluke.</p>
<p>Radović ne isključuje mogućnost da ona postoji jer, kaže, "svi smo mi ljudi". Ipak, kaže, od "integriteta i kuraži sudije" zavisi da li će odrediti pritvor.</p>
<p>- Stvara se nekad i atmosfera linča na neki način kroz medije, kroz nevladine organizacije... U najvećoj mjeri zavisi od integriteta tog sudije, od njegovog znanja, od njegove stručnosti, od njegove lične kuraži, u konkretnom slučaju hoće li ili neće odrediti pritvor - kazao je Radović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNfJq_v-G16c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Za advokaticu Franović Kovačević činjenica da je potrebna kuraž iliti hrabrost sudija da odredi ili ne odredi pritvor, najbolje govori, kako kaže, u kakvoj atmosferi se radi i u kakvom stanju su pravosuđe i društvo.</p>
<p>- Ne bi trebalo uopšte da je pitanje hrabrosti hoće li se prihvatiti prijedlog za određivanje pritvora ili ne. To bi trebalo da bude pitanje struke. Ima razloga nema razloga. Tužilac je obrazložio prijedlog, tužilac nije obrazložio prijedlog. Vjerujem da će pobjeći, ne vjerujem da će pobjeći. To su vrlo jednostavne stvari - poručila je ona.</p>
<p>Emisiju "Dokaz" pogledajte večeras od 22 sata na televiziji E.</p>

Božović: Pritvor ne smije da bude sankcija; Radović: Koristiti alternativne mjere nadzora

