<p>Najave političara da već od sljedeće sedmice krećemo sa novim Zakonom o strancima i ukidanju bezviznog režima sa Turskom nijesu realne, kazao je u emisiji “Argumenti” naTVCG ekspert za imigraciono pravo<b> Bojan Bugarin</b>.</p>
<p>- To je jako jedan bitan zakon. Tu treba da završite proces usaglašavanja sa Evropskom komisijom. Taj proces će trajati i moja je pretpostavka da će u najboljem slučaju biti zrelo da Zakon bude usvojen u januaru naredne godine - kazao je on.</p>
<p>Objasnio je da će najrestriktivniji dio zakona biti to da će strani državljani koji žele na osnovu osnivanja firme da regulišu boravak morati da imaju najmanje tri zaposlena od kojih će jedan morati da bude crnogorski državljanin.</p>
<p>- Imate četiri do pet hiljada firmi gdje je osnivač istovremeno izvršni direktor i na osnovu toga mu je regulisan boravak. U većini slučajeva se radi o pasivnim firmama, otvorenim samo za regulisanje boravišne dozvole - kazao je Bugarin.</p>
<p>Bugarin smatra da se već duže vrijeme podgrijava priča da Turaka ima dosta i da oni prave probleme i smatra da je ta uvertira doprinijela da Vlada poklekne i donese ishitrene poteze.</p>
<p>- Trebalo je da to sagleda na analitičan način i nađe najbolje rješenje. Statistika nije alarmantna. Vi na brojku od 17, 18 hiljada vi imate 14 procesuiranih slučajeva od strane tužilaštva. Po mom mišljenju to nije alarm i za drastične mjere - kaže on.</p>
<p>Napominje i da građani miješaju državljane Azerbejdžana i Turske.</p>
<p>- Državljanima Azerbejdžana nijesu uvedene vize, a državljane Turske ste stavili. Dakle, smatram da je to bila nepromišljena odluka. Mislim da stvar nije bila toliko alarmantna. Vi ćete uvijek imati krivična djela i država mora da se nosi sa tim. Moje mišljenje da je trebalo reagovati na drugačiji način - kazao je on.</p>
<p>Istakao je da se mogu očekivati recipročne mjere i da ovo nije dobra reklama za Crnu Goru. Kazao je da nekoliko državljana iz Turske sa kojima radi i koji troše ogroman novac u Crnoj Gori planira da napusti našu zemlju jer se plaše za svoju bezbjednost i ne vide sebe više ovdje.</p>
<p>- S druge strane potencijalno kriminogene strukture iz te zemlje će ostati ovdje. Oni nemaju gdje da pođu. Ja se bojim da ćete na ovaj način kvalitetne strane državljane koji upumpavaju pare u Crnu Goru natjerati da napuste Crnu Goru, a da ćete i dalje imati značajan broj stranaca koji nemaju gdje drugo da pođu - kaže Bugarin.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bugarin: Nerealno da Zakon o strancima bude usvojen prije januara

<p>U pravnoj teoriji i praksi pritvor za osumnjičene ili okrivljene je mjera kojom se obezbjeđuje prisustvo stranke u postupku, posebno u slučajevima kada postoji osnovana mogućnost da se osoba neće odazvati pozivu tužilaštva i suda. U Crnoj Gori imamo niz primjera da tužilaštvo predlaže pritvor - a sud prihvata prijedlog tužilaštva - iako je veliko pitanje da li zaista postoji realna opasnost da osoba ne bude aktivan sudionik postupka, ili da postoje drugi opravdani razlozi da neko lice bude lišeno slobode.</p>
<p>U emisiji "Dokaz", koja se emituje na TV E večeras od 22 sata, razgovaralo se na temu da li je mjera pritvora izuzetak ili pravilo.</p>
<p>Ministar pravde <b>Bojan Božović</b> istakao je da pritvor "ni na koji način ne smije da bude sankcija". &nbsp;</p>
