Iz Uprave policije juče je saopšteno da je uhapšen još jedan maloljetnik (16), četvrti osumnjičeni za fizički napad na petnaestogodišnjeg učenika kod Srednje mješovite škole u Golubovcima 8. septembra. Kako su saopštili, po nalogu državne tužiteljke u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, maloljetnik je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje, u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda u saizvršilaštvu.
– Pripadnici Jedinice kriminalističke policije za suzbijanje maloljetničke delinkvencije, u saradnji sa upravom škole, identifikovali su i četvrtu osumnjičenu osobu – šesnaestogodišnjaka koji se sumnjiči da je pomenutog dana ispred dvorišta škole, zajedno sa još tri maloljetne osobe, fizički napao oštećenog, nanoseći mu teške tjelesne povrede – saopšteno je iz policije. Podsjećaju da su prethodno u policijsko-tužilačkim mjerama i radnjama identifikovana i uhapšena tri maloljetnika starosti 14 i 15 godina – učenici ove srednje škole, koji se sumnjiče za izvršenje navedenog krivičnog djela počinjenog na štetu pomenute osobe.
Petnaestogodišnji učenik je u napadu zadobio teške tjelesne povrede, a prijavu je podnijela njegova majka Bojana Jokić, inače građanska aktivistkinja 
Ona je kazala za "Dan" da se njen sin i dalje oporavlja. Kako tvrdi, direktoru škole ne pada na pamet da im ponudi školskog psihologa, već mora da traži uput i ide od jedne do druge zdravstvene ustanove.
– Danas je priveden četvrti maloljetnik. Na snimcima se vidi kako ga četvorica maloljetnika napadaju. Prije napada, taj isti dan, pokazivali su mu u školi palice ispod majica i kesu punu boksova. Prema mojim informacijama, djeci za po 5 eura prodaju palice i boksove na pijaci "Gintaš", a ona te "rekvizite" donose u školu. Da li je moguće da to niko ne vidi i ne zna u školi? Odlučila sam da neću krivično goniti roditelje četvorice maloljetnika, ali hoću školu, kojoj su djeca povjerena na staranje – rekla nam je Jokić.
Kako je istakla, nasilje među djecom nije samo problem roditelja, već čitavog društva.
– Samo se priča o sankcijama, a to nije rješenje problema. Nisam za to da se djeca sankcionišu tako što će biti prepuštena ulici! Šta radi škola? U ovom slučaju, mislim da do danas nijesu kontaktirali Centar za socijalni rad, da se provjeri u kakvom okruženju rastu djeca, ne samo porodičnom. Potrebno je da se uključi stručna služba, da psiholozi rade sa mojim djetetom i djecom koja su vršila nasilje – naglašava Jokić.
Ona smatra da je škola "napravila milion propusta", a da je posebno razočarana njihovom tvrdnjom da se to dogodili "na rubu školskog dvorišta".
– Da mi je neko ranije pričao da odrasli ljudi ne umiju da se angažuju, mimo sankcija, da se pomogne djeci ne bih mu vjerovala – rezignirana je Jokić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Jokić: Djeci na pijaci prodaju palice i boksove

