<p>Bojkot trgovačkih lanaca predstavlja važnu poruku građana i realnu reakciju na rast troškova života, ali je izostala reakcija izvršne vlasti u smislu preduzimanja konkretnih mjera i razgovora sa predstavnicima trgovaca - kazao je u intervjuu za Agenciju Mina biznis potpredsjednik Socijaldemokrata (SD) <b>Boris Mugoša</b>.</p>
<p>Bitno je, prema njegovim riječima, da građani kroz taj vid neposlušnosti pokažu šta misle.&nbsp;</p>
<p>- Međutim, ti bojkoti treba da imaju neku posljedicu. Prije svega, tu se očekivalo od izvršne vlasti da preduzme konkretne mjere i održi sastanke sa predstavnicima trgovačkih lanaca, ali je, nažalost, ta reakcija izostala - naveo je Mugoša.</p>
<p>On smatra da je važno da Vlada, kao najodgovornija, preduzme konkretne mjere, ali i da je jako bitno da se ustanovi zbog čega su cijene u Crnoj Gori tolike. Važno je, prema njegovim riječima, i da se čuje stav domaćih poljoprivrednih proizvođača, koji će biti značajno pogođeni.</p>
<p>- Bojkot će više uticati na domaće poljoprivredne proizvođače koji najveći dio proizvoda plasiraju putem trgovačkih lanaca - naveo je Mugoša.</p>
<p>On je kazao da su građani kroz jednodnevni i dvodnevni bojkot trgovačkih lanaca pokazali da su razočarani ogromnim rastom cijena u prethodnom periodu.</p>
<p>- Značajan rast cijena dešava se nekoliko godina u kontinuitetu, o čemu svjedoče i zvanični podaci Eurostata, koji su pokazali sa su cijene porasle 40 odsto u periodu od 2021. do prošle godine - rekao je Mugoša i dodao da ti podaci ukazuju na značajno veći rast cijena nego u mnogim državama eurozone, čak i do četiri puta u odnosu na neke od najrazvijenijih zemalja.</p>
<p>On je naveo da je, kao predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansiju i budžet, inicirao održavanje tematske sjednice na kojoj će se razmatrati problematika visokih cijena, i podsjetio da u samoj Vladi postoje različita mišljenja o bojkotu, s obzirom na to da ga je premijer podržao, dok ministar ekonomskog razvoja ima drugačiji stav.</p>
<p>Mugoša je saopštio da već duže vrijeme postoji interes da se razmotri potencijalni oligopol na tržištu, odnosno dogovorna ekonomija, kako bi se uvrdilo zbog čega su cijene u Crnoj Gori toliko visoke.</p>
<p>- Ima tu više segmenata - od uvoznika i distributera do ogromnih državnih nameta. Neke analize pokazuju da su državni nameti kod nas mnogo veći nego u nekim zemljama EU, a država se ne odriče svog dijela nameta - kazao je Mugoša.</p>
<p>On je podsjetio i da su u posljednjem periodu povećane akcize na određene proizvode, ali i uvedene nove.</p>
<p>- Zbog toga je važno da sagledamo problematiku i ponudimo sistemski odgovor. Duže vrijeme sam predlagao konkretne mjere, vodeći računa da ne uđem u zonu populizma ili površnosti, nego sam bukvalno predlagao konkretne - saopštio je Mugoša i dodao da je SD svojevremeno predlagao ograničavanje marži.</p>
<p>On je rekao da je taj amandman postao sastavni dio zakona, na osnovu kojeg se realizuju akcije poput Limitiranih cijena, koje imaju privremeni karakter, ali problem ne rješavaju dugoročno, sistemski i na održiv način.</p>
<p>- Gotovo mjesec imamo neku vrstu bojkota, a nemamo rezultate u smislu preduzimanja sistemskih mjera - naveo je Mugoša i dodao da je očekivao i da će Vlada organizovati sastanak sa predstavnicima poslodavaca.</p>
<p>On smatra da je neophodno jačati domaću proizvodnju i diversifikovati ekonomiju, koja ne smije da se svodi na turizam i trgovinu.</p>
<p>- Mi godišnje uvozimo 770 miliona EUR hrane, gotovo dva miliona dnevno, dok je istovremeno cjelokupan izvoz iz Crne Gore svih proizvoda i usluga oko 600 miliona. To znači da uvozimo mnogo više hrane, nego što ukupno izvozimo robe i usluga. To znači i da imamo ozbiljne sistemske probleme, za koje, nažalost, ne pravimo ozbiljan iskorak u tom smislu - kazao je Mugoša.</p>
