<p><b>Bojan Popović </b>odlučio je da se ne pridruži krivičnom gonjenju <b>Miloša Medenica </b>zbog prijetnji izrečenih tokom glavnog pretresa pred Višim sudom u Podgorici, nakon što je dobio javno izvinjenje - kazao je njegov advokat <b>Damir Lekić</b>.</p>
<p>Popović je, kako je rekao njegov pravni zastupnik, saslušan danas u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici u svojstvu svjedoka - oštećenog u postupku protiv Medenice.</p>
<p>Krivična prijava je podnijeta zbog postojanja osnovane sumnje da je Medenica tokom glavnog pretresa pred Višim sudom u Podgorici, u predmetu u kojem su obojica u svojstvu optuženih, izrekao prijeteće riječi oštećenom Bojanu Popoviću: „... plakao si … plakaćeš opet …“.</p>
<p>Ovim riječima je, prema navodima iz prijave, na štetu Popovića izvršeno krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.</p>
<p>- U današnjem iskazu Popović je potvrdio da mu je osumnjičeni zaista uputio ove riječi, te da je zbog toga, kao i zbog dodatnih informacija do kojih su on i njegov brat <b>Marko Popović</b> došli, osjetio strah i ugroženost za svoj život i bezbjednost. Iz tog razloga je zatražio zaštitu od državnog tužilaštva, uz molbu da se pažljivo procijeni sadržaj izgovorenih riječi i da li one ispunjavaju biće prijavljenog ili nekog drugog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti - rekao je Lekić.</p>
<p>Popović je posebno naglasio da je značajan kontekst i okolnosti u kojima su mu prijeteće riječi izrečene - javno, bez ikakve zadrške, tokom suđenja pred Višim sudom u Podgorici i to pred sudskim vijećem koje im sudi za druga ozbiljna krivična djela. Ovakav nastup osumnjičenog Popović je, kako navodi Lekić. okarakterisao kao otvorenu demonstraciju sile.</p>
<p>- Nakon iskaza Popovića, riječ je zatražio Medenica, kojem je državni tužilac omogućio obraćanje. Osumnjičeni je iznio razloge zbog kojih je izrekao sporne riječi, navodeći da one nijesu bile upućene u prijetećem tonu, već su bile dio specifičnog emotivnog konteksta. Naglasio je da ni Bojanu, ni Marku Popoviću, niti bilo kojem članu njihove porodice ne prijeti nikakva opasnost s njegove strane i više puta uputio javno izvinjenje Popoviću, uz pružanje ruke pomirenja - ističe Lekić.</p>
<p>Uvažavajući izvinjenje, Popović je izjavio da mu je sadržaj i način obraćanja osumnjičenog, uključujući više puta izrečeno izvinjenje, bio prihvatljiv. </p>
<p>- Iako je istakao da je ponašanje Medenice pred sudom bilo neprihvatljivo, nekulturno i ponižavajuće, izjavio je da izvinjenje prihvata i da ne želi da dalje učestvuje u krivičnom gonjenju, posebno imajući u vidu sve probleme koje obje strane imaju i van ovog postupka. Naglasio je i da dolazi iz poslovnog svijeta i da ne želi da produbljuje konflikt - naglasio je Lekić.</p>
<p>Na kraju je eksplicitno naveo da se zbog izrečenih riječi nije osjećao životno ugroženim, već emocionalno povrijeđenim i poniženim. </p>
<p>- Stoga je odlučio da se ne pridruži krivičnom gonjenju protiv Medenice, kao i da protiv njega ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev - kazao je Lekić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Popović odustao od krivičnog gonjenja Medenice: Dobio javno izvinjenje i pružanje ruke pomirenja u sudnici

