Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović donio je ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o zaštiti kulturnih dobara, čime se stvara institucionalni okvir za snažniju podršku nosiocima nematerijalnog kulturnog nasljeđa upisanog na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a.&nbsp;
Ovim dopunama, kako se navodi u saopštenju, takva dobra mogu biti prepoznata kao dobra od posebnog državnog interesa, uživati veću finansijsku podršku i imati svoj status uređen posebnim zakonom.
-- Jedini nosilac ovog statusa iz Crne Gore trenutno je Bokeljska mornarica - organizacija jedinstvene kulturno-istorijske i duhovne vrijednosti, koja kao memorijalna zajednica baštini i kontinuirano čuva tradiciju dugu preko dvanaest vjekova jedne od najstarijih profesionalnih pomorskih organizacija u svijetu. Bokeljska mornarica ima status nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore od 2013. godine, a od 2021. godine upisana je na UNESCO listu kao prvo, i za sada jedino, nematerijalno kulturno dobro iz Crne Gore - istaknuto je u saopštenju.
Usvajanjem ovog zakonskog rješenja otvara se put ka donošenju posebnog Zakona o Bokeljskoj mornarici, kojim bi se na savremen i sveobuhvatan način uredio njen status, obezbijedilo očuvanje, razvoj i valorizacija ove izuzetne baštine.&nbsp;
- Takav zakon bio bi snažna potvrda posvećenosti Crne Gore očuvanju kulturnog identiteta i doprinos očuvanju vrijednosti koje nas povezuju sa širom evropskom i mediteranskom zajednicom - navodi se u saopštenju.
Milatović poziva Vladu i nadležno Ministarstvo kulture i medija da, u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti, pokrenu proceduru za izradu i usvajanje posebnog Zakona o Bokeljskoj mornarici, kako bi se na institucionalno održiv i pravno precizan način obezbijedila dugoročna zaštita i promocija ovog neprocjenjivog segmenta kulturne baštine Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Bokeljska mornarica korak bliže posebnom zakonu