<p>On je upozorio na situaciju u kojoj se nalaze domaći poljoprivredni proizvođači, koji su prilično ugroženi, jer zavise od toga da li će se njihovi proizvodi prodavati u trgovačkim lancima.</p>
<p>Mugoša smatra da se crnogorska ekonomija dominantno oslanja na PDV, koji čini gotovo polovinu prihodne strane budžeta, dok smanjenje prometa u trgovinama utiče upravo na tu vrstu poreza.</p>
<p>- Sa druge strane, ne mogu građani da vuku neke procese. Oni mogu da ih iniciraju, zbog čega mislim da su jednodnevni i dvodnevni bojkoti predstavljali jaku poruku građana, ali oni ne mogu da preuzimaju na sebe odgovornost da vode sistem. Zna se ko vodi sistem i ko donosi konačne odluke u tom pogledu - objasnio je Mugoša.</p>
<p>On je rekao da očekuje da će se o toj temi razgovarati i u parlamentu, ali da je na izvršnoj vlasti da preduzme konkretne korake.</p>
<p>Mugoša smatra da bi trebalo analizirati strukturu cijena, u koju ulaze i marže trgovačkih lanaca i državni nameti, a tu su i veće carine na neke proizvode.</p>
<p>- Veoma je važno da sagledamo sve segmente i pokušamo zajednički da uradimo nešto da se dođe do stabilizacije cijena. Reakcija građana na rast troškova života je potpuno realna. S jedne strane se povećavaju zarade, ali se dešava i drastičan rast cijena, koji neutrališe povećanje plata - saopštio je Mugoša.</p>
<p>On je kazao da se može djelovati i u dijelu državnih nameta, ali i vidjeti i sa trgovačkim lancima gdje oni mogu da koriguju određene marže.</p>
<p>- Tržište je slobodno, cijene se formiraju na način na koji se formiraju, ali dijalog između predstavnika Vlade i poslodavaca mora da bude u kontinuitetu, da se unapređuje poslovni ambijent, a poslodavci imaju taj društveno-odgovorni aspekt u poslovanju - poručio je Mugoša.</p>
<p>On je dodao da su građani na početku reagovali na jednodnevni i dvodnevni bojkot u mnogo većem broju, a sve manje kada se došlo do neke vrste selektivnih bojkota.</p>
<p>- To je iz prostog razloga što ne vidite konkretne rezultate bojkota, a građani moraju da zadovoljavaju osnovne životne potrebe. Ako kažete da treba bojkotovati jedan trgovački lanac, građani će novac potrošiti u drugom, nakon čega će da se vrate da kupuju u marketu koji su ranije bojkotovali. Znači, građani moraju da zadovoljavaju životne potrebe, a rezultata u korigovanju cijena nema, dok država stoji po strani i ne preduzima konkretne mjere - rekao je Mugoša.</p>
<p>On je podsjetio da je država produžila do kraja aprila akciju Limitirane cijene, ali da ona nije ponudila adekvatno rješenje, jer postoji sijaset proizvoda gdje su cijene drastično porasle.</p>
<p>- Ako ograničite maržu na jedan dio proizvoda, trgovci će to nadoknaditi kroz povećanje na nekim drugim proizvodima. Onda imate građane koji su sa punim pravom nezadovoljni i zbog toga treba preduzimati konkretne mjere - saopštio je Mugoša.</p>
<p>On je dodao da se nada da će u narednih sedam do deset dana ta tema biti otvorena u Skupštini.</p>
<p>- Tu je važna karika i Agencija za zaštitu konkurencije, kako bi se utvrdilo da li postoji eventualni dogovor trgovačkih lanaca oko formiranja cijena. Veoma je važno da se sagledaju svi aspekti te problematike, jer ako samo gledamo jedan segment, nećemo doći do konačnog rješenja, nego će nam se stalno ponavljati ovi izazovi - zaključio je Mugoša.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Duccc-pTbuVk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Izostala reakcija izvršne vlasti po pitanju bojkota