Uhapšen je i četvrti maloljetnik koji se sumnjiči za prebijanje petnaestogodišnjeg sina građanske aktivistkinje Bojane Jokić u blizini srednje mješovite škole u Golubovcima.
- Pripadnici Jedinice kriminalističke policije za suzbijanje maloljetničke delinkvencije su, u saradnji sa upravom škole, identifikovali šesnaestogodišnjaka kao četvrtog osumnjičenog da je 8. septembra ispred dvorišta škole, zajedno sa još tri maloljetnika, fizički napao oštećenog nanoseći mu teške tjelesne povrede - saopšteno je iz Uprave policije.
On je po nalogu državne tužiteljke u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda u saizvršilaštvu.
- Prethodno su u policijsko - tužilačkim mjerama i radnjama identifikovana i lišena slobode tri maloljetnika starosti 14 i 15 godina -učenici ove srednje škole, koja se sumnjiče za izvršenje navedenog krivičnog djela počinjenog na štetu pomenutog lica - kazali su u policiji.
Jokić je na društvenim mrežama saopštila da je njen sin žrtva ovog prebijanja i posebno istakla da je uprava škole nije ni kontaktirala povodom događaja u kojem je on teže povrijeđen.
- Izjava direktora škole koji me nije ni kontaktirao (već sam ja njega pozvala da se interesujem za događaj) da se incident, kako ga on naziva, desio van školskog dvorišta me i kao roditelja i kao čovjeka povređuje jer postoji snimak, a koji ja posjedujem na kome se vidi da od samog izlaza iz školskog dvorišta i uz sami rub spoljne školske ograde tuku mog sina koji pokušava ući u autobus - kazala je ranije Jokić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.588%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjokic-moj-sin-je-pretucen-u-golubovcima-direktor-me-nije-ni-kontaktirao-podnijecu-tuzbu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da po zakonu organ starateljstva kome je dijete povjereno na čuvanje je obavezan da vodi računa o djetetu, pa pita upravu škole da li ljudska i moralna i profesionalna odgovornost prestaje kad metar preskoče ispred ograde da uđu u autobus ili ih je strah tužbe i javne osude jer znaju da snimak neće objaviti zbog svog djeteta pa biraju odbranu sebe prije nego ljudski i profesionalan odnos.
Najavila je da će podnijeti tužbu, &nbsp;pa da nadležni ocijene gdje počinje a gdje se završava vaša profesionalna odgovornost.
- A što se ljudskog tiče bojim se da tu i Vi i razredni starješina koja prijetećim tonom mom sinu u glasovnoj poruci govori da “ne smije da se revanšira” umjesto da pita kako je (a da je moje dijete pritom onesposobljeno da pođe u školu a kamoli da ide na revanš), je slika ljudske i moralne odgovornosti - poručila je Jokić.

Uhapšen četvrti maloljetnik koji se sumnjiči za prebijanje sina Bojane Jokić

Dijete koje je pretučeno u srednjoj mješovitoj školi u Golubovcima je moj sin, zadobio je teške tjelesne povrede i pretrpio veliki stres, objavila je građanska aktivistinja Bojana Jokić.
Jokić posebno ističe da je uprava škole nije ni kontaktirala povodom događaja koji se juće desio, a u kojem je njen sin teže povrijeđen.
- Izjava direktora škole koji me nije ni kontaktirao (već sam ja njega pozvala da se interesujem za događaj) da se incident, kako ga on naziva, desio van školskog dvorišta me i kao roditelja i kao čovjeka povređuje jer postoji snimak, a koji ja posjedujem na kome se vidi da od samog izlaza iz školskog dvorišta i uz sami rub spoljne školske ograde tuku mog sina koji pokušava ući u autobus- kazala je Jokić.
Ističe da po zakonu organ starateljstva kome je dijete povjereno na čuvanje je obavezan da vodi računa o djetetu, pa pita upravu škole da li ljudska i moralna i profesionalna odgovornost prestaje kad metar preskoče ispred ograde da uđu u autobus ili ih je strah tužbe i javne osude jer znaju da snimak neće objaviti zbog svog djeteta pa biraju odbranu sebe prije nego ljudski i profesionalan odnos.
Najavila je da će podnijeti tužbu, &nbsp;pa da nadležni ocijene gdje počinje a gdje se završava vaša profesionalna odgovornost.
- A što se ljudskog tiče bojim se da tu i Vi i razredni starješina koja prijetećim tonom mom sinu u glasovnoj poruci govori da “ne smije da se revanšira” umjesto da pita kako je (a da je moje dijete pritom onesposobljeno da pođe u školu a kamoli da ide na revanš), je slika ljudske i moralne odgovornosti- poručila je Jokić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBojana_Jok%2Fstatus%2F1965665333684973996%3Ft%3DCdrJZRvmJf08jShmTmk_nw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na kraju se zahvalila osoblju u Kliničkom centru Crne Gore i Upravi policije na ljudskom i profesionalnom odnosu prema njenom djetetu i njoj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftri-maloljetnika-uhapsena-zbog-prebijanja-vrsnjaka-u-golubovcima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

Jokić: Moj sin je pretučen u Golubovcima, direktor me nije ni kontaktirao, podnijeću tužbu