<p>Crna Gora će se oko 2030. godine suočiti s ozbiljnim deficitom radne snage, zbog čega je neophodno što prije kreirati odgovarajuće politike i mjere kako bi se tržište radne snage prilagodilo ovim izazovima i spriječile negativne posljedice po privredu države, saopšteno je na pres konferenciji Crnogorskog udruženja poslodavaca (CPU), prenosi PR Centar.</p> <p>Generalni sekretar CUP <b>Raško Konjević</b> kazao je da je deficit radne snage goruća tema danas.</p> <p>- Ukoliko ne preduzmemo nešto u narednom periodu, i to u što kraćem roku, vjerujem da će ova tema u dugom roku postati ne samo gorući problem, već galopirajuća kriza za poslodavce, koju neće moći riješiti samostalno - poručio je Konjević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151048_d4aa8121cf8f8115301fd91ee136a3a5d5fe21c564a00602486d3bd54cd6a2aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241021151048_d4aa8121cf8f8115301fd91ee136a3a5d5fe21c564a00602486d3bd54cd6a2aa" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Raško Konjević"> </figure>  <p>Autorka studije„Tržište rada – deficit radne snage i i analiza zapošljavanja stranaca“ i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici prof.dr <b>Maja Baćović </b>kazala je da je motiv za izradu ove studije bila činjenica da na tržištu radne snage Crne Gore, ali i mnogih evropskih zemalja, već duže vrijeme postoji deficit radne snage.</p> <p>- Taj deficit je naročito izražen u Crnoj Gori tokom ljetne turističke sezone, ali i u nekim drugim periodima. Crna Gora nije jedina država koja se suočava s ovim problemom – slična situacija prisutna je u velikom broju evropskih zemalja. Taj deficit može biti rezultat različitih faktora, uključujući ciklične promjene, ali i strukturne izazove koji utiču na tržište radne snage, poput opadanja demografskih faktora, neaktivnosti radne snage, nedostatka vještina, nepovoljnih uslova rada i izražene mobilnosti radnika - pojasnila je Baćović.</p> <p>Prema njenim riječima, podaci za prvi kvartal 2023. godine u EU pokazuju da je 28 odsto poslodavaca u proizvodnji i 31 odsto poslodavaca u drugim sektorima prijavilo poteškoće u pronalaženju adekvatne radne snage.</p> <p>- U takvoj situaciji, crnogorsko tržište radne snage gubi na konkurentnosti, a jedan od ključnih nedostataka su značajno niže prosječne zarade u odnosu na evropski prosjek. To je razlog zbog kojeg je Crna Gora prinuđena da se okrene tržištima manje razvijenih zemalja kako bi zadovoljila potrebe za radnom snagom - navela je Baćović.</p> <p>Ukazala je da, iako na crnogorskom tržištu postoje pozitivni trendovi u posljednjih 17-18 godina, kao što su rast zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti, i dalje postoje ozbiljni strukturni problemi.</p> <p>- Iako je nezaposlenost smanjena, mnogi nezaposleni su dugoročno nezaposleni zbog neusklađenosti između tražnje za radnom snagom i vještina koje nezaposleni posjeduju. Na primjer, 30 odsto nezaposlenih posao traži duže od pet godina, dok 46 odsto posao traži duže od tri godine - rekla je Baćović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_ebd6ba7d6b156ff14ead0ca667fd2599e075ee93ce40a8a1f362506f0624514e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241021151052_ebd6ba7d6b156ff14ead0ca667fd2599e075ee93ce40a8a1f362506f0624514e" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Maja Baćović"> </figure>  <p>Pojasnila je da je radna snaga u Crnoj Gori uglavnom koncentrisana u uslužnom sektoru, gdje je zaposlena većina radnika (oko 77 odsto).</p> <p>- Sektori poput ugostiteljstva, trgovine i građevinarstva bilježe najveći rast zaposlenosti, ali i deficit radne snage, zbog čega Crna Gora uvozi radnu snagu iz drugih zemalja. Naša analiza pokazuje da Crna Gora već sada ima stvarni deficit radne snage, uprkos određenim kvantitativnim suficitima - istakla je Baćović.</p> <p>Kazala je da su posebno zabrinjavajuće demografske projekcije koje ukazuju na intenzivno starenje crnogorske populacije i smanjenje broja stanovni-ka u radno sposobnom uzrastu.</p> <p>&nbsp;„Projekcije pokazuju da će se ovaj trend nastaviti do kraja 21. vijeka, što će dodatno smanjiti ponudu radne snage. Naša studija se fokusirala na narednih 20 godina i pokazala je da će Crna Gora već oko 2030. godine suočiti sa ozbiljnim deficitom radne snage, čak i uz sadašnjih 30.000 nezaposlenih- rekla je Baćović.</p> <p>Ovaj deficit će se, kako je dodala, iz godine u godinu povećavati, što znači da će biti neophodno kreirati odgovarajuće politike i mjere kako bi se tržište radne snage prilagodilo ovim izazovima.</p> <p><b>- </b>Bez odgovarajuće radne snage, neće biti moguće ostvariti dugoročni ekonomski rast. Radna snaga je, bez obzira na tehnološki napredak, uvijek bila i ostaje jedan od ključnih faktora proizvodnje i ekonomskog napretka - zaključila je Baćović.</p> <p>Autor studije i ekspert za pitanja migracija<b> Bojan Bugarin </b>kazao je da će Crna Gora problem sa deficitom radne snage morati da rješava dovođenjem strane radne snage.