<p>Iniciraću kao predsjednik skupštinakog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet održavanje saslušanja, odnosno tematsku sjednicu na kojoj bi diskutovali o problematici cijena u trgovačkim lancima - najavio je poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza <b>Boris Mugoša</b>.</p>
<p>U objavi na društvenoj mreži Iks kazao je da očekuje podršku svih kolega.</p>
<p>- Očekujem podršku svih kolega iz Odbora da sa nadležnim ministarstvima (ekonomskog razvoja, finansija, poljoprivrede), Agencijom za zaštitu konkurencije, privrednim i drugim udruženjima razmotrimo sve aspekte ove problematike - rekao je Mugoša.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1892120106387304465%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Iniciraću tematsku sjednicu o problematici cijena u trgovačkim lancima

<p>Poslovni ambijent kod nas nije poželjan, te novi trgovački lanci imaju mnoštvo prepreka. Direktan primjer je Lidla, sad u martu će 4 godine kako je registrovano preduzeće u Crnoj Gori, a još uvijek nemaju ni jedan jedini operativan objekat - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomista i osnivač BI consultinga <b>Ratko Nikolić</b>.</p>
<p>Sedmodnevni bojkot je počeo samo jednog lanca trgovina, zbog visokih cijena i sve manje novca u džepu uprkos povećanja plata i penzija. NVO Alternativa je pozvala građane dva puta na jednodnevni bojkot, a sad na sedmodnevni. Budžet koji je nedavno usvojen primarno se puni od pdv-a, te je pitanje kako će bojkot uticati na budžet.</p>
<p>Bojkot trgovinskih lanaca je odjek iz regiona, kaže Nikolić, jer je priča sa bojkotom krenula od Hrvatske i prenijela se, dodaje on, na cijeli region.&nbsp;</p>
<p>- Vrlo je interesantno da su pojedini glasovi iz vlada podržali takav pristup, bez nekog promišljanja, i na taj način se fokus sa vlada, koje su dominantno odgovorne za takvu situaciju, seli na trgovinske lance, koji možda i doprinose tome, ali definitivno ne prije nego što je vlada odgovorna za to. U tom svjetlu bih posmatrao cijeli taj problem, ja sam to negdje i komentarisao kad su pozvali na bojkotuje svih lanaca, da jednostavno ne vidim svrhu te priče, posebno što prije samih trgovinskih lanaca ima faktora zbog čega su cijene visoke - rekao je Nikolić.</p>
<p>Crna Gora se suočila sa velikom tražnjom, objašnjava Nikolić, koja je prouzrokovana rastom neto zarada građana, dodaje on, ali i velikim prilivom stranaca u periodu 2021.i 2022.godine, i kada imate povećanu tražnju na tržištu gdje je ponuda ograničena, kako kaže, mora doći do rasta cijena.&nbsp;</p>
<p>Crna Gora je uvozna zavisna zemlja, pojašnjava Nikolić, te je dobar dio inflacije, navodi on, uvezla iz drugih zemalja, ali su pdv i akcize u Crnoj Gori, kako kaže, značajno veći.</p>
<p>- Poslovni ambijent kod nas nije poželjan, te novi trgovački lanci imaju mnoštvo prepreka. Direktan primjer je Lidla, sad u martu će 4 godine kako je registrovano preduzeće u Crnoj Gori, a još uvijek nemaju ni jedan jedini operativan objekat. Razgovor sa njima, i priča sa kojom su se suočili u pokretanju poslovanja u Crnoj Gori, definitivno bi mogao biti poučan za donosioce odluka u smislu poboljšanja poslovnog ambijenta. Upravo dolazak novih lanaca, i povećanje konkurentnosti u suštini na dugi rok najznačajnija je mjera protiv visokih cijena - poručio je Nikolić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D40nNzBINxvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: Zbog visokih cijena Vlada svoju odgovornost seli na trgovinske lance

<p>Bojkot trgovina nije rješenje, poručio je ministar ekonomskog razvoja <b>Nik Đeljošaj </b>i naglasio da ne brani kompaniju Voli, nego rad Vlade i odluke ministarstva na čijem je čelu.</p>
<p>- Branim, i braniću dok sam u Vladi, odluke i rad Vlade za koje glasam i, naravno, odluke ministarstva koje vodim, a koje je ostvarilo fantastične rezultate u zadnjih godinu dana - naveo je Đeljošaj na Fejsbuku.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Vlada i Ministarstvo ekonomskog razvoja su zaustavili inflaciju i rast cijena.</p>
<p>- Ne branim ja nijedan trgovački lanac, ne branim ja Voli. Voli ima svoje vlasnike, gospodina (<b>Dragana</b>) <b>Bokana</b> i Evropsku banku za razvoj, mogu oni sami, njima se obratite - kazao je Đeljošaj.</p>
<p>On je istakao da je bio protiv bojkota prvi put svih trgovina, i da je protiv bojkota trgovina pojedinačno.</p>
<p>- Danas je Voli, sjutra Laković… Ponavljam, to nije rješenje - dodao je Đeljošaj.</p>