LGBT Forum Progres izrazio je zabrinutost zbog nedavnog napada na Z.Š. člana zajednice, koji je prošle nedjelje bio žrtva porodičnog nasilja.
Predsjednica UO LGBT Forum Progresa Bojana Jokić kazala je da je, zahvaljujući brzoj i efikasnoj reakciji Uprave policije i Suda za prekršaje u Podgorici, počinilac po hitnom postupku izveden pred lice pravde i izrečena je kazna i zaštitna mjera.&nbsp;
- Ova presuda predstavlja dobar primjer efikasnosti prekršajnog suda, koji je brzo prepoznao ozbiljnost situacije i djelovao u cilju zaštite osnovnih prava žrtve nasilja - kazala je Jokić.
Uprkos adekvatnoj i brzoj reakciji suda, Jokić ukazuje na ozbiljan propust državnog sistema u pružanju daljih mjera zaštite i podrške za LGBT osobe, žrtve nasilja.
- Naime, žrtva je, uslijed izrečenih zaštitnih mjera i iz bezbjednosnih razloga, morala da napusti zajednički dom, dok je nasilnik ostao u stanu sa porodicom. Ova situacija je dovela do toga da žrtva ostane bez krova nad glavom, bez mogućnosti smještaja ili bilo kakve institucionalne podrške, čime je bukvalno postala beskućnik - istakla je ona.
Ovaj slučaj, napominje ona, naglašava ozbiljnu prazninu u sistemu zaštite za LGBT osoba koje su žrtve nasilja.
- Iako sud može donijeti zaštitne mjere, bez sistema podrške i bezbednog skloništa, žrtve ostaju izložene daljim teškoćama, uključujući beskućništvo. Nažalost, od 2021. godine, kada je ugašeno jedino LGBT sklonište u Crnoj Gori usled nemogućnosti da se obezbjedi finansijska održivost, a koje je do tada vodio LGBT Forum Progres, ovakav vid podrške više ne postoji. Država nije uspjela da razvije niti održi mrežu skloništa i zaštite za LGBTI osobe, žrtve nasilja, čime su one ostavljene na milost i nemilost u najtežim trenucima - dodala je Jokić.
Takođe, kako je rekla, ovaj slučaj ukazuje na hitnu potrebu da država razvije održiv i sveobuhvatan sistem podrške za LGBT osobe, uključujući skloništa za žrtve nasilja, kako bi se spriječilo da žrtve budu prisiljene da biraju između sigurnosti i krova nad glavom.
- Neophodno je da država preduzme konkretne korake kako bi osigurala da se ovakve situacije više ne ponavljaju - zaključila je Jokić.

1250x600

1084x550

Napadnut član LGBT zajednice, ostao bez krova nad glavom

Grupa mještana Botuna i Zete okupila se jutros u blizini kapije gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, protestujući protiv njegove izgradnje, dok je na terenu pojačano prisustvo policije koja građanima preporučuje alternativne pravce kretanja.
Kako pišu Vijesti, mještani su zaustavili nekoliko vozila, a policija sugeriše građanima da ne koriste dionicu mjesnog puta pored postrojenja. Prema nezvaničnim informacijama, saobraćaj nije zvanično obustavljen, već se vozačima nudi alternativni pravac, dok kroz Botun mogu proći na sopstvenu odgovornost.
Mještani koji protestuju propuštaju autobuse.
Mještanin zetskog naselja Srpska, Bojan Terzić, kazao je da su u prethodnom periodu pokušali da se institucionalnim putem, kroz prijave nadležnim inspekcijama, izbore za svoja prava.
On tvrdi da se na lokaciji ponovo otkopava otpad koji je, kako navodi, tokom rada Kombinata aluminijuma bio zakopan, te da je riječ o kancerogenim anodama.
Terzić je naveo da je cilj blokade sprječavanje dolaska radnika na gradilište.
– I danas će donosioci odluka dobiti prijave u vezi sa ovim otpadom. Odustati nećemo – poručio je Terzić, naglašavajući da je „ovo naša teritorija – teritorija Opštine Zeta“.
On je dodao da očekuju ostavku gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića.
Terzić je kazao i da mještani Botuna i Zete imaju podršku predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića, kao i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Mještani Botuna i Zete blokirali prilaz gradilištu postrojenja, pojačano prisustvo policije

Sedamdeset prva sjednica Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore biće održana danas sa početkom u 11 časova, a članovi Odbora razmatraće više kadrovskih i programskih pitanja.
Na dnevnom redu je Predlog za imenovanje savjetnice predsjednika Skupštine Crne Gore, kao i Nacrt izvještaja o radu Administrativnog odbora za 2025. godinu i Nacrt plana rada za 2026. godinu.
Odbor će razmotriti i obavještenje o sprovedenom postupku izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije po Drugom javnom konkursu za izbor predsjednika i četiri člana CIK-a, kao i tekuća pitanja.

