Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa saopštila je da savezne države i gradovi neće dobijati sredstva za pripremu za prirodne nepogode ukoliko odluče da bojkotuju izraelske kompanije, navodi se u saopštenju agencije.
Države moraju da potvrde da neće prekidati „poslovne odnose posebno sa izraelskim kompanijama“ kako bi dobile novac od Federalne agencije za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA), prema uslovima koje agencija postavlja za dobitnike sredstava.
Ovaj uslov se odnosi na najmanje 1,9 milijardi dolara na koje se savezne države oslanjaju da pokriju troškove opreme za potragu i spasavanje, plata menadžera za vanredne situacije i sistema za rezervno napajanje, među ostalim troškovima, prema 11 grant obavještenja u koja je Reuters imao uvid.
To je najnoviji primjer kako Trampova administracija koristi rutinsko savezno finansiranje da bi promovisala svoju političku poruku na nivou saveznih država.
FEMA je u julu saopštila da će američke savezne države morati da potroše dio saveznih sredstava za prevenciju terorizma na pomoć vladi u hapšenju migranata, što je jedan od prioriteta administracije.
Uslov vezan za Izrael cilja na pokret Bojkot, povlačenje investicija i sankcije (BDS), kampanju osmišljenu da izvrši ekonomski pritisak na Izrael da okonča okupaciju palestinskih teritorija. Pristalice kampanje bile su glasnije 2023. godine, nakon što je Hamas napao južni Izrael, a Izrael odgovorio invazijom na Gazu.
- DHS će primjenjivati sve zakone i politike protiv diskriminacije, uključujući one koje se odnose na BDS pokret, koji je izričito zasnovan na antisemitizmu - navela je portparolka sekretarke za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem u saopštenju.
Ovaj uslov je uglavnom simboličan. Najmanje 34 savezne države već imaju zakone ili politike protiv BDS-a, prema pravnom časopisu Univerziteta Pensilvanija.
FEMA će zahtijevati od većih gradova da prihvate politiku prema Izraelu kako bi dobili dio od 553,5 miliona dolara namijenjenih za sprečavanje terorizma u gusto naseljenim područjima, prema grant obavještenju objavljenom u petak.
Grad Njujork treba da dobije 92,2 miliona dolara iz ovog programa, najviše među svim primaocima. Alokacije se zasnivaju na analizi agencije o „relativnom riziku od terorizma“, navodi se u obavještenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SAD uslovljavaju državnu pomoć stavom prema bojkotu Izraela

Ambasada Palestine zahvalila je na kontinuiranim porukama podrške građana Crne Gore palestinskom narodu, koji je žrtva genocida koji Izrael i dalje sprovodi, navodi se u saopštenju.
Iz Ambasade su se oglasili nakon što se grupa građana okupila ispred Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović” u Podgorici, protestujući protiv organizovanja manifestacije “Dani izraelskog filma”.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-performans-otpora-ispred-kic-a-budo-tomovic-iza-dana-izraelskog-filma-je-pokusaj-kulturnog-pranja-genocida&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Građani Crne Gore dio su velike većine ljudi širom svijeta koji protestuju i pozivaju na konkretne akcije za zaustavljanje izraelskih gnusnih ratnih zločina, koji su odnijeli živote najmanje 54.000 Palestinaca, među kojima je 18.000 djece — i koji još uvijek traju - navodeno je u saopštenju diplomatskog predstavništva Palestine.
Napominju da se građani Crne Gore zalažu se za mir i pravdu, za ljudske vrijednosti i principe.
- Kulturni bojkot je minimalan i legitimni zahtjev kada je riječ o Izraelu, koji otvoreno sprovodi politiku etničkog čišćenja, vrši genocid nad palestinskim narodom, a čiji su premijer i drugi visoki zvaničnici pod istragom Međunarodnog krivičnog suda zbog ratnih zločina i za njih se traži hapšenje - ističu iz ambasade.
Dodaju da više ne funkcioniše agresivna izraelska propaganda s ciljem zastrašivanja i ušutkivanja ljudi koji se zalažu za mir, pravdu i odgovornost.
- Čak su i evropske vlade počele da najavljuju sankcije. Humanost će pobijediti, a Palestina će biti slobodna - zaključeno je u saopštenju.