Đeljošaj: Bojkot trgovina nije rješenje

<p>U Privrednoj komori (PKCG) ocijenili su da bojkot trgovina, kao način uticaja na ekonomske politike, nije ni razuman ni opravdan.</p>
<p>Kažu da je zadatak i zakonska obaveza Privredne komore zastupanje i ostvarivanje interesa cjelokupne crnogorske privrede. Ukoliko nešto remeti privredne tokove, sada uz rizike da se uspori ekonomski rast, dužnost je Komore, napominju, da se tome argumentovano usprotivi.  </p>
<p>- Ne podržavamo bilo koju vrstu bojkota naših članica bez obzira na sektor u kojem posluju i smatramo ga neopravdanim, jer takav pristup direktno pogađa ne samo privredu već i državni ekonomski interes. Dodatno, i ne manje važno - privreda nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti - naglasili su u Privrednoj komori. </p>
<p>Posebno ukazuju na potrebu nediskriminacije u svakoj privrednoj oblasti i prema svakoj kompaniji, podvlačeći da bojkot kao način uticaja na ekonomske politike niti je razuman niti opravdan.  </p>
<p>- Da budemo direktni - bojkot je štetan, u prvom redu za domaće proizvođače; za supstancu naše proizvodne baze - koja je nikad ranjivija; i konačno štetan je po budžet i njegove prihode koji su umnogome zavisni od svakodnevnog priliva po osnovu PDV - kazali su u PKCG-u.</p>
<p>Kako ocjenjuju, bojkot trgovačkih lanaca predstavlja i bojkot svih učesnika u lancu stvaranja jednog proizvoda i formiranja njegove cijene. To uključuje proizvođače, prije svega domaće, uvoznike i distributere, zaposlene, ali i državni budžet. </p>
<p>- S obzirom na to da se budžet puni i kroz porez na dodatu vrijednost, koji je sastavni dio cijene proizvoda, bojkot utiče i na njegovu stabilnost. A upravo iz budžeta se finansiraju ključni segmenti društva – obrazovanje, zdravstvo, socijalna davanja i sl, kao i cijeli državni aparat, gdje, paradoksalno, primanja često premašuju ona u realnom sektoru koji ih zapravo stvara - naglašavaju u Privrednoj komori.</p>
<p>Ako ćemo, kako kažu, da budemo profesionalno iskreni prema sebi i svojoj državi, poručuju da treba pogledati relevantne analize koje pokazuju da ukoliko 10 eura potrošimo na kupovinu domaćih proizvoda, osam eura ostaje u zemlji.</p>
<p>- A ako ih potrošimo na kupovinu uvezenih proizvoda, u Crnoj Gori ostaje svega dva eura. Da nije ništa drugo prisutno, osim rizika po domaću proizvodnju, ne bismo smjeli ni pomisliti na bojkot trgovinskih lanaca - ocijenili su u Privrednoj komori.</p>
<p>U PKCG-u smatraju da dijalog koji je Privredna komora započela i zatražila po ovoj i drugim povezanim temama, iskazujući potrebu razumijevanja od strane Vlade, treba da bude intenzivan kako bi izbjegli donošenje odluka koje mogu negativno uticati na crnogorsku privredu i usporiti njen rast.</p>

