Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore je svojim nečinjenjem omogućio Vladi da, prilikom obračuna i isplate julske zarade zaposlenima u prosvjeti, grubo prekrši imperativne odredbe Granskog kolektivnog ugovora (GKU), ocijenili su iz Unije slobodnih sindikata (USSCG). 
 
Iz USSCG su u otvorenom pismu zaštitnici imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojani Ćirović naveli da očekuju da, štiteći interes države, u skladu sa ovlašćenjima upozori resorna ministarstva da obustave dalje aktivnosti koje preduzimaju kršeći odredbe GKU. 
 
- I da uz isplatu avgustovske zarade zaposlenima nadoknade razliku manje isplaćene zarade za jul, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi - piše u otvorenom pismu. 
 
Iz USSCG su u pismu Ćirović naveli da su duboko zabrinuti aktuelnim, višemjesečnim dešavanjima sa kojima se suočavaju zaposleni u prosvjeti, a o kojima se državni organ na čijem je čelu nije oglašavao sve do podnošenja Inicijative za ocjenu zakonitosti određenih odredaba GKU za oblast prosvjete. 
 
- Ovaj državni organ se ni nakon podnošenja Inicijative, kao organ javne vlasti kojem je povjerena zaštita prava javnopravnih subjekata, odnosno države, uprkos svojim nadležnostima, nije oglasio niti preduzeo konkretne aktivnosti usmjerene na eliminisanje štetnih posljedica koje, samovoljom određenih resora, mogu nastupiti po javni interes i budžet Crne Gore - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su rekli da je za njih neshvatljivo, zabrinjavajuće i krajnje neprihvatljivo da odmah nakon podnošenja inicijative taj državni organ nije savjetovao ministarstva finansija i prosvjete, nauke i inovacija da odustanu od jednostranog tumačenja i kršenja GKU, kako bi se preduprijedile sve očekivane posljedice do donošenja odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi. 
 
- Ovakvim nečinjenjem, državni organ koji štiti javni interes omogućio je jednoj strani potpisnici GKU za oblast prosvjete da prilikom obračuna i isplate julske zarade zaposlenima u prosvjeti (i to dijelu zaposlenih, budući da se izmijenjeni obračun odnosio samo na osnovno obrazovanje) grubo prekrši imperativne odredbe GKU, uskraćujući zaposlenima prava koja im pripadaju i koja su godinama unazad uživali - navodi se u pismu. 
 
Iz USSCG su podsjetili da su GKU, sa svim izmjenama i dopunama, potpisali svi dosadašnji ministri i ministarke prosvjete, kao i da je prije potpisivanja ugovor dobijao saglasnost od Ministarstva finansija. 
 
- Ovo tim prije što je članom 45 Zakona o zaradama u javnom sektoru propisano da svi granski kolektivni ugovori, pa i predmetni GKU, nijesu mogli proizvoditi pravno dejstvo, a da prethodno nijesu bili usaglašeni sa pomenutim zakonom u ostavljenom roku - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su pitali Ćirović da li je logično i pravno utemeljeno da resorna ministarstva, prije donošenja odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi, sami i jednostrano odlučuju o tome da li su određene odredbe GKU nezakonite. 
 
- Da li će bilo koji pojedinac odgovarati ukoliko usljed jednostranih, paušalnih i nezakonitih odluka, a zbog kršenja GKU, iz budžeta države budu odlivena sredstva za naknadu sudskih troškova, kamata i isplatu razlike zarade za zaposlene u prosvjeti (a ima ih preko 14 hiljada) koji putem sudskih postupaka budu ostvarili zakonsko pravo koje im je prilikom isplate julske zarade grubo prekršeno - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su pitali Ćirović da li je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore iskoristio mogućnost da se, prije podnošenja inicijative, umiješa u nastali spor i doprinese sporazumnom rješavanju sporne situacije i tako doprinese vladavini prava i pravnoj sigurnosti. 
 
- Da li cijenite simptomatičnim da se Vlada, kao potpisnica GKU, povodom nastale dileme o tumačenju određenih odredaba GKU nije obratila paritetnoj Komisiji za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje GKU kao tijelu koje je ugovorom prepoznato kao prvi institucionalni oblik rješavanja spornih pitanja u primjeni istog - navodi se u pismu. 
 
Iz USSCG su rekli da su njihovi apeli na uspostavljanju socijalnog dijaloga, zaštiti interesa svih učesnika u kolektivnom pregovaranju, ali i javnog interesa, ostali bez odgovora. 
 
