Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore je svojim nečinjenjem omogućio Vladi da, prilikom obračuna i isplate julske zarade zaposlenima u prosvjeti, grubo prekrši imperativne odredbe Granskog kolektivnog ugovora (GKU), ocijenili su iz Unije slobodnih sindikata (USSCG). 
 
Iz USSCG su u otvorenom pismu zaštitnici imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojani Ćirović naveli da očekuju da, štiteći interes države, u skladu sa ovlašćenjima upozori resorna ministarstva da obustave dalje aktivnosti koje preduzimaju kršeći odredbe GKU. 
 
- I da uz isplatu avgustovske zarade zaposlenima nadoknade razliku manje isplaćene zarade za jul, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi - piše u otvorenom pismu. 
 
Iz USSCG su u pismu Ćirović naveli da su duboko zabrinuti aktuelnim, višemjesečnim dešavanjima sa kojima se suočavaju zaposleni u prosvjeti, a o kojima se državni organ na čijem je čelu nije oglašavao sve do podnošenja Inicijative za ocjenu zakonitosti određenih odredaba GKU za oblast prosvjete. 
 
- Ovaj državni organ se ni nakon podnošenja Inicijative, kao organ javne vlasti kojem je povjerena zaštita prava javnopravnih subjekata, odnosno države, uprkos svojim nadležnostima, nije oglasio niti preduzeo konkretne aktivnosti usmjerene na eliminisanje štetnih posljedica koje, samovoljom određenih resora, mogu nastupiti po javni interes i budžet Crne Gore - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su rekli da je za njih neshvatljivo, zabrinjavajuće i krajnje neprihvatljivo da odmah nakon podnošenja inicijative taj državni organ nije savjetovao ministarstva finansija i prosvjete, nauke i inovacija da odustanu od jednostranog tumačenja i kršenja GKU, kako bi se preduprijedile sve očekivane posljedice do donošenja odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi. 
 
- Ovakvim nečinjenjem, državni organ koji štiti javni interes omogućio je jednoj strani potpisnici GKU za oblast prosvjete da prilikom obračuna i isplate julske zarade zaposlenima u prosvjeti (i to dijelu zaposlenih, budući da se izmijenjeni obračun odnosio samo na osnovno obrazovanje) grubo prekrši imperativne odredbe GKU, uskraćujući zaposlenima prava koja im pripadaju i koja su godinama unazad uživali - navodi se u pismu. 
 
Iz USSCG su podsjetili da su GKU, sa svim izmjenama i dopunama, potpisali svi dosadašnji ministri i ministarke prosvjete, kao i da je prije potpisivanja ugovor dobijao saglasnost od Ministarstva finansija. 
 
- Ovo tim prije što je članom 45 Zakona o zaradama u javnom sektoru propisano da svi granski kolektivni ugovori, pa i predmetni GKU, nijesu mogli proizvoditi pravno dejstvo, a da prethodno nijesu bili usaglašeni sa pomenutim zakonom u ostavljenom roku - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su pitali Ćirović da li je logično i pravno utemeljeno da resorna ministarstva, prije donošenja odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi, sami i jednostrano odlučuju o tome da li su određene odredbe GKU nezakonite. 
 
- Da li će bilo koji pojedinac odgovarati ukoliko usljed jednostranih, paušalnih i nezakonitih odluka, a zbog kršenja GKU, iz budžeta države budu odlivena sredstva za naknadu sudskih troškova, kamata i isplatu razlike zarade za zaposlene u prosvjeti (a ima ih preko 14 hiljada) koji putem sudskih postupaka budu ostvarili zakonsko pravo koje im je prilikom isplate julske zarade grubo prekršeno - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su pitali Ćirović da li je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore iskoristio mogućnost da se, prije podnošenja inicijative, umiješa u nastali spor i doprinese sporazumnom rješavanju sporne situacije i tako doprinese vladavini prava i pravnoj sigurnosti. 
 
- Da li cijenite simptomatičnim da se Vlada, kao potpisnica GKU, povodom nastale dileme o tumačenju određenih odredaba GKU nije obratila paritetnoj Komisiji za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje GKU kao tijelu koje je ugovorom prepoznato kao prvi institucionalni oblik rješavanja spornih pitanja u primjeni istog - navodi se u pismu. 
 
Iz USSCG su rekli da su njihovi apeli na uspostavljanju socijalnog dijaloga, zaštiti interesa svih učesnika u kolektivnom pregovaranju, ali i javnog interesa, ostali bez odgovora. 
 
