Većina francuskih građana razmišlja o bojkotu američkih brendova kako bi se suprotstavili novoj američkoj administraciji, koja je pokazuje da nije prijateljski nastrojena prema Evropi.
U anketi koju je sproveo Ifop, 57 odsto Francuza reklo je da su spremni da bojkotuju američku robu ili usluge u narednim mjesecima, nakon što je pozitivna percepcija javnosti o Americi pala na najniži nivo u Francuskoj u posljednjih 40 godina.
Kako se transatlantski odnosi pogoršavaju nakon stupanja na funkciju predsednika SAD Donalda Trampa, francuski ekonomski patriotizmom samo raste, prenosi Politiko.
Podrška francuskim kompanijama i kažnjavanje američkih tajkuna koji podržavaju Trampa glavni su razlozi za bojkot, pokazuje istraživanje.
Skoro jedna trećina ispitanika, 32 odsto, izjavila je da već bojkotuje američke brendove, posebno Koka kolu i Mekdonalds, ali više potrošača bi uskoro moglo da se pridruži tom klubu, jer je 26 odsto Francuza reklo da će „sigurno“ bojkotovati američke proizvode u narednim mjesecima, dok će 31 odsto to „vjerovatno“ učiniti.
Glavna mjera bojkota je kompanija Tesla, a za njom slijede Džip, društvena mreža Iks i kompanija „Victoria’s Secret“.
Francuska je treći po veličini evropski trgovinski partner SAD, ali su trgovinski odnosi između dvije zemlje suočeni sa previranjima, nakon što je Vašington počeo trgovinski rat.
U najnovijoj eskalaciji tekućeg trgovinskog spora, Tramp je posebno ciljao Francusku, zaprijetivši carinama od 200 odsto na šampanjac, vino i žestoka pića, koja uglavnom dolaze od francuskih proizvođača.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Većina Francuza razmišlja o bojkotu američkih brendova

Stanovnici Grenlanda počeli su bojkot američke robe u znak protesta protiv najave američkog predsjednika Donalda Trampa o pripajanju tog ostrva SAD-u, javila je lokalna radio stanica KNR. 
 
- Novac građana daće jasnu sliku Donaldu Trampu. Moramo da stavimo do znanja Amerikancima da je neprihvatljivo ono što predsjednik SAD-a govori o našoj zemlji - rekao je inicijator Fejsbuk grupe ‘Bojkotujte američke proizvode na Grenlandu’ Minik Lange, javlja Al Džazira.
Prema njegovim riječima, odbijanje Grenlanđana da kupuju američke proizvode moglo bi postati “tihi protest”.
- Napravio sam stranicu da pokažem svoje tiho ogorčenje zbog izjava predsjednika Amerike. I zbog njegovog nepoštovanja prema Grenlandu - dodao je on.
Mogu, kaže, više voditi računa o tome što kupuju.
- Mogli bismo da kupujemo više robe iz Evrope ili Kanade - ocijenio je on.
Od osnivanja stranice 4. marta, na nju se prijavilo 1.700 članova. Danska grupa sa sličnim imenom “Bojkotujte proizvode SAD-a” već ima više od 89.000 pretplatnika.
Lider stranke koja je pobijedila na nedavnim izborima na danskom autonomnom otoku Grenlandu rekao je da su izjave američkog predsjednika o Grenlandu „neprihvatljive“.
Jens-Frederik Nielsen, lider stranke Demokraatit (Demokrati), koja je iznenađujuće osvojila 30 posto glasova, pozvao je na jedinstvo na ostrvu nakon Trampovih najnovijih komentara o njegovim ambicijama da pripoji Grenland.
- Moramo biti složni. Trampova izjava je neprihvatljiva i još jednom pokazuje da u situacijama poput ove moramo biti jedinstveni - napisao je Nielsen na Fejsbuku.

Na Grenlandu počeo bojkot američke robe

Niz pokreta koji pozivaju na bojkot je odgovor na promjene u američkoj politici, među kojima su one koje se odnose na rusku agresiju na Ukrajinu i carine na evropske proizvode. Zagovornici bojkota vjeruju da će njime izvršiti pritisak na američku administraciju.
Takvi pokreti za bojkot proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država osnovani su i u Švedskoj, a organizovani su preko društvene mreže Fejsbuk. 
Naime, na Fejsbuku su osnovane grupe "Boykot varer fra USA", koja okuplja 67.000 korisnika ove društvene mreže, i "Bojkotta varor från USA", koja okuplja više od 70.000 korisnika.
Šveđani se pozivaju da ne kupuju proizvode i usluge nekih od vodećih američkih brendova, među kojima su McDonald's, Coca-Cola, Nike, Levi's, Netflix, Google i Airbnb.
Janik Kuhinur, tvorac grupe "Bojkotta varor från USA", izjavila se da se osjećala prinuđenom da to uradi, iako je švedska državljanka.
- Kada već ne mogu glasati na američkim izborima i protestovati na američkim ulicama, osjećala sam da moram nešto uraditi - izjavila je ona.
Na njenoj stranici se dijele preporuke za alternativne proizvode onim američkim, ali nekima nije lako bojkotovati.
- Teško je jer sve ima američki uticaj. Tako da je strašno teško. Onda bi trebalo da bojkotujete skoro sve - napisao je jedan od članova spomenute Fejsbuk grupe.
Nadalje, jedan član je napisao da razumije inicijativu, ali je priznao da može biti teško uvjeriti ljude u bojkot američkih proizvoda jer se prilikom kupovine možda ne razmišlja odakle ti proizvodi dolaze.
Kuhinur je istakla da je kritikovana zbog toga što je grupu osnovala na društvenoj mreži koja je u vlasništvu američkog tehnološkog konglomerata Meta. Međutim, kako je navela, ne postoji bolja alternativa te da će se ljudi morati mijenjati kako se alternative budu pojavljivale, prenosi Euronews.