- Zato očekujemo da nakon ovog javnog obraćanja, štiteći interes države, u skladu sa svojim ovlašćenjima upozorite Vladu, odnosno resorna ministarstva, da obustave dalje aktivnosti koje preduzimaju kršeći odredbe GKU, i da uz isplatu avgustovske zarade zaposlenima nadoknade razliku manje isplaćene zarade za jul, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su kazali da bi svako drugačije postupanje značilo namjerno istrajavanje u pogledu potencijalnih, a izvjesnih gubitaka koje bi budžet, odnosno građani pretrpjeli na račun tužbenih zahtjeva. 
 
- Koje će zaposleni u prosvjeti biti prinuđeni da podnesu radi zaštite svojih prava, odnosno važećih i imperativnih normi GKU, na čije poštovanje su se, podsjećanja radi, obavezali i Sindikat prosvjete i Vlada kao potpisnici - dodali su iz Unije. 
 
Oni su poručili da će, ukoliko do toga ne dođe, kao organizacija koja se od osnivanja zalaže za uvođenje instituta odgovornosti na svim nivoima, insistirati na procesuiranju i naknadi materijalne štete od svih onih koji istrajavaju na nezakonitom postupanju i grubom kršenju prava zaposlenih u prosvjeti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

USSCG: Prosvjetarima da se nadoknadi razlika manje isplaćene zarade za jul, Ćirović da zaštiti interes države i upozori Vladu

Grupa radnika Javnog servisa - Srđan Čović, Časlav Vujotić, Tatjana Šuković, Mladen Vukčević, Danijela Popović i Slaven Knezović - pisala je zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore sa zahtjevom da se utvrdi suma koju, kako navode, višestruko nelegalno izabrani generalni direktor RTCG Boris Raonić mora da vrati državi Crnoj Gori iz čijeg se budžeta finansira Javni servis.
Pretpostavljaju, kako su rekli, da se to može procesuirati zahtjevom da se proglase ništavnim ugovori koje je Raonić sklopio sa Savjetom RTCG.
- Notorna činjenica utvrđena pravosnažnim presudama Višeg suda je da je Raonić dva puta nelegalno izabran za generalnog direktora - 6. avgusta 2021. i 1. juna 2023, što znači da je najmanje do 1. septembra 2024. nelegalno primao platu. Tada je izabran treći put, najvjerovatnije nelegalno, ali je sudski proces u toku - navodi grupa zaposlenih.
To znači, kako ističu, da je na osnovu nezakonite odluke Savjeta RTCG Raonić potpisao i ugovor koji mu je omogućio da pored plate, utvrđene koeficijentom 20,75, redovno dobija i dodatak od tri prosječne plate u RTCG.
- I to po pravilima i uslovima koje je i DRI problematizovao i tražio od RTCG da ih definiše i promijeni. Potpuno je nepoznato koji su vanredni učinci, kako ih je Savjet procesuirao i cijenio kako bi Raoniću dodijelio trostruku prosječnu platu, kao dodatak redovnom dohotku. Tako je on dugo imao najveću platu u državi i pored toga što je u opisu posla generalnog RTCG da se stara da RTCG posluje po zakonu - ističu u pismu. 
Osim nelegalnog zapošljavanja Raonić je, kako dodaju, u kontinuitetu donosio i niz pravno spornih odluka koje su poništene na sudu.
- Raonić je u toku 36 mjeseci dobio najmanje 80.000 eura bruto koje mu nijesu isplaćene u skladu sa zakonom. Napominjemo da je ova suma predstavlja iznos preko njegove plate određene koeficijentom i kolektivnim ugovorom, koji važi za sve, osim njegovog menadžerskog tima, koji djeluje van odredbi Zakona o platama u javnom sektoru - navode u pismu.
O ovim činjenicama, kako su rekli, posebno govore i nalazi Državne revizorske institucije od 3. februara ove godine u kojima se, pored ostalog, navodi da "pravilnikom o dijelu zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu u RTCG nije precizirano ko ocjenjuje, predlaže i odobrava uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu generalnog direktora, direktora Radija Crne Gore, direktora Televizije Crne Gore i direktora Internetske publikacije (Online medija), tako da status realizacije ove preporuke ostaje nepromijenjen".
- Uz to, Sindikat zaposlenih RTCG je u svojim obraćanjima nastalim povodom nesporazuma, nesaglasnosti, ali i manipulacijama informacijama tokom pregovora o novom Kolektivnom ugovoru naveo i obraćanje Ministarstva finansija koje najbolje opisuje nekontrolisane finansijske tokove u RTCG: „Iz dostavljenog akta nijesmo dobili obrazloženje po kom osnovu generalni direktor i pomoćnici generalnog direktora ostvaruju dodatak po ugovoru o radu, odnosno da li se radi o dodatku na osnovnu zaradu ili varijabilnom dijelu zarade. Imajući u vidu činjenicu da je u ovim slučajevima, iznos dodatka veći od osnovne zarade, ukazujemo da takav način utvrđivanja zarade obesmišljava institut zarade i koeficijenata koji su utvrđeni Kolektivnim ugovorom, što dovodi i do narušavanja principa transparentnosti” - citirala je grupa zaposlenih.
Dodaju da se svi potrebni vjerodostojni podaci za donošenje odluke nalaze se u dostupnim dokumentima - odlukama suda, izvještajima DRI, izvještajima Agencije za sprečavanje korupcije o primanjima Raonića kao javnog funkcionera, te na portalu RTCG, đe se nalaze sporni ugovori Raonića.