<p>- Rekao bih da se u javnosti često stiče utisak da ukoliko lice nije u pritvoru, da je samim tim oslobođeno bilo kakve eventualne buduće sankcije. &nbsp;Mi moramo da mijenjamo percepciju svega toga na način što ćemo pristupati ili pokušati da u sistem, u značajno većoj mjeri, koristimo i ostale modele prisustva - kazao je Božović u emisiji "Dokaz" na TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Do9_avV4vOpA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm-ZTe3xEMPI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Predsjednik Višeg suda u Podgorici <b>Zoran Radović</b> smatra da se previše poseže za pritvorom kao mjerom obezbjeđenja prisustva okrivljenog.</p>
<p>- Mislim da u neko dogledno vrijeme treba raditi na tome da se više primjenjuju alternativne mjere - dodao je on.</p>
<p>Saglasio se sa ministrom pravde da građanin poistovjećuje onog osumnjičenog kome nije određen pritvor, sa onim koji je oslobođen od optužbe.</p>
<p>- Sa druge strane tužioci nekako, može se reći, vole kada je okrivljeni u pritvoru - ukazao je Radović u emisiji "Dokaz".</p>
<p>Advokatica<b> Bojana Franović Kovačević</b> naglasila je da je postalo pravilo da kada Specijalno državno tužilaštvo pokrene određeni postupak "pritvor mora biti određen".</p>
<p>- Pritvor, ako je ikako moguće, ne izricati već koristiti druge mjere za obezbjeđenje prisustva okrivljenog - naglasila je ona.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3T4lWqK9I-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Predsjedniku podgoričkog Višeg suda veći je problem kada pritvor traje dugo, a kada bi se, ističe, ista svrha mogla ostvariti nekim alternativnim mjerama.</p>
<p>Sa njim je saglasan i ministar pravde prema čijem mišljenju pritvor treba da traje što je moguće kraće.</p>
<p>- Apsolutno sam za to da pritvor, ako je ikako moguće, se uopšte ne izriče već da se koriste druge mjere za obezbjeđenje prisustva okrivljenog - podvukao je Božović.</p>
<p>Radović se osvrnuo i na alternativne mjere nadzora koje bi trebalo više koristiti u praksi sudova.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Db-IhdgjKszQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Jedna od veoma finih mjera nadzora je jemstvo. Ono se koristi ali očigledno ne u dovoljnoj mjeri. Sa druge strane imamo mjeru nadzora zabrana napuštanja stana iliti kućni pritvor. Međutim, kada je u pitanju kućni pritvor, koji bi mogao daleko više u praksi sudova da se eksploatiše, imamo jedan "mali problem". Još uvijek Ministarstvo unutrašnjih poslova nije nabavilo takozvane nanogice. Prilično sam uvjeren kada bi se ova mjera mogla obezbijediti da bi se u nadležnosti Višeg suda u Podgorici, broj pritvorenih lica mogao smanjiti barem za 20 odsto - naglasio je Radović.</p>
<p>Za Franović Kovačević nedopustivo je da se druge mjere nadzora ne izriču jer postoje tehničke prepreke.</p>
<p>- Činjenica da se svi slažemo da pritvori predugo traju i da postoje druge mjere, a da se ne izriču iz razloga što postoje tehničke prepreke, najbolje govori koliko se krše prava okrivljenih. Dvadeset odsto je veliki procenat. U tom smislu, za tu mjeru je nedopustivo da je mi ne izričemo zato što nemamo uslova - rekla je u emisiji "Dokaz" Franović Kovačević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUaVdlwurgiM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<h2>"Od integriteta i kuraži sudije zavisi da li će odrediti pritvor"</h2>
<p>U emisiji "Dokaz" bilo je riječi i o mogućem medijskom uticaju na sudske odluke.</p>
<p>Radović ne isključuje mogućnost da ona postoji jer, kaže, "svi smo mi ljudi". Ipak, kaže, od "integriteta i kuraži sudije" zavisi da li će odrediti pritvor.</p>
