Iz Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) saopšteno je da su današnja mjerenja pokazala da su u opadanju svi vodostaji izuzev Vranjine, Bojane, Rijeke Crnojevića i Plavnice. Prema njihovim navodima, na Vranjini je zabilježen porast od 11 cm, na Bojani 14, Rijeci Crnojevića 45 i na Plavnici 13. - Za vode iz hidroenergetskih sistema u Albaniji zvanične informacije nadležnih albanskih institucija, dobijene sinoć u 21:42 sata - ispuštanje sa brane je 500m³/s . Prema trenutnim procjenama, Vranjina, Rijeka Crnojevića i Žabljak Crnojevića predstavljaju kritične tačke pri porastu vodostaja, imajući u vidu blizinu stambenih objekata i mogućnost direktnog ugrožavanja domaćinstava - naglasili su u Direktoratu za zaštitu i spašavanje. Poručili su da Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova, u saradnji sa lokalnim službama zaštite i spašavanja, kontinuirano prati situaciju na terenu i spreman je da, u skladu sa razvojem događaja, preduzme sve neophodne mjere radi zaštite stanovništva i imovine. - Direktorat za zaštitu i spašavanje je putem OKC112, preko Mehanizma civilne zaštite Evropske unije aktivirao Copernicus servis za brzo mapiranje ugroženih područja Skadarskog jezera i rijeke Bojane, dok je isto učinila i Albanija za pojas oko granice sa Crnom Gorom, nakon čega je od strane Copernicus tima izrađen zajednički izvještaj o stanju i posljedicama poplava u Crnoj Gori i Albaniji - naveli su oni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111110132_9242548812288f54cf6a18028086a15612d4c38365e080d4bd6d9fdb82d9de57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111110132_9242548812288f54cf6a18028086a15612d4c38365e080d4bd6d9fdb82d9de57" data-rendition-name="original" width="778" height="809" loading="lazy" alt="copernikus"> </figure>  Građani će, kako su zaključili, biti blagovremeno informisani o svim važnim promjenama. Ova mjerenja su izvršena danas u šest sati, a poređenje je napravljeno sa jučerašnjim od 11 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Direktorat za zaštitu i spašavanje: U opadanju svi vodostaji izuzev Vranjine, Bojane, Rijeke Crnojevića i Plavnice

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Iako najavljen kao projekat koji će biti okončan do avgusta 2024. godine, izvjesno je da se sa izgradnjom mosta, koji bi skratio udaljenost između Ulcinja i Velipolja sa sadašnjih 70 na svega nekoliko kilometara, ne može početi prije donošenja Prostornog plana Crne Gore, koji je u izradi.
Na to je nedavno na premijerskom satu podsjetio premijer Milojko Spajić, koji je istakao da se usvajanje Prostornog plana Crne Gore očekuje uskoro.
Skupština Crne Gore je 7. marta usvojila Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade i Savjeta ministara Albanije o izgradnji međudržavnog mosta preko Bojane, koji su u februaru 2023.godine potpisali crnogorski i albanski premijeri Dritan Abazović i Edi Rama.
Nacrt projekta mosta predviđa dvije kolovozne trake širine nešto manje od četiri metra, te trotoare i biciklističke staze. Prosječna visina mosta u odnosu na najviši nivo vode iznosiće oko 10 metara kako se ne bi ometao riječni saobraćaj.
Prema sporazumu, dvije države će podijeliti troškove od oko 20 miliona eura. Izradu projekta finansirala je albanska strana posredstvo Albanskog razvojnog fonda (ARF).
Shodno tome, predlogom Zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu, koji je Vlada usvojila 15. novembra, i koji je u skupštinskoj proceduri, takođe je planiran projekat “Izgradnja mosta preko rijeke Bojane - novi prelaz prema Albaniji“, ukupne procijenjene vrijednostI 10 miliona eura.
- Realizacija će biti utvrđena u skladu sa procedurama i uslovima finansiranja koji proisteknu na osnovu međunarodnog sporazuma sa susjednom Albanijom - istakao je Spajić.
Osim Prostornog plana nephodno je i da nosilac projekta Agenciji za zaštitu životne sredine preda Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Prostorni plan Crne Gore ključan za most od Ulcinja do Velipolja

Nivo rijeka u Crnoj Gori, naročito u centralnom dijelu države, popodne i večeras rapidno je porastao nakon posljednjih padavina. 
 
Samo tokom ovog popodneva, Morača je narasla pet metara.
U centru Podgorice, nivo te rijeke u 12 sati bio je 532 centimetra, a večeras u 20 časova 939.
I pritoke Morače u Podgorici rastu - nivo Ribnice i Sitnice veći je gotovo za metar nego jutros.
Gotovo identičan rast je registrovan na Cijevni - jutros je bila visoka metar i po, a sada 5,7 metara. Pritom, kod Dinoše je došlo i do izlivanja te rijeke.
Trenutni nivo Zete u Danilovgradu iznosi šest metara, odnosno metar i po više nego jutros.
Bojana je u odnosu na jutros narasla 70 centimetara, baš koliko i Lim u Beranama.

Morača za popodne narasla pet metara, Cijevna se izlila, veći nivo Zete, Bojane, Lima...

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: bojana