PKCG: Bojkot trgovina je štetan za domaće proizvođače i državni budžet

<p>Nedavne inicijative bojkota velikih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori, pokrenute zbog visokih cijena osnovnih životnih namirnica, izazvale su snažnu reakciju javnosti i otvorile pitanje uticaja potrošačkih odluka na ekonomiju i društvo. Ovaj građanski protest može dovesti do promjena u poslovnim praksama trgovaca, ali i imati šire ekonomske posljedice.</p>
<p>Pozitivni efekti bojkota</p>
<p>Bojkot je skrenuo pažnju na problem rasta cijena i podstakao raspravu o fer poslovanju trgovačkih lanaca u Crnoj Gori. Građani su pokazali da zajedničkim djelovanjem mogu uticati na kompanije da preispitaju svoje poslovne strategije. Pritisak javnosti već je natjerao trgovce da preispitaju cijene određenih proizvoda, dok su nadležne institucije pokrenule analize tržišnih uslova.</p>
<p>Negativni efekti bojkota</p>
<p>Ipak, bojkot nosi i određene rizike. Dugotrajno smanjenje prihoda trgovačkih lanaca može uticati na poslovanje domaćih dobavljača, smanjiti investicije i dovesti do mogućih otpuštanja radnika. Takođe, smanjena konkurencija može, paradoksalno, u budućnosti dovesti do povećanja cijena, što bi dugoročno štetilo potrošačima.</p>
<p>Ekonomske posljedice bojkota u Crnoj Gori i regionu</p>
<p>Bojkot može izazvati poremećaje u lancima snabdijevanja, posebno ako potraje duži vremenski period. Smanjenje prometa u velikim trgovačkim lancima može uticati na stabilnost dobavljača, uključujući domaće poljoprivrednike i proizvođače. U regionu, gdje su tržišta međusobno povezana, posljedice mogu biti osjetne kroz smanjenje izvoza i poremećaje u distribuciji robe. Prema dostupnim podacima, promet u velikim trgovačkim lancima u Crnoj Gori smanjen je za 15% u prvim danima bojkota, dok su neki proizvođači prijavili pad narudžbina od 10% do 20%. Ukoliko bojkot potraje, moguće je dodatno smanjenje prihoda u maloprodaji i pad BDP-a za 0,3% na kvartalnom nivou. Dugoročno, ovakvi bojkot pokreti mogu natjerati velike kompanije da prilagode svoje strategije i ponudu, ali i dovesti do rasta inflacije ukoliko tržišni mehanizmi ne pronađu adekvatan balans.</p>
<p>Kvantitativni pokazatelji posljedica bojkota</p>
<p>Prema podacima Poreske uprave, pet najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori zabilježilo je pad prometa od 56,14% u odnosu na uporedni dan, 24. januar. Ovaj značajan pad prometa ukazuje na snažan uticaj potrošačkog bojkota na maloprodajni sektor. Slične akcije zabilježene su i u regionu, posebno u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, gdje su građani takođe izrazili nezadovoljstvo visokim cijenama kroz bojkot trgovinskih lanaca. Ovi pokreti ukazuju na rastuću svijest potrošača o njihovoj moći i uticaju na tržište.</p>
<p>Iako bojkot može dovesti do kratkoročnih smanjenja prihoda trgovaca, dugoročne posljedice mogu uključivati prilagođavanje poslovnih strategija trgovačkih lanaca, ali i potencijalne rizike poput smanjenja investicija ili otpuštanja radnika. Stoga je važno pažljivo razmotriti sve ekonomske aspekte ovakvih akcija.</p>
<p>Društveni i politički aspekti</p>
<p>Bojkot je pokazao da crnogorski građani postaju svjesniji svog uticaja na tržište i da kolektivnim akcijama mogu vršiti pritisak na velike kompanije. Takođe, podrška različitih društvenih grupa ukazuje na širu podršku borbi za povoljnije cijene i bolje poslovne prakse. Vlada i regulatorne institucije sada su pod dodatnim pritiskom da uvedu efikasnije mjere za zaštitu potrošača.</p>
<p>Ključne poruke javnosti</p>
<p>• Građani imaju moć – Kolektivno djelovanje može natjerati kompanije na promjene, ali je važno da akcije budu strateški osmišljene kako bi imale dugoročan efekat.</p>
<p>• Cijene nisu isključivo odluka trgovaca – Na formiranje cijena utiču globalni lanci snabdijevanja, troškovi uvoza i ekonomska politika države, zbog čega je važno djelovati i na širem nivou.</p>
<p>• Očuvanje konkurencije je ključno – Gašenje trgovinskih lanaca može dovesti do monopola i još većih cijena, pa je potrebno jačati lokalne alternative umjesto isključivo bojkotovati postojeće trgovce.</p>
<p>• Država mora preuzeti aktivniju ulogu – Regulatorne institucije moraju osigurati da se tržišni uslovi ne koriste za neopravdano povećanje cijena i zaštititi domaće proizvođače.</p>
<p>Alternativna rješenja</p>
<p>Umjesto dugotrajnog bojkota, preporučuju se konstruktivni koraci kao što su direktni pregovori između trgovaca, potrošača i države, uvođenje strožih tržišnih regulativa te podsticanje razvoja manjih lokalnih trgovinskih mreža. Edukacija građana o tržišnim mehanizmima takođe može doprinijeti boljem razumijevanju ekonomskih procesa i dugoročnom poboljšanju uslova kupovine.</p>
<p>Zaključak</p>
<p>Bojkot trgovačkih lanaca u Crnoj Gori istakao je nezadovoljstvo građana i pokazao moć kolektivne akcije. Iako može donijeti kratkoročne rezultate, dugoročno rješenje leži u dijalogu, regulatornim promjenama i razvoju konkurentnijeg tržišta. Ključno je pronaći balans između pritiska na trgovce i zaštite ekonomske stabilnosti zemlje.</p>

Ključan balans između pritiska na trgovce i zaštite ekonomske stabilnosti zemlje

<p>Odziv na bojkot trgovinskih lanaca prošlog petka i subote bio je lošiji u odnosu na onaj organizovan 31. januara kada je na sami dan bojkota zabilježen pad prometa od oko 56 odsto. Ovoga puta tokom dva dana bojkota, 7. i 8. februara, u odnosu na relevantne dane iz prethodnog perioda, zabilježen je pad prometa od 39,21 odsto, pokazuju podaci Poreske uprave za pet najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori.</p>
<p>Kada se prvi dan prošlonedjeljnog bojkota uporedi sa danom bojkota od 31. januara kada je &nbsp;zabilježen ukupan promet od 1,224,172 EUR, zabilježen je rast od čak 70,94 odsto, odnosno 2,092,567 EUR, dok je u odnosu na 24. januar, kada nije bilo bojkota, zabilježen pad od oko 25 procenata.</p>
<p>No, da bi se stekla slika o realnim efektima potrebno je još podataka koje Poreska uprava ovom prilikom nije dostavila, poput onoga koliki je promet zabilježen u ponedjeljak. Takođe, poređenje pada prometa 8. u odnosu na 1. februar ne može dati realnu sliku, jer je toga dana kompenzovano u trgovinama ono što je "izgubljeno" 31. januara, pa je promet bio veći za gotovo pola miliona EUR u odnosu na 25. januar.&nbsp;</p>
<p>Indikativan je, međutim, &nbsp;podatak kada se u računicu ubaci dan prije bojkota, za koji je PU dostavila podatke, &nbsp;6. februar i uporedni podaci od 24. januara da su efekti dvodnevnog bojkota gotovo prepolovljeni, odnosno da pad prometa iznosi 22,43 odsto.</p>
<p>Portal ETV je prošle sedmice, na osnovu podataka koje nam je dostavila Poreska uprava, &nbsp;objavio da je realan efekat bojkota trgovina 31. januara bio pad prometa od svega 5,21 odsto kada su u računicu uzeti dani prije i poslije bojkota, tako da je prvobitna informacija koja se odnosila isključivo na dan akcije o padu prometa od oko 56 odsto ipak nije realno oslikavali efekte bojkota.</p>