- Zato očekujemo da nakon ovog javnog obraćanja, štiteći interes države, u skladu sa svojim ovlašćenjima upozorite Vladu, odnosno resorna ministarstva, da obustave dalje aktivnosti koje preduzimaju kršeći odredbe GKU, i da uz isplatu avgustovske zarade zaposlenima nadoknade razliku manje isplaćene zarade za jul, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda po podnijetoj inicijativi - piše u pismu. 
 
Iz USSCG su kazali da bi svako drugačije postupanje značilo namjerno istrajavanje u pogledu potencijalnih, a izvjesnih gubitaka koje bi budžet, odnosno građani pretrpjeli na račun tužbenih zahtjeva. 
 
- Koje će zaposleni u prosvjeti biti prinuđeni da podnesu radi zaštite svojih prava, odnosno važećih i imperativnih normi GKU, na čije poštovanje su se, podsjećanja radi, obavezali i Sindikat prosvjete i Vlada kao potpisnici - dodali su iz Unije. 
 
Oni su poručili da će, ukoliko do toga ne dođe, kao organizacija koja se od osnivanja zalaže za uvođenje instituta odgovornosti na svim nivoima, insistirati na procesuiranju i naknadi materijalne štete od svih onih koji istrajavaju na nezakonitom postupanju i grubom kršenju prava zaposlenih u prosvjeti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

USSCG: Prosvjetarima da se nadoknadi razlika manje isplaćene zarade za jul, Ćirović da zaštiti interes države i upozori Vladu

Grupa radnika Javnog servisa - Srđan Čović, Časlav Vujotić, Tatjana Šuković, Mladen Vukčević, Danijela Popović i Slaven Knezović - pisala je zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore sa zahtjevom da se utvrdi suma koju, kako navode, višestruko nelegalno izabrani generalni direktor RTCG Boris Raonić mora da vrati državi Crnoj Gori iz čijeg se budžeta finansira Javni servis.
Pretpostavljaju, kako su rekli, da se to može procesuirati zahtjevom da se proglase ništavnim ugovori koje je Raonić sklopio sa Savjetom RTCG.
- Notorna činjenica utvrđena pravosnažnim presudama Višeg suda je da je Raonić dva puta nelegalno izabran za generalnog direktora - 6. avgusta 2021. i 1. juna 2023, što znači da je najmanje do 1. septembra 2024. nelegalno primao platu. Tada je izabran treći put, najvjerovatnije nelegalno, ali je sudski proces u toku - navodi grupa zaposlenih.
To znači, kako ističu, da je na osnovu nezakonite odluke Savjeta RTCG Raonić potpisao i ugovor koji mu je omogućio da pored plate, utvrđene koeficijentom 20,75, redovno dobija i dodatak od tri prosječne plate u RTCG.
- I to po pravilima i uslovima koje je i DRI problematizovao i tražio od RTCG da ih definiše i promijeni. Potpuno je nepoznato koji su vanredni učinci, kako ih je Savjet procesuirao i cijenio kako bi Raoniću dodijelio trostruku prosječnu platu, kao dodatak redovnom dohotku. Tako je on dugo imao najveću platu u državi i pored toga što je u opisu posla generalnog RTCG da se stara da RTCG posluje po zakonu - ističu u pismu. 
Osim nelegalnog zapošljavanja Raonić je, kako dodaju, u kontinuitetu donosio i niz pravno spornih odluka koje su poništene na sudu.
- Raonić je u toku 36 mjeseci dobio najmanje 80.000 eura bruto koje mu nijesu isplaćene u skladu sa zakonom. Napominjemo da je ova suma predstavlja iznos preko njegove plate određene koeficijentom i kolektivnim ugovorom, koji važi za sve, osim njegovog menadžerskog tima, koji djeluje van odredbi Zakona o platama u javnom sektoru - navode u pismu.
O ovim činjenicama, kako su rekli, posebno govore i nalazi Državne revizorske institucije od 3. februara ove godine u kojima se, pored ostalog, navodi da "pravilnikom o dijelu zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu u RTCG nije precizirano ko ocjenjuje, predlaže i odobrava uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu generalnog direktora, direktora Radija Crne Gore, direktora Televizije Crne Gore i direktora Internetske publikacije (Online medija), tako da status realizacije ove preporuke ostaje nepromijenjen".
- Uz to, Sindikat zaposlenih RTCG je u svojim obraćanjima nastalim povodom nesporazuma, nesaglasnosti, ali i manipulacijama informacijama tokom pregovora o novom Kolektivnom ugovoru naveo i obraćanje Ministarstva finansija koje najbolje opisuje nekontrolisane finansijske tokove u RTCG: „Iz dostavljenog akta nijesmo dobili obrazloženje po kom osnovu generalni direktor i pomoćnici generalnog direktora ostvaruju dodatak po ugovoru o radu, odnosno da li se radi o dodatku na osnovnu zaradu ili varijabilnom dijelu zarade. Imajući u vidu činjenicu da je u ovim slučajevima, iznos dodatka veći od osnovne zarade, ukazujemo da takav način utvrđivanja zarade obesmišljava institut zarade i koeficijenata koji su utvrđeni Kolektivnim ugovorom, što dovodi i do narušavanja principa transparentnosti” - citirala je grupa zaposlenih.
Dodaju da se svi potrebni vjerodostojni podaci za donošenje odluke nalaze se u dostupnim dokumentima - odlukama suda, izvještajima DRI, izvještajima Agencije za sprečavanje korupcije o primanjima Raonića kao javnog funkcionera, te na portalu RTCG, đe se nalaze sporni ugovori Raonića.