Administrativni odbor danas o imenovanju Mandićeve savjetnice i izboru članova CIK-a

Ministarstvo energetike i rudarstva saopštilo je da su od danas u Crnoj Gori skuplje za cent sve vrste goriva.
Litar Eurosupera 98 košta 1,43 eura, a litar Eurosupera 95 1,40 eura.
Litar Eurodizela koštata 1,34 eura.
Cijena lož ulja od danas po litru iznosi 1,27 eura.
- Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata naredni obračun će se obaviti 9. marta, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 10. marta - zaključili su u tom resoru.

Od danas skuplje sve vrste goriva

Bosna i Hercegovina je kulturna i nacionalna matica svih Bošnjaka, dok je Crna Gora država i domovina onim Bošnjacima koji u njoj žive.
Ovim je riječima poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujih-Harbić, u izjavi za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/strujic-harbic-za-pobjedu-bosna-je-kulturna-i-nacionalna-matica-a-crna-gora-je-drzava-i-domovina">Pobjedu,</a> pojasnila stav koji je iznijela u nedjelju u Sarajevu, govoreći na konferenciji „Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu“, a koji je naišao na oštre kritike predstavnika ovdašnje političke javnosti.
Strujić-Harbić je na tom skupu, žaleći se na to što je narod kome pripada u Crnoj Gori prepušten sami sebi, rekla kako Bošnjaci Bosnu i Hercegovinu „gledaju kao svoju matičnu državu“.
- Srbi u Crnoj Gori imaju iza svojih leđa Srbiju, Albanci dvije države, Hrvati imaju dvadesetčetvorosatnu komunikaciju, a Bošnjaci sa matičnom državom nemaju komunikaciju ni na mjesečnom nivou – rekla je Strujić-Harbić.
Komentarišući brojne kritike koje su ti njeni navodi izazvali, Strujić-Harbić je u izjavi za naš list poručila kako je dobro to što se, kako je rekla, prati ono što govori i ono što kao funkcionerka Bošnjačke stranke radi.
- Međutim, red je da neke stvari ponovim jasno, pa da krenem redom, od osnovnog gradiva. Bošnjaci, sviđalo se to nekome ili ne, znaju da imaju svoju kulturnu i nacionalnu maticu, a to je Bosna i Hercegovina. I to je fakat. Crna Gora je, isto tako, država i domovina Bošnjaka koji u njoj žive. Mi smo autohtoni narod koji ovdje živi stoljećima i ovoj državi pripadamo. I to je fakat – naglasila je poslanica BS-a.
Kao još jednu činjenicu Strujić-Harbić podvlači i to što ovdašnji Bošnjaci „Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru doživljavaju kao dio svog kulturnog, tradicionalnog i intelektualnog identiteta“.
- Fakat je i to da su Bošnjaci dali mnogo Crnoj Gori, kao što je i Crna Gora dala mnogo Bošnjacima. Bošnjaci u Crnoj Gori nikada nijesu uzimali, uvijek su doprinosili – poručila je ona.
Pojasnila je i da se doprinos Bošnjaka Crnoj Gori potvrđuje kroz to što je više od 90 odsto njih na referendumu 2006. godine glasalo za obnovu njene nezavisnosti i podržalo njeno članstvo u NATO-u.
- I danas smo ti koji, kao jedina dosljedna, evropska politička konstanta u Crnoj Gori, od svog osnivanja, predvodimo evropske integracije i uskoro ćemo ih, ako Bog da, i privesti kraju. A tamo ćemo čekati i ostale države u kojima Bošnjaci žive. Jer je evropski prostor jedini način da se Bošnjaci povezuju, bez granica, bez konflikata i bez teritorijalnih ambicija, za razliku od mnogih drugih – zaključila je Kenana Strujić-Harbić.
Njenu izjavu da crnogorski Bošnjaci BiH doživljavaju kao maticu juče je pokušao da pojasni i njen stranački kolega Jasmin Ćorović navodeći kako je „činjenica da brojni Bošnjaci BiH doživljavaju duhovnim i kulturnom centrom Bošnjaka“.
Ćorović je ocijenio i kako je žalosno to što BS i Bošnjaci i pored svega što su uradili za Crnu Goru i dalje moraju da dokazuju svoju privrženost i odanost ovoj državi.