Šveđani počinju bojkot američkih proizvoda

Bojkotom domaćih kompanija, građanima ni privredi neće biti bolje, ocijenio je ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj i dodao da ne podržava bojkot i da ne treba dati prostora populizmu.
- Treba da kupujemo domaće i da podržimo domaće proizvode. Crnoj Gori ne treba populizam, nespretne izjave političara, pozivi Facebook grupa, već da se okrene domaćoj proizvodnji, obezbjedi podršku i poveća konkurentnost - naveo je Đeljošaj na panelu pod nazivom "Bojkot trgovine - ko dobija, a ko gubi?" na Ekonomskom fakultetu.
On smatra da se mora voditi računa da se kreiraju podsticajne mjere, jer nije cilj da zatvaramo biznis i ostavljamo hiljade ljudi bez posla.
- Crna Gora je mala ekonomija i svi znamo koliko smo uvozno zavisni. Zavisimo od svih spoljnih faktora oko nas i svijetu, a odlučujući faktor za rast inflacije je bio rat u Ukrajini. Mi smo kreirali neke mjere da pokušamo da zaustavimo tu inflaciju i da podržimo proizvodnju - kazao je Đeljošaj.
On je naveo da je njegovo opredjeljenje da kupujemo domaće i da je to jedini izlaz.
- Nije slučajno targetiran Voli, a to nije dobro za državu ni Crnu Goru. Treba da budemo ponosni na naše kompanije. Radujem se svakoj novoj kompaniji koja posluje u Crnoj Gori. Ne radujemo se kad rade sa minusom, kad ne plaćaju porez, ni plate radnicima. U državi koja je zatvorila fabrike, imala loše privatizacije, ne podržavam bojkot domaćih kompanija. To je potpuno pogrešno i ne treba da dozvolimo takve stvari - ocijenio je Đeljošaj.
On smatra da targetiranjem domaćih kompanije građanima neće biti bolje, kao ni privredi.
- Moramo to da zaustavimo kao društvo i da ne damo prostora populizmu i onome što nije dobro za građane i razvoj ekonomije. Protiv smo bojkota, pozivam sve da se uključimo u odluci da se ne desi bojkot - dodao je Đeljošaj.
On je naveo da podržava ekonomiju, a ne trgovačke lance, u cilju zaštite standarda građana.
Đeljošaj je upozorio da nespretne izjave političara treba ostaviti po strani.
- Treba da vidimo šta možemo da radimo kako bi postali konkuretniji i da građani imaju što bolji standard - kazao je Đeljošaj.
Predsjednik Odbora direktora kompanije Voli Trade, Dragan Bokan, saopštio je da prvi put čuje, kada je bojkot u pitanju, da se napada prva firma.
- Mi smo najveći poljoprivredni proizvođač u Crnoj Gori i proizvođač mesa - rekao je Bokan.
Prema njegovim riječima, niko ne treba koristiti određenu situaciju za ekstra bogaćenje niti iko ima pravo da ruši crnogorsku privredu.
- Ne želim da zabijam nikome prst u oko, dovedeni smo do zida, moramo se braniti. Sve što je iznešeno prethodnih dana ocjenjujem kao zlonamjerno, u krajnju ruku rušilački - kazao je Bokan.
On je rekao da Voli bilježi rast profita zbog rasta prometa, ali da su porasli i troškovi.
- Ako ne raste promet, moraju marže. Cijene su previsoke, a najveći razlozi su globalni. Mi ne možemo kontrolisati nabavne cijene - kazao je Bokan.
On smatra da je bojkot ne samo populizam, već da predstavlja i rušenje cijelog sistema.
- Troškovi nam rastu, ako ne dođe do povećanja prometa u ovoj godini mi moramo da podignemo marže kako bi se zaštili. Država nijednom nije rekla nećemo porez na dobit, kome onda pada na pamet da ruši svoju ekonomiju - rekao je Bokan.
Bokan je naveo da su trgovačke bruto marže najniže u regionu.
- U Srbiji su prosječno 26,9 odsto, u Bosni i Hercegovini (BIH) 23,9, a zemlji članici EU prosjek je malo iznad 25 odsto, dok je bruto marža u Voliju 24,33 odsto - rekao je Bokan.
On je naveo da je poresko opterećenje u Crnoj Gori, mimo poreza na dodatu vrijednost (PDV), kada su akcize i carine u pitanju, više nego u Hrvatskoj 16,06 odsto.
Bokan je pozvao Lidl i druge evropske moćne lance da što prije dođu, te da je crnogorsko tržište otvoreno.
- Ko ima interes u Crnoj Gori za ovakvo lobiranje Lidla? Zašto to dolazi sa adresa visokih kao što je Vlada? To nije interes crnogorske ekonomije. Zamislite da neko sa pozicije Vlade vrši ovakvu promociju Volija - kazao je Bokan.
On je naveo da je bilo partnerski što su obavijestili domaće proizvođače da može doći do pada otkupa radi bojkota.
- Mi smo rekli da ćemo smanjiti otkup shodno padu prometa - dodao je Bokan.
Predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori (PKCG), Milutin Đuranović, saopštio je da ne vidi razlog zašto naši političari ne bi podržali kupovinu domaćih proizvoda.
- Crna Gora je uvozno zavisna država. Sa uvozom uvozimo i inflaciju. Mi moramo da proizvodimo. Evo pogledajte slučaj sa strujom, niža je cijena nego u regionu zato što je proizvodimo. Ako prestanemo sa proizvodnjom struje biće viša cijena - rekao je Đuranović.
On smatra da nema održivog razvoja bez budžetske podrške.
- Država mora da obezbijedi profitabilnost ulaganja u poljoprivredu kroz budžetsku podršku i obezbijedi proizvodnju hrane. Mi to prethodnih decenija nijesmo prepoznali i sada smo tu gdje smo - kazao je Đuranović.
&nbsp;