Hrvatska je Crnoj Gori uputila protestnu notu zbog školskog broda Jadran, jednog od otvorenih bilateralnih pitanja s tom državom, piše Večernji list.&nbsp; Hrvatska insistira da se taj brod kojem je, kako navode, matična luka Split, vrati, a i dio je sukcesijske mase vojne imovine, "ali ga Crna Gora opet svojata". - Ovoga je puta izradila seriju znački posebno dizajniranih za posadu broda Jadran, što Hrvatska smatra neprihvatljivim i ne u duhu ranijih dogovora i spremnosti da jedna susjeda, uz to i NATO država, drugoj vrati njena potraživanja. I svaki put kad se čini da se odnosi s Crnom Gorom malo poprave i krenu korak naprijed, dogodi se incident koji se najčešće režira iz Beograda, koji preko svoje struje u Crnoj Gori zakomplikuje spremnost na rješavanje otvorenih pitanja i, štoviše, doliva ulje na vatru, te u konačnici dvolično manipuliše - piše u tekstu Večernjeg lista. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.2551%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fministarstvo-vanjskih-i-evropskih-poslova-hrvatske-u-izostanku-konstruktivnog-dijaloga-o-brodu-jadran-razmotricemo-druge-nacine-rjesavanja-ovog-pitanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Kao primjer navode da je Crna Gora 1991. uzela Hrvatskoj četiri kanadera vrijedna 20 miliona dolara, te ih već iduće godine prodala Grcima po cijeni jednog novog kanadera.&nbsp; - Sada, kada, bukte veliki požari, Crna Gora redovno moli Hrvatsku za pomoć pri gašenju - navodi se u tekstu. <h2>Obećanje pa ništa</h2> Školski brod Jadran takva je priča. - Još je u januaru ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman u društvu crnogorskog kolege Ervina Ibrahimovića bio na tom brodu, što je bila prva posjeta jednog hrvatskog zvaničnika nakon 34 godine. Tada su ministri rekli da je postignut dogovor o početku pregovora o otvorenim pitanja, a osim broda sporna je i kopnena granica na Prevlaci, te odšteta logorašima. Pregovori dvaju povjerenstava jesu počeli, ali iz Podgorice ponovno dolazi provokacija i reteriranje, pa bila to i obična značka - zbog simbolične poruke koju ona nosi. Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova na to je reagovalo diplomatskom notom, ponovivši da je Jadran hrvatski, te zadržavajući pravo da se to pitanje - ne riješi li se dogovorom - potegne i na nekom od međunarodnih sudova na temelju međunarodnog prava - dodaju iz Večernjeg lista. Takve, kakve navode, manipulacije koje se često pokreću baš u Beogradu vidjele su se i za tokom mimohoda ove sedmice. - Srbijanska propaganda povukla je temu o tome kako se nazočnost Bokeljske mornarice na mimohodu u Zagrebu pokušava sakriti u javnosti Crne Gore. "To otvara niz pitanja: Ko je odobrio učestvovanje Bokeljske mornarice na mimohodu u čast Oluje? Je li država Crna Gora, svjesno ili nesvjesno, preko svoje kulturne baštine simbolički dala legitimitet jednoj od najtragičnijih epizoda u istoriji srpskog naroda? Je li lokalna vlast u Kotoru i Tivtu upoznata s ovim aktivnostima i podržava li angažman koji ima očigledno političke, a ne kulturne motive", pita se angažovano beogradska Politika - citira Večernji list.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080311084_4f082cfea6ae5f8293910c2ab98ce89d1c5aeb680e61837aa8a2b12a699f9b58.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080311084_4f082cfea6ae5f8293910c2ab98ce89d1c5aeb680e61837aa8a2b12a699f9b58" data-rendition-name="original" width="1225" height="923" loading="lazy" alt="Školski brod Jadran"> <figcaption>Školski brod Jadran(Photo: Večernji list/UGC)</figcaption> </figure>  Teško da se, kako su rekli, pokušavalo išta sakriti s obzirom na to da je događaj bio javan, uz gledatelje, a prenosile su ga i gotovo sve TV kuće.&nbsp; - Nije bio iznenada prekidan u ključnim trenucima pa se mogla vidjeti i postrojba o kojoj piše Politika. No o čemu se tu zapravo radi? Ko je prolazio Vukovarskom ulicom? Za to treba malo znati istoriju. Bokeljska mornarica nastala je u Kotoru još 809. kao bratovština katoličkih pomoraca, ali su se Bokelji, pretežno Hrvati katolici, tokom istorije dosta selili prema Splitu, Rijeci, Puli i Zagrebu. Tamo su potom osnivali svoje bratovštine i nastavili čuvati tradiciju, pa se zato kaže da je mornarica “jedinstvena” od Kotora do tih hrvatskih gradova i da to nije sam crnogorska baština već i baština Republike Hrvatske.Na mimohodu je učestvovala Hrvatska bratovština Bokeljske mornarice 809, koja ima središte u Zagrebu i koja učestvuje nezavisno od one u Kotoru, ali s njom dijeli isto nasljeđe - ističu iz Večernjeg lista. <h2>Školuju se u Hrvatskoj</h2> Hrvatska je 2023. službeno zaštitila Bokeljsku mornaricu kao nematerijalnu kulturnu baštinu. Zvaničnici Republike Hrvatske nekoliko su puta predlagali da službeno Zagreb i Podgorica zajedno nominuju Bokeljsku mornaricu na popis nematerijalne kulturne baštine, ali je crnogorska strana ipak samostalno ušla u postupak kandidovanja, tako da je sada zaštićena u obje države.&nbsp; - Tokom postupka je uvažila prigovore predstavnike Hrvata u Crnoj Gori, te su u nominacijskom listu navedeni “katolici i Hrvati kao oni koji su dominantno baštinili i baštine ovu važnu instituciju, a zatim i Crnogorci i pripadnici ostalih nacionalnosti na prostoru Boke kotorske, koji su učestvovali u njenom očuvanju”. No, postavlja se tu i šire pitanje koje prelazi samu Bokeljsku mornaricu. Pitanje je zašto crnogorska vojska nije zapravo učestvovala na mimohodu, po odluci tamošnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića. Riječ je o dvije susjedne zemlje, o dvije NATO saveznice, ali – i ono najapsurdnije – o tome da se crnogorski vojni kadrovi školuju upravo u hrvatskim ratnim fakultetima - zaključili su iz Večernjeg lista.