</p> <p>- Hrvatska je, prema podacima iz 2010. godine, izdala oko 2.500 radnih dozvola za strance, dok je prošle godine taj broj porastao na 130.000. Dakle, sa 2.500 na 130.000. To pokazuje da se ne samo Hrvatska, već i druge države članice Evropske unije suočavaju s ovim problemom. Samim tim će i Crnoj Gori biti sve teže pronaći radnike odgovarajućeg profila - rekao je Bugarin.</p> <p>Podsjetio je da smo u proteklom periodu, nedostajuću radnu snagu, uglavnom pronalazili u državama regiona, kao što su Srbija, Bosna i -Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo.</p> <p>&nbsp;„Međutim, sada je sve teže pronaći radnu snagu u ovim državama, jer radnici iz tih država u velikom broju odlaze u Hrvatsku, Njemačku i Austriju. Tako su crnogorski poslodavci primorani da sve više razmišljaju o alternativi dovođenja radnika iz azijskih i afričkih zemalja, posebno iz Indije - rekao je Bugarin.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_a117ed2ae790a00415993509df2eadd78b2180905c70e33f324f33cf8e0d920d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241021151052_a117ed2ae790a00415993509df2eadd78b2180905c70e33f324f33cf8e0d920d" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Bojan Bugarin"> </figure>  <p>Istakao je da je proces dovođenja strane radne snage u Crnu Goru trenutno složen i komplikovan na administrativnom i institucionalnom nivou.</p> <p>- &nbsp;Da biste dobili stranog radnika, morate proći kroz proceduru kod najmanje četiri državna organa, što je veoma zahtjevno. Pored toga, poslodavci se susreću sa brojnim poteškoćama prilikom dovođenja stranih radnika. Proces izdavanja vize D je i dalje netransparentan, što stvara nesigurnost kod poslodavaca jer ne znaju kakva će sudbina biti njihovih aplikacija - naveo je Bugarin.</p> <p>Ukazao je da je još jedan značajan problem - neusaglašeno djelovanje nadležnih organa, kao i njihova elektronska neuvezanost, što otežava monitoring i praćenje stranih radnika u Crnoj Gori.</p> <p>- Takođe, Crna Gora nema dovoljno diplomatsko-konzularnih predstavništava u afričkim i azijskim zemljama, što dodatno komplikuje proceduru dovođenja radnika iz tih država. Poslodavci su često primorani koristiti diplomatsko-konzularne predstavnike Srbije, što povećava troškove i usložnjava proceduru - pojasnio je Bugarin.</p> <p>Prema njegovim riječima, troškovi dovođenja deset radnika iz Indije, bez troškova avionskog prevoza, smještaja i ishrane, mogu iznositi između 5.000 i 10.000 eura.</p> <p>- Dakle, poslodavac se suočava sa visokim troškovima i dodatnim administrativnim preprekama. Postoji potreba da se ove procedure olakšaju, posebno u pogledu produženja radnih dozvola i viza. Nakon što radnik već provede godinu ili dvije u Crnoj Gori, sve naknadne procedure bi trebalo da budu pojednostavljene, jer su ti radnici već prošli odgovarajuće provjere - rekao je Bugarin.</p> <p>Istakao je da bi Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova trebalo da razmotre opciju da se omogući podnošenje zahtjeva za izdavanje vize D direktno u prostorijama Ministarstva vanjskih poslova, što bi značajno olakšalo proceduru i smanjilo troškove.</p> <p>- Takođe, uvođenje elektronske prijave radnika putem veb portala, koji bi omogućio komunikaciju između državnih organa, olakšalo bi -cjelokupan proces i ubrzalo postupak - naveo je Bugarin.</p> <p>Predsjednik CUP, &nbsp;prof.dr <b>Vasilije Kostić </b>ukazao je da se toj asocijaciji u proteklom periodu žalio značajan broj poslodavaca na nedostatak radne snage ili na nedostatak adekvatne radne snage.</p> <p>- Ponukani time htjeli smo da javnosti, kao i onima koji kreiraju odluke, predstavimo trenutnu situaciju. Naime, suočavamo se sa dramatičnim trenutkom kada je riječ o demografskom starenju Crne Gore, koje sa sobom nosi negativne posljedice po radnu snagu i tržište rada, ali i šire, po ukupni društveno-ekonomski razvoj Crne Gore - rekao je Kostić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> </figure>  <p>Prema njegovim riječima, ovdje se više ne govori samo o činjenici da će Crna Gora imati deficit radne snage, koji je, kako je pojasnio, sada očigledan zbog strukturne nezaposlenosti ili nesklada između kvalifikacija radne snage i potreba tržišta.</p> <p>- Govorimo o eksponencijalnom rastu fizičkog nedostatka radne snage. Pitanje više nije samo kako ćemo nadoknaditi ovaj manjak, već kako ćemo se nositi sa ovim izazovom“, kazao je Kostić.</p> <p>Poručio je da ako se kreatori politika ne pobrinu na vrijeme da obezbijede potrebnu radnu snagu, koja je ključni resurs i najvažniji faktor proizvodnje, ne može se govoriti o smislenom ekonomskom ili društvenom razvoju.</p> <p>- Kreatori politika moraju razmišljati dugoročno i strateški, jer se ovdje već radi o globalnom problemu – hroničnom nedostatku radne snage. Zemlje koje su u razvoju ili nedovoljno razvijene biće emiteri radne snage, dok će one koje su ekonomski potentne postati atraktivna tržišta za radnike. Krajnje je vrijeme da se ovim pitanjem ozbiljno pozabavimo i to na strateški način - istakao je Kostić.</p>