<p>- Stvara se nekad i atmosfera linča na neki način kroz medije, kroz nevladine organizacije... U najvećoj mjeri zavisi od integriteta tog sudije, od njegovog znanja, od njegove stručnosti, od njegove lične kuraži, u konkretnom slučaju hoće li ili neće odrediti pritvor - kazao je Radović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNfJq_v-G16c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Za advokaticu Franović Kovačević činjenica da je potrebna kuraž iliti hrabrost sudija da odredi ili ne odredi pritvor, najbolje govori, kako kaže, u kakvoj atmosferi se radi i u kakvom stanju su pravosuđe i društvo.</p>
<p>- Ne bi trebalo uopšte da je pitanje hrabrosti hoće li se prihvatiti prijedlog za određivanje pritvora ili ne. To bi trebalo da bude pitanje struke. Ima razloga nema razloga. Tužilac je obrazložio prijedlog, tužilac nije obrazložio prijedlog. Vjerujem da će pobjeći, ne vjerujem da će pobjeći. To su vrlo jednostavne stvari - poručila je ona.</p>
<p>Emisiju "Dokaz" pogledajte večeras od 22 sata na televiziji E.</p>

Božović: Pritvor ne smije da bude sankcija; Radović: Koristiti alternativne mjere nadzora

<p>Crna Gora će se oko 2030. godine suočiti s ozbiljnim deficitom radne snage, zbog čega je neophodno što prije kreirati odgovarajuće politike i mjere kako bi se tržište radne snage prilagodilo ovim izazovima i spriječile negativne posljedice po privredu države, saopšteno je na pres konferenciji Crnogorskog udruženja poslodavaca (CPU), prenosi PR Centar.</p> <p>Generalni sekretar CUP <b>Raško Konjević</b> kazao je da je deficit radne snage goruća tema danas.</p> <p>- Ukoliko ne preduzmemo nešto u narednom periodu, i to u što kraćem roku, vjerujem da će ova tema u dugom roku postati ne samo gorući problem, već galopirajuća kriza za poslodavce, koju neće moći riješiti samostalno - poručio je Konjević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151048_d4aa8121cf8f8115301fd91ee136a3a5d5fe21c564a00602486d3bd54cd6a2aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241021151048_d4aa8121cf8f8115301fd91ee136a3a5d5fe21c564a00602486d3bd54cd6a2aa" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Raško Konjević"> </figure>  <p>Autorka studije„Tržište rada – deficit radne snage i i analiza zapošljavanja stranaca“ i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici prof.dr <b>Maja Baćović </b>kazala je da je motiv za izradu ove studije bila činjenica da na tržištu radne snage Crne Gore, ali i mnogih evropskih zemalja, već duže vrijeme postoji deficit radne snage.</p> <p>- Taj deficit je naročito izražen u Crnoj Gori tokom ljetne turističke sezone, ali i u nekim drugim periodima. Crna Gora nije jedina država koja se suočava s ovim problemom – slična situacija prisutna je u velikom broju evropskih zemalja. Taj deficit može biti rezultat različitih faktora, uključujući ciklične promjene, ali i strukturne izazove koji utiču na tržište radne snage, poput opadanja demografskih faktora, neaktivnosti radne snage, nedostatka vještina, nepovoljnih uslova rada i izražene mobilnosti radnika - pojasnila je Baćović.</p> <p>Prema njenim riječima, podaci za prvi kvartal 2023. godine u EU pokazuju da je 28 odsto poslodavaca u proizvodnji i 31 odsto poslodavaca u drugim sektorima prijavilo poteškoće u pronalaženju adekvatne radne snage.</p> <p>- U takvoj situaciji, crnogorsko tržište radne snage gubi na konkurentnosti, a jedan od ključnih nedostataka su značajno niže prosječne zarade u odnosu na evropski prosjek. To je razlog zbog kojeg je Crna Gora prinuđena da se okrene tržištima manje razvijenih zemalja kako bi zadovoljila potrebe za radnom snagom - navela je Baćović.