Odziv na drugi bojokot bio slabiji od onog 31. januara

<p>Realan efekat bojkota trgovina prošlog petka bio je pad prometa od svega 5,21 odsto, pokazuju podaci Poreske uprave koje su iz te institucije dostavili na zahtjev Portala ETV.</p> <p>Prvobitno objavljena informacija o padu prometa na dan bojkota od oko 56 odsto, kako pokazuju podaci za dan prije, tokom i dan poslije bojkota uporedo sa podacima od četvrtka, petka i subote sedmicu ranije, ipak nijesu realno oslikavali efekte bojkota.</p> <p>Naime, ukupan promet u pet najvećih trgovinskih lanaca 23, 24 i 25. januara iznosio je 8,975,522.00 EUR, dok je promet 30. i 31. januara i 1. februara iznosio 8,507,553.96 EUR, što predstavlja pad prometa od svega 5,21 odsto.</p> <p>Prema podacima Poreske uprave koje su dostavili Portalu ETV, prošlog četvrtka, dan uoči bojkota, promet u pet najvećih trgovinskih lanaca na nivou Crne Gore bio je povećan 24,02, a u subotu, dan nakon bojkota, 13,67 odsto u odnosu na odgovarajuće dane iz prethodne sedmice.</p> <p>U apsolutnim brojkama to iznosi blizu 1,100,000 EUR čime je u samo ta dva dana znatno kompezovan pad prometa u petak koji je za taj dan iznosio 1,566,737.22 EUR, tako da je realan efekat kada se posmatraju tri posljednja radna dana u sedmici bio pad prometa od 467,968.04 EUR, odnosno oko pet procenata .</p> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207070248_1932c2a2f7bc1ac65c7bb53987fc2474c06c2b550d27630b0c3674d1a225e852.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250207070248_1932c2a2f7bc1ac65c7bb53987fc2474c06c2b550d27630b0c3674d1a225e852" data-rendition-name="original" width="871" height="610" loading="lazy" alt="Podaci Poreske uprave bojkot"> <figcaption>Uporedni podaci Poreske uprave ukazuju da je realan efekat bojkota bio pad prometa od svega 5,21 odsto<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>

Duško Mihailović

Realan efekat bojkota trgovina 5,21 odsto pada prometa

<p>Premijer<b> Milojko Spajić</b> priključio se današnjem bojkotu supermarketa i, sudeći po fotografijama objavljenim na mreži X, trgovao je na podgoričkoj pijaci i manjoj prodavnici.</p>
<p>- U izboru između građana/malih preduzetnika sa jedne, i velikih lanaca supermarketa sa druge strane - nemam dilemu. Danas već vidimo prve znake da se poruke koju smo danas svi zajedno poslali čule jasno i glasno - ocijenio je Spajić.</p>
<p>On je poručio da će Vlada nastaviti da podstiče konkurenciju kako bi smanjila cijene uz povećanje zarada.&nbsp;</p>
<p>- Želim vam svima ugodan vikend - poručio je Spajić.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1885376422283247640&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Spajić danas trgovao na pijaci: Poruke koje smo zajednički poslali čule su se jasno i glasno

<p>Ministarka saobraćaja <b>Maja Vukićević</b> podržala je današnji bojkot trgovinskih lanaca i pozvala građane da novac koji bi potrošili u trgovini uplate za liječenje <b>Mie Popović.</b></p>
<p>- Svjesna sam da su građani zabrinuti zbog rasta cijena i da žele da iskažu svoje nezadovoljstvo na način koji smatraju prikladnim - naela je Vukićević na Fejsbuku.</p>
<p>Vukićević je poručila da je danas bila prilika da pokažemo solidarnost na više načina.</p>
<p>- I da ono što bi potrošili u trgovini uplatimo za liječenje Mie Popović, koja se hrabro bori i vjerujem da će pobijediti - istakla je ona.</p>
<p>Podijelila je broj žiro računa na koji se mogu izršiti uplate: 530-1000100083144-60, NLB banka, na ime<b> Anica Loncović Popović.</b></p>
<p>- Da Mia pobijedi - poručila je Vukićević.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fmaja.vukicevic.3%2Fposts%2F9822141764465791%3Fref%3Dembed_post&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vukićević podržala bojkot trgovina: Ono što bi potrošili uplatimo za liječenje Mie Popović