500x500

1250x600

1084x550

Grupa radnika Javnog servisa pisala zaštitniku imovinsko-pravnih interesa: Utvrditi sumu koju Raonić mora da vrati državi

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša osvrnuo se na izjavu Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Bojane Ćirović, koja je kazala da sporazum sa Emiratima u ovom obliku otvara mogućnost za “krivičnu i drugu odgovornost”.
- Još jedna potvrda da se Sporazum sa UAE ne može primijeniti kako je napisano u članovima 2 i 3 Sporazuma! - navodi Mugoša u objavi na mreži Iks.
Mugoša dodaje da nije slučajno tražio da Vlada (shodno Zakonu o državnoj imovini) zatraži mišljenje Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, zbog članova u sporazumu koji predviđaju obezbjeđenje zemljišta investitoru mimo zakonskih procedura definisanih u Zakonu o državnoj imovini, što, kako je kazao “naravno Vlada nije uradila”.
- Zaštitnica je pravilno konstatovala da Crna Gora ima ustanovljene zakonske procedure za davanje zakupa i prodaju stvari u državnoj imovini. Govorimo o Zakonu o državnoj imovini i uredbi o prodaji i davanju zakupa stvari koje su u državnoj imovini. Svako raspolaganje mimo tih zakonskih procedura nije zakonito raspolaganje, samim tim podliježe krivičnoj i svakoj drugoj odgovornosti - stoji u objavi Mugoše.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1926535277402628245%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1926535277402628245%7Ctwgr%5E830537887877db0bc15b8fb2476fe6dec32a8c80%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa potvrdila da se Sporazum sa UAE ne može primijeniti u sadašnjem obliku

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović upozorila je da ukoliko usvoje Sporazum sa Emiratima u sadašnjem obliku, poslanici bi omogućili raspolaganje državnom imovinom mimo utvrđenih zakonskih procedura.
Time bi se bi se, prema njenim riječima, otvorila mogućnost za krivičnu i drugu odgovornost.
Podsjetila je da Crna Gora ima ustanovljene zakonske procedure.
- Crna Gora ima ustanovljene zakonske procedure za davanje zakupa i prodaju stvari u državnoj imovini. Govorimo o Zakonu o državnoj imovini i uredbi o prodaji i davanju zakupa stvari koje su u državnoj imovini. Svako raspolaganje mimo tih zakonskih procedura nije zakonito raspolaganje, samim tim podliježe krivičnoj i svakoj drugoj odgovornosti - pojasnila je Ćirović, navodi RTCG.&nbsp;

Ćirović: Usvajanje sporazuma sa UAE u sadašnjem obliku otvara mogućnost za krivičnu odgovornost