</p> <p>Ukazala je da, iako na crnogorskom tržištu postoje pozitivni trendovi u posljednjih 17-18 godina, kao što su rast zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti, i dalje postoje ozbiljni strukturni problemi.</p> <p>- Iako je nezaposlenost smanjena, mnogi nezaposleni su dugoročno nezaposleni zbog neusklađenosti između tražnje za radnom snagom i vještina koje nezaposleni posjeduju. Na primjer, 30 odsto nezaposlenih posao traži duže od pet godina, dok 46 odsto posao traži duže od tri godine - rekla je Baćović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_ebd6ba7d6b156ff14ead0ca667fd2599e075ee93ce40a8a1f362506f0624514e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241021151052_ebd6ba7d6b156ff14ead0ca667fd2599e075ee93ce40a8a1f362506f0624514e" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Maja Baćović"> </figure>  <p>Pojasnila je da je radna snaga u Crnoj Gori uglavnom koncentrisana u uslužnom sektoru, gdje je zaposlena većina radnika (oko 77 odsto).</p> <p>- Sektori poput ugostiteljstva, trgovine i građevinarstva bilježe najveći rast zaposlenosti, ali i deficit radne snage, zbog čega Crna Gora uvozi radnu snagu iz drugih zemalja. Naša analiza pokazuje da Crna Gora već sada ima stvarni deficit radne snage, uprkos određenim kvantitativnim suficitima - istakla je Baćović.</p> <p>Kazala je da su posebno zabrinjavajuće demografske projekcije koje ukazuju na intenzivno starenje crnogorske populacije i smanjenje broja stanovni-ka u radno sposobnom uzrastu.</p> <p>&nbsp;„Projekcije pokazuju da će se ovaj trend nastaviti do kraja 21. vijeka, što će dodatno smanjiti ponudu radne snage. Naša studija se fokusirala na narednih 20 godina i pokazala je da će Crna Gora već oko 2030. godine suočiti sa ozbiljnim deficitom radne snage, čak i uz sadašnjih 30.000 nezaposlenih- rekla je Baćović.</p> <p>Ovaj deficit će se, kako je dodala, iz godine u godinu povećavati, što znači da će biti neophodno kreirati odgovarajuće politike i mjere kako bi se tržište radne snage prilagodilo ovim izazovima.</p> <p><b>- </b>Bez odgovarajuće radne snage, neće biti moguće ostvariti dugoročni ekonomski rast. Radna snaga je, bez obzira na tehnološki napredak, uvijek bila i ostaje jedan od ključnih faktora proizvodnje i ekonomskog napretka - zaključila je Baćović.</p> <p>Autor studije i ekspert za pitanja migracija<b> Bojan Bugarin </b>kazao je da će Crna Gora problem sa deficitom radne snage morati da rješava dovođenjem strane radne snage.</p> <p>- Hrvatska je, prema podacima iz 2010. godine, izdala oko 2.500 radnih dozvola za strance, dok je prošle godine taj broj porastao na 130.000. Dakle, sa 2.500 na 130.000. To pokazuje da se ne samo Hrvatska, već i druge države članice Evropske unije suočavaju s ovim problemom. Samim tim će i Crnoj Gori biti sve teže pronaći radnike odgovarajućeg profila - rekao je Bugarin.</p> <p>Podsjetio je da smo u proteklom periodu, nedostajuću radnu snagu, uglavnom pronalazili u državama regiona, kao što su Srbija, Bosna i -Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo.</p> <p>&nbsp;„Međutim, sada je sve teže pronaći radnu snagu u ovim državama, jer radnici iz tih država u velikom broju odlaze u Hrvatsku, Njemačku i Austriju. Tako su crnogorski poslodavci primorani da sve više razmišljaju o alternativi dovođenja radnika iz azijskih i afričkih zemalja, posebno iz Indije - rekao je Bugarin.