Večernji list: Diplomatska nota zbog Jadrana i bijes zbog Bokelja na mimohodu

Na današnjoj svečanoj sjednici Admiralata i Upravnog odbora Bokeljske mornarice Kotor za malog admirala Bokeljske mornarice izabran je Matija Joška Radimiri iz Kotora.
Matija je, kako je saopšteno, rođen 24. aprila 2013. godine u Kotoru i živi u dobrotskom naselju Ljuta. Učenik je 6. razreda Osnovne škole „Narodni heroj Savo Ilić“ u Dobroti i uspješno trenira u Fudbalskom klubu „Bokelj“.
- Odgajan je u duhu katoličke tradicije. Njegovi preci generacijama su bili aktivni članovi Bokeljske mornarice, kao i njegov otac Joško, koji mu je usadio ljubav i pripadnost prema ovoj drevnoj bratovštini pomoraca- navodi se u saopštenju.
Matija, u svojstvu malog admirala, prvi javni nastup imaće 27. januara kada će, odjeven u odoru Bokeljske mornarice, izgovoriti tradicionalne lode sa lođe katedrale sv. Tripuna", obavijestilii su iz Bokeljske mornarice.

Matija Radimiri postao mali admiral Bokeljske mornarice

Vlada Crne Gore će sa 45 hiljada eura sufinansirati nabavku replike tradicionalnih pušaka i uniformi Bokeljskoj mornarici Kotor.
Vlada je, kako je saopšteno, danas na sjednici usvojila Informaciju o podršci Bokeljskoj mornarici Kotor za nabavku replike tradicionalnih pušaka i uniformi.
- Vlada je prihvatila Ugovor o sufinansiranju u iznosu od 45 hiljada EUR za nabavku tradicionalne uniforme za 25 novih članova – mornara, kao i za šest ženskih članica i za nabavku 15 tradicionalnih pušaka, replika mletačkih šaralija, koje su ključne za očuvanje tradicije Mornarice, kao i za njihove nastupe - navodi see u saopštenju Vlade.
Dodaje se da je na sjednici istaknuto da je riječ o memorijalnoj organizaciji koja čuva izvanredno bogato kulturno-istorijsko nasljeđe, koje je ostavilo neizbrisiv trag u razvoju Kotora, Boke i Crne Gore, kao i pomorstva uopšteno. 
 
Podsjeća se da je Bokeljska mornarica 2013. godine proglašena prvim nematerijalnim kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, gdje se od Cme Gore prepoznaje uloga i značaj drevne organizacije, a od 2021. godine je upisana na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine kao prvo nematerijalno kulturno dobro Crne Gore na toj listi i, za sada, jedino.
- Dugoročni cilj kupovine tradicionalne nošnje i izrade replika mletačkih pušaka odnosi se na očuvanje autentičnosti i integriteta svečanih ceremonija i javnih nastupa Bokeljske mornarice, koji promovišu kulturno nasljeđe na nacionalnom i međunarodnom nivou - zaključeno je u saopštenju.