500x500

1250x600

1084x550

Grupa radnika Javnog servisa pisala zaštitniku imovinsko-pravnih interesa: Utvrditi sumu koju Raonić mora da vrati državi

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša osvrnuo se na izjavu Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Bojane Ćirović, koja je kazala da sporazum sa Emiratima u ovom obliku otvara mogućnost za “krivičnu i drugu odgovornost”.
- Još jedna potvrda da se Sporazum sa UAE ne može primijeniti kako je napisano u članovima 2 i 3 Sporazuma! - navodi Mugoša u objavi na mreži Iks.
Mugoša dodaje da nije slučajno tražio da Vlada (shodno Zakonu o državnoj imovini) zatraži mišljenje Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, zbog članova u sporazumu koji predviđaju obezbjeđenje zemljišta investitoru mimo zakonskih procedura definisanih u Zakonu o državnoj imovini, što, kako je kazao “naravno Vlada nije uradila”.
- Zaštitnica je pravilno konstatovala da Crna Gora ima ustanovljene zakonske procedure za davanje zakupa i prodaju stvari u državnoj imovini. Govorimo o Zakonu o državnoj imovini i uredbi o prodaji i davanju zakupa stvari koje su u državnoj imovini. Svako raspolaganje mimo tih zakonskih procedura nije zakonito raspolaganje, samim tim podliježe krivičnoj i svakoj drugoj odgovornosti - stoji u objavi Mugoše.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1926535277402628245%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1926535277402628245%7Ctwgr%5E830537887877db0bc15b8fb2476fe6dec32a8c80%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa potvrdila da se Sporazum sa UAE ne može primijeniti u sadašnjem obliku

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović upozorila je da ukoliko usvoje Sporazum sa Emiratima u sadašnjem obliku, poslanici bi omogućili raspolaganje državnom imovinom mimo utvrđenih zakonskih procedura.
Time bi se bi se, prema njenim riječima, otvorila mogućnost za krivičnu i drugu odgovornost.
Podsjetila je da Crna Gora ima ustanovljene zakonske procedure.
- Crna Gora ima ustanovljene zakonske procedure za davanje zakupa i prodaju stvari u državnoj imovini. Govorimo o Zakonu o državnoj imovini i uredbi o prodaji i davanju zakupa stvari koje su u državnoj imovini. Svako raspolaganje mimo tih zakonskih procedura nije zakonito raspolaganje, samim tim podliježe krivičnoj i svakoj drugoj odgovornosti - pojasnila je Ćirović, navodi RTCG.&nbsp;

Ćirović: Usvajanje sporazuma sa UAE u sadašnjem obliku otvara mogućnost za krivičnu odgovornost