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_a117ed2ae790a00415993509df2eadd78b2180905c70e33f324f33cf8e0d920d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241021151052_a117ed2ae790a00415993509df2eadd78b2180905c70e33f324f33cf8e0d920d" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Bojan Bugarin"> </figure>  <p>Istakao je da je proces dovođenja strane radne snage u Crnu Goru trenutno složen i komplikovan na administrativnom i institucionalnom nivou.</p> <p>- &nbsp;Da biste dobili stranog radnika, morate proći kroz proceduru kod najmanje četiri državna organa, što je veoma zahtjevno. Pored toga, poslodavci se susreću sa brojnim poteškoćama prilikom dovođenja stranih radnika. Proces izdavanja vize D je i dalje netransparentan, što stvara nesigurnost kod poslodavaca jer ne znaju kakva će sudbina biti njihovih aplikacija - naveo je Bugarin.</p> <p>Ukazao je da je još jedan značajan problem - neusaglašeno djelovanje nadležnih organa, kao i njihova elektronska neuvezanost, što otežava monitoring i praćenje stranih radnika u Crnoj Gori.</p> <p>- Takođe, Crna Gora nema dovoljno diplomatsko-konzularnih predstavništava u afričkim i azijskim zemljama, što dodatno komplikuje proceduru dovođenja radnika iz tih država. Poslodavci su često primorani koristiti diplomatsko-konzularne predstavnike Srbije, što povećava troškove i usložnjava proceduru - pojasnio je Bugarin.</p> <p>Prema njegovim riječima, troškovi dovođenja deset radnika iz Indije, bez troškova avionskog prevoza, smještaja i ishrane, mogu iznositi između 5.000 i 10.000 eura.</p> <p>- Dakle, poslodavac se suočava sa visokim troškovima i dodatnim administrativnim preprekama. Postoji potreba da se ove procedure olakšaju, posebno u pogledu produženja radnih dozvola i viza. Nakon što radnik već provede godinu ili dvije u Crnoj Gori, sve naknadne procedure bi trebalo da budu pojednostavljene, jer su ti radnici već prošli odgovarajuće provjere - rekao je Bugarin.</p> <p>Istakao je da bi Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova trebalo da razmotre opciju da se omogući podnošenje zahtjeva za izdavanje vize D direktno u prostorijama Ministarstva vanjskih poslova, što bi značajno olakšalo proceduru i smanjilo troškove.</p> <p>- Takođe, uvođenje elektronske prijave radnika putem veb portala, koji bi omogućio komunikaciju između državnih organa, olakšalo bi -cjelokupan proces i ubrzalo postupak - naveo je Bugarin.</p> <p>Predsjednik CUP, &nbsp;prof.dr <b>Vasilije Kostić </b>ukazao je da se toj asocijaciji u proteklom periodu žalio značajan broj poslodavaca na nedostatak radne snage ili na nedostatak adekvatne radne snage.</p> <p>- Ponukani time htjeli smo da javnosti, kao i onima koji kreiraju odluke, predstavimo trenutnu situaciju. Naime, suočavamo se sa dramatičnim trenutkom kada je riječ o demografskom starenju Crne Gore, koje sa sobom nosi negativne posljedice po radnu snagu i tržište rada, ali i šire, po ukupni društveno-ekonomski razvoj Crne Gore - rekao je Kostić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> </figure>  <p>Prema njegovim riječima, ovdje se više ne govori samo o činjenici da će Crna Gora imati deficit radne snage, koji je, kako je pojasnio, sada očigledan zbog strukturne nezaposlenosti ili nesklada između kvalifikacija radne snage i potreba tržišta.</p> <p>- Govorimo o eksponencijalnom rastu fizičkog nedostatka radne snage. Pitanje više nije samo kako ćemo nadoknaditi ovaj manjak, već kako ćemo se nositi sa ovim izazovom“, kazao je Kostić.</p> <p>Poručio je da ako se kreatori politika ne pobrinu na vrijeme da obezbijede potrebnu radnu snagu, koja je ključni resurs i najvažniji faktor proizvodnje, ne može se govoriti o smislenom ekonomskom ili društvenom razvoju.</p> <p>- Kreatori politika moraju razmišljati dugoročno i strateški, jer se ovdje već radi o globalnom problemu – hroničnom nedostatku radne snage. Zemlje koje su u razvoju ili nedovoljno razvijene biće emiteri radne snage, dok će one koje su ekonomski potentne postati atraktivna tržišta za radnike. Krajnje je vrijeme da se ovim pitanjem ozbiljno pozabavimo i to na strateški način - istakao je Kostić.</p>