<p>Osumnjičeni <b>Miloš Medenica</b>, u krivičnom predmetu koji se vodi zbog postojanja osnovane sumnje da je ugrozio sigurnost <b>Bojanu Popoviću</b>, danas u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici nije priznao izvršenje ovog krivičnog djela, navodeći da mu nije uputio prijetnje dok je Popović iznosio odbranu u krivičnom postupku pred Višim sudom u Podgorici u kojem obojica imaju svojstvo optuženog.</p>
<p>Medenica je, kako prenosi advokat <b>Damir Lekić</b>, jutros pred državnim tužiocem <b>Ivanom Bojanićem</b> kazao da je bio pogođen postupanjem Bojana Popovića i njegovog brata <b>Marka</b> na na glavnom pretresu pred Višim sudom u Podgorici, kada su ostali pri ranije datim odbranama.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2222%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpopovic-podnio-prijavu-protiv-medenice-zbog-prijetnji-tvrdi-i-da-je-planirao-podmetanje-pozara&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Predsjednik vijeća, podsjeća Lekić, bio je prinuđen da im pročita odbrane koje su dali u prethodnom postupku pred Specijalnim državnim tužilaštvom, a koje su po mišljenju Medenice bile nepodudarne.</p>
<p>- Sjetio se da mu je neko ranije rekao u Istražnom zatvoru saopštio da je Popović dok je davao odbranu u Specijalnom državnom tužilaštvu plakao, čime je vršio pritisak da mu se ne odredi zadržavanje, u čemu je uspio jer je tada pušten da se brani sa slobode - navodi Lekić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmilos-medenica-porucio-popovicu-plakao-si-plakaces&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Advokat dodaje da kako je tada govorio neistinu, kao i pred Višim sudom u Podgorici, kada mu je pročitana odbrana od predsjednika vijeća, on je Popoviću onako pogođen i protkan emocijama rekao da je plakao tada, a da će plakati ponovo, misleći na to da opet ne govori istinu.</p>
<p>Popović, kako dodaje, advokat, danas iz zdravstvenih razloga nije mogao da pristupi na zakazano saslušanje kako bi dao iskaz u svojstvu svjedoka oštećenog, pa je njegovo saslušanje odloženo za 17. april.</p>

Medenica negirao ugrožavanje sigurnosti Popoviću riječima "Plakao si, plakaćeš"

<p><b>Miloš Medenica</b>, koji se tereti da je formirao kriminalnu organizaciju, sproveden je jutros u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici gdje će biti saslušan po prijavi saoptuženog <b>Bojana Popovića </b>koji je pred Višim sudom kazao da je za pozitivne ishode u sudskim postupcima Medenicama plaćao stanovima na Primorju.</p>
<p>- "Plakao si u tužilaštvu... opet ćeš plakati..." - riječi su koje je Medenica uputio Bojanu Popoviću dok je iznosio odbranu, što je kod njega kod njega izazvalo ,,osjećaj straha i nesigurnosti po život i tijelo, kao i po život i tijelo njemu bliskih lica - kako se navodi u krivičnoj prijavi koju je podnio.</p>
<p>Bojan Popović i njegov brat od strica<b> Marko Popović</b>, kako stoji u prijavi, ranije su imali informaciju da je Miloš Medenica u dva navrata podstrekavao određena lica da izazovu požar na njihovim vozilima i drugoj imovini.</p>
<p>Podsjećamo, Bojan i Marko Popović se terete da su pripadnici kriminalne organizacije na čijem čelu se nalazi Miloš Medenica.</p>
<p>Oni su u istrazi, a potom i pred sudom priznali da su preko posrednika bivšoj predsjednici Vrhovnog suda <b>Vesni Medenici</b> i njenom sinu Milošu plaćali u nekretninama za pozitivne ishode, u sudskim postupcima koje je njihova kompanija ,,Fab Live“ vodila protiv firme ,,Gugi komerc“ pred Vrhovnim sudom.</p>
<p>Advokat<b> Damir Lekić</b>, koji zastupa Popoviće, zatražio je od tužilaštva da u što kraćem roku pokrene postupak i istraži ovaj slučaj.</p>
<p>On je podsjetio da je za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti zakonom propisano da će se onaj ko ugrozi sigurnost nekog lica prijetnjom da će napasti na život ili tijelo tog lica ili njemu bliskog lica, kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine“.</p>