1250x600

1084x550

Ambasada Palestine: Kulturni bojkot je minimalan i legitimni zahtjev, građani Crne Gore zalažu se za mir, pravdu i principe

Većina francuskih građana razmišlja o bojkotu američkih brendova kako bi se suprotstavili novoj američkoj administraciji, koja je pokazuje da nije prijateljski nastrojena prema Evropi.
U anketi koju je sproveo Ifop, 57 odsto Francuza reklo je da su spremni da bojkotuju američku robu ili usluge u narednim mjesecima, nakon što je pozitivna percepcija javnosti o Americi pala na najniži nivo u Francuskoj u posljednjih 40 godina.
Kako se transatlantski odnosi pogoršavaju nakon stupanja na funkciju predsednika SAD Donalda Trampa, francuski ekonomski patriotizmom samo raste, prenosi Politiko.
Podrška francuskim kompanijama i kažnjavanje američkih tajkuna koji podržavaju Trampa glavni su razlozi za bojkot, pokazuje istraživanje.
Skoro jedna trećina ispitanika, 32 odsto, izjavila je da već bojkotuje američke brendove, posebno Koka kolu i Mekdonalds, ali više potrošača bi uskoro moglo da se pridruži tom klubu, jer je 26 odsto Francuza reklo da će „sigurno“ bojkotovati američke proizvode u narednim mjesecima, dok će 31 odsto to „vjerovatno“ učiniti.
Glavna mjera bojkota je kompanija Tesla, a za njom slijede Džip, društvena mreža Iks i kompanija „Victoria’s Secret“.
Francuska je treći po veličini evropski trgovinski partner SAD, ali su trgovinski odnosi između dvije zemlje suočeni sa previranjima, nakon što je Vašington počeo trgovinski rat.
U najnovijoj eskalaciji tekućeg trgovinskog spora, Tramp je posebno ciljao Francusku, zaprijetivši carinama od 200 odsto na šampanjac, vino i žestoka pića, koja uglavnom dolaze od francuskih proizvođača.

Većina Francuza razmišlja o bojkotu američkih brendova

Stanovnici Grenlanda počeli su bojkot američke robe u znak protesta protiv najave američkog predsjednika Donalda Trampa o pripajanju tog ostrva SAD-u, javila je lokalna radio stanica KNR. 
 
- Novac građana daće jasnu sliku Donaldu Trampu. Moramo da stavimo do znanja Amerikancima da je neprihvatljivo ono što predsjednik SAD-a govori o našoj zemlji - rekao je inicijator Fejsbuk grupe ‘Bojkotujte američke proizvode na Grenlandu’ Minik Lange, javlja Al Džazira.
Prema njegovim riječima, odbijanje Grenlanđana da kupuju američke proizvode moglo bi postati “tihi protest”.
- Napravio sam stranicu da pokažem svoje tiho ogorčenje zbog izjava predsjednika Amerike. I zbog njegovog nepoštovanja prema Grenlandu - dodao je on.
Mogu, kaže, više voditi računa o tome što kupuju.
- Mogli bismo da kupujemo više robe iz Evrope ili Kanade - ocijenio je on.
Od osnivanja stranice 4. marta, na nju se prijavilo 1.700 članova. Danska grupa sa sličnim imenom “Bojkotujte proizvode SAD-a” već ima više od 89.000 pretplatnika.
Lider stranke koja je pobijedila na nedavnim izborima na danskom autonomnom otoku Grenlandu rekao je da su izjave američkog predsjednika o Grenlandu „neprihvatljive“.
Jens-Frederik Nielsen, lider stranke Demokraatit (Demokrati), koja je iznenađujuće osvojila 30 posto glasova, pozvao je na jedinstvo na ostrvu nakon Trampovih najnovijih komentara o njegovim ambicijama da pripoji Grenland.
- Moramo biti složni. Trampova izjava je neprihvatljiva i još jednom pokazuje da u situacijama poput ove moramo biti jedinstveni - napisao je Nielsen na Fejsbuku.