Kreatori politika što prije da definišu mjere za rješavajanje problema deficita radne snage

<p>Stotine ljudi učestvovalo je u protestima u švedskoj prijestolnici Stokholmu, izražavajući nezadovoljstvo zbog američke vojne akcije u Venecueli i obnovljenih izraelskih napada na Pojas Gaze, javlja Anadolu.&nbsp;</p>
<p>Protest je održan na trgu Odenplan, a organizovale su ga brojne organizacije civilnog društva. Učesnici su optužili Izrael za kršenje primirja koje je stupilo na snagu 10. oktobra 2025. godine, nakon što su ponovo započeti napadi na Gazu.&nbsp;</p>
<p>Takođe su kritikovali Sjedinjene Američke Države zbog vojne intervencije u Venecueli i pritvaranja predsjednika <b>Nikolasa Madura</b> i njegove supruge Silie Flores. Demonstranti su pozvali Izrael da zaustavi vojne operacije u Gazi i zatražili oslobađanje Madura i njegove supruge.&nbsp;</p>
<p>Govoreći za Anadolu, švedska aktivistkinja <b>Sigrun Meder</b> rekla je da je cilj protesta osuditi, kako je navela, genocidne postupke Izraela u Gazi, ali i nezakonito pritvaranje venecuelanskog rukovodstva. Prema njenim riječima, uprkos tvrdnjama o primirju, nasilje u Gazi se nastavlja.&nbsp;</p>
<p>- Dok svjedočimo ovom užasnom genocidu koji se odvija pred našim očima u Palestini, vidimo kako se bombardovanja nastavljaju i mnogi ljudi su ubijeni- rekla je Meder, ističući da međunarodno pravo često nije poštovano u aktuelnim sukobima, ali da demonstranti „brane međunarodno pravo, demokratiju i ljudska prava“.&nbsp;</p>
<p>Sjedinjene Američke Države izvele su vojnu operaciju u Venecueli 3. januara, tokom koje su zarobljeni Maduro i Flores. Američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> izjavio je da će njegova administracija upravljati Venecuelom i njenim naftnim resursima tokom prelaznog perioda. Maduro i Flores potom su prebačeni u Njujork gdje su imali prvo sudsko ročište po optužbama za drogu i oružje, a izjasnili su se da nisu krivi po svim tačkama optužnice.&nbsp;</p>

Stokholm: Protesti protiv napada SAD-a na Venecuelu i Izraela na Gazu

<p>Za jedno rasno grlo u mliječnom govedarstvu stočari dobijaju subvencije preko 2.000 eura godišnje, pa ako neko ima 12 krava, više godišnje prihoduje od subvencija nego što premijer Milojko Spajić ima platu i više nego što ministar poljoprivrede ima godišnje primanja. Plate su skoro nula poreza u nekim opštinama, a sve što proizvedu i prodaju je njihovo, rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju <i>24 Sata</i> na Televiziji E ministar poljoprivrede <b>Vladimir Joković</b>.</p>
<p>U pregovorima sa Evropskom unijom, Crna Gora je, uprkos određenim preprekama, u 2025. godini zatvorila poglavlja koja se tiču poljoprivrede, a to su poglavlje 11, koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, i poglavlje 13, koje se odnosi na ribarstvo.</p>
<p>Ministar Joković je istakao da nijesu očekivali prepreke pri zatvaranju ta dva poglavlja, jer su ispunili sve što su dogovorili sa Evropskom komisijom.</p>