Protiv bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić država je podnijela tri tužbe i od nje potražuje oko 250.000 eura jer je suprotno zakonu smijenila više od 100 direktora vaspitno – obrazovnih ustanova. 
To je Portalu ETV saopštila zaštitnica imovinsko - pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović.
-Više od 100 razriješenih direktora škola i obrazovnih ustanova je podnijelo tužbe za poništaj rješenja o razrješenju i tužbe za naknadu štete za izgubljenu zaradu za period od razrješenja do isteka mandata – navodi se odgovorima Ćirović.
Pojasnila je i da se od Bratić potražuje oko 250.000 eura i da se taj iznos odnosi na nastalu štetu iz postupaka za poništaj rješenja o razrješenju.
Ćirović je na naša pitanja saopštila da nema tačan podatak koji iznos direktori potražuju zbog izgubljenih zarada s obzirom na to da su vještačenja još uvijek u toku. Do danas su u nekim završenim pravosnažnim postupcima novčana potraživanja do 4.000 eura.
Iz Osnovnog suda u Podgorici, na upit Portala ETV, kazali su da su, prema evidenciji, zbog nezakonite smjene direktora škola zadužili 112 predmeta, te i da je 55 predmeta ustupljeno drugim sudovima, dok je 57 predmeta završeno.
- Od toga je 39 tužbenih zahtjeva usvojeno i potvrđeno od Višeg suda, pet tužbenih zahtjeva je odbijeno, pet tužbi povučeno, djelimično usvojenih tužbenih zahtjeva je sedam, dok je u jednom predmetu obustavljen postupak zbog smrti - naveli su iz Osnovnog suda. 
Ministarka Bratić je 2021. godine bez zakonskog uporišta, a iz političkih razloga, donijela odluku o smjenama 187 direktora vaspitno - obrazovnih ustanova.
Obrazloženje Bratić bilo je istovjetno za sve direktore, a svoju odluku o smjenama je pravdala time što direktori nijesu formirali školske odbore. Ipak, direktori su pred sudom dokazali da je formiranje školskih odbora bilo nemoguće jer Ministarstvo nije imenovalo svoje predstavnike u ta tijela.
U obrazloženjima presuda jasno je navedno da su nezakonito ostali bez funkcije, te da država treba da im isplati nastalu štetu od dana kada su razriješeni do prestanka mandata. 
Kako je Pobjeda objavila u avgustu ove godine, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija po raznim osnovama je u dosadašnjem periodu isplatilo 282.344 eura u predmetima koji su formirani zbog nezakonite smjene direktora.
Bivša ministarka je i pod lupom Specijalnog državnog tužilaštva jer je protiv nje podnijeto više krivičnih prijava. Međutim, epilog tih prijava nije poznat kao ni dokle se stiglo u tim slučajevima jer iz Specijalnog državnog tužilaštva nijesu saopštavali jesu li okončali istrage.
U januaru prošle godine advokat Mihailo Volkov koji zastupa većinu direktora je podnio prijavu protiv Bratić zbog zloupotrebe službenog položaja, dok je drugu podnio Centar za građansko obarazovanje. Te dvije prijave su objedinjene u jednu.