1250x600

1084x550

Medenica sproveden na saslušanje u ODT

<p>Protiv <b>Miloša Medenice</b> podnijeta je krivična prijava zbog riječi koje tokom jučerašnjeg ročišta u Višeg suda uputio optuženom Bojanu Popoviću koji se tereti da je član kriminalne organizacije koju je formirao sin bivše predsjednice Vrhovnog suda.</p>
<p>Medenica je juče prekinuo Popovića dok je davao iskaz pred sudijom, riječima: "Plakao si tada, pa se ne možeš sjetiti...plakaćeš".</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmilos-medenica-porucio-popovicu-plakao-si-plakaces&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Prijavu protiv Medenica danas je podnio Popovićev pravni zastupnik, advokat <b>Damir Lekić</b>, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu njegovog branjenika.</p>
<p>- Dana 18. 3. 2025. godine u 8:30 sati pred Višim sudom u Podgorici u predmetu poslovne oznake Ks.br. 15/20 održano je ročište glavnog pretresa pred sudijskim vijećem koji su činili predsjednik vijeća – sudija <b>Vesna Kovačević</b> i članovi vijeća – sudije <b>Simo Bulatović</b> i <b>Boris Bulatović</b>. U tom krivičnom postupku optuženi su i Miloš Medenica i podnosilac ove prijave Bojan Popović, a na navedenom ročištu bilo je određeno iznošenje odbrane od strane optuženih. Tokom iznošenja odbrane Bojana Popovića, ovdje podnosioca prijave, sa optuženičke klupe mu se optuženi Miloš Medenica između ostalog odbratio riječima: "Plakao si u tužilaštvu… opet ćeš plakati…", koje riječi je postupujuće pretresno sudsko vijeće konstatovalo u zapisnik o glavnom pretresu, a koje riječi su kod Popovića izazvale osjećaj straha i nesigurnosti po svoj život i tijelo, kao i po život i tijelo njemu bliskih lica - navedeno je u prijavi u koju je Portal ETV imao uvid.</p>
<p>U prijavi se dodaje da su Popović i njegov brat od strica Marko Popovića još u prethodnom periodu došli u posjed informacija da je Medenica u prethodnom periodu u dva navrata podstrekavao određena lica da na štetu njihove imovine izvrše krivična djela za koja se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti i to izazivanje opšte opasnosti, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Ističe se da su po njegovom nalogu određena lica imala zadatak da izazovu požar na vozilima i drugoj imovini Popovića i njegovog brata od strica Marka.</p>
<p>Lekić je tužilaštvu predložio da se odmah postupi po prijavi i pokrene izviđaj, ili istraga u kojoj će se u što kraćem roku na ove okolnosti saslušati Medenica i kao i podnosilac prijave Bojan Popović.</p>
<p>Traži i da se izvrši uvid u spise predmeta Višeg suda u Podgorici, te da se eventualno po potrebi saslušaju sva ili određena lica koja su navedena da su prisustvovali na ročištu glavnog pretresa.</p>
<p>- Bilo bi najsigurnije radi utvrđivanja istine saslušati predsjednika i članove sudijskog pretresnog vijeća i državne tužioce, a iz kojih dokaza će se bez bilo kakve sumnje utvrditi ovo što je napisano, a to je da je Medenica izvršio krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti i to ugrožavanje sigurnosti Popovića - zaključeno je u prijavi.</p>

Popović podnio prijavu protiv Medenice zbog prijetnji, tvrdi i da je planirao podmetanje požara