Kreatori politika što prije da definišu mjere za rješavajanje problema deficita radne snage

<p>Istražitelji u Sjevernoj Makedoniji rade na rasvjetljavanju nekoliko ubistava u regiji Kumanova, a policija sumnja da je riječ je o jednom počiniocu, serijskom ubici, koji je uhapšen.</p>
<p>Slučaj mogućeg serijskog ubice otkriven je u Sjevernoj Makedoniji nakon hapšenja<b> </b>25-godišnjaka <b>T. B.</b> osumnjičenog za ubistvo posljednje žrtve, za koju je tužilaštvo utvrdilo da nije umrla prirodnom smrću već nasilnom, prenosi Srpska info.</p>
<p>Prema navodima kumanovske policije, osumnjičeni je 12. februara ušao u kuću 78-godišnje žene, fizički je napao i ugušio jastukom u njenom domu, prenose mediji.</p>
<p>Osamdesettrogodišnjakinja, koja je živjela tri kuće dalje, takođe je zamalo postala žrtva istog čovjeka, ali se spasila tako što je zvala sina, ponašajući se kao da je bio u kući.</p>
<p>Prema navodima televizije Telma, istražuje se smrt ukupno pet žena koje su pronađene mrtve u svojim domovima, tri iz ove i dvije iz prošle godine. Svima je zajedničko to što su umrle same kod kuće. Samo je jedna, koja je pronađena mrtva, bila mlađa.</p>
<p>- Zbog sličnosti u izboru žrtve i okrutnog načina izvršenja zločina, istražuje se da li se u ovim slučajevima radi o ubistvima koje je počinio isti počinilac. Za jednu od potencijalnih žrtava naložena je ekshumacija i obdukcija, a sa tijela preminule žene prikupljeni su tragovi i DNK koji se analiziraju - naveli su iz makedonskog tužilaštva.</p>
<p>Tužilaštvo je takođe naložilo da tim stručnjaka, sudskih psihijatara iz Instituta za psihijatriju u Skoplju, pregleda osumnjičenog.</p>
<p>Prema riječima stanovnika okolnih sela, osumnjičeni je imao poteškoća sa govorom i komunikacijom sa okolinom.</p>
<p>U Centru za socijalnu zaštitu kažu da nije bio registrovan kao korisnik bilo kakvih prava. Živio je sa majkom i očuhom u velikoj porodici u selu Malotino, koje se nalazi iznad Dragomanca, gdje su pronađene neke od žrtava.</p>

Sjeverna Makedonija: Otkriven slučaj mogućeg serijskog ubice, stradalo pet žena

<p>KIC pop hor obilježiće deveti rođendan velikim koncertom pod nazivom „150. muzički zagrljaj“, koji će biti održan u petak, 27. februara 2026. godine, u atrijumu Tržnog centra Big Fashion, sa početkom u 19 časova.</p>
<p>Na repertoaru jubilarnog koncerta prvog crnogorskog pop hora naći će se hitovi domaće i međunarodne pop i evergrin muzike, među kojima su pjesme grupe Makadam, Slobodana Kovačevića, Momčila Zeka Zekovića, Bojana Bajramovića, Đorđa Balaševića, Zdravka Čolića, Dina Merlina, Bajage, Plavog orkestra, Parnog valjka, Josipe Lisac, Masima Savića i drugih autora i izvođača.</p>
<p>Hor će predstaviti i svoje soliste – Anu Radulović, Ivanu Marković, Tanju Vujović, Antigonu Miličković, Mladena Begovića i Peka Nikolića.</p>
<p>Dirigent prof. Mladen Čelebić ističe da je hor, nakon intenzivnih priprema i zahtjevnih proba, spreman da osvježenim repertoarom ponovo oduševi publiku i pridobije nove poklonike. Najavljuje i premijerno višeglasno izvođenje nekoliko crnogorskih narodnih pjesama u novim pop aranžmanima, uz očekivanje da će publika i ovog puta pjevati zajedno sa horom.</p>
<p>Menadžerka i osnivačica KIC pop hora mr Snežana Burzan Vuksanović zahvalila je Tržnom centru Big Fashion na saradnji i podršci.</p>
<p>Kako je navela, od prve probe 1. marta 2017. godine do danas hor je okupljao oko 60 članova različitih generacija, od kojih su kroz ansambl prošle stotine pjevača. Tokom devet godina rada promijenjeno je šest dirigenata, naučeno više stotina pjesama i održano gotovo 150 koncerata, uključujući 20 nastupa u inostranstvu – u Italiji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Makedoniji. Hor je, takođe, oko 50 puta izveo projekat „Bez dileme – antifašizam“ širom zemlje i regiona.</p>
<p>Burzan Vuksanović zahvalila je članici i stilistkinji hora Slobodanki Seki Martinović, fotografu i snimatelju Mihailu Vuksanoviću, kao i svim sadašnjim i bivšim članovima i dirigentima na doprinosu, znanju i energiji koje su uložili u razvoj ovog ansambla, prepoznatog kao muzički brend Podgorice i Crne Gore.</p>