Marija Žižić

Država od Bratić potražuje oko 250.000 eura

Kancelarija Bojane Ćirović, zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, tužila je preko zakonskog zastupnika bivšu zamjenicu direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Ninu Paović, zahtijevajući da ona vrati stan koji je 2020. godine kupila po povoljnim uslovima od Osnovnog suda na Cetinju jer ,,nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina da radi u Osnovnom sudu u Cetinju“ – iako takav uslov ne postoji u ugovoru koji je Paović potpisala! TUŽBA Dnevni list ,,Vijesti“ objavio je u subotu 2. novembra, pozivajući se na izvore iz kancelarije zaštitnice Ćirović, da ,,država traži da Paović vrati stan, zato što nije ostala na radnom mjestu u cetinjskom Osnovnom sudu pet godina, kako je to bilo predviđeno ugovorom“.&nbsp; U tekstu se navodi da je Paović u oktobru 2018. godine sa tadašnjom predsjednicom Osnovnog suda na Cetinju Jelenom Perović sklopila ugovor o kupoprodaji stana od 48 metara i pripadajuće ostave od sedam kvadrata po povoljnim uslovima, za iznos od 18.419 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Perović i Paović"> </figure>  Citira se i zahtjev iz tužbe zaštitnice Ćirović koja traži od suda odluku kojom će Paović biti obavezna da ,,preda u posjed slobodne od lica i stvari nepokretnosti stan i ostavu koji se nalaze u Cetinju, upisane u listu nepokretnosti broj 2437 KO Cetinje I, kat.parcela 2057, podbroj 1, broj zgrade 1, oznaka PD 67, P2, stambeni prostor površine 48m i PD 26, SU nestambeni prostor površine 7m2, u roku od 8 dana od pravosnažnosti presude“.&nbsp; Na prvi pogled, reklo bi se da zaštinica državne imovine pokušava da sačuva i u državni posjed vrati stan koji je Paović kupila da bi ga kasnije, kako piše u tužbi, nezakonito zadržala jer nije ispunila ugovornu obavezu od pet godina rada u državnoj instituciji od koje je kupila nekretninu po povoljnim uslovima.&nbsp; MANIPULACIJE IZ KANCELARIJE ZAŠTITNICE Portal ETV je imao uvid u dvije strane obimnom ,,Notarskom zapisu ugovora o prodaji nepokretnosti pod povoljnim uslovima“ koji je potpisan 2018. kao i u kompletan tekst notarskog zapisa Aneksa ugovora ugovora od 21. jula 2020. godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a" data-rendition-name="original" width="1168" height="1061" loading="lazy" alt="Naslovnica Aneksa ugovora"> </figure>  Ni u jednom zapisu koji je ovjerila notarka Irena Knežević – nema ugovorne obaveze za Ninu Paović o petogodišnjem radu u Osnovnom sudu na Cetinju!&nbsp; Upravo taj ključni podatak navodi na osnovanu sumnju da je tužba zaštitnice Ćirović politički motivisana i proslijeđena privilegovanom mediju, sve sa ciljem da se na taj način napravi pritisak na sud koji odlučuje o tužbi.&nbsp; Osim toga, zaštitnica imovinsko pravnih interesa traži raskid već izvršenog ugovora jer tužena, Nina Paović, navodno nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina u Osnovnom sudu u Cetinju – iako te obaveze nema u ugovoru.&nbsp; Da li to znači da služba zaštitnice ili sama zaštitnica Ćirović uopšte nije čitala ugovor i aneks ugovora na koje se poziva?&nbsp; Ćirović se u tužbi, u koju je Portal ETV imao uvid, poziva da je, članom 30 Odluke o rješavanju stambenih potreba državnih službenika i namještenika, Paović bila dužna provesti na radu pet godina u Osnovnom sudu na Cetinju.&nbsp; ,,NEUGODNE“ ČINJENICE&nbsp; Pravnici koje je konsultovao Portal ETV ističu da osnovanost tužbe u velikoj mjeri osporava činjenica koja je morala biti poznata zaštitnici interesa: da je Nina Paović nakon raskida radnog odnosa u Osnovnom sudu u Cetinju, nastavila radni odnos u Agenciju za sprečavanje korupcije, u kojoj zapošljeni imaju status državnih službenika i namještenika, u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije.&nbsp; Da sve bude interesantnije, zaštitnica imovinsko-pravnih odnosa je &nbsp;ignorisala podatak da je Paović imala pet godina radnog staža u osnovnom sudu na Cetinju. To je, prema informacijama Portala ETV, i bio razlog zbog čega u ugovoru o kupovini stana pod povoljnim uslovima od 21.07.2020. godine nije stajala odredba o obavezi ostanka na poslu pet godina nakon zaključenja ugovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7" data-rendition-name="original" width="1200" height="990" loading="lazy" alt="Posljednja strana notarskog zapisa"> </figure>  Pitanje je i da li u ovom predmetu Kancelarija zaštitinice imovinsko-pravnih interesa može zastupati državu - jer država nije bila ugovorna strana niti prilikom zaključivnaja Ugovora o privatno javnom partnerstvu UZZ broj 325/17, niti prilikom zaključenja ugovora o kupovini stana pod povoljnim uslovima koji je zaključen između Osnovnog suda u Cetinju i Nine Paović. No, tužba je napisana, informacija proslijeđena privilegovanom mediju i na taj način se Paović svjesno – prije odluke nadležnog suda - targetira kao osoba koja je bila na visokoj državnoj funkciji i koja je taj svoj položaj iskoristila za pribavljanje lične koristi.