<p>Vrhovno državno tužilaštvo odbacilo je zahtjev advokata Damira Lekića, branioca optuženih Marka i Bojana Popovića, za izuzeće glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića od postupanja u predmetu koji se vodi protiv njih pred Višim sudom u Podgorici. Lekić je ocijenio da zaista čudi i zabrinjava postupanje vrhovnog državnog tužioca u ovoj odluci.</p>
<p>U rješenju o odbacivanju zahtjeva za izuzeće Novovića u predmetu protiv okrivljene Vesne Medenice i drugih, kako je precizirao Lekić, piše da je Zakonikom o krivičnom postupku propisano da stranke, branilac i oštećeni mogu tražiti izuzeće samo poimenično određenog sudije koji u predmetu postupa, te je konstavovano kako u vrijeme podnošenja zahtjeva Novović ne postupa u ovom predmetu.</p>
<p>Lekić je kazao da izuzeće rukovodioca državnog tužilaštva, a u ovom slučaju glavnog specijalnog tužioca, može da se traži u svemu istovjetno kao i izuzeće državnog tužioca.&nbsp;</p>
<p>Međutim, kako dodaje, ovdje postoje dvije situacije, i to kao i kod situacije kada se traži izuzeće predsjednika suda.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;- <b>Situacija I:</b> Rukovodilac državnog tužilaštva, a u ovom slučaju glavni specijalni tužilac kao i svaki drugi tužilac može da zastupa optužni akt na ročištu glavnog pretresa pred sudom. U takvoj situaciji sve što se odnosi na državnog tužioca, kada je riječ o poimeničnoj određenosti, razlozima za izuzeće i momentu do kojeg se takav zahtjev može podnijeti odnosi se i na situaciju u kojoj u konkretnom slučaju postupa rukovodilac državnog tužilaštva, a u ovom slučaju glavni specijalni tužilac. <b>Situacija II:</b> Izuzeće rukovodioca državnog tužilaštva u ovom slučaju glavnog specijalnog tužioca, koji zapravo neposredno ne zastupa optužni akt na ročištu glavnog pretresa pred sudom, može da se traži ukoliko se razlozi za njegovo izuzeće povezuju povodom zahtjeva za izuzeće državnog tužioca - naveo je Lekić.</p>
<p>Tako na primjer, kako dodaje, izuzeće rukovodioca državnog tužilaštva u ovom slučaju glavnog specijalnog tužioca može da se zahtijeva ukoliko bi jedna od stranaka istakla da postoji sumnja u njegovu nepristrasnost imajući u na umu njegov odnos na državnim tužiocem o čijem zahtjevu za izuzeće treba da odluči ili njegov odnos sa nekom od stranaka i slično.&nbsp;</p>
<p>- Izuzeće rukovodioca državnog tužilaštva, a u ovom slučaju glavnog specijalnog tužioca, može da se traži i kada se istakne činjenica da se u prethodnim slučajevima ponašao pristrasno kada je riječ o ocjeni postupka državnog tužioca o čijem izuzeću u konkretnom slučaju treba da odluči. Osim toga, bilo koja vrsta zainteresovanosti rukovodioca državnog tužilaštva u ovom slučaju hlavnog specijalnog tužioca za ishod osnovnog postupka može da bude istaknuta kao razlog za njegovu pristrasnost i u postupku odlučivanja o zahtjevu za izuzeće državnog tužioca koji zastupa optužni akt na ročištu glavnog pretresa pred sudom - istakao je Lekić.</p>
<p>Državni tužioci su, kako je rekao, u svom radu samo samostalni, a ne samostalni i potpuno nezavisni kao što su to sudije.</p>
<p>- Pri čemu se zapravo o samostalnosti u radu ne govori strikno za državne tužioce, već za poslove državnog tužilaštva kako je to propisano odredbom čl. 3 Zakona o državnom tužilaštvu, a što naročito dolazi do izražaja kada se ima u vidu odredba čl. 130 st. 1 i 2 Zakona o državnom tužilaštvu kojima je propisano da je državni tužilac odgovoran za rad u predmetu koji mu je dodijeljen i nezavisan u radu i donošenju odluke, osim u slučajevima propisanim u članu 131 ovog zakona, odnosno državni tužilac je dužan da rukovodioca državnog tužilaštva na njegov zahtjev upozna sa radom u pojedinom predmetu i odlukom koju namjerava donijeti, kao i sa radom na pojedinom predmetu u kojem se pojavljuju složena činjenična i pravna pitanja, kao i odredba čl. 131 st. 1, 2 i 3 tač. 2 Zakona o državnom tužilaštvu kojima je propisano da se u radu Državnog tužilaštva, radi jedinstvene primjene zakona, mogu dati obavezna uputstva za rad, odnosno da se pod obaveznim uputstvom za rad, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju uputstvo opšteg karaktera i uputstva za postupanje u pojedinim predmetima, odnosno da uputstvo za postupanje u pojedinom predmetu daje glavni specijalni tužilac za specijalne tužioce iz tog tužilaštva - precizirao je Lekić.</p>