Bokeljskoj mornarici 45 hiljada eura za nabavku replike pušaka i uniformi

Američka savezna agencija OSC otvorila je formalnu istragu protiv bivšeg specijalnog tužioca Džeka Smita, koji je nadgledao dvije krivične istrage protiv predsjednika Donalda Trampa nakon njegovog prvog mandata u Bijeloj kući.
Istražuje se da li je Smit prekršio zakon koji zabranjuje saveznim službenicima da koriste svoje položaje za političke aktivnosti. Odluka je uslijedila nakon zahtjeva za istragu američkog senatora Toma Kotona, republikanca iz Arkansasa.
OSC je nezavisna agencija koja istražuje ponašanje saveznih službenika, ali nema ovlaštenje za podizanje krivičnih prijava. Razlikuje se od vrste specijalnog tužilaštva kojim je ranije upravljao Smit, a koje je imenovalo Ministarstvo pravde za krivično gonjenje krivičnih slučajeva.
Smit, koji je podnio ostavku na funkciju u januaru nakon Trampove izborne pobjede, nije bio odmah dostupan za komentar.
Ranije ove sedmice, Koton je optužio Smita da agresivno sprovodi istrage protiv Trampa kako bi naštetio njegovoj predsjedničkoj kampanji, nazivajući Smita "političkim akterom koji se maskira kao javni službenik" u nizu objava na mreži Iks (X).
- Zato sam zatražio od OSC-a da odmah istraži ovo neviđeno miješanje u izbore 2024. godine - napisao je Koton.
Smit je podnio dvije krivične prijave protiv Trampa - jednu u kojoj se tvrdi da je nezakonito zadržao povjerljivi materijal, a drugu koja se odnosi na Trampove napore da poništi njegov izborni poraz 2020. godine, što je dovelo do napada na američki Kapitol 6. januara 2021. godine.
Nijedan slučaj nije stigao do suđenja, jer je odgođen i opterećen nizom pravnih izazova, uključujući presudu konzervativne većine Vrhovnog suda koja je bivšim predsjednicima dala širok imunitet od krivičnog gonjenja.
Smit je odustao od oba slučaja nakon što je Tramp pobijedio na izborima, pozivajući se na dugogodišnju politiku Ministarstva pravde protiv krivičnog gonjenja aktuelnih predsjednika, ali je u januaru objavio izvještaj u kojem se navodi da će dokazi koje je prikupio biti dovoljni da osudi Trampa.
Tramp je negirao bilo kakvu nezakonitost i napao je krivično gonjenje kao politički motivisane pokušaje da se nanese šteta njegovoj kampanji.

Otvorena istraga protiv tužioca koji je vodio slučajeve protiv Trampa

Smatram veoma neopreznim i opasnim za Boku i Crnu Goru objavljivanje slike sa bazenom ispred katedrale u Kotoru - kazao je profesor dr Dragan Hajduković komentarišući kotorski karneval gdje je grupa „Kraljevina Sveta Vrača“ nosila transparent koji predstavlja tablu sa gradilišta na kojem se nalazi fotografija katedrale sa bazenom i na kojoj piše: "Objekat kolektivnog stanovanja sa podzemnom garažom i bazenom; Stručni nadzor: Slaven Radunović".
- Političari i vlasti i opozicije će to shvatiti kao odličnu ideju koju treba ukrasti i realizovati - ironično je izjavio Hajduković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.227%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-zbog-maske-i-alegorijskih-kola-na-racun-slavena-radunovic-u-kotoru-prekinut-karneval&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, kotorski karneval sinoć je prekinut ranije nego što je planirano i to zbog zbog maske i alegorijskih kola na račun ministra prostornog planiranja, urbanizma Slavena Radunovića, što kraj ljetnjeg izdanja čini jedinstvenim u istoriji trajanja ove manifestacije.
Kako su nam ispričali učesnici karnevala, policija je bez obavještenja pustila saobraćaj prije nego što je završena povorka i to kada je naišla grupa koja je nosila crkvena i graditeljska obilježja koja aludiraju na ministra Radunovića, a nakon što je nedavno pozvao građane Boke Kotorske da se na referendumu izjasne treba li ostati na listi svjetske baštine UNESCO.

