Crnogorski bokser Strahinja Mrdak osvojio je zlatnu, dok je Matija Roganović nastup na međunarodnom turniru u Hejdar Alijev u Bakuu završio sa srebrnom medaljom.
Mrdak je u finalu kategorije do 50 kilograma savladao talentovanog Kazahstanca Edige Hurgohza.
Meč je bio izuzetno neizvjestan, ali je Bjelopoljac, koji nastupa za BK Budva dominirao u ključnim rundama i zasluženo ostvario pobjedu.
- Pokazao je vrhunsku tehniku, borbenost, odlučnost i hladnokrvnost u odlučujućim momentima borbe. Tokom cijelog turnira, ostavljao je sjajan utisak, bilježeći impresivne pobjede nad protivnicima iz jakih i priznatih bokserskih država i tako potvrdio status jednog od najperspektivnijih mladih boksera na regionalnoj i međunarodnoj sceni - stoji u saopštenju Bokserskog saveza.
Mrdak je na putu do finala eliminisao je Gruzijca Dimitri Beraja u osmini finala, potom u četvrtfinalu Uzbekistanca Zhavokhira Govmidinova i u polufinalu ruskog boksera Mikhaila Sharipova.
Roganović nije uspio da slavi u finalu kategorije do 80 kilograma, ali je pokazao izuzetnu borbenost, tehničku zrelost i veliko srce.
Član BK Nikšić se u borbi za zlato suočio sa jednim od najtelentovaniji mladih boksera današnjice - Rusom Astemirom Karaevim.
Borba je od samog početka bila intenzivna.
Karaev je koristio svoju brzinu i precizne udarce, ali je Roganović odgovarao sigurnim gardom, kontraudarima i taktičkom disciplinom.
Kako je borba odmicala Karaev je pojačao tempo, ali se Roganović nije povukao - naprotiv, uzvratio je kombinacijama koje su pokazale njegovu fizičku spremnost i mentalnu snagu.
- Iako su sudije na kraju dodijelile pobjedu ruskom bokseru, Roganović je izašao iz meča uzdignute glave, pokupivši simpatije publike i poštovanje stručnjaka. I njegov nastup tokom cijelog turnira u Bakuu bio je impresivan - stoji u saopštenju.
Roganović je u Bakuu eliminisao Kazahstanca Adila Medelkahanana u osmini, Azerbejdžanca Elvina Ahmadlija u četvrtfinalu i Uzbekistanca Umarjova Nazarova u polufinalu.
- Nastupima u Bakuu Mrdak i Roganović su još jednom potvrdili da pripadaju samom vrhu svjetske scene i da ih u budućnosti očekuju veliki uspjesi. Pored uspješnog nastupa boksera, crnogorski boks u Bakuu je uspješno predstavljao i međunarodni sudija Blažo Jabučanin, koji je dijelio pravdu u svim fazama turnira, pa i u finalu - saopšteno je iz Bokserskog saveza.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zlato za Mrdaka, Roganoviću srebro u Bakuu

Crnogorski bokseri Bojana Gojković i Tomislav Đinović osvojili su zlatne medalje na međunarodnom turniru Le Sentjur u Parizu. Gojković je u finalnom meču kategorije do 57 kilograma savladala Francuskinju Marijen Dantan. Do pobjede došla je jednoglasnom odlukom sudija. U polufinalu eliminisala je Lusi Pauli. Đinović je, kao i Gojković, do pobjede u finalnom meču kategorije do 