<p>Političari, predstavnici nevladinih organizacija, akademskog sektora i međunarodne zajednice, uglavnom imaju jasan pozitivan stav prema ideji uvođenja sistema otvorenih lista u Crnoj Gori. Istraživanje koje je institut Damar radio za potrebe UZOR-a, pokazuje da velika većina ispitanika, 83,3 odsto, podržava postepeno uvođenje sistema otvorenih lista, dok 10 odsto zagovara momentalnu primjenu ovog sistema, navodi se u zajedničkom saopštenju Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Centra za demokratsku tranziciju (CDT).</p>
<p>- Čak 60 odsto ispitanika je u potpunosti saglasno s tvrdnjom da bi davanje mogućnosti građanima da biraju pojedince na listama, a ne samo političku stranku ili izbornu listu, moglo osnažiti demokratske procese u Crnoj Gori. Kada je u pitanju održavanje lokalnih izbora u jednom danu, ukupno 86,2 odsto ispitanika iskazuje podršku ovom konceptu, a na pitanje da li bi ovo rješenje unaprijedilo efikasnost i transparentnost izbornog procesa, 62,1 odsto ispitanika je odgovorilo u potpunosti pozitivno. Takođe, 72,3 odsto ispitanika podržava uvođenje direktnih izbora za organe mjesnih zajednica, a 44,8 odsto ispitanika se u potpunosti slaže da bi ovaj model trebao biti uključen kroz reformu Zakona o izboru odbornika i poslanika - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Istraživanje pokazuje i da predlog za uvođenje individualnih kandidatura, ima većinsku podršku- čak 55,2 odsto ispitanika ga u potpunosti podržava, dok dodatnih 27,6 odsto ima uglavnom pozitivan stav o istom.</p>
<p>- Istraživanje je realizovano korišćenjem online metode prikupljanja podataka, a ciljna grupa su bili političari, članovi odbora za izbornu reformu, predstavnici nevladinih organizacija, akademskog sektora te predstavnici međunarodne zajednice. Ukupan obuhvat iznosio je 82 ispitanika. Istraživanje je sprovedeno u periodu od 24. marta do 6. maja 2025. godine - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Za prikupljanje podataka korišćen je uzorak metodom “grude snijega” (engl. snowball sampling).</p>
<p>U praksi je to značilo da su inicijalno kontaktirani ispitanici u skladu sa definisanom ciljnom grupom te su oni pozvali ili proslijedili istraživanje kolegama unutar svojih mreža koji zadovoljavaju navedene kriterijume. Korišćeni uzorak “grude snijega” otežava generalizaciju rezultata na širu populaciju, jer ne garantuje jednaku vjerovatnoću uključivanja svih pripadnika ciljne grupe - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Na pitanje da li podržavaju rješenje shodno kome bi Državna izborna komisija bila sastavljena isključivo od stručnih i nepristrasnih članova, čak 85,7 odsto ispitanih odgovorilo je pozitivno.</p>
<p>Na pitanje o centralizaciji izborne administracije, odnosno podršci većoj kontroli DIK-a nad opštinskim izbornim komisijama, može se, navode, primijetiti da više od 3/4 ispitanika (78,6 odsto) ima pozitivan stav o ovoj ideji.</p>
<p>Svega 3,6 odsto ispitanika ima donekle negativan stav po pitanju centralizacije izborne administracije, što ukazuje da je prepoznata važnost unapređenja institucionalnog uticaja koji Državna izborna komisija treba da ima u toku organizacije izbornih procesa.</p>
<p>Istraživanje ukazuje i na visok nivo podrške mjerama koje bi unaprijedile odgovornost u sistemu finansiranja političkih partija i izbornih kampanja.</p>
<p>U UZOR-u i CDT-u podsjećaju da Crna Gora još uvijek nije izmijenila svoj Zakon o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, shodno preporukama GRECO i OSCE/ODIHR, iako Evropska komisija u svom posljednjem godišnjem izvještaju konstatuje da pravni okvir u ovoj oblasti treba mijenjati u skladu sa evropskim standardima i preporukama međunarodnih organizacija, kako bi se unaprijedila transparentnost, kontrola trošenja finansijskih sredstava od strane političkih partija i spriječile zloupotrebe državnih resursa.</p>
<p>Većina ispitanika (64,3 odsto) smatra i da bi veće ulaganje partijskih sredstava u ženske organizacije povećalo učešće žena u politici, a dvije trećine smatra da bi trebalo uvesti sankcije za političke subjekte koji ne poštuju propise o trošenju javnih sredstava namijenjenih ženskim organizacijama.</p>
<p>Kompletna analiza može se pronaći na <a href="https://uzor.me/izvjestaj-percepcija-politicara-i-eksperata-o-izbornom-procesu-i-izbornoj-reformi/">OVOM LINKU</a>.</p>
<p>Analiza je nastala u okviru projekta „Izborna reforma u fokusu: Vrijeme je!” koji Centar za demokratsku tranziciju (CDT) realizuje u saradnji sa Udruženjem za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Udruženjem mladih sa hendikepom (UMHCG), uz podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.</p>