Hajduković: Veoma opasno prikazivanje slike sa bazenom ispred katedrale u Kotoru, političari će to shvatiti kao odličnu ideju

Odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da vrati Skupštini Crne Gore Zakon o porezu na nepokretnosti, čiji je cilj jačanje fiskalne samostalnosti naše lokalne samouprave, predstavlja zabrinjavajući korak unazad u pogledu decentralizacije i demokratskog upravljanja - ocijenio je predsjednik Skupštine Opštine Tuzi Fadil Kajošaj.
Ovim potezom se, kako navodi u saopštenju, još jednom direktno udara na prava opštine Tuzi, koja je zajednica sa većinski albanskim stanovništvom.
- I koja se već decenijama suočava sa institucionalnom marginalizacijom. Ako država zaista teži ka evropskom putu, onda mora pokazati dosljednost u primjeni evropskih standarda, posebno onih koji se odnose na lokalnu samoupravu, fiskalnu decentralizaciju i zaštitu manjinskih zajednica - istakao je Kajošaj.
&nbsp;Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, prema njegovim riječima, jasno propisuje da lokalne vlasti moraju imati dovoljno sopstvenih finansijskih sredstava, srazmjerno svojim nadležnostima i pravo da njima slobodno raspolažu.&nbsp;
- Oduzimanje tog prava u trenutku kada pokušavamo da ojačamo lokalne kapacitete, jasno pokazuje da Crna Gora još nije spremna da se iskreno suoči s principima na koje se formalno poziva. Neprihvatljivo je da opština Tuzi, na čijoj se teritoriji nalazi više od 70 odsto imovine kompanije “Plantaže”, i dalje ne ostvaruje prihod od te imovine. Umjesto da se kroz ovaj zakon ispravi dugogodišnja nepravda, ponovo svjedočimo pokušaju da se lokalnoj zajednici uskrati ono što joj po Ustavu i međunarodnim standardima pripada - naveo je Kajošaj.
Ova praksa, kako je rekao, ne samo da diskriminiše opštinu Tuzi, već ugrožava demokratski poredak i ozbiljno narušava povjerenje građana u institucije države.&nbsp;
- Nećemo ćutati dok se opstini Tuzi uskraćuju osnovna prava, posebno kada su one nastanjene pretežno manjinama. Zato pozivam Skupštinu Crne Gore da pokaže političku zrelost i odgovornost, i u ponovnom glasanju potvrdi zakon koji jača lokalnu samoupravu. Pozivam i međunarodne organizacije, posebno one koje prate evropske integracije i poštovanje manjinskih prava, da obrate pažnju na ovaj slučaj - poručio je Kajošaj.
Opština Tuzi će, kako dodaje, i dalje biti glas svih onih koji vjeruju u pravdu, ravnopravnost i istinsku decentralizaciju.
- Borba za fiskalnu autonomiju nije samo pitanje finansija &nbsp;nego je borba za dostojanstvo i jednak tretman svih građana Crne Gore - zaključio je Kajošaj.

Kajošaj: Skupština ponovo da izglasa Zakon o porezu na nepokretnosti, međunarodne organizacije da obrate pažnju na ovaj slučaj

Nova sezona fudbalskog šampionata Crne Gore počeće sjutra.
Budućnost, koja brani trofej, igraće u Beranama protiv plavskog Jezera, dok će Dečić u Tuzima ugostiti povratnika u društvo najboljih, ekipu Mladosti.
U Nikšiću rivali će biti Sutjeska i Mornar, na stadionu "Mitar Mićo Goliš" sastaće se Petrovac i Bokelj, dok će u Tivtu igrati Arsenal i Jedinstvo Franca.
Svi dueli, osim u Nikšiću koji je zakazan za 21, počeće u 20 sati.