Protiv bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić država je podnijela tri tužbe i od nje potražuje oko 250.000 eura jer je suprotno zakonu smijenila više od 100 direktora vaspitno – obrazovnih ustanova. 
To je Portalu ETV saopštila zaštitnica imovinsko - pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović.
-Više od 100 razriješenih direktora škola i obrazovnih ustanova je podnijelo tužbe za poništaj rješenja o razrješenju i tužbe za naknadu štete za izgubljenu zaradu za period od razrješenja do isteka mandata – navodi se odgovorima Ćirović.
Pojasnila je i da se od Bratić potražuje oko 250.000 eura i da se taj iznos odnosi na nastalu štetu iz postupaka za poništaj rješenja o razrješenju.
Ćirović je na naša pitanja saopštila da nema tačan podatak koji iznos direktori potražuju zbog izgubljenih zarada s obzirom na to da su vještačenja još uvijek u toku. Do danas su u nekim završenim pravosnažnim postupcima novčana potraživanja do 4.000 eura.
Iz Osnovnog suda u Podgorici, na upit Portala ETV, kazali su da su, prema evidenciji, zbog nezakonite smjene direktora škola zadužili 112 predmeta, te i da je 55 predmeta ustupljeno drugim sudovima, dok je 57 predmeta završeno.
- Od toga je 39 tužbenih zahtjeva usvojeno i potvrđeno od Višeg suda, pet tužbenih zahtjeva je odbijeno, pet tužbi povučeno, djelimično usvojenih tužbenih zahtjeva je sedam, dok je u jednom predmetu obustavljen postupak zbog smrti - naveli su iz Osnovnog suda. 
Ministarka Bratić je 2021. godine bez zakonskog uporišta, a iz političkih razloga, donijela odluku o smjenama 187 direktora vaspitno - obrazovnih ustanova.
Obrazloženje Bratić bilo je istovjetno za sve direktore, a svoju odluku o smjenama je pravdala time što direktori nijesu formirali školske odbore. Ipak, direktori su pred sudom dokazali da je formiranje školskih odbora bilo nemoguće jer Ministarstvo nije imenovalo svoje predstavnike u ta tijela.
U obrazloženjima presuda jasno je navedno da su nezakonito ostali bez funkcije, te da država treba da im isplati nastalu štetu od dana kada su razriješeni do prestanka mandata. 
Kako je Pobjeda objavila u avgustu ove godine, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija po raznim osnovama je u dosadašnjem periodu isplatilo 282.344 eura u predmetima koji su formirani zbog nezakonite smjene direktora.
Bivša ministarka je i pod lupom Specijalnog državnog tužilaštva jer je protiv nje podnijeto više krivičnih prijava. Međutim, epilog tih prijava nije poznat kao ni dokle se stiglo u tim slučajevima jer iz Specijalnog državnog tužilaštva nijesu saopštavali jesu li okončali istrage.
U januaru prošle godine advokat Mihailo Volkov koji zastupa većinu direktora je podnio prijavu protiv Bratić zbog zloupotrebe službenog položaja, dok je drugu podnio Centar za građansko obarazovanje. Te dvije prijave su objedinjene u jednu.