<p>- Svih 26 članica Evropske unije su glasale da je sve u redu. Ministarstvo poljoprivrede Francuske je dalo prijedlog i potvrdilo da je sve ispunjeno što je bilo potrebno, kao i svaka druga država što je uradila kada je ulazila u EU. Mi smo uradili sve. Međutim, tu je došlo do nekih određenih šumova i oni su prevaziđeni. Imali smo velike pohvale od Francuske na Međuvladinoj konferenciji da smo uspješno završili poglavlja i napravili ogromne korak. Meni je zadovoljstvo što smo od pet poglavlja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zatvorili dva. Ostaje nam još jedno, veoma zahtjevno poglavlje 12, koje se odnosi na bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, koje imamo obavezu zatvoriti do kraja naredne godine i vjerujemo da ćemo to uspješno završiti- rekao je Joković.</p>
<p><b>Najbolje moguće vrijeme za poljoprivredu u Crnoj Gori</b></p>
<p>Ministar je dodao da nikad za poljoprivrednu proizvodnju nijesu postojali bolji uslovi nego u vrijeme njegovog mandata: veće subvencije, bolja podrška i stabilni programi za crnogorske poljoprivrednike.</p>
<p>- Ko god hoće da govori istinu, mora priznati da je ovo najbolje moguće vrijeme za poljoprivredu u Crnoj Gori. Može li biti bolje? Može. Treba li za to vremena? Treba. Za dvije godine bićemo punopravna članica EU i tada će poljoprivredni proizvođači moći da koriste fondove Unije- rekao je Joković.</p>
<p>Ministar je objasnio i sistem subvencija za mliječno govedarstvo.</p>
<p>- Ako neko uzgaja rasna grla koja daju od 5.500 do 8.000 litara mlijeka godišnje, mi računamo prosjek od 6.000 litara i dajemo subvenciju od 20 centi po litru – to je 1.200 eura godišnje. Za junice koje uzgajaju da bi poboljšali genetiku daju se dodatnih 450 eura, što je ukupno 1.650 eura. Lokalna samouprava dodaje od 4 do 12 centi po litru, neka bude 5 centi – još 300 eura. Na to dolaze i plate za pokošene livade i pašnjake, što daje ukupno preko 2.000 eura subvencija po grlu godišnje. Ako neko u tim uslovima ne može biti rentabilan, a neki uspijevaju i razvijaju ozbiljne farme, postavlja se pitanje – zašto jedni mogu, a drugi ne? Ako upoređuju prihod poljoprivrednika sa primanjima magistra poljoprivrednih nauka u Ministarstvu, koji prima 850 eura, jasno je da treba priznati vrijednost rada u poljoprivredi- rekao je Joković.</p>
<p>Ministar smatra da je veliki iskorak napravljen promjenom vlasti na državnom nivou 2020. godine, ali da crnogorsko društvo i politička javnost još nijesu navikli na demokratiju, jer je prethodna vlast DPS-a, zajedno sa koalicionim partnerima, baštinila komunističko jednoumlje.</p>
<h3>,, Postrojenje u Botunu nije nadležnost mog ministarstva, neka se nađe rješenje oko eventualne izgradnje tog postrojenja”</h3>
<p><br/></p>
<p>Dodaje i da kad se čuju određeni šumovi u vladajućoj većini javnost to percipira kao politički zemljotres, a zapravo, ističe on, svi imaju zasebne političke programe i dobro je što svi iskazuju svoj stav.</p>
<p>- Dobra je stvar što sad građani mogu da iskažu svoj stav, dobro je i što je samim tim protestom u Botunu Vlada usvojila niz dodatnih mjera oko eventualne izgradnje postrojenja, neka se nađe rješenje, a kako će biti to nije nadležnost mog ministarstva, ali vjerujem da će ova parlamentarna većina stabilno dočekati 2027. godinu, zatvoriti sva poglavlja, zatvoriti pregovarački proces i čekati mirno 2028. godinu i 1. januar da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije. Naravno, potpuno sam ubijeđen, to pokazuju i istraživanja, da će ova parlamentarna većina superiorno pobijediti i nastaviti ekonomski napredak Crne Gore i sve moguće integracije- poručio je Joković.</p>
<h3>,, Nimalo SNP nije oštećen izlaskom Dragoslava Šćekića, posebno me raduje što skoro nije taknut jedan od najjačih opštinskih odbora”</h3>