Na Grenlandu počeo bojkot američke robe

Niz pokreta koji pozivaju na bojkot je odgovor na promjene u američkoj politici, među kojima su one koje se odnose na rusku agresiju na Ukrajinu i carine na evropske proizvode. Zagovornici bojkota vjeruju da će njime izvršiti pritisak na američku administraciju.
Takvi pokreti za bojkot proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država osnovani su i u Švedskoj, a organizovani su preko društvene mreže Fejsbuk. 
Naime, na Fejsbuku su osnovane grupe "Boykot varer fra USA", koja okuplja 67.000 korisnika ove društvene mreže, i "Bojkotta varor från USA", koja okuplja više od 70.000 korisnika.
Šveđani se pozivaju da ne kupuju proizvode i usluge nekih od vodećih američkih brendova, među kojima su McDonald's, Coca-Cola, Nike, Levi's, Netflix, Google i Airbnb.
Janik Kuhinur, tvorac grupe "Bojkotta varor från USA", izjavila se da se osjećala prinuđenom da to uradi, iako je švedska državljanka.
- Kada već ne mogu glasati na američkim izborima i protestovati na američkim ulicama, osjećala sam da moram nešto uraditi - izjavila je ona.
Na njenoj stranici se dijele preporuke za alternativne proizvode onim američkim, ali nekima nije lako bojkotovati.
- Teško je jer sve ima američki uticaj. Tako da je strašno teško. Onda bi trebalo da bojkotujete skoro sve - napisao je jedan od članova spomenute Fejsbuk grupe.
Nadalje, jedan član je napisao da razumije inicijativu, ali je priznao da može biti teško uvjeriti ljude u bojkot američkih proizvoda jer se prilikom kupovine možda ne razmišlja odakle ti proizvodi dolaze.
Kuhinur je istakla da je kritikovana zbog toga što je grupu osnovala na društvenoj mreži koja je u vlasništvu američkog tehnološkog konglomerata Meta. Međutim, kako je navela, ne postoji bolja alternativa te da će se ljudi morati mijenjati kako se alternative budu pojavljivale, prenosi Euronews.

Šveđani počinju bojkot američkih proizvoda

Bojkotom domaćih kompanija, građanima ni privredi neće biti bolje, ocijenio je ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj i dodao da ne podržava bojkot i da ne treba dati prostora populizmu.
- Treba da kupujemo domaće i da podržimo domaće proizvode. Crnoj Gori ne treba populizam, nespretne izjave političara, pozivi Facebook grupa, već da se okrene domaćoj proizvodnji, obezbjedi podršku i poveća konkurentnost - naveo je Đeljošaj na panelu pod nazivom "Bojkot trgovine - ko dobija, a ko gubi?" na Ekonomskom fakultetu.
On smatra da se mora voditi računa da se kreiraju podsticajne mjere, jer nije cilj da zatvaramo biznis i ostavljamo hiljade ljudi bez posla.
- Crna Gora je mala ekonomija i svi znamo koliko smo uvozno zavisni. Zavisimo od svih spoljnih faktora oko nas i svijetu, a odlučujući faktor za rast inflacije je bio rat u Ukrajini. Mi smo kreirali neke mjere da pokušamo da zaustavimo tu inflaciju i da podržimo proizvodnju - kazao je Đeljošaj.
On je naveo da je njegovo opredjeljenje da kupujemo domaće i da je to jedini izlaz.
- Nije slučajno targetiran Voli, a to nije dobro za državu ni Crnu Goru. Treba da budemo ponosni na naše kompanije. Radujem se svakoj novoj kompaniji koja posluje u Crnoj Gori. Ne radujemo se kad rade sa minusom, kad ne plaćaju porez, ni plate radnicima. U državi koja je zatvorila fabrike, imala loše privatizacije, ne podržavam bojkot domaćih kompanija. To je potpuno pogrešno i ne treba da dozvolimo takve stvari - ocijenio je Đeljošaj.
On smatra da targetiranjem domaćih kompanije građanima neće biti bolje, kao ni privredi.
- Moramo to da zaustavimo kao društvo i da ne damo prostora populizmu i onome što nije dobro za građane i razvoj ekonomije. Protiv smo bojkota, pozivam sve da se uključimo u odluci da se ne desi bojkot - dodao je Đeljošaj.
On je naveo da podržava ekonomiju, a ne trgovačke lance, u cilju zaštite standarda građana.
Đeljošaj je upozorio da nespretne izjave političara treba ostaviti po strani.
- Treba da vidimo šta možemo da radimo kako bi postali konkuretniji i da građani imaju što bolji standard - kazao je Đeljošaj.
Predsjednik Odbora direktora kompanije Voli Trade, Dragan Bokan, saopštio je da prvi put čuje, kada je bojkot u pitanju, da se napada prva firma.
- Mi smo najveći poljoprivredni proizvođač u Crnoj Gori i proizvođač mesa - rekao je Bokan.
Prema njegovim riječima, niko ne treba koristiti određenu situaciju za ekstra bogaćenje niti iko ima pravo da ruši crnogorsku privredu.
- Ne želim da zabijam nikome prst u oko, dovedeni smo do zida, moramo se braniti. Sve što je iznešeno prethodnih dana ocjenjujem kao zlonamjerno, u krajnju ruku rušilački - kazao je Bokan.
On je rekao da Voli bilježi rast profita zbog rasta prometa, ali da su porasli i troškovi.
- Ako ne raste promet, moraju marže. Cijene su previsoke, a najveći razlozi su globalni. Mi ne možemo kontrolisati nabavne cijene - kazao je Bokan.
On smatra da je bojkot ne samo populizam, već da predstavlja i rušenje cijelog sistema.
- Troškovi nam rastu, ako ne dođe do povećanja prometa u ovoj godini mi moramo da podignemo marže kako bi se zaštili. Država nijednom nije rekla nećemo porez na dobit, kome onda pada na pamet da ruši svoju ekonomiju - rekao je Bokan.
Bokan je naveo da su trgovačke bruto marže najniže u regionu.
- U Srbiji su prosječno 26,9 odsto, u Bosni i Hercegovini (BIH) 23,9, a zemlji članici EU prosjek je malo iznad 25 odsto, dok je bruto marža u Voliju 24,33 odsto - rekao je Bokan.
On je naveo da je poresko opterećenje u Crnoj Gori, mimo poreza na dodatu vrijednost (PDV), kada su akcize i carine u pitanju, više nego u Hrvatskoj 16,06 odsto.
Bokan je pozvao Lidl i druge evropske moćne lance da što prije dođu, te da je crnogorsko tržište otvoreno.
- Ko ima interes u Crnoj Gori za ovakvo lobiranje Lidla? Zašto to dolazi sa adresa visokih kao što je Vlada? To nije interes crnogorske ekonomije. Zamislite da neko sa pozicije Vlade vrši ovakvu promociju Volija - kazao je Bokan.
On je naveo da je bilo partnerski što su obavijestili domaće proizvođače da može doći do pada otkupa radi bojkota.
- Mi smo rekli da ćemo smanjiti otkup shodno padu prometa - dodao je Bokan.
Predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori (PKCG), Milutin Đuranović, saopštio je da ne vidi razlog zašto naši političari ne bi podržali kupovinu domaćih proizvoda.
- Crna Gora je uvozno zavisna država. Sa uvozom uvozimo i inflaciju. Mi moramo da proizvodimo. Evo pogledajte slučaj sa strujom, niža je cijena nego u regionu zato što je proizvodimo. Ako prestanemo sa proizvodnjom struje biće viša cijena - rekao je Đuranović.
On smatra da nema održivog razvoja bez budžetske podrške.
- Država mora da obezbijedi profitabilnost ulaganja u poljoprivredu kroz budžetsku podršku i obezbijedi proizvodnju hrane. Mi to prethodnih decenija nijesmo prepoznali i sada smo tu gdje smo - kazao je Đuranović.
&nbsp;