Marija Žižić

Država od Bratić potražuje oko 250.000 eura

Kancelarija Bojane Ćirović, zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, tužila je preko zakonskog zastupnika bivšu zamjenicu direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Ninu Paović, zahtijevajući da ona vrati stan koji je 2020. godine kupila po povoljnim uslovima od Osnovnog suda na Cetinju jer ,,nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina da radi u Osnovnom sudu u Cetinju“ – iako takav uslov ne postoji u ugovoru koji je Paović potpisala! TUŽBA Dnevni list ,,Vijesti“ objavio je u subotu 2. novembra, pozivajući se na izvore iz kancelarije zaštitnice Ćirović, da ,,država traži da Paović vrati stan, zato što nije ostala na radnom mjestu u cetinjskom Osnovnom sudu pet godina, kako je to bilo predviđeno ugovorom“.&nbsp; U tekstu se navodi da je Paović u oktobru 2018. godine sa tadašnjom predsjednicom Osnovnog suda na Cetinju Jelenom Perović sklopila ugovor o kupoprodaji stana od 48 metara i pripadajuće ostave od sedam kvadrata po povoljnim uslovima, za iznos od 18.419 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Perović i Paović"> </figure>  Citira se i zahtjev iz tužbe zaštitnice Ćirović koja traži od suda odluku kojom će Paović biti obavezna da ,,preda u posjed slobodne od lica i stvari nepokretnosti stan i ostavu koji se nalaze u Cetinju, upisane u listu nepokretnosti broj 2437 KO Cetinje I, kat.parcela 2057, podbroj 1, broj zgrade 1, oznaka PD 67, P2, stambeni prostor površine 48m i PD 26, SU nestambeni prostor površine 7m2, u roku od 8 dana od pravosnažnosti presude“.&nbsp; Na prvi pogled, reklo bi se da zaštinica državne imovine pokušava da sačuva i u državni posjed vrati stan koji je Paović kupila da bi ga kasnije, kako piše u tužbi, nezakonito zadržala jer nije ispunila ugovornu obavezu od pet godina rada u državnoj instituciji od koje je kupila nekretninu po povoljnim uslovima.&nbsp; MANIPULACIJE IZ KANCELARIJE ZAŠTITNICE Portal ETV je imao uvid u dvije strane obimnom ,,Notarskom zapisu ugovora o prodaji nepokretnosti pod povoljnim uslovima“ koji je potpisan 2018. kao i u kompletan tekst notarskog zapisa Aneksa ugovora ugovora od 21. jula 2020. godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a" data-rendition-name="original" width="1168" height="1061" loading="lazy" alt="Naslovnica Aneksa ugovora"> </figure>  Ni u jednom zapisu koji je ovjerila notarka Irena Knežević – nema ugovorne obaveze za Ninu Paović o petogodišnjem radu u Osnovnom sudu na Cetinju!&nbsp; Upravo taj ključni podatak navodi na osnovanu sumnju da je tužba zaštitnice Ćirović politički motivisana i proslijeđena privilegovanom mediju, sve sa ciljem da se na taj način napravi pritisak na sud koji odlučuje o tužbi.&nbsp; Osim toga, zaštitnica imovinsko pravnih interesa traži raskid već izvršenog ugovora jer tužena, Nina Paović, navodno nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina u Osnovnom sudu u Cetinju – iako te obaveze nema u ugovoru.&nbsp; Da li to znači da služba zaštitnice ili sama zaštitnica Ćirović uopšte nije čitala ugovor i aneks ugovora na koje se poziva?&nbsp; Ćirović se u tužbi, u koju je Portal ETV imao uvid, poziva da je, članom 30 Odluke o rješavanju stambenih potreba državnih službenika i namještenika, Paović bila dužna provesti na radu pet godina u Osnovnom sudu na Cetinju.&nbsp; ,,NEUGODNE“ ČINJENICE&nbsp; Pravnici koje je konsultovao Portal ETV ističu da osnovanost tužbe u velikoj mjeri osporava činjenica koja je morala biti poznata zaštitnici interesa: da je Nina Paović nakon raskida radnog odnosa u Osnovnom sudu u Cetinju, nastavila radni odnos u Agenciju za sprečavanje korupcije, u kojoj zapošljeni imaju status državnih službenika i namještenika, u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije.&nbsp; Da sve bude interesantnije, zaštitnica imovinsko-pravnih odnosa je &nbsp;ignorisala podatak da je Paović imala pet godina radnog staža u osnovnom sudu na Cetinju. To je, prema informacijama Portala ETV, i bio razlog zbog čega u ugovoru o kupovini stana pod povoljnim uslovima od 21.07.2020. godine nije stajala odredba o obavezi ostanka na poslu pet godina nakon zaključenja ugovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7" data-rendition-name="original" width="1200" height="990" loading="lazy" alt="Posljednja strana notarskog zapisa"> </figure>  Pitanje je i da li u ovom predmetu Kancelarija zaštitinice imovinsko-pravnih interesa može zastupati državu - jer država nije bila ugovorna strana niti prilikom zaključivnaja Ugovora o privatno javnom partnerstvu UZZ broj 325/17, niti prilikom zaključenja ugovora o kupovini stana pod povoljnim uslovima koji je zaključen između Osnovnog suda u Cetinju i Nine Paović. No, tužba je napisana, informacija proslijeđena privilegovanom mediju i na taj način se Paović svjesno – prije odluke nadležnog suda - targetira kao osoba koja je bila na visokoj državnoj funkciji i koja je taj svoj položaj iskoristila za pribavljanje lične koristi.