Sjutra start fudbalskog šampionata

U jeku žestoke političke rasprave tokom Premijerskog sata u Skupštini Crne Gore, lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović izazvao je pravu buru izjavom da, kako tvrde izvori Portala ETV, posjeduje fotografiju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u društvu s “nekim kriminalcem”.
Ova rečenica, izrečena u prolazu, otvara niz ozbiljnih pitanja: ima li Abazović zaista kompromitujući materijal protiv Šaranovića? Čuva li ga kao “keca u rukavu” za pogodniji trenutak političkog obračuna?
Podsjetimo, dok je obavljao funkciju premijera i koordinatora bezbjednosnih službi, Abazović je često isticao da “zna sve o svima”. Ako je to zaista tačno, onda je moguće da već posjeduje detaljna saznanja o vezama aktuelnog ministra sa bezbjednosno interesantnim licima. Ko je, onda, ta osoba s kojom se, prema Abazoviću, sastajao ministar Šaranović? I zašto o tome ne govori otvoreno?
Ukoliko su optužbe tačne, postavlja se pitanje: kako čovjek koji rukovodi sektorom bezbjednosti, jednim od ključnih stubova države, može sebi dozvoliti kontakte sa kriminalnim miljeom? I, još važnije – zašto bivši premijer to ne procesuira, već koristi kao političku municiju?
Dramatična razmjena optužbi doživjela je vrhunac kada je ministar Šaranović iz redova Demokrata, tokom svog izlaganja, pokazao fotografiju Dritana Abazovića u društvu sa, kako tvrdi, visoko rangiranim članom organizovane kriminalne grupe “Škaljari”.
– Evo vaše fotografije od prije mjesec dana. Na slici ste sa desnom rukom vođa škaljarskog klana Bobana Baćovića i Luke Đurovića. Draga gospodo, to je vaš šampion u broju susreta sa članovima OKG – poručio je Šaranović dok je pokazivao fotografiju.
Prema nezvaničnim informacijama iz bezbjednosnih krugova, riječ je o Gavrilu Lekoviću – Leki, licu koje se već duže vrijeme vodi kao bezbjednosno interesantno.
Nekadašnji partneri, danas ljuti politički protivnici, sada se javno utrkuju u optužbama: ko je bliži švercerskim i kriminalnim strukturama? Od savezništva koje je počivalo na navodnim zajedničkim ciljevima, ostale su samo međusobne optužbe i javna diskreditacija.
Da li će iz sjenke uskoro biti izvučeni novi dokazi? Ili je sve ovo samo još jedan čin u političkom teatru optuživanja, bez konkretnih pravnih posljedica?
Na kraju, jedno pitanje za Abazovića: Jesu li dokazi koje pominje na sigurnom, te kada će ih predočiti nadležnim državnim organima, te &nbsp;o tome obavijestiti crnogorsku javnost?

Politička bomba u Skupštini: Ima li Abazović kompromitujući dokaz protiv ministra Šaranovića?

Danijela Mujović je, kao vlasnica firme GP Contour, od države u proteklih nekoliko godina (od 2015.) iz državnog budžeta prihodovala &nbsp;27.989 eura, od čega je 9.500 eura subvencija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d" data-rendition-name="original" width="1206" height="1743" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Samo prošle godine, firma je dobila 12.000 eura iz Budžeta. U 2023. godini joj je preusmjerena 5.400 eura, dok je 2022. inkasirala 7.500 eura, i to subvencija. Iako je traženje državne pomoći u poslovanju legitimno i zakonski dozvoljeno, ono što izaziva pažnju javnosti jeste kontrast između slike koju vlasnica firme ostavlja u javnosti i uslova u njenoj firmi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5" data-rendition-name="original" width="1600" height="672" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  I dok uslovi rada, odnosno zarade zaposlenih u njenoj firmi nijesu za pohvalu, Danijela Mujović sa još jednom osobom kroz saradnju otvara u Budvi Medcontour Institut, što je ponosno objavila i na Instagramu.&nbsp; Pohvalno je širiti biznise, otvarati radna mjesta, ali bi bilo poželjno i tretirati radnike makar u skladu sa uslovima koje danas diktira tržište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd" data-rendition-name="original" width="1206" height="624" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Dok bez problema nosi Dior papuče, na svaki pomen tog luksuza reaguje pokretanjem prijave policiji. Istovremeno, kako se može vidjeti, nije imala zadrške da svojim zaposlenima isplaćuje minimalne zarade, uprkos kontinuiranoj finansijskoj podršci države. Zaključak je &nbsp;- državni novac nije bio prepreka za luksuz, ali ni povod za bolje plate.