Đeljošaj ne podržava bojkot: Neće pomoći ni građanima ni ekonomiji, ne davati prostora populizmu

Predstavnici Grupacije industrijskih pekara Crne Gore saopštili su danas da su protiv bojkota velikih trgovinskih lanaca.
- Apsolutno smo protiv bojkota iz razloga što, kao prvo, naša proizvodnja je u ukupnoj strukturi dominantno dnevnog karaktera, od 50 do 70 odsto - navodi se u dopisu upućenom predsjedniku Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori (PKCG), Milutinu Đuranoviću.
Kao drugo, kako su naveli, veliki trgovinski lanci u ukunoj prodaji Grupacije učestvuju preko 60 odsto.
- Treće, mi u saradnji sa njima više nemamo problem sa plaćanjem, koji nas je veoma opterećivao u ranijem periodu, prije pojave velikih trgovinskih lanaca - rekli su iz Grupacije.
Oni su kazali da su to ključni i vrlo jasni razlozi i da bi u slučaju bojkota imali ogromne gubitke, koji bi u krajnjem doveli u pitanje održivost dalje proizvodnje i zaposlenje više od hiljadu radnika.
- Napominjemo da je ova Grupacija pokazala maksimalnu socijalnu odgovornost u prethodnom periodu - navodi se u dopisu.
Dopis su potpisale pekare Inpek, Don don, Uniprom, Put gros, Valpek, Beni komerc i Žitoprodukt.