KIC POP HOR slavi devet godina rada koncertom „150. muzički zagrljaj“

<p>Vijeće Višeg suda u Podgorici zamrznulo je imovinu bivšem tajnom agentu Dušku Goluboviću i njegovoj porodici. To je učinjeno na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).</p>
<p>- Vijeće Višeg suda u Podgorici je, u postupku finansijske istrage od 12. januara ove godine, odbilo kao neosnovanu žalbu izjavljenu u korist okrivljenog D.G, za produženo krivično djelo pranje novca, njegove supruge i djece D.G, I.G, L.G. i S.G. i sa članovima porodice povezanog pravnog lica „N.T.“ DOO, protiv rješenja sudije za istragu tog suda, kojim je, po predlogu Specijalnog državnog tužilaštva, u odnosu na njihovu nepokretnu imovinu određena privremena mjera obezbjeđenja, jer postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću - navodi se u saopštenju SDT.</p>
<p>Time je, kažu oni, pravosnažna zabrana raspolaganja okrivljenom i sa njim povezanim fizičkim i pravnim licima u odnosu na nepokretnosti u Podgorici, Budvi i Žabljaku, ukupne površine preko 11.000 m metara kvadratnih, i to za 13 stanova, ukupne površine 1.175 metara kvadratnih, 12 garaža i drugog nestambenog prostora, ukupne površine 523 metra kvadratna, osam poslovnih prostora, ukupne površine 742 metara kvadratnih i 11 parcela različitog zemljišta, ukupne površine 8.562 metara kvadratnih, uz zabilježbu svih zabrana u katastru nepokretnosti.</p>

Zamrznuza imovina Duška Golubovića i njegove porodice

<p>Specijalno državno tužilaštvo od 20. februara ne odgovara na upit Portala ETV da li će formirati predmet i provjeriti teške optužbe bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije <b>Dejana Kneževića</b> koje je iznio u Višem sudu na račun šefa Specijalnog policijskog odjeljenja <b>Predraga Šukovića</b>.</p>
<p>Knežević, kojem se sudi zbog odavanja tajnih podata, u odbrani pred vijećem kojim predsjedava sudija <b>Simo Rašović </b>19. februara izjavio je da je Šuković često kući posjećivao Budvanina <b>Ivana Delića</b> koji, prema evidencijama policije, slovi za bezbjednosno intresantnu osobu. Knežević je saopštio i da je Delić pomogao Šukoviću odnosno bio mu logistika da postavlja prisluškivače u jedom budvanskom hotelu gdje je često boravio <b>Marko Ljubiša – Kan</b>.</p>
<p>To se dešavalo prije više od deset godina. O tim aktivnostima, prema riječima Kneževića, ne postoji nikakav trag zvaničan.</p>
<p>Portal ETV je poslao upit Specijalnom državnom tužilaštvu da li je formiran predmet kako bi provjerili optužbe koje je iznio Knežević i ako jeste što je SDT preduzelo u ovom slučaju. Odgovor Specijalnog državno tužilaštvo na čijem je čelu glavni specijalni tužilac <b>Vladimir Novović</b> nije stigao.</p>

Tag: bojan-bugarin