Danijela Mujović državne pare troši i Dior papuče nosi

Papir koji je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović predstavio kao original u Skupštini, a na osnovu koga je javno imenovao nalogodavce i izvršioca ubistva nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, uopšte nije zvanični dokument i nikada nije bilo u sistemu crnogorske bezbjednosti, podaci su do kojih je došla Televizija E. Riječ je, kažu izvori iz bezbjednosnog sektora, o naknadno sročenoj informaciji u čijem sastavljaju su učestvovali neki bivši pripadnici službe bezbjednosti iz vremena zajedničke države koji su se nedavno aktivirali u Crnoj Gori. Stručnjaci kažu da je nezabilježeno da bilo ko iz policije javno iznosi operativne podatke, a Šaranovićeve tvrdnje biće predmet provjere Višeg državnog tužilaštva. <h2>Opasna neozbiljnost i neprofesionalnost</h2> Šaranović je pred poslanicima 28. jula najavio "politički zemljotres" i crnogorskoj javnosti pročitao informacije za koje je i sam rekao da su neprovjerene. - Prema informaciji Službe javne bezbjednosti prije 20 godina, operativni podaci pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića - rekao je Šaranović u parlamentu. Sve što zna o ubistvu iz 2000. godine, tada dvanaestogodišnjak, danas ministar Šaranović čitao je sa papira i to tuđih. Stručnjaci upozoravaju da se nešto slično u Crnoj Gori nikada do sada nije desilo. - Ministar Šaranović je na plenumu u Skupštini iznio operativne podatke za krivično djelo na štetu Gorana Žugića koje je izvršeno prije 25 godina, a kako je i sam rekao na bazi nepotvrđenih informacija. Iznošenje operativnih informacija u javnost je u najmanju ruku neozbiljno i neprofesionalno i ja se ne sjećam da je bilo ko i bilo kad od službenika Uprave policije iznosio operativne podatke kao što je to uradio ministar Šaranović - kazao je za Televiziju E Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b" data-rendition-name="original" width="1919" height="1059" loading="lazy" alt="Nikola Janjušević"><figcaption>Nikola Janjušević</figcaption></figure>  Slično misle i pravnici - operativni podaci, ukoliko ih imaju ne iznose se javno, jer se tako ugrožava bezbjednosti. - To može da uradi samo neko ko je totalna neznalica. Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora mi imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno, saopštavaju bilo koje operativne podatke, to može ostaviti nesagledive posljedice - rekao je ranije u intervjuu Televiziji E advokat Veselin Radlović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  <h2>Iznenađenje i za šefa policije</h2> Za neke je podatke prvi put čuo i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, desna ruka ministra Šaranovića. To je dan nakon što je Šaranović sa sigurnošću u Skupštini govorio o tome ko je ubio Gorana Žugića, Šćepanović kazao na skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. - Ministar unutrašnjih poslova je juče iznio podatke koji ni meni nijesu poznati i određenih činjenica. Uzimajući u obzir da je 2025 – 2026 bilo razdvajanje službi javne i državne bezbjednosti tako da isto ministar dobija neke podatke kao što i ja dobijam – kazao je tada Šćepanović. Tvrdio je i da ministar, niti drugi ovlašćeni službenici nijesu iznijeli nikakve operativne podatke. Stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati o kakvim je podacima riječ. - Kada su krivično pravni predmeti u pitanju, treba razlikovati podatke koji se smatraju operativnim i podatke koji imaju snagu dokaza u krivičnom postupku. Operativne