&nbsp; KOORDINIRANA AKCIJA I nema dileme: tužba protiv Paović je dio šire akcije kojom se bivši vrh Agencije za sprječavanje korupcije pokušava predstaviti kao organizovana grupa koja je svjesno zloupotrebljavala položaj.&nbsp; U međuvremenu, novo rukovodstvo na čelu sa Dušanom Drakićem, koje je, samo u slučaju postupanja prema gradonačelnici Podgorice Oliveri Injac, donijelo nezakonite odluke - nema problem sa tužilačkim preispitivanjem njihove odgovornosti.&nbsp; Tako se ponaša i Savjet ASK-a, kao da imaju ,,tužilačke garancije“ da neće biti odgovorni za otvorene napade na ,,zviždača“ iz CGES-a.&nbsp; Portal ETV je već pisao da je nova uprava ASK-a pokušala da sa sebe skine odgovornost zašto Upravnom sudu nijesu dostavljeni mišljenje i spisi predmeta u slučaju zviždača iz CGES-a, ne objašnjavajući - što ih je (ASK) spriječilo da mjesec i po ne postupe u ovom slučaju?!&nbsp; Osim toga, novi rukovodeći tim ASK-a svjesno je prećutao činjenicu da su predmeti zviždača povjerljivi i da pristup može da ima samo Odsjek za zviždače, odnosno zapošljeni u tom odjeljenju i direktor ASK-a. Tako da je predmet službenika CGES-a, svakako, morao sačekati novog direktora, s obzirom na to da je prethodna direktorica uhapšena u aprilu, prije nego je Upravni sud zatražio ovu dokumentaciju.&nbsp; SUDSKE PRESUDE ZA ZABORAV?! Da se selektivno primjenjuju zakoni i da postoji vrlo jasna namjera ignorisanja sudskih odluka koje ne idu u prilog težnje za optuživanjem Jelene Perović, sada i Nine Paović pokazuje i slučaj otvorenog ignorisanja odluke Upravnog suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78" data-rendition-name="original" width="1600" height="1063" loading="lazy" alt="Ministar finansija Novica Vuković"> </figure>  Upravni sud Crne Gore, 13, juna, poništio je Rješenje ministra finansija Novice Vukovića i utvrdio da je bila nezakonita odluka &nbsp;(!) glavne budžetske inspektorke Jelene Perućice i njene koleginice, budžetske inspektorke Gordane Janjić koje su početkom aprila ocijenile da je direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović, mimo zakona i nadležnosti, utvrđivala naknade za varijabilni dio zarade i prekovremeni rad zaposlenih u ASK-u.&nbsp; U presudi koju potpisuje predsjednica vijeća Upravnog suda Ljiljana Šoškić usvojena je tužba protiv Rješenja Ministarstva finansija kojim je direktno targetirana direktorica ASK-a Perović za nezakonito donošenje odluka o naknadi za prekovremeni rad i varijabilama. Presuda Upravnog suda otvoreno ukazuje da je postojala, u ,,slučaju Jelene Perović“, koordinacija: ispostaviće se da je inspekcijski nalaz, koji je potpisao ministar finansija Novica Vuković, a koji je sada proglašen nezakonitim i pobijen presudom Upravnog suda, bio ključni motiv kasnijeg krivičnog postupka koji vodi SDT Vladimira Novovića.&nbsp; Presuda Upravnog suda bila je svojevrsni šamar profesionalnom integritetu inspektorki Perućica i Janjić, kao i ministru finansija Vukoviću. Ali to nije dovelo do preispitivanja akcije koju je kasnije sprovelo Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića protiv tadašnje direktorice ASK-a Jelene Perović. Ispostaviće se da je inspekcijski nalaz inspektorki Perućice i Janjić, koji je potom ,,aminovao“ i ministar Vuković – a koji je dva mjeseca kasnije apsolutno pobijen presudom Upravnog suda - bio ključni motiv upada, hapšenja i kasnijeg krivičnog postupka protiv Jelene Perović! Upravo zahvaljujući Ministarstvu finansija, odnosno nakon postupka ,,budžetske inspekcijske straže“, Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je pritvor do 30 dana za direktoricu ASK-a, ali to nije odobrio Viši sud.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139" data-rendition-name="original" width="1052" height="623" loading="lazy" alt="Perović privođenje"> </figure>  No, Perović se i danas, već duže od šest mjeseci nalazi u kućnom pritvoru, iako osnovano tvrdi da je postala žrtva organizovane akcije kojom je smijenjena sa čelnog mjesta Agencije za sprječavanje korupcije da ,,više ne pravi probleme crnogorskom državnom vrhu“.&nbsp; Zato se opravdano može postaviti pitanje: da li sadašnja aktivnost Kancelarije Zaštitniice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kojim se bivša pomoćnica direktorice ASK-a Paović targetira za zloupotrebu položaja, u stvari - nastavak akcije protiv bivšeg rukovodstva ASK-a?&nbsp;