<p>Na pitanje novinara Televizije E gdje je trenutno SNP i kako se na tu partiju odrazio izlazak dugogodišnjeg funkcionera <b>Dragoslava Šćekića, </b>Joković kaže da se radi o osobi koja &nbsp;je zauzimala najviše funkcije u SNP-u.</p>
<p>- Preko SNP-a je bio poslanik, predsjednik Opštine Berane u dva mandata, bio je direktor Fonda za zdravstvo, bio je ministar zdravlja, ministar sporta, potpredsjednik Vlade, bio je jedini potpredsjednik SNP-a. Htio je da bude predsjednik, ali SNP ga nije htio. Vidite, prvi put kad se neka projekcija nije ostvarila onda ljutnja na SNP, a zahvalnost što je SNP njega uzdigao?! Da li zasluženo ili nezasluženo to je pitanje. Tada je SNP bio najbolji, ali kad dođe trenutak da se ne ispune sve želje onda vidite. Nimalo SNP nije oštećen izlaskom Dragoslava Šćekića, posebno me raduje što nije oštećen jedan od najjačih opštinskih odbora- odbor u Beranama- zaključio je Joković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQH5vCx1mdio&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joković: Uslovi za poljoprivredu nikada nijesu bili bolji

<p>Broj političkih zatvorenika koje je Venecuela oslobodila popeo se na 18, saopštile su organizacije za ljudska prava u subotu, u odnosu na devet otpuštenih u petak poslijepodne.&nbsp;</p>
<p>Puštanje na slobodu političkih zatvorenika dugo su zahtijevale grupe za zaštitu ljudskih prava, međunarodne organizacije i opozicioni političari, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Maríu Corinu Machado.&nbsp;</p>
<p>Američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> i venecuelanski zvaničnici, među kojima i <b>Horhe Rodrígez</b>, predsjednik Narodne skupštine i brat vršioca dužnosti predsjednice <b>Delsi Rodrígez,</b> ocijenili su ovo gestom mira i napretkom u bilateralnoj saradnji.&nbsp;</p>
<p>Tramp je na društvenoj mreži saopštio da je otkazao očekivani drugi talas napada na Venecuelu nakon što je Karakas počeo da sarađuje sa Vašingtonom, naročito u pitanjima koja se tiču oslobađanja zatvorenika i obnove naftne i gasne infrastrukture.&nbsp;</p>
<p>Nema službenog spiska oslobođenih niti potvrde identiteta svih koji su pušteni, ali nevladina organizacija Foro Penal procjenjuje da u zemlji i dalje ima oko 811 političkih zatvorenika, uključujući više od 80 stranaca.&nbsp;</p>
<p>Oslobađanje zatvorenika događa se u kontekstu dramatičnih političkih promjena u Venecueli: nakon što su američke snage uhapsile predsjednika <b>Nikolása Madura</b> i on se našao pred sudom u Njujorku po optužbama za narkoterorizam, dolazi do novih inicijativa i pritisaka za političku tranziciju.&nbsp;</p>

Venecuela oslobodila 18 političkih zatvorenika

<p>Autobus sa 47 putnika zapalio se danas na autoputu u okrugu Mureš, u centralnoj Rumuniji, a vozač i putnici su na vrijeme evakuisani i povrijeđenih nije bilo, saopštio je Generalni inspektorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova. Požar je izbio u blizini sela Šoromiklea, na dijelu nacionalnog autoputa, kada se autobus iznenada zapalio tokom vožnje.</p>
<p>Na mjesto događaja izašle su dvije vatrogasne ekipe i jedno vozilo hitne pomoći, prenosi portal Digi 24.</p>
<p>Požar je potpuno uništio vozilo, a saobraćaj na putu u oba smjera bio je privremeno obustavljen.</p>
<p>Putnici, među kojima su bili radnici migranti koji su putovali na rad u inostranstvo, privremeno su smješteni u lokalnoj školskoj zgradi.</p>
<p>Policijske agencije i stručnjaci za zaštitu od požara pokrenuli su istragu kako bi utvrdili uzrok požara, a sumnja se da je riječ o tehničkom kvaru.</p>

Tag: bojan-bugarin