&nbsp; KOORDINIRANA AKCIJA I nema dileme: tužba protiv Paović je dio šire akcije kojom se bivši vrh Agencije za sprječavanje korupcije pokušava predstaviti kao organizovana grupa koja je svjesno zloupotrebljavala položaj.&nbsp; U međuvremenu, novo rukovodstvo na čelu sa Dušanom Drakićem, koje je, samo u slučaju postupanja prema gradonačelnici Podgorice Oliveri Injac, donijelo nezakonite odluke - nema problem sa tužilačkim preispitivanjem njihove odgovornosti.&nbsp; Tako se ponaša i Savjet ASK-a, kao da imaju ,,tužilačke garancije“ da neće biti odgovorni za otvorene napade na ,,zviždača“ iz CGES-a.&nbsp; Portal ETV je već pisao da je nova uprava ASK-a pokušala da sa sebe skine odgovornost zašto Upravnom sudu nijesu dostavljeni mišljenje i spisi predmeta u slučaju zviždača iz CGES-a, ne objašnjavajući - što ih je (ASK) spriječilo da mjesec i po ne postupe u ovom slučaju?!&nbsp; Osim toga, novi rukovodeći tim ASK-a svjesno je prećutao činjenicu da su predmeti zviždača povjerljivi i da pristup može da ima samo Odsjek za zviždače, odnosno zapošljeni u tom odjeljenju i direktor ASK-a. Tako da je predmet službenika CGES-a, svakako, morao sačekati novog direktora, s obzirom na to da je prethodna direktorica uhapšena u aprilu, prije nego je Upravni sud zatražio ovu dokumentaciju.&nbsp; SUDSKE PRESUDE ZA ZABORAV?! Da se selektivno primjenjuju zakoni i da postoji vrlo jasna namjera ignorisanja sudskih odluka koje ne idu u prilog težnje za optuživanjem Jelene Perović, sada i Nine Paović pokazuje i slučaj otvorenog ignorisanja odluke Upravnog suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78" data-rendition-name="original" width="1600" height="1063" loading="lazy" alt="Ministar finansija Novica Vuković"> </figure>  Upravni sud Crne Gore, 13, juna, poništio je Rješenje ministra finansija Novice Vukovića i utvrdio da je bila nezakonita odluka &nbsp;(!) glavne budžetske inspektorke Jelene Perućice i njene koleginice, budžetske inspektorke Gordane Janjić koje su početkom aprila ocijenile da je direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović, mimo zakona i nadležnosti, utvrđivala naknade za varijabilni dio zarade i prekovremeni rad zaposlenih u ASK-u.&nbsp; U presudi koju potpisuje predsjednica vijeća Upravnog suda Ljiljana Šoškić usvojena je tužba protiv Rješenja Ministarstva finansija kojim je direktno targetirana direktorica ASK-a Perović za nezakonito donošenje odluka o naknadi za prekovremeni rad i varijabilama. Presuda Upravnog suda otvoreno ukazuje da je postojala, u ,,slučaju Jelene Perović“, koordinacija: ispostaviće se da je inspekcijski nalaz, koji je potpisao ministar finansija Novica Vuković, a koji je sada proglašen nezakonitim i pobijen presudom Upravnog suda, bio ključni motiv kasnijeg krivičnog postupka koji vodi SDT Vladimira Novovića.&nbsp; Presuda Upravnog suda bila je svojevrsni šamar profesionalnom integritetu inspektorki Perućica i Janjić, kao i ministru finansija Vukoviću. Ali to nije dovelo do preispitivanja akcije koju je kasnije sprovelo Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića protiv tadašnje direktorice ASK-a Jelene Perović. Ispostaviće se da je inspekcijski nalaz inspektorki Perućice i Janjić, koji je potom ,,aminovao“ i ministar Vuković – a koji je dva mjeseca kasnije apsolutno pobijen presudom Upravnog suda - bio ključni motiv upada, hapšenja i kasnijeg krivičnog postupka protiv Jelene Perović! Upravo zahvaljujući Ministarstvu finansija, odnosno nakon postupka ,,budžetske inspekcijske straže“, Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je pritvor do 30 dana za direktoricu ASK-a, ali to nije odobrio Viši sud.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139" data-rendition-name="original" width="1052" height="623" loading="lazy" alt="Perović privođenje"> </figure>  No, Perović se i danas, već duže od šest mjeseci nalazi u kućnom pritvoru, iako osnovano tvrdi da je postala žrtva organizovane akcije kojom je smijenjena sa čelnog mjesta Agencije za sprječavanje korupcije da ,,više ne pravi probleme crnogorskom državnom vrhu“.&nbsp; Zato se opravdano može postaviti pitanje: da li sadašnja aktivnost Kancelarije Zaštitniice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kojim se bivša pomoćnica direktorice ASK-a Paović targetira za zloupotrebu položaja, u stvari - nastavak akcije protiv bivšeg rukovodstva ASK-a?&nbsp;