<p>Kada se imaju u vidu ove zakonske odredbe, kako ocjenjuje, izuzetno je teško steći utisak, gotovo nikako, da glavni specijalni tužilac ne zastupa neposredno optužni akt na ročištu glavnog pretresa pred sudom.&nbsp;</p>
<p>- On itekako to čini i to ili sam neposredno ili pak posredstvom državnih tužilaca iz Specijalnog državnog tužilaštva u Crnoj Gori, koji su, kako sam već naveo, shodno Zakonu o državnom tužilaštvu i Zakonu o specijalnom državnom tužilaštvu, dužni da mu “polažu račune” u odnosu na svaki predmet povodom kojeg se kod njega pojavi interesovanje, a teško je reći da on to interesovanje nema u predmetu koji se vodi zbog postojanja osnovane sumnje da je između ostalog i bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore izvršila više krivičnih djela u vezi sa obavljanjem svoje prethodne funkcije - ističe Lekić.</p>
<p>Potpuno je izlišno, prema njegovim riječima, govoriti o tome da li on neposredno postupa u tom predmetu ili ne postupa.&nbsp;</p>
<p>- Ne treba se izgubiti iz vida opštepoznata činjenica da je upravo glavni specijalni tužilac shodno odredbi čl. 24 Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu od Tužilačkog savjeta Crne Gore zahtijevao da mu se ova dva državna tužioca iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici (od kojih jedan kandidat) upute na rad u Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore, odakle se možda eventualno može steći neki utisak o određenim međusobnim odnosima između Glavnog specijalnog tužioca i ova dva državna tužioca, a koji su trenutno po ingerencijama istog zadužena sa najvećim brojem predmeta u tom državnom tužilaštvu u odnosu na druge državne tužioce u istom - podsjeća Lekić.</p>
<p>Zato, kako ocjenjuje, zaista čudi i zabrinjava postupanje Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore u ovoj odluci s obzirom na to da se ni sam glavni specijalni tužilac u svom pisanom izjašnjenju istaknuom u tom rješenju nije pozvao na ovu okolnost (da on ne postupa u tom predmetu).</p>
<p>- Iako bi, da je to zakonito i da ima logike i rezona, sigurno učinio, već se izjasnio na potpuno drugačiji način. Ako je već tako kako je vrhovni državni tužilac tvrdio u obrazloženju ovog rješenja, zbog čega je onda on donio ovu odluku o podnijetom zahtjevu za izuzeće glavnog specijalnog tužioca i ova druga dva državna tužioca (predmetno rješenje), a nije dozvolio da o istom odluči glavni specijalni tužilac pa da zahtjev za svoje izuzeće procesno odbaci, a da o zahtjevu za izuzeće ova druga dva državna tužioca odluči u meritumu, nego je ipak to učinio vrhovni državni tužilac iako, ako je on u pravu (a nije), uopšte nije bilo mjesta za zasnivanje njegove nadležnosti i za njegovo odlučivanje po ovom podnijetom zahtjevu - rekao je Lekić.</p>
<p>Odluka ovakve sadržine, kao i postupanje bilo kojeg rukovodioca državnog tužilaštava po ovakvim zahtjevima su, kako je zaključio, do sada bili potpuno nepoznati u praksi.&nbsp;</p>
<p>- Da li ovo vrhovni državni tužilac pokušava da stvori neku novu praksu, ipak nam se čini da ne, već da je nešto u potpunosti drugo po srijedi, budući da je ovakva praksa sve osim zakonita i ispravna, a što se odnosi i na namjerno uručivanje rješenja pet minuta prije početka ročišta glavnog pretresa, očito kako odbrana ne bi imala dovoljno vremena da se na valjan način stručno pozabavi sa sadržinom istog pred sudom - upitao je Lekić.</p>