Đeljošaj ne podržava bojkot: Neće pomoći ni građanima ni ekonomiji, ne davati prostora populizmu

Predstavnici Grupacije industrijskih pekara Crne Gore saopštili su danas da su protiv bojkota velikih trgovinskih lanaca.
- Apsolutno smo protiv bojkota iz razloga što, kao prvo, naša proizvodnja je u ukupnoj strukturi dominantno dnevnog karaktera, od 50 do 70 odsto - navodi se u dopisu upućenom predsjedniku Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori (PKCG), Milutinu Đuranoviću.
Kao drugo, kako su naveli, veliki trgovinski lanci u ukunoj prodaji Grupacije učestvuju preko 60 odsto.
- Treće, mi u saradnji sa njima više nemamo problem sa plaćanjem, koji nas je veoma opterećivao u ranijem periodu, prije pojave velikih trgovinskih lanaca - rekli su iz Grupacije.
Oni su kazali da su to ključni i vrlo jasni razlozi i da bi u slučaju bojkota imali ogromne gubitke, koji bi u krajnjem doveli u pitanje održivost dalje proizvodnje i zaposlenje više od hiljadu radnika.
- Napominjemo da je ova Grupacija pokazala maksimalnu socijalnu odgovornost u prethodnom periodu - navodi se u dopisu.
Dopis su potpisale pekare Inpek, Don don, Uniprom, Put gros, Valpek, Beni komerc i Žitoprodukt.

Grupacija industrijskih pekara protiv bojkota

Produžili smo akciju „Limitirane cijene“ do 30. aprila - saopšto je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj na pres konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.&nbsp;
Akcija će, kaže, biti ista kao i u prethodnom periodu i obuhvatiće isti broj proizvoda. Ovom akcijom su, poručuje Đeljošaj, pomogli da se stabilizuju cijene na tržištu.
Na pitanje da li podržava najavljeni bojkot prodavnica i supermarketa Đeljošaj je pozvao građane da kupuju domaće proizvode.
- Ja podržavam da što više kupujemo domaće proizvode i fokusiramo se da idemo u naše trgovine i da ujedno kroz ovo pitanje pratimo program konkurentnosti koji će imati poseban popust u prehrambenoj industriji - naveo je on.
Najavio je nove biznise za prehrambenu industriju.
Rekao je da građani imaju pravo na bojkot. Na pitanje kako bi se višednevni bojkot kod nas, a koji je najavljen i u Hrvatskoj, odrazio na ekonomiju, on je rekao da ne mora da znači da je ono što je dobro u jednoj državi dobro i za drugu.
- Uvijek treba vidjeti je li to dobro za nas. Ne želim da komentarišem susjedne zemlje. Politika Vlade će biti da promovišemo bolje uslove za privredu, da budu konkurentniji... - naveo je on.
Na pitanje zašto Vlada ne ograniči cijene, izuzev akcije Limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da imaju određene analize.
- Hrvatska ograničava cijenu a ne marže. Na osnovu podataka koje smo prikupili: postoji mogućnost marže da se limitiraju a ne cijena. Kad se ograničavaju marže ostavlja se mogućnost manje dobiti - naveo je on.
Na pitanje oće li ići u prodavnicu rekao je da će, ako bude imao potrebu, ići da kupuje domaće proizvode.
- Vlada i Ministarstvo se fokusiraju na ono što su najveće potrebe domaćinstva. Neke proizvode ne razmišljamo da limitiramo: koka kolu, čokolade.. - naveo je Đeljošaj.
Istraživanje je pokazalo, kaže, da je to što je na listi Limitiranih cijena najveća potreba građana i da to koriste u svakodnevnoj upotrebi.
- Ponekad imam osjećaj da ni građani kada razgovaraju o ovim temama nemaju baš toliki osjećaj koliko su neke cijene jeftinije u odnosu na region - dodao je on.
<h2>Biće više kontrola inspekcije</h2>
On je najavio da će biti više kontrola inspekcije u odnosu na poštovanje limitiranih cijena. Na pitanje razmatraju li represivne mjere za one koji koriguju limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da misli da kazne tim povodom nijesu male - iznose po pet hiljada eura.
- Ne znam bi li bilo dobro da ih povećavamo. Biće više kontrola. Kao Ministarstvo smo preuzeli odgovornost i za rad inspekcija, očekujem da će to biti bolje - naveo je Đeljošaj.
Do sad ima 66.000 naplaćenih kazni.
Đeljošaj nije htio da odgovori na pitanje što je crvena linija za manje brojne narode da otkažu podršku Vladi jer to nije tema pres konferencije.