Draško Đuranović

Da li zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović nastavlja progon bivšeg rukovodstva ASK-a?

Crna Gora je, prema nalazu Indeksa percepcije korupcije (CPI) za prošlu godinu, ostvarila 46 bodova, što je iznad rezultata država Zapadnog Balkana, ali i dalje ispod prosjeka Zapadne Evrope i Evropske unije (EU), saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
&nbsp;Navodi se da izvještaj Transparency Internationala (TI), pokazuje da je globalni prosjek CPI-a prvi put u više od decenije pao i da to ukazuje da se korupcija sve češće javlja kao sistemski problem, uključujući i razvijene demokratije.&nbsp;
&nbsp;Iz ASKa su kazali da takvi trendovi dodatno naglašavaju važnost dosljedne primjene zakona, institucionalne otpornosti i transparentnog djelovanja nadzornih organa.
&nbsp;- Prema CPI 2025, Crna Gora je ostvarila 46 bodova, čime se nalazi iznad globalnog prosjeka, koji ove godine iznosi 42 boda, ali i dalje ispod prosjeka Zapadne Evrope i EU, koji iznosi 64 boda - navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Dodaje se da takvo pozicioniranje jasno ukazuje da Crna Gora dijeli dio strukturnih izazova karakterističnih za zemlje u procesu demokratske i institucionalne konsolidacije.
&nbsp;- Ali istovremeno ostvaruje rezultat koji je iznad prosjeka regiona Istočne Evrope i Centralne Azije (34 boda), kao i iznad rezultata država Zapadnog Balkana (40 bodova) - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Iz Agencije su naveli da se, u okviru zemalja članica Regionalne antikorupcijske inicijative (41 bod), Crna Gora nalazi iznad prosjeka, u grupi država sa srednjim CPI rezultatom.
&nbsp;To, kako se dodaje, potvrđuje da region u cjelini dijeli slične izazove u oblasti jačanja vladavine prava, političkog integriteta i povjerenja javnosti u institucije.
&nbsp;U saopštenju se objašnjava da CPI mjeri ukupnu percepciju javnog sektora, zasnovanu na relevantnim međunarodnim izvorima, i da promjene u tom indeksu zavise od dugoročnih, mjerljivih i vidljivih rezultata rada institucija, a ne od pojedinačnih odluka ili kratkoročnih mjera.
&nbsp;ASK, kako su poručili, ostaje čvrsto posvećena neselektivnoj primjeni zakona, jačanju integriteta javnih funkcionera, transparentnosti političkog i izbornog finansiranja, kao i zaštiti zviždača.&nbsp;
&nbsp;- Posebno se naglašava da TI izvještaj potvrđuje snažnu vezu između smanjenja korupcije i jačanja vladavine prava, nezavisnog pravosuđa, slobodnih medija i otvorenog građanskog prostora - kazali su iz Agencije.
&nbsp;Oni su naveli da Izvještaj CPI za prošlu godinu vide kao dodatni podsticaj za nastavak institucionalnih reformi, unapređenje preventivnih mehanizama i jačanje saradnje sa drugim državnim organima, civilnim društvom i međunarodnim partnerima.
&nbsp;- Borba protiv korupcije nije pitanje imidža, već dugoročne zaštite javnog interesa i povjerenja građana u institucije - poručili su iz ASK-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su kazali da će nastaviti da djeluju profesionalno, odgovorno i transparentno, u skladu sa zakonom i najboljim međunarodnim standardima, svjesni da su mjerljivi rezultati i institucionalna dosljednost jedini održivi put ka trajnom unapređenju integriteta javne vlasti.

Nalaz CPI-a: Crna Gora ispod prosjeka EU po pitanju percepcije korupcije

Apelacioni sud Crne Gore je odbio kao neosnovane žalbe Višeg državnog &nbsp;tužilaštva u Podgorici i branilaca optuženog E.S. i potvrdio presudu Višeg suda u &nbsp;Podgorici kojom je osuđen za dječju pornografiju na dvije godine i dva mjeseca zatvora, dok će mu se za obljubu nad djetetom ponovo suditi.
Uvažene su žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i punomoćnika oštećenog maloljetnog djeteta, pa je ukinuta presuda Višeg suda u Podgorici u odnosu na produženo krivično djelo obljuba sa djetetom i predmet u tom dijelu vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje.&nbsp;
Odluka je donijeta nakon sjednice vijeća od 27. januara 2026.godine, sa koje je bila isključena javnost.
Prvostepenom presudom optuženi je oslobođen od optužbe da je izvršio produženo krivično djelo obljuba sa djetetom. U postupku odlučivanja o žalbama Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i punomoćnika oštećenog maloljetnog lica, Apelacioni sud je utvrdio da je u odnosu na produženo krivično djelo obljuba sa djetetom, prvostepena presuda zahvaćena bitnim povredama odredaba krivičnog postupka, koje su detaljno opisane u obrazloženju presude, a suštinski zbog toga što ista u ovom dijelu ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, dok su dati razlozi potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni.&nbsp;
Prvostepenom sudu je ukazano da je potrebno da u ponovnom postupku otkloni bitne povrede odredaba krivičnog postupka, izvede sve ranije provedene dokaze i druge koje nađe za potrebnim, nakon čega će svestranom analizom svakog dokaza pojedinačno i u njihovoj međusobnoj vezi biti u mogućnosti da donese novu i na zakonu zasnovanu odluku.