Lekić o odbacivanju zahtjeva za izuzeće Novovića: Zabrinjava postupanje Markovića

<p>Minimalna penzija od 450 eura, koja već dvije godine nije povećavana, uvećana je za mizernih 1,74 € - što je više nego ponižavajuće za više od polovine penzionera, kazao je poslanik DPS-a, <b>Nikola Milović.</b></p>
<p>- Prazna obećanja pokazuju da socijalna pravda nije prioritet, dok spirala inflacije i rastućih zaduženja gradjana postaju noćna mora- poručio je Milović.</p>
<p>Ističe da su penzioneri prevareni, potcijenjeni i prepušteni sami sebi.</p>
<p>- Upravo se oni svakodnevno bore za egzistenciju i postavlja se pitanje kako će spojiti "kraj s krajem", baš kao i većina građana nakon najdužeg mjeseca u godini- poručio je poslanik DPS-a.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F2018689327480426541%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: Vlada ponizila penzionere

<p>Predsjednik je često neosnovano kritikovao dinamiku usvajanja EU zakona, a sada otvorenim opstrukcijama preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta, poručila je<b> Maida Gorčević, </b>ministarka evropskih poslova reagujući na odluku <b>Jakova Milatovića</b> da vrati Skupštini juče usvojene zakone na ponovno odlučivanje.</p>
<p>- Povratak zakona Skupštini ne znači dodatnu raspravu, već isključivo odlaganje njihovog usvajanja – zakoni su bili u proceduri mjesecima, razmatrani na svim skupštinskim odborima i dobili mišljenje Evropske komisije- smatra Gorčević.</p>
<p><br/>
Djela, dodaje ministarka, a ne retorika, pokazuju koliko je neko istinski posvećen evropskom putu.</p>
<p><br/>
- U mandatu 44. Vlade neophodno je zatvoriti 30 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Pred Crnom Gorom je intenzivan rad na zatvaranju još 20 poglavlja i zato je obeshrabrujuće kada pojedini politički akteri, u namjeri da nanesu štetu aktuelnoj Vladi, svjesno nanose štetu i državi i njenom evropskom putu- poručila je Gorčević.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmaidagorcevic%2Fstatus%2F2018690950659264648%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p><br/>
&nbsp;</p>

Gorčević: Milatović otvorenim opstrukcijama preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta

<p>Sveštenik SPC u Kraljevini Jugoslaviji, protojerej i katiheta Grigorije Mikić (1883-1957), objavio je knjigu, koja je niz godina bila srednjoškolski udžbenik za bogoslovije u Kraljevini Jugoslaviji, pod naslovom "PREGLED ISTORIJE HRIŠĆANSKE CRKVE, II, SRPSKA CRKVA, Srpska manastirska štamparija, Sremski Kralovci, 1936. godine. U njoj, govoreći, pregledno, kratko, ali precizno, o istorijatu pravoslavne crkve u Crnoj Gori, on saopštava istorijsku i kanonsku činjenicu da je Crnogorska pravoslavna crkva bila samostalna, istorijski i kanonsko-pravno, nezavisna, autokefalna crkva.</p>
<p>U pomenutoj knjizi, navodi se i o statusu tog udžbenika u ondašnjem prosvjetnom sistemu za učenike pravoslavnih bogoslovskih škola u Kraljevini Jugoslaviji. U tom smislu navodi se i ovo: Na osnovu mišljenja Glavnog prosvetnog saveta S. Br. 1876/35. od 3. VII. 1936. i odluke Svetog arhijerejskog Sin. Br. 7045/35. odobrio je gospodin Ministar prosvete odlukom svojom S. N. Br. 25125. od 13. VII. 1936. da se ova knjiga može upotrebljavati u srednjim školama".</p>
<p>U navedenom, korisnom za nauku, odnosno, kvalitetnom istoriografskom djelu Mikića, isti o tome tvrdi:</p>
<p>- 7. U velike vladike crnogorske ide i Petar І. Petrović (1784-1830). Nešto pre njega ukinuta je pećka patrijaršija, no crnogorska se Crkva nije podvrgla carigradskoj, nego je nastavila život kao samostalna Crkva, koju je priznala ruska Crkva. Rukopoložen je u Karlovcima. Prvi pisan zakon za Crnu Goru njegovo je delo. Tukao je Turke i proširio je zemlju. Mirio je bratstva. Za njegovo vreme izlučena je Boka iz sastava crnogorske Crkve. Po veri i čojstvu ide Petar 1. među najbolje Srbe. Proglašen je svetiteljem. Telo mu leži u crkvi cetinjskoga manastira.</p>
<p>8. Veliki je u našoj narodnoj istoriji njegov sinovac i naslednik Petar P. Petrović Njeguš. Zavladičen je u Rusiji i za njegovo vreme su veze Crne Gore sa Rusijom prisne. On je naš najveći pesnik-filozof. Glavna su mu dva speva Gorski Vijenac i Luča Mikrokozma. Umro je 1851. g. Sahranjen je u crkvicu koju je sebi digao na vrh Lovćena,</p>
<p>9. Godine 1852. prestaje svetovna vlast crnogorskih vladika. Sinovac i naslednik Petra ІІ. knez Danilo nije se zavladičio, crkvena vlast je odeljena od svetovne. Starešina crnogorske Crkve nosi od tada naslov mitropolita, a vladar kneza, pa posle kralja.</p>
<p>Već za kneza Danila preuzela je država sva crkvena imanja, a s njima i brigu za materijalne potrebe Crkve.</p>
<p>10. Poslednji mitropolit samostalne crnogorske Crkve bio je zaslužni Mitrofan Ban (1885.-1920.). Za njegove uprave je preuređena Crkva; uređeno je pitanje svešteničkog školovanja i izdržavanja i pitanje verske nastave u školama.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 884px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 137.0421%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fmedia.antenam.net%2Fmedia%2Fantenam%2F2026%2F02%2F03%2F1770125135ejp0tetadcmovppr.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>1878. g. proširena je Crna Gora hercegovačkim oblastima za koje je osnovana eparhija zahumsko- raška u Ostrogu, a kašnje u Nikšiću. Posle balkanskog rata 1913. g. obnovljena je eparhija u Peći za oblasti koje su tada pripale Crnoj Gori"</p>
<p>Dakle, nesporna je činjenica da Crnogorska pravoslavna crkva bila stoljećima autokefalna crkva i tu činjenicu je objektivno i naučno pošteno priznao i srpski svestenik Grigorije Mikić, i to u knjizi iz 1936., u vrijeme kad je već bila nakon nasilne aneksije Crne Gore 1918. ukinuta autokefalna Crnogorska crkva.</p>
<p>Negatori istine- velikosrpski- anihilitatori Crnogorske pravoslavne crkve i njene autokefalnosti, istorijske, neka kažu da li je, a nije, Geigorije Mikić 1936. pogriješio- kad je znanstveno savjesno i tačno napisao u navednoj knjizi, u nauci i kanonistici očiglednu i notornu pravno- istorijsku činjenicu, o kontinuitetu, vjekovne autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve.</p>