- Ne želimo nikom da se pravdamo i dokazujemo, baš zato što je Crna Gora naša država isto koliko i svih drugih koji u njoj žive. Nijesu Bošnjaci došli u Crnu Goru, nego je Crna Gora došla Bošnjacima. Ali, mi smo je prihvatili. I to istinski i ljudski. Kao svoju. Ona je naša matična država, jer smo mi ovdje autohtoni narod, vjekovima tu živimo i utemeljeni smo na ovoj zemlji. Crna Gora je naša domovina, ne damo da je ikome više ili manje bliža, viša i ljepša. To što volimo i neke druge države ne treba da je problem nikome. Jer Bošnjaci su uvijek bili dobri domaćini, a dobar domaćin vodi računa ne samo o svojoj kući, nego i o dobrom odnosu sa komšijama – saopštio je Ćorović.
Manje razumijevanja za izjavu Strujić-Harbić imao je odbornik Evropskog saveza u Bijelom Polju Adnan Striković, koji joj je, u prvoj reakciji na njene tvrdnje o BiH kao matici svih Bošnjaka, poručio kako to može da govori jedino u svoje lično ili u ime članova BS-a iako je, kako je naveo, siguran da i među njima ima mnogo onih koje takav narativ duboko vrijeđa.
- Ukrali ste ime naroda i dali ga političkoj partiji. Ne kradite ljudima i intimu i ne određujte im ko su, što su i odakle su. Moja matična i jedina država je Crna Gora, a moje srce zaigra jedino na „Oj svijetla majska zoro“. Neka ovo bude upozorenje svima koji pokušavaju drugima nametati identitet i porijeklo. Manite se rđava posla dok još imamo strpljenja da učtivo reagujemo - naveo je Striković.
Nakon brojnih kritika koje su uslijedile na račun Strujić-Harbić, Striković je ponovo reagovao navodeći kako njegov cilj nije bila njena diskreditacija i podsticanje na udruženu hajku, a kako sve počinje da liči upravo na to.
- Kenanu Strujić-Harbić poznajem preko 15 godina kao korektnu i pametnu osobu. Ona takav odnos ne zaslužuje i to ne samo jer je dama. Mišljenje o njoj nijesam promijenio ni zbog drugih stvari ili partijskih stavova sa kojima se ne slažem, pa neću ni zbog ovoga. Ukoliko stvarno BiH doživljava matičnom državom, nijesam oduševljen i žao mi je zbog toga, ali ona i na takav stav ima pravo. Reagovao sam jer je svoj stav iznijela kao opšti, kao stav svih Bošnjaka, a na to niko nema pravo, ako ni zbog čega, onda zbog toga što Bošnjaci u Crnoj Gori imaju različite stavove po mnogim pitanjima, pa i tom. No bez obzira na sve, ne zaslužuje javni linč i to neću dozvoliti, bar ovdje gdje mogu da iskontrolišem i molim sve da se suzdrže – napisao je Striković u objavi na Fejsbuku.
Zbog izjave Strujić-Harbić reagovala je i potpredsjednica Socijaldemokratske partije Amina Cikotić, ocjenjujući kako je „shvatanje Bošnjaka po mjeri Bošnjačke stranke pogubno po naše društvo“.
- Nakon niza neuspjelih pokušaja da svakog ko je Bošnjak, a nije podržavalac BS-a u potpunosti stigmatizuju i ponize, ostaje još da nam kažu da nijesmo Bošnjaci ako nam je matična država Crna Gora. Rukovodstvo BS-a (sigurna sam ne i njihovi članovi) možda ima drugu matičnu državu, ali mi ne. Sad već i previše liče svojim koalicionim partnerima. Drž’te se Mandića i ne podvaljujte nam - poručila je Cikotić u objavi na Iksu. Đ. ĆORIĆ
<h2>Crna Gora nikada nije bila Bosna</h2>
 
U pokušaju da odbrani stavove poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić-Harbić, potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović otišao je korak dalje, tvrdeći u objavi na platformi Iks kako je „sjever Crne Gore od Tvrka do 1912. godine bio Bosna“.
Komentarišući ovu izjavu, istoričar Vukota Vukotić ističe kako „jedino što na to može da kaže je da je to nebuloza“.
Vukotić je, u izjavi za Pobjedu, pojasnio da je Kraljevina Bosna tokom srednjeg vijeka često mijenjala izgled i veličinu, ali da je rijetko kada prelazila Drinu kao granicu.
- Čak i kada je za vrijeme kralja Tvrtka Kotromanića pokušano spajanje Bosne i Raške, kontrola nad sadašnjim sjeverom Crne Gore nije postojala. Veliki dio tih područja pripadao je državi Balšića ili drugim feudalnim gospodarima. Čak i u osmanskom periodu taj kraj je mijenjao nadležnosti ili bio dio Kosovskog vilajeta. Tako da nikako ne možemo reći da je do 1912. sjever Crne Gore bio dio Bosne – zaključio je Vukotić.

Tag: bojana-jokic