Značajna podrška postepenom uvođenju sistema otvorenih lista

<p>Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić pokreće kampanju u cilju promocije energetske efikasnosti u crnogorskim domaćinstvima i objektima ostale potrošnje pod sloganom "Pametno troši – više uštedi".</p>
<p>Kako je saopšteno iz te kompanije, namjera je da da potrošačima električne energije u Crnoj Gori skrenu pažnju na značaj štednje, kao i da ukažu na načine kako da racionalnije koriste energiju, a bez negativnog uticaja na njihov životni komfor.</p>
<p>- Uz pametniju potrošnju i moderna rješenja moguće je obezbijediti da naš dom ostane toplo mjesto za porodicu, a da, pri tom, trošimo osjetno manje energije tako da nam računi za električnu energiju ne predstavljaju ozbiljan teret za kućni budžet - istaknuto je iz EPCG-a.</p>
<p>U tom smislu, savjetuju kupcima da se pridržavaju preporuka i savjeta za racionalno korišćenje električnih uređaja u svom domaćinstvu, koji su dostupni <a href="https://www.epcg.com/">na veb portalu kompanije</a>. &nbsp;</p>
<p>- Energetska efikasnost - &nbsp;jer udobnost i ušteda mogu da idu ruku pod ruku - poručuju iz EPCG-a.</p>

EPCG pokreće kampanju "Pametno troši – više uštedi"

<p>Zemljotres jačine 5,8 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je noćas mediteransku obalu Turske, odnosno grad Marmaris, saopštila je turska agencija za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama (AFAD), jedan 14-godišnji dječak je preminuo usljed panike, a 69 je povrijeđeno.</p>
<p>Turski ministar unutrašnjih poslova <b>Ali Jerlikaja </b>objavio je da je četrnaestogodišnji Afranur Gunlu, koji je prebačen u bolnicu zbog napada panike, preminuo.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLastQuake%2Fstatus%2F1929693082322104461%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1929693082322104461%7Ctwgr%5E3bc379d348401f29573232e226935c3319518c33%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>U saopštenju se navodi da je epicentar zemljotresa bio u Sredozemnom moru na dubini od 67,91 kilometar i da se dogodio u 02:17 sati, kao i da se osjetio u susjednim regionima, uključujući grčko ostrvo Rodos, javila je turska televizija NTV.</p>
<p>Guverner Marmarisa, <b>Idris Akbijik</b> rekao je da su ljudi uglavnom zadobili povrede dok su u panici skakali sa prozora ili balkona, ali da nema neposrednih izvještaja o nekoj većoj šteti.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FWeatherMonitors%2Fstatus%2F1929690317982187779%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1929690317982187779%7Ctwgr%5E09d8dbf2829d9dbcf1668cb95c1b63ec75bf65e6%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO: Snažan zemljotres u Turskoj: Preminulo dijete, desetine povrijeđenih

<p>Najveći japanski tur operator za Evropu H.I.S. spreman je da napravi paket ponude i za Crnu Goru, objavio je na društvenoj mreži “X”&nbsp;</p>
<p>Premijer Crne Gore <b>Milojko Spajić </b>kazao je da najveći japanski tur operator za Evropu H.I.S. spreman da napravi paket ponude i za Crnu Goru.</p>
<p>Spajić je to naveo na mreži X, nakon susreta sa predsjednikom ove turističke kompanije <b>Motošijem Jadom.&nbsp;</b></p>
<p>- Predsjednik turističke kompanije H.I.S. koja je i najveći japanski tur operator za Evropu – Motoši Jada – iskazao je spremnost da zbog očekivano pojačanog interesovanja japanskih turista H.I.S. napravi i paket ponude koje bi obuhvatale i našu zemlju. To će otvoriti veliko tržište za naš turizam i dati snažan impuls budućem razvoju - ocijenio je Spajić.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1929787650782675450%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1929787650782675450%7Ctwgr%5Ebcb3d8828c574decdb1e26c712fdbc4cc15358a3%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Najveći japanski tur operator za Evropu spreman da napravi paket ponude i za Crnu Goru

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p><b>Jelena Perović </b>je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat <b>Nikola</b> <b>Martinović </b>nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija.</p> <p>-Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao.</p> <p>Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika.</p> <p>- Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović.</p> <p>Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka <b>Maja Karas Bošković</b> i v.d. direktora <b>Dušan Drakić </b>tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  <p>- Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak.</p> <p>- Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović.</p> <p>Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.</p> <p>- Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.</p> <p>Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti.</p> <p>Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.</p>

Martinović: Jelena Perović je direktorica ASK-a

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: bojkot-trgovina