Đeljošaj: Akcija „Limitirane cijene“ produžena do 30. aprila, ako je bojkot dobar za drugu državu ne znači da će biti dobar i za nas

Potrošačka platforma "Halo, inspektore" pozvala je potrošače u Hrvatskoj na novi veliki bojkot trgovina u petak 31. januara, uz jednonedjeljni bojkot tri trgovačka lanca i tri proizvoda.
- Biće to bojkot svih oblika kupovine. Pozivamo građane, potrošače da se u petak suzdrže od bilo kakve kupovine - rekao je na konferenciji za novinare Josip Kelemen iz platforme „Halo, ispektore“, iza koje stoji Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP).
On je pozvao građane da od četvrtka sedam dana bojkotuju trgovačke lance Lidl, Eurospin i drogeriju DM, jer su građani na njih imali najviše pritužbi u javljanjima na stranicama platforme, posebno ističući velike razlike u cijenama koje imaju u Hrvatskoj i drugim zemljama Evrope.
<h2>"Ne kupujte Koka kolu"</h2>
Na sedam dana, od četvrtka, građani su pozvani da ne kupuju Koka kolu i druga gazirana pića, flaširanu vodu i sve vrste deterdženata, jer je kod tih proizvoda uočen ograman rast cijena.
Kelemen je istakao da treba poslati poruku i bankama i telekomunikacijskim operaterima koji su neopravdano podigli cijene usluga.
„Nemojte ići u banke, izbegavajte dostavljače…I oni su deo cenovnog porasta“, rekao je Keleman koji je pozvao i strane radnike da se priključe bojkotu.
On je pozvao građane da u petak suzdrže od odlaska u restorane, kafiće, da ne plaćaju račune, ne toče gorivo, kao i da ne kupuju na onlajn platformama.
- Pozivamo da Hrvatska stane kako smo pokazali u petak. Ono što nam je imponovalo je da su potrošači pokazali nešto nevjerovatno, a to je da su na pasivan način građani Hrvatske poslali snažnu poruku. Želimo da se glas potrošača čuje i da sada budu još glasniji jer su nam trgovački lanci u subotu pokazali srednji prst i rekli da nastavlju dalje na isti način - naglasio je Kelemen.
<h2>Pozvali zaposlene u trgovinama da uspore rad</h2>
On je pozvao zaposlene u trgovinama da tokom protestnih akcija uspore rad.
- Ovo nije napad na trgovačke lance, ali poručujemo njihovim menadžmentima da su krajnje cijene previsoke i neodržive - ocijenio je Kelemen.
U Hrvatskoj je prošlog petka održan prvi veliki bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih pumpi na koji je putem društvenih mreža pozvala platforma „Halo, ispektore“. Bojkot su podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, ali i pojedini ministri, među kojima i ministar privede.
O velikom odzivu građana svedočile su gotovo prazne prodavnice u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima. Fotografije praznih prodavnica u koje su ulazili tek rijetki, tokom cijelog dana objavljivane su na portalima i televizijama, ali i na stranicama platforme „Halo, inspektore“.

U Hrvatskoj najavljen novi bojkot trgovina u petak i jednonedjeljni bojkot Lidla, Eurospina i DM

Nije tako davno bilo kad je premijer Milojko Spajić na sva usta hvalio svoju ekonomsku politiku, koja je dovela do deflacije, smanjenja cijena i boljitka za sve, građane. U oktobru prošle godine pričao je da je inflacija jedna od najmanjih u Evropi, da bi juče preko noći podržao inicijativu za bojkot prodavnica, zbog stalnog rasta cijena, piše Standard. Spajić se tako krajem oktobra osvrnuo da je tog mjeseca mjesečna inflacija bila nula odsto i istakao da je još interesantnije to da je pad cijena hrane tog mjeseca bio 1,2 odsto. On je naveo da su Vladi svjesni visokih cijena i da se one kontrolišu kroz akciju limitirane cijene, koju Vlada uspješno sprovodi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250127140136_c625672a5e3b4307b8471c5151cfb2124e5926d70e4b8f670327c1cb20f5511e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250127140136_c625672a5e3b4307b8471c5151cfb2124e5926d70e4b8f670327c1cb20f5511e" data-rendition-name="original" width="1220" height="1202" loading="lazy" alt="Naslov teksta"> </figure>  No, tri mjeseca kasnije, neki novi premijer Spajić, koji kao da je preko noći zaboravio što je pričao u oktobru. Ovaj Spajić iz januara podržava najavljeni bojkot prodavnica zbog visokih cijena namirnica, kao da je on običan građanin koga pogađa svakodnevni nekontrolisani rast cijena i samim tim inflacije, a ne premijer. Kao da je Spajić zaboravio da obnaša jednu od najvažnijih funkcija u državi, pa će premijersku fotelju zamjeniti boravkom na protestu i tako podijeliti muku građana, zbog sve manje kupovne moći. Tako je Spajić u svojoj objavi na društvenoj mreži X na pitanje jednog korisnika da li podržavate bojkot prodavnica u Crnoj Gori, kao što su to uradili građani u Hrvatskoj, odgovorio sa DA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250127140136_bbced276128ba55e12e516bce391fd9e3bbdeaf215173f8a0d2c126c95e6911d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250127140136_bbced276128ba55e12e516bce391fd9e3bbdeaf215173f8a0d2c126c95e6911d" data-rendition-name="original" width="488" height="371" loading="lazy" alt="Odgovor na tvit"> </figure>  Ostalo je samo da Spajiću neko javi, da je on taj koji upravlja ovom državom i da ima milion i jedan način da spriječi dalje divljanje cijena i rast inflacije, a da populizam koji servira po društvenim mrežama ostavi za neku drugu priliku.