informacije dobijaju se operativnim radom policije, koje podrazumijevaju sve kriminalističko taktičke i tehničke mjere i aktivnosti koje preduzima policija u vršenju policijskih poslova i one nemaju snagu dokaza u krivičnom postupku – upozorava Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti. <h2>Izjave bez pokrića</h2> Pred Tužilaštvom nema podataka i dokaza o onome što je tvrdio ministar Šaranović iz skupštinske klupe, iako je sa istog mjesta dobacio da ih je predao. Više tužilaštvo, kako su kazali medijima, saslušaće njega, ali i "svako lice u vezi sa datim izjavama, a naročito kada one potiču od javnih funkcionera, imajući u vidu njihovu društvenu odgovornost".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a" data-rendition-name="original" width="850" height="605" loading="lazy" alt="Na potezu Specijalno državno tužilaštvo"><figcaption>ŠARANOVIĆA ZVANIČNO SASLUŠAVAJU ZBOG NEZVANIČNIH INFORMACIJA: Zgrada tužilaštava</figcaption></figure>  Više osoba koje je ministar Šaranović optužio za organizovanje i ubistvo nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, više nijesu među živima. Darko Beli Raspopović je bio službenik Službe državne bezbjednosti Crne Gore. Ubijen u januaru 2001. u centru Podgorice, a njegovo ubistvo nije rasvjetljeno. Nije živ ni Brano Mićunović, kontroverzni biznismen, kojeg su mediji povezivali sa osobama iz kriminalnog miljea. Nijedna optužba protiv njega nikada nije dokazana. Ivan Delić je ove godine iz Dubaija, gdje je uhapšen, izručen Crnoj Gori, a osumnjičen je za međunarodno krijumčarenja narkotika. Njegov advokat Stefan Jovanović smatra da je ministar Šaranović iznio tešku optužbu na osnovu neprovjerenih informacija, koje nijesu potkrijepljene drugim dokazima. <h2>Nepoštovanje pretpostavke nevinosti</h2> - Mora se voditi računa o posljedici onoga što se izgovori, jer na ovaj način nastupila je šteta za mog branjenika, nenadoknadiva, zatim po porodicu Raspopović koja se oglasila saopštenjem i ukazala kako oni tu informaciju doživljavaju i ja ih u cijelosti razumijem. Direktor policije je otišao korak dalje i rekao da on poštuje pretpostavku nevinosti i to treba pozdraviti. Sa druge strane, istup ministra govori da ta pretpostavka nevinosti nije ispoštovana, jer postoji procedura, jasna i poznata, siguran sam i ministru unutrašnjih poslova i trebalo je postupiti na taj način – rekao je Jovanović za Televiziju E.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473" data-rendition-name="original" width="955" height="507" loading="lazy" alt="Stefan Jovanović"><figcaption>Stefan Jovanović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption></figure>  Reagovala je i porodica Raspopović. Šaranoviću poručuju da se posveti rasvjetljavanju masovnih ubistava koja su u crno zavila Crnu Goru. - Porodica Raspopović iskazuje duboku povrijeđenost i ogorčenost prema službenom licu koje je pred Crnom Gorom zloupotrijebilo ministarsku funkciju kako bi – ne nudeći bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje, ne razmišljajući o posljedicama koje saopštene neistine mogu prouzrokovati članovima porodice pokojnog Belog – svjesno saopštio to što je saopštio, zaklanjajući se iza "ministarskog autoriteta" i “operativnih saznanja“, koja su (prema njegovom kazivanju) pribavljena od lica sa upitnim integritetom – napisali su u otvorenom pismu.

Šaranovićev “original” nije zvanični dokument već naknadno sročena informacija

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.

Tag: bokeljska-mornarica