Grupacija industrijskih pekara protiv bojkota

Produžili smo akciju „Limitirane cijene“ do 30. aprila - saopšto je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj na pres konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.&nbsp;
Akcija će, kaže, biti ista kao i u prethodnom periodu i obuhvatiće isti broj proizvoda. Ovom akcijom su, poručuje Đeljošaj, pomogli da se stabilizuju cijene na tržištu.
Na pitanje da li podržava najavljeni bojkot prodavnica i supermarketa Đeljošaj je pozvao građane da kupuju domaće proizvode.
- Ja podržavam da što više kupujemo domaće proizvode i fokusiramo se da idemo u naše trgovine i da ujedno kroz ovo pitanje pratimo program konkurentnosti koji će imati poseban popust u prehrambenoj industriji - naveo je on.
Najavio je nove biznise za prehrambenu industriju.
Rekao je da građani imaju pravo na bojkot. Na pitanje kako bi se višednevni bojkot kod nas, a koji je najavljen i u Hrvatskoj, odrazio na ekonomiju, on je rekao da ne mora da znači da je ono što je dobro u jednoj državi dobro i za drugu.
- Uvijek treba vidjeti je li to dobro za nas. Ne želim da komentarišem susjedne zemlje. Politika Vlade će biti da promovišemo bolje uslove za privredu, da budu konkurentniji... - naveo je on.
Na pitanje zašto Vlada ne ograniči cijene, izuzev akcije Limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da imaju određene analize.
- Hrvatska ograničava cijenu a ne marže. Na osnovu podataka koje smo prikupili: postoji mogućnost marže da se limitiraju a ne cijena. Kad se ograničavaju marže ostavlja se mogućnost manje dobiti - naveo je on.
Na pitanje oće li ići u prodavnicu rekao je da će, ako bude imao potrebu, ići da kupuje domaće proizvode.
- Vlada i Ministarstvo se fokusiraju na ono što su najveće potrebe domaćinstva. Neke proizvode ne razmišljamo da limitiramo: koka kolu, čokolade.. - naveo je Đeljošaj.
Istraživanje je pokazalo, kaže, da je to što je na listi Limitiranih cijena najveća potreba građana i da to koriste u svakodnevnoj upotrebi.
- Ponekad imam osjećaj da ni građani kada razgovaraju o ovim temama nemaju baš toliki osjećaj koliko su neke cijene jeftinije u odnosu na region - dodao je on.
<h2>Biće više kontrola inspekcije</h2>
On je najavio da će biti više kontrola inspekcije u odnosu na poštovanje limitiranih cijena. Na pitanje razmatraju li represivne mjere za one koji koriguju limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da misli da kazne tim povodom nijesu male - iznose po pet hiljada eura.
- Ne znam bi li bilo dobro da ih povećavamo. Biće više kontrola. Kao Ministarstvo smo preuzeli odgovornost i za rad inspekcija, očekujem da će to biti bolje - naveo je Đeljošaj.
Do sad ima 66.000 naplaćenih kazni.
Đeljošaj nije htio da odgovori na pitanje što je crvena linija za manje brojne narode da otkažu podršku Vladi jer to nije tema pres konferencije.

Đeljošaj: Akcija „Limitirane cijene“ produžena do 30. aprila, ako je bojkot dobar za drugu državu ne znači da će biti dobar i za nas