Spajić u oktobru vs. Spajić u januaru: Od deflacije i stabilnosti za građane do rasta cijena i podrške bojkotu trgovina

Da je kojim slučajem Milojko Spajić predsjednik Vlade sigurno bi imao neke poluge kojim bi mogao spriječiti divljanje cijena koje se dešava u proteklih par godina - ocijenio je predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
Spajić je, kako podsjeća, na mreži Iks (X) potvrdno odgovorio na poziv za bojkot marketa koji će se desiti u petak zbog previsokih cijena.&nbsp;
- Ukoliko nekad postane premijer, evo par savjeta, od usamnjenog vuka iz opozicije. Smanjiti akcize na gorivo i ukinuti novi namet od tri centa za formiranje rezervi, mjeru koju je donijela “neka” Vlada tokom prošle godine. Sada u cijeni goriva država kroz taj namet, akcizu i PDV uzima više, nego što je sama vrijednost litra goriva. Marža prodavca – vlasnika pumpe – je manja nego ova nova mjera od tri centa. Fiskalnom strategijom je predviđeno i markiranje goriva od cent ili dva centa po litru, još malo dodatka inflaciji od strane “neke” Vlade - ističe Stanić.
Treba, kako je rekao, ukinuti akcize na čolokadu, konditorske proizvode, keks, sladoled, gazirana pića, jer ih je “neka” Vlada uvela prije godinu.&nbsp;
- Ovi akcize su povećale cijene u tolikoj mjeri da su čokolade i limenka gaziranog pića jeftinije u skoro svim zemljama EU od Crne Gore. “Neka” Vlada je povećala PDV hotelskoj industriji za 110 odsto u novoj godini. Destinacija koju i danas bije glas da je preskupa za ono što turiste dočekuje (radovi na putu, smeće, buka, saobraćajni haos) će postati još skuplja – zahvaljujući Vladi Crne Gore na čijem je čelu nepoznata osoba - naveo je Stanić.
Kad se vrati iz Singapura u Crnu Goru, kako dodaje, Spajić bi mogao i istražiti kako se zovu firme od kojih veliki lanci kupuju robu i da li su slučajno povezane jedne sa drugima.
- Pa tako firma koju bi za potrebe teksta nazvali “Do Kwon promet – Breznica registrovana na Malti kupi krastavce od proizvođača “Vraneš unlimited” po 39 centi, onda proda to matičnoj firmi “Do Kwon promet – Podgorica” po 92 centa, a onda ova firma to proda građaninu u maloprodajnom lancu “Do Kwon”, uz simboličnu maržu, za 96 centi. Ukoliko nekad postane premijer, Spajić mora pod hitno smijeniti rukovodstvo Monstata, jer su objavili da je inflacija u prošloj godini 1,7 odsto što onda stvarno pokazuje da su cijene ostale maltene iste. Onda Milojko nema razloga da bojkotuje markete - kazao je Stanić.
Možda bi valjalo, da ukoliko ikad postane premijer, Spajić pokrene proizvodnju u Crnoj Gori, jer trenutno samo 14,7 odsto uvoza pokriveno izvozom, odnosno izvezli smo nešto više od 500 miliona eura a uvezli skoro četiri milijarde.
- Vlada koju bi neko smisleno vodio bi pokušala povećati domaću proizvodnju, barem hrane, za koju svakog jutra damo na uvoz 2,2 miliona eura. Spajić bi mogao, ako nekad dođe do vlasti, da smanji i sivu ekonomiju i time napuni budžet, a ne da administrativnim mjerama i odlukama, bez uporišta u realnoj ekonomiji “neka Vlada” povećava troškove privrednicima i građanima - kazao je Stanić.
Možda bi, kako dodaje, ako nekad bude na čelu partije koja osvoji vlast, Spajić mogao predložiti razvojni a ne potrošački budžet.&nbsp;
- Jer je neka “Vlada” predložila budžet za 2025. u kojoj je za kapitalne projekte odvojeno 280 miliona, a za zarade u javnom sektoru 717 miliona eura ili tri puta više. Sve ovo, a i mnogo toga više i bolje, može uraditi Milojko Spajić ukoliko ga nekad zapadne čast i privilegija da vodi Vladu Crne Gore. Do tada neka se bavi kripto trgovinom i bojkutuje prodavnice (ali samo petkom) - poručio je Stanić.