Draško Đuranović

Da li zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović nastavlja progon bivšeg rukovodstva ASK-a?

Sve nas je pogodila tužna vijest o tragediji u Domu penzionera u Tuzli u kojoj su stradali štićenici te institucije, i povrijeđeno na desetine njih - naveo je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na mreži Iks (X), u ime Crne Gore i u svoje lično ime izrazio iskreno saučešće porodicama nastradalih i uputio želje za brzo ozdravljenje povrijeđenima.&nbsp;
- Dijelimo bol sa građanima Bosne i Hercegovine u ovom teškom trenutku. Crna Gora je uz vas - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1985987786353136113%3Ft%3D4lro9d-qmpG9-bKyx2B4uw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Dijelimo bol sa građanima BiH u ovom teškom trenutku, Crna Gora je uz vas

Aviokompanija "Pegasus" je privremeno otkazala letove iz Ankare i Izmira - saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.
Kako navode, nema promjena na linijima iz Podgorice i Tivta za Istanbul.
- Letovi su otkazani do 29. novembra - naveli su saopštenju i zahvalili se na razumijevanju.

"Pegasus" privremeno otkazao letove iz Ankare i Izmira

Policijski službenici su juče, 4. novembra, realizovali 76 represivnih mjera shodno Zakonu o strancima u okviru kojih je podnijeto 59 prekršajnih prijava, odnosno donijeto 11 rješenja o povratku osoba, otkazan boravak za pet stranih državljana, te iniciran prestanak privremenog boravka za jednog stranca.
Od početka godine, u okviru akcije "Stranac" podnijeto je 8.826 prekršajnih prijava, donijeto je 1.367 rješenja o povratku osoba, prinudno je udaljeno njih 170, dok je 149 stranih državljana protjerano iz Crne Gore.&nbsp;
- Otkazan je boravak za 1.601 osobu, dok je za njih 1.307 iniciran prestanak privremenog boravka - precizirano je u saopštenju.
Službenici Sektora granične policije nastavljaju sa pojačanim aktivnostima usmjerenim na kontrolu zakonitosti kretanja, boravka i radnog angažmana stranih državljana na teritoriji cijele države.

Pet osoba dobila otkaz boravka, a za jedanaestoro rješenje o povratku

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv Mihaila Čolovića (48) i Dragana Ilića zbog sumnje da su počinili teško ubistvo Ilije Bogdanovića na Cetinju 24. aprila, te protiv državljanina Srbije Edija Balše Piralića (36) zbog sumnje da im je pomagao.
Optužnica je, kako se navodi u saopštenju, podignuta nakon istrage teškog ubistva prilikom koje je doveden u opasnost i život T. B.
Motiv ubistva još nije poznat.
Kontrola optužnice je 18. novembra.

Podignuta optužnica protiv Čolovića, Ilića i Piralića zbog teškog ubistva Bogdanovića

Ne želim da iznosim odbranu i neću odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, to je pred podgoričkim Osnovnim sudom istako Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupšine Andrije Mandića. On se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je spojen sa postupkom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Optuženi Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću.&nbsp;
Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima, a u &nbsp;pucnjavi je ranjen Perović.
Postupak vodi sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Ivana Becić, dok optužnicu zastupa tužilac Ivan Bojović.
Optuženi Mandić je odbio da pred sudom istako da će odgovarati samo pitanja samo svog advokata.
PEROVIĆ: NIJESAM PSIHIČKI DOBRO
Svjedok oštećeni Darko Perović istakao je da za današnje ročište nije dobio poziv &nbsp;i da nije, kako kaže, sposoban psihički da iznosi odbranu, tr da ima psihičkih problema i ne može danas da iznosi ništa.
Na pitanje sudije kakavih psihičkih problema ima i da li je to medicinski evidentirano, oštećeni je rekao da nije medicinski evidentirano i da ima “psihičke probleme sam sa sobom.”
Sutkinja Becić zbog toga pozvala vještaka medicinske struke Željka Golubovića, kako bi utvrdio psihičko stanje oštećenog.
“Ja neću da me vještači niko i neću mu odgovarati na pitanja”, istakao je Perović, nakon odluke suda.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Tokom ročišta saslušan je svjedok Uroš Radusinović.
“Uglavnom ja i drug smo se kretali tom ulicom, gdje smo vidjeli dva zaustavljena vozila i mislili smo da je udes. Prošli smo tu još jednom i vidjeli smo gužvu nakon čega smo čuli nešto nalik na pucanj. Kada smo prolazili tu vidjeli smo da su na jednoj strani tri lica i to na strani napadača, a drugoj strani više lica. Primijetio sam da jedno lice u šarenoj trenerci kleči, nijesam vidio pištolj. Ne bih mogao da opišem ta lica jedino što je jedno lice bilo proćelavo, imao je crni duks i oko 30 ili 40 godina. Od vozila sam vidio džip Rendž Rover kafene boje i narandžastu Škoda Fabiu čini mi se da je bio i jedan Megan ali u prolazu”, rekao je pred sudom Radusinović.
Nakon što ga sutkinja Becić svjedoka upozorila na velike razlike u kazivanju kod tužioca i danas pred sudom, Radusinović je rekao da je dosta vremena prošlo i da je zbog toga zaboravio detalje, a da je pištolj vidio.
Na glavnom pretresu nije pristupio drugi oštećeni Turković.
U svojstvu svjedoka saslušani su i Stefan Kalja i Aleksandar Boričić koji je sa Mandićem u kumovskim odnosima. Oba svjedoka ostala su &nbsp;pri izjavi koju su dali pred tužiocem.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar kada je planiran nastavak saslušanja svjedoka među kojima i saslušanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, strica optuženog.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Mandić: Neću iznositi odbranu; Perović: Psihički nisam dobro; Na idućem ročištu planirano saslušanje predsjednika Skupštine