Potrošačka platforma "Halo, inspektore" pozvala je potrošače u Hrvatskoj na novi veliki bojkot trgovina u petak 31. januara, uz jednonedjeljni bojkot tri trgovačka lanca i tri proizvoda.
- Biće to bojkot svih oblika kupovine. Pozivamo građane, potrošače da se u petak suzdrže od bilo kakve kupovine - rekao je na konferenciji za novinare Josip Kelemen iz platforme „Halo, ispektore“, iza koje stoji Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP).
On je pozvao građane da od četvrtka sedam dana bojkotuju trgovačke lance Lidl, Eurospin i drogeriju DM, jer su građani na njih imali najviše pritužbi u javljanjima na stranicama platforme, posebno ističući velike razlike u cijenama koje imaju u Hrvatskoj i drugim zemljama Evrope.
<h2>"Ne kupujte Koka kolu"</h2>
Na sedam dana, od četvrtka, građani su pozvani da ne kupuju Koka kolu i druga gazirana pića, flaširanu vodu i sve vrste deterdženata, jer je kod tih proizvoda uočen ograman rast cijena.
Kelemen je istakao da treba poslati poruku i bankama i telekomunikacijskim operaterima koji su neopravdano podigli cijene usluga.
„Nemojte ići u banke, izbegavajte dostavljače…I oni su deo cenovnog porasta“, rekao je Keleman koji je pozvao i strane radnike da se priključe bojkotu.
On je pozvao građane da u petak suzdrže od odlaska u restorane, kafiće, da ne plaćaju račune, ne toče gorivo, kao i da ne kupuju na onlajn platformama.
- Pozivamo da Hrvatska stane kako smo pokazali u petak. Ono što nam je imponovalo je da su potrošači pokazali nešto nevjerovatno, a to je da su na pasivan način građani Hrvatske poslali snažnu poruku. Želimo da se glas potrošača čuje i da sada budu još glasniji jer su nam trgovački lanci u subotu pokazali srednji prst i rekli da nastavlju dalje na isti način - naglasio je Kelemen.
<h2>Pozvali zaposlene u trgovinama da uspore rad</h2>
On je pozvao zaposlene u trgovinama da tokom protestnih akcija uspore rad.
- Ovo nije napad na trgovačke lance, ali poručujemo njihovim menadžmentima da su krajnje cijene previsoke i neodržive - ocijenio je Kelemen.
U Hrvatskoj je prošlog petka održan prvi veliki bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih pumpi na koji je putem društvenih mreža pozvala platforma „Halo, ispektore“. Bojkot su podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, ali i pojedini ministri, među kojima i ministar privede.
O velikom odzivu građana svedočile su gotovo prazne prodavnice u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima. Fotografije praznih prodavnica u koje su ulazili tek rijetki, tokom cijelog dana objavljivane su na portalima i televizijama, ali i na stranicama platforme „Halo, inspektore“.

U Hrvatskoj najavljen novi bojkot trgovina u petak i jednonedjeljni bojkot Lidla, Eurospina i DM

Nije tako davno bilo kad je premijer Milojko Spajić na sva usta hvalio svoju ekonomsku politiku, koja je dovela do deflacije, smanjenja cijena i boljitka za sve, građane. U oktobru prošle godine pričao je da je inflacija jedna od najmanjih u Evropi, da bi juče preko noći podržao inicijativu za bojkot prodavnica, zbog stalnog rasta cijena, piše Standard. Spajić se tako krajem oktobra osvrnuo da je tog mjeseca mjesečna inflacija bila nula odsto i istakao da je još interesantnije to da je pad cijena hrane tog mjeseca bio 1,2 odsto. On je naveo da su Vladi svjesni visokih cijena i da se one kontrolišu kroz akciju limitirane cijene, koju Vlada uspješno sprovodi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250127140136_c625672a5e3b4307b8471c5151cfb2124e5926d70e4b8f670327c1cb20f5511e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250127140136_c625672a5e3b4307b8471c5151cfb2124e5926d70e4b8f670327c1cb20f5511e" data-rendition-name="original" width="1220" height="1202" loading="lazy" alt="Naslov teksta"> </figure>  No, tri mjeseca kasnije, neki novi premijer Spajić, koji kao da je preko noći zaboravio što je pričao u oktobru. Ovaj Spajić iz januara podržava najavljeni bojkot prodavnica zbog visokih cijena namirnica, kao da je on običan građanin koga pogađa svakodnevni nekontrolisani rast cijena i samim tim inflacije, a ne premijer. Kao da je Spajić zaboravio da obnaša jednu od najvažnijih funkcija u državi, pa će premijersku fotelju zamjeniti boravkom na protestu i tako podijeliti muku građana, zbog sve manje kupovne moći. Tako je Spajić u svojoj objavi na društvenoj mreži X na pitanje jednog korisnika da li podržavate bojkot prodavnica u Crnoj Gori, kao što su to uradili građani u Hrvatskoj, odgovorio sa DA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250127140136_bbced276128ba55e12e516bce391fd9e3bbdeaf215173f8a0d2c126c95e6911d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250127140136_bbced276128ba55e12e516bce391fd9e3bbdeaf215173f8a0d2c126c95e6911d" data-rendition-name="original" width="488" height="371" loading="lazy" alt="Odgovor na tvit"> </figure>  Ostalo je samo da Spajiću neko javi, da je on taj koji upravlja ovom državom i da ima milion i jedan način da spriječi dalje divljanje cijena i rast inflacije, a da populizam koji servira po društvenim mrežama ostavi za neku drugu priliku.

Spajić u oktobru vs. Spajić u januaru: Od deflacije i stabilnosti za građane do rasta cijena i podrške bojkotu trgovina

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: bojkot