Sveštenik SPC profesor Grigorije Mikić 1936. o autokefalnoj Crnogorskoj crkvi

<p>Povodom nedavnih objava u medijima i različitih tumačenja januarskog usklađivanja penzija od 0,38 odsto, iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore su se oglasili sa željom da upoznjua javnost sa ''činjenicama i zakonskom procedurom, kako bi se izbjeglo dalje dezinformisanje korisnika prava''.</p> <p>- Fond PIO primjenjuje, a ne kreira zakone. Fond PIO je izvršni organ koji sprovodi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Shodno članu 58 ovog zakona, usklađivanje penzija se vrši na osnovu zvaničnih statističkih podataka Uprave za statistiku – MONSTAT- napominju iz Fonda PIO.</p> <p>Usklađivanje se, ističu, vrši prema "rotirajućoj" formuli koja uzima u obzir dva ključna parametra:</p> <p>· rast/pad potrošačkih cijena (inflacija) i</p> <p>· rast/pad prosječnih zarada.</p> <p>- Januarski procenat od 0,38 odsto direktna je matematička posljedica ovih parametara u prethodnom posmatranom periodu i Fond PIO nema zakonsko ovlašćenje da taj procenat mijenja, uvećava ili umanjuje proizvoljno- navode iz Fonda PIO.</p> <p><b>Kontinuitet i dinamika usklađivanja</b></p> <p>- Podsjećamo javnost da se od 2022. godine, izmjenama zakona, penzije usklađuju tri puta godišnje (1. januara, 1. maja i 1. septembra). Ovakva dinamika omogućava bržu reakciju na ekonomske promjene u državi i čuva životni standard penzionera- navode u saopštenju,</p> <p>Istorijski podaci ukazuju da je u prošlosti bilo perioda kada uopšte nije bilo godišnjih uskladjivanja, kao i da je bilo perioda kada je uskladjivanje bilo jednom, dva ili tri puta godišnje:</p> <p>- U periodu 2013, 2014. i 2015. godine, usklađivanja uopšte nije bilo. Trenutni penzioni sistem obezbjeđuje da prosječna penzija u Crnoj Gori danas iznosi 553 EUR- poručuju.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203150212_0f388a928762e54753b96941b63f39adb221eb6eb139002f1ce315ae82c4b9f6.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260203150212_0f388a928762e54753b96941b63f39adb221eb6eb139002f1ce315ae82c4b9f6" data-rendition-name="original" width="551" height="616" loading="lazy" alt="Fond PIO"></figure>  <p><b>Regionalni kontekst: Crna Gora predvodnik po visini penzija</b></p> <p>- Kako bismo objektivno sagledali položaj penzionera u Crnoj Gori, neophodno je uporediti prosječne penzije sa sličnim zemljama regiona (koje su kao i Crna Gora zemlje kandidati na putu prema EU)- ističu iz Fonda PIO.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203150212_29ce9ae80d5c35ff07625eed930e59742ebd734a03a91ee62f95c5ff6bc53c04.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260203150212_29ce9ae80d5c35ff07625eed930e59742ebd734a03a91ee62f95c5ff6bc53c04" data-rendition-name="original" width="619" height="406" loading="lazy" alt="Fond PIO"></figure>  <p><br/></p> <p>- Fond PIO Crne Gore ostaje posvećen isključivo primjeni zakona i zaštiti interesa penzionera kroz redovnu i sigurnu isplatu prava- zaključuju iz Fonda PIO.</p>

Tag: bojan-popovic