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je i vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje oslobađajuću presudu protiv Mitra Kneževića, Stojana Albijanića, Nemanje Miljkovića, Petra Zolaka, Srđana Svjetlanovića, Davida Banjca i Stefana Regojevića za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
- Apelacioni sud je, nakon sjednice vijeća, donio rješenje kojim je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje - saopšteno je iz Apelacionog suda. 
Prvostepenom presudom optuženi Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Kaurin Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo razbojništvo u saizvršilaštvu jer nije dokazano da su učinili djelo za koje su optuženi.
Oštećena porodica Mrdak i Pošta Crne Gore AD Podgorica upućeni su na redovnu građansku parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva. Kako su ukazali u Apelacionom sudu, žalbe protiv prvostepene presude izjavili su u zakonskom roku Više državno tužilaštvo u Podgorici, punomoćnik oštećene porodice Mrdak i ovlašćeni predstavnik oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da se osnovano žalbama Višeg državnog tužilaštva, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica ukazuje da su prilikom donošenja prvostepene presude i u samoj presudi, počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje je utvrdio i ovaj sud, pazeći na iste po službenoj dužnosti - naveli su u Apelacionom sudu.
Bitne povrede se, prema njihovim riječima, odnose na to da u prvostepenoj presudi nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su u potpunosti nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni. 
- Pored navedenog zaključak je Apelacionog suda da se izjavljenim žalbama osnovano ukazuje i da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Iz navedenih razloga prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje - naveli su u Apelacionom sudu.

Apelacioni sud ukinuo oslobađajuću presudu za pljačku Pošte 2021. godine

Još jedan slučaj nasilja nad ženom potresao je crnogorsku javnost. Nadzorne kamere ugostiteljskog objekta u Beranama zabilježile su napad u kojem je 25. oktobra teško povrijeđena 22-godišnja Dajana Ćujić, državljanka Srbije zaposlena u lokalu.
Za napad je osumnjičen 43-godišnji Beranac Vaso Raičević, višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela sa elementima nasilja, koji je uhapšen tek osam dana nakon incidenta. Sudija mu je odredio pritvor u trajanju od 30 dana.
Ćujić je za Televiziju E ispričala da napadača poznaje kao gosta, te da pretpostavlja da je motiv napada bio to što je promijenila lokal u kojem radi i poslodavca.
- Sjećam se kako je ulazio u kafić, ja mu kažem najnormalnije ‘dobar dan’, on mi odgovara ‘dobar dan’. Sljedeći momenat čega se sjećam jeste kako se budim u Urgentnom, sestra stoji pored mene i govori mi: ‘Zašili su ti glavu" - kazala je Ćujić.
Nakon napada, mlada žena je zadobila teške povrede glave, brojne modrice, posjekotine, ogrebotine i podlive, uz gubitak svijesti i privremenog pamćenja.
Policija se, nakon incidenta, nije oglašavala, ali su snimci nadzornih kamera izazvali burne reakcije javnosti.
Napad je osudila potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović, poručivši da državni organi moraju poslati jasnu poruku da Crna Gora ne smije biti društvo u kojem se nasilje nad ženama olako tretira, ocijenivši slučaj kao pokušaj ubistva.
Međutim, koliko je brza i efikasna bila beranska policija, govori činjenica da je osumnjičeni uhapšen tek nakon 8 dana bjekstva.
Ćujić je otkrila da je napadač, iako u bjekstvu, dva puta dolazio na njenu kućnu adresu, dok policija nije reagovala uprkos prijavama.
- Rekli su nam da je u bjekstvu, a on mi je poslije dvije noći došao na kućnu adresu. Ja sam i to prijavila. Policija je rekla ‘otići ćemo da vidimo da li je on tamo’. Drugu noć sam ga vidjela u gradu, prijavila sam im gdje je, ali niko nije reagovao. Tek kada sam uključila Sigurnu kuću, žena koja tamo radi pozvala je policiju i rekla mi: ‘Biće uhapšen za 15 minuta’. I tada su ga stvarno uhapsili - ispričala je Ćujić.
Sličan stav iznijela je i poslanica Aleksandra Vuković Kuč, koja je istakla da je nedopustivo da prođe deset dana da se pronađe osumnjičeni kojeg su snimile kamere.
- Momak koji ponavlja ovo svoje djelo, koji pokazuje nasilničko ponašanje, uhapšen je tek nakon deset dana - to je previše. Naš bezbjednosni sektor mora biti efikasniji. Policija i bezbjednosne službe moraju reagovati kako bismo spriječili eskalaciju nasilja koja sve više obilježava Crnu Goru - kazala je Vuković Kuč.
Osumnjičeni Vaso Raičević prvo je zadržavan 72 sata, a potom mu je, kako saznaje TV E, sudija za istragu Osnovnog suda u Beranama odredio jednomjesečni pritvor — zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti da ponovi krivično djelo. Dajana Ćujić kaže da sada živi sa strahom i da ne zna što će se desiti nakon isteka pritvora.

Tag: bojana-cirovic