Apelacioni sud potvrdio presudu za dječju pornografiju, a o obljubi nad djetetom će ponovo suditi

Ženska pionirska rukometna reprezentacija Crne Gore poražena je danas od Španije 23:19, u drugom kolu Mediteranskog prvenstva u Prištini.
To je drugi poraz crnogorskih rukometašica na šampionatu,nakonšto su juče izgubile od Turske.
Generacija igračica koju predvodi trener Anđela Bulatović u duelu sa Španijom osvojila je pola boda od mogućih pet.
U crnogorskoj selekciji Vasilisa Savić je bila najefikasnija sa pet golova, dok je Sara Kaluđerović postigla četiri.
Crna Gora će u srijedu igrati protiv Rumunije.
Rivali u grupi su još Kosovo i Bugarska.

Novi poraz crnogorskih rukometašica

Govor mržnje predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova savremenog društva &nbsp;- poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na predstavljanju Izvještaja o mapiranju govora mržnje u Crnoj Gori, u organizaciji Programske kancelarije Savjeta Evrope u Crnoj Gori.
On je upozorio da se ta pojava u Crnoj Gori sve češće normalizuje, naročito u digitalnom prostoru.
- Govor mržnje nije mišljenje, niti kritika. To je poruka da neko nije dobrodošao. Da neko vrijedi manje. Da neko treba da se ućutka, isključi, ponizi ili izbriše iz javnog prostora - naglasio je Milatović.
Pozivajući se na nalaze nedavno završenog istraživanja, predsjednik je upozorio da govor mržnje u Crnoj Gori više nije izolovan incident, već pojava koja postaje dio svakodnevice.
- Najviše se širi u digitalnoj sferi, na društvenim mrežama i u komentarima na portalima, gdje počinje da izgleda kao nešto što je 'normalno" i 'svuda prisutno' - naveo je on.
Predsjednik je jasno poručio da Crna Gora ne smije prihvatiti takav trend.
- Na to ne smijemo pristati. Nijedna država koja želi da bude demokratska i evropska ne može da prihvati takvu ‘novu normalnost - istakao je.
Predsjednik je naglasio da odgovor društva ne može biti samo reakcija nakon štete, već prevencija i dodao da moramo graditi društvo koje prepoznaje granicu između slobode govora i govora koji ponižava, isključuje i podstiče na netrpeljivost.
U tom kontekstu, predsjednik je ponovio stav da je potrebno da predmet Građansko obrazovanje dobije formalni status u obrazovnom sistemu jer ima ključnu ulogu u borbi protiv polarizacije i radikalizacije.
- Građansko obrazovanje uči mlade da razlikuju neslaganje od mržnje, da uvažavaju različitost i da konflikt rješavaju argumentima, a ne vrijeđanjem - rekao je Milatović.
Ukazao je i na značaj medijske pismenosti u savremenom digitalnom okruženju.
- Medijska pismenost uči kako da prepoznamo manipulaciju, dezinformaciju i govor koji podstiče netrpeljivost. Ako ne učimo mlade kako da ‘čitaju’ svijet oko sebe, neko drugi će im ga objasniti kroz stereotipe, strah i podjele - poručio je Milatović.
Istakao je da ima posebnu obavezu da ličnim primjerom postavlja standarde javne komunikacije kroz način na koji govori i bira riječi, te da djeluje kao predsjednik svih građana, sa odgovornošću da spaja, a ne da dijeli.
Na kraju, predsjednik je uputio jasan poziv svim akterima u društvu.
- Pozivam institucije da djeluju i da ne ćute. Pozivam medije da budu odgovorni u prenošenju informacija. Pozivam političare i funkcionere da vode primjerom jer povjerenje u institucije počinje od povjerenja u riječ onih koji ih predstavljaju. Pozivam škole da uče buduće generacije kritičkom promišljanju, kroz građansko obrazovanje i medijsku pismenost. A sve nas da u javni prostor vratimo pristojnost - kazao je Milatović i zaključio da borba protiv govora mržnje nije borba protiv riječi, već borba za ljude - za pravo da se živi bez straha, bez poniženja i bez isključenja.

Milatović: Borba protiv govora mržnje je borba za ljude i dostojanstvo društva

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Tag: bojana-cirovic