Stanić: Da je kojim slučajem Spajić premijer sigurno bi imao poluge za sprečavanje divljanje cijena

Premijer Milojko Spajić bi podržao ako bi građani u Crnoj Gori, nalik onima u Hrvatskoj, bojkotovali trgovine tokom jednog dana.
Spajić je na društvenoj mreži Iks (X) kratko podržao ideju o tome, koju je iznio jedan korisnik.
- Hrvatski supermarketi nakon samo jednog dana bojkota su čuli poruku i bitno snizili cijene. Smatrate li da i mi u Crnoj Gori treba da se organizujemo i recimo sljedeći petak bojkotujemo sve supermarkete, kao i ostale prodavnice prehrambenih proizvoda - upitao je taj korisnik, ostavljajući i anketu u kojoj je ostali trebalo da se izjasne sa “da” ili “ne”.
Uskoro se javio i Spajić i napisao: “Da" i podijelio ovu objavu.
U Hrvatskoj je u petak organizovan bojkot, pri čemu je promet u tamošnjim trgovinama bio više nego prepolovljen u odnosu na sedam dana ranije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1883617915687285233%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1883617915687285233%7Ctwgr%5E380a113a5eeb7ef23fe75c9190b6a27921689db7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić bi podržao bojkot trgovina u Crnoj Gori kao u Hrvatskoj

Osam dana nakon masakra na Cetinju, najvećeg zločina u istoriji Crne Gore, reagovao je vrh Ministarstva unutrašnjih poslova. Ali, ne da bi iskazao neku vrstu skrušenosti ili empatije.&nbsp; Nije bilo ni pozivanja na vlastitu odgovornost zbog 13 ubijenih, među njima i dvoje đece. Naprotiv: ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, nakon konsultacija sa šefom Demokrata i potpredsjednikom Vlade Aleksom Bečićem, crnogorsku javnost obavijestio je o nečemu -sasvim drugom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230416_091f45d79eae3620d2db6a2383724217f7a0654f720b7e673bbf4e66fc4262ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250401230416_091f45d79eae3620d2db6a2383724217f7a0654f720b7e673bbf4e66fc4262ef" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PARTIJSKA STRATEGIJA OBMANE: Bečić i Šaranović"> <figcaption>PARTIJSKA STRATEGIJA OBMANE: Bečić i Šaranović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  STRATEGIJA DEMOKRATA&nbsp; Da je suspendovao čak 19 policijskih službenika, a da je za 44 policajca utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad. Uporedo sa tim, naložene su u Agenciji za nacionalnu bezbjendost provjere za još 38 službenika. Tada se i tako se zvanično saznalo za akciju odstrijela nepoželjnih u policiji. Pokretanjem većeg broja disciplisnkih postupaka ministar Danilo Šaranović i čelnik policije Lazar Šćepanović – odlučili su da ubrzaju već osmišljenu akciju kodnog imena ,,Značka”. Bila je to beskrupulozna strategija Demokrata Alekse Bečića da se smiri javnost ogorčena nakon zločina 1. januara i tako prikriju stravični neuspjesi u sektoru bezbjednosti.&nbsp; Prije svega tri velika bezbjednosna propusta. SLUČAJEVI POLICIJSKE NESPOSOBNOSTI Prvenstveno, riječ je o skandalozno neuspješnoj akciji hvatanja dvostrukog ubice, zločinsca povratnika Alije Balijagića. Od kraja oktobra prošle godine škole u Bijelom Polju su bile zatvorene pune tri sedmice; policija je upozoravala građane da ne napuštaju svoje domove a veliki broj policajaca i vojnika bio je angažovan na sjeveru Crne Gore na lociranju i hvatanju ubice...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230416_f35f76418592375a2ce8e953676de773b8aa67b1996dd10f1188fa3d07aaa5e9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250401230416_f35f76418592375a2ce8e953676de773b8aa67b1996dd10f1188fa3d07aaa5e9" data-rendition-name="original" width="1712" height="994" loading="lazy" alt="DOKAZ O NESPOSOBNOST CRNOGORSKE POLICIJE: Detalj sa izručenja Alije Balijagića"> <figcaption>DOKAZ O NESPOSOBNOST CRNOGORSKE POLICIJE: Detalj sa izručenja Alije Balijagića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ispostavilo se da je Balijagić već drugi dan nakon dvostrukog ubistva bio na teritoriji Srbije gdje je i uhapšen 21. novembra. Jednako neuspješna bila je i policijsko dejovanje u slučaju hvatanja odbjeglog silovatelja Alije Kuča. Da stvari budu još gore, Kuče je povratnik u izvršenju tog strašnog krivičnog djela: 2014. godine dobio je kaznu zatvora od pet godina zbog pokušaja silovanja maloletne djevojčice.&nbsp; I krajem prošle godine ponovo je bio pred sudom zbog pokušaja silovanja januara 2023, ali nije bilo dokaza. Kao što nije bilo preventivne reakcije crnogorske policije da spriječi Aliju Kuča na ponavljanje djela: od polovine februara crnogorska policija uzalud traga za srpskim državljaninom koji ima i crnogorsko državljanstvo.&nbsp; &nbsp;,,PRELETAČ” ULAZI U IGRU Opisani slučajevi direktno dokazuju nestručno i neprofesionalno rukovođenje čelnika MUP-a i Uprave policije.&nbsp; No, uzalud činjenice - odgovorni nijesu željeli da prihvate odgovornost. Umjesto toga, za užasne propuste i neuspjehe u sektoru bezbjednosti, Bečić, Bogdanović i ostala ekipa Demokrata koja je zaposjela bezbjednosni sektor - pokušala je da okrivi targetirane policijske službenike.&nbsp; U stvari: galamom o suspenzijama i pričama dekriminalizaciji policije zamaskirali su vlastitu nesposobnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230420_62a4f4a2c21ed0d1a1af2cea3ede86b1e71b5a5a2cc982c027e36ea0c5132a61.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250401230420_62a4f4a2c21ed0d1a1af2cea3ede86b1e71b5a5a2cc982c027e36ea0c5132a61" data-rendition-name="original" width="1088" height="537" loading="lazy" alt="POLTRONSTVO SE (ZA SADA) ISPLATI: Haris Đurđević"> <figcaption>POLTRONSTVO SE (ZA SADA) ISPLATI: Haris Đurđević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I tada je u igru uletio načelnik regionalnog centra ,,Sjever” Haris Đurđević. Po nalogu iz vrha policije inicirao je disciplinske postupke za devet policajaca sa sjevera od kojih su četvorica prije nekoliko dana javno targetirani.&nbsp; Đurđević je inače jedan iz plejade takozvanih policijskih preletača. Do velikih političkih promjena avgusta 2020. godine bio je disciplinovani vojnik vlasti koju je predvodila Demokratska partija socijalista. Poslije se brzo prešaltao. KAD POLICIJA NAPADNE ŽRTVU To pokazuje i slučaj Emira Pilava, građanskog aktiviste iz Pljevalja.&nbsp; Njega i njegovog oca 31. avgusta 2020. godine, nakon izbora, napali su izlazeći iz slavljeničke kolone sa srpskim obilježjima trojica Kneževića: Goran, njegov sin Darko i sinovac Vladan Knežević. Uz prijetnje i psovke na nacionalnoj osnovi Pilavima je tada jasno rečeno – ,,selite se odavde”!&nbsp; Bilo je to vrijeme velikog nacionalšovinističkog orgijanja u Pljevljima i okolini kada je zabilježen veći broj napada na ljude islamske vjeroispoviejsti. Među nima je kao žrtva bio i Emir Pilav. No, zahvaljujući upravo tadašnjem načelniku pljevaljske policije Harisu Đurđeviću, pokušao se Pilav umjesto žrtve predstaviti napasnikom. Vjerovali ili ne: prvi policajac Pljevalja tada je napisao - prekršajnu prijavu protiv Pilava?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230420_c8e252dd1a630669495c210afcbd56cec5caeadf1b80d52eb098a50ecfe946af.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250401230420_c8e252dd1a630669495c210afcbd56cec5caeadf1b80d52eb098a50ecfe946af" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="NA METI KLEROFAŠISTA ALI I POLICIJE: Emir Pilav"> <figcaption>NA METI KLEROFAŠISTA ALI I POLICIJE: Emir Pilav(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EMIR PILAV :,,NA NIŠANU” NAČELNIKA&nbsp; &nbsp;Za Portal ETV Emir Pilav prenosi sadržaj razgovora koji je vodio sa tadašnjim prvim čovjekom pljevaljske policije Harisom Đurđevićem. &nbsp; -Kada sam načelnika policije u Pljevljima upozorio na preporuke Savjeta za građansku kontrolu policije, on je tada odgovorio da neće da ih usvoji. Ne da ne može, nego da neće da povuče prekršajnu prijavu protiv mene jer on mora da – balansira. Smatram da pripadnici policije nikako ne bi smjeli u ovakvim sitacijama da ,,balansiraju”, ali možda je to dokaz da je Đurđević htio da otane na funkciji, da se dopadne, da se nekako dodvori ,,oslobodiocima” ili ,,osvježivačima” – ističe Pilav.&nbsp; Smatra da je vrlo indikativan podatak da se Centrar bezbjednosti Pljevlja tada nije žalio na oslobađajuću presudu, ali da načelnik Đurđević to nije uradio.&nbsp; -Kako piše u policijskom diopisu, oni su tim odbijanjem da se žale ispunili preporuke Savjeta za građansku kontrolu policije, što je začuđujuće ali I dokaz namjera načelnika Đurđevića – zaključuje Pilav.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230424_4186f3a17eee06076eb2af6192b9e91dd6bd15f783712ddcb10acdc33ae1bb08.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250401230424_4186f3a17eee06076eb2af6192b9e91dd6bd15f783712ddcb10acdc33ae1bb08" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="ZLOUPOTREBA INSTITUCIJA: Crnogorska policija"> <figcaption>ZLOUPOTREBA INSTITUCIJA: Crnogorska policija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  (NE)SPROVOĐENJE PRAVDE &nbsp;Upravo je Đurđevićevo ,,balansiranje”, odnosno selektivno djelovanje spriječilo sprovođenje pravde.&nbsp; Tek aprila 2024, skoro četiri godine od brutalnog napada na oca i sina Nuriju i Emira Pilava u Pljevljima - poslije čak dvije oslobađajuće presude - Goranu Kneževiću koji se jedini od napadača našao na optuženičkoj klupi presudio je Apelacioni sud. Kažnjen je osam mjeseci zatvora. &nbsp; A Haris Đurđević koji je pokazao lojalnost novoj srpskoj vlasti mogao je da bere plodove svog poltronstva. Ubrzo je nagrađen pozicijom načelnika regionalnog policijskog centra ,,Sjever”. I nastavio da obavlja prljave poslove: upravo je Đurđević targetirao četvoricu suspendovanih bivših starješina iz Bijelog Polja, Rožaja i Berana. I PAD MOŽE BITI LET Kako je služio Šaranoviću i Šćepanoviću uvećavala se i Đurđevićeva imovina. Nakon stana u Pljevljima, načelnik je trgovao stan i u Podgorici. I to je sve što je prijavljeno, mada porodica Đurđević ima imovine koju načelnik nije prijavio. Kao, na primjer kuća na Žabljaku, u selu Pitomine. Đurđević je tamo vlasnik parcele broj 1742 zajedno sa inspektorom pljevalsjke policije, izvjesnim Dejanom Drobnjakom. Kako će pokazati istraživanje Portala ETV i Televizije E, Drobnjak je, skupa sa Đurđevićem, preletio iz tabora jedne u tabor druge vlasti nakon 2020. godine. I on je dobro profitirao, kao i prijatelj mu i kolega Đurđević. Što znači da se u policiji isplati biti – preletač. I što se tiče uspona u karijeri, ali i sticanja imovine. Problem je, samo, što na kraju uvijek slijedi svođenje računa. A to za neke može biti baš bolno.&nbsp; Jer i pad može biti let. No, tada preletač neće imati mnogo koristi ili napredovati u karijeri. Naprotiv.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Preletanje se isplati: slučaj načelnika Harisa Đurđevića

Njemačke oružane snage, Bundeswehr, objavile su da će njihove snage biti stacionirane duž istočnog krila NATO-a u Litvaniji, a vojnici će biti potpuno operativni do 2027. godine. Ovo je prvi put od Drugog svjetskog rata da će njemački vojnici biti trajno raspoređeni u inostranstvu, piše Newsweek.
- Imamo jasan zadatak. Moramo osigurati zaštitu, slobodu i sigurnost naših saveznika ovdje na istočnom krilu NATO-a - izjavio je brigadni general Kristof Huber, komandant njemačke brigade u savezničkoj zemlji NATO-a.
Njemačka je prethodno raspoređivala snage u Avganistanu, ali to nije bilo trajno.

Njemačka šalje vojnike na prag Rusije prvi put od Drugog svjetskog rata

U ruskom udaru na južni ukrajinski grad Herson jutros je bez struje ostalo 45.000 građana, izjavio je ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiga i optužio Moskvu za novo kršenje sporazuma o djelimičnom primirju.
- Rusija nastavlja da krši taj sporazum - rekao je ministar govoreći o sporazumu koji je prošle nedjelje najavio Vašington poslije odvojenih razgovora sa Kijevom i Moskvom u Saudijskoj Arabiji.
On je rekao da je "u ko zna kom ruskom udaru" jutros oštećena jedna energetska lokacija u Hersonu čime je bez struje ostalo 45.000 stanovnika.

Poslije ruskog udara na Herson 45.000 ljudi ostalo bez struje

Američki predsjednik Donald Tramp će sjutra u 16 časova na konferenciji za medije u Bijeloj kući objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD i one će odmah stupiti na snagu, saopštila je danas portparolka Bijele kuće Karolin Livit.
Livit je rekla da će Tramp danas sa svojim timom koji je razrađivao uvođenje carina usaglasiti sve detalje, ali nije željela ni da nagovjesti kako će ta odluka izgledati, prenosi CNN.
Iako ima dosta nagađanja, u ovom trenutku niko ne zna da li Tramp planira da uvede individualne carine za sve američke trgovinske partnere, da uvede carine samo nekim zemljama ili će primijeniti univerzalnu carinu, možda čak i do 20 odsto, na sve što se uvozi u Ameriku.
Univerzalna carina od 20 odsto, u kombinaciji sa recipročnim odgovorima drugih zemalja, bio bi najgori scenario za američku ekonomiju, rekao je glavni ekonomista Mudis analitike Mark Zandi.
Simulacija kompanije Mudis pokazala je da bi takva eskalacija trgovinskog rata zbrisala pet i po miliona radnih mjesta u Americi, podigla stopu nezaposlenosti na sedam odsto i prouzrokovala pad američkog BDP za 1,7 odsto.
- Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To je uništenje ekonomije - rekao je Zandi, dodajući da misli da će Tramp objaviti manje ekstreman carinski režim kako bi izbjegao takvu štetu.
Bez obzira na to šta Tramp na kraju odluči, svaki predlog bi vjerovatno bio istorijski.
- Nikada nismo vidjeli ništa slično. To je bez presedana i radikalno - rekla je Erika Jork, potpredsjednica federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, desno orijentisanom istraživačkom centru.
Postoji više načina na koji bi se Trampova objava o, kako je nazvao, Danu oslobođenja mogla sprovesti. Jedna ideja, koju je predložio ministar trgovine Skot Besent, je da bi recipročne carine počele prvo sa takozvanih „prljavih 15“, ili 15 odsto država sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.
Međutim, ključni detalji odluke i dalje su nejasni, uključujući i koliko će biti visoke carine i na koje proizvode će se primjenjivati, a ono što je poznato je da je Tramp odbacio ideju da su cilj samo „prljavih 15“.
To sugeriše da carine koje će Tramp sjutra saopštiti neće biti recipročne koliko će biti univerzalne, oživljavajući njegovo predizborno obećanje, koje je uznemirilo ekonomiste, da će uvesti carine na kompletan uvoz u SAD.
Drugim riječima, carine bi se primjenjivale na otprilike 3,3 biliona dolara, koliko je, prema prošlogodišnjim federalnim podacima, prošle godine uvezeno u SAD.
To nije ni uporedivo sa onim što je Tramp uradio tokom svog prvog mandata, kada su uvedene carine na uvoz u vrijednosti od oko 380 milijardi dolara.

Tramp sjutra uvodi carine na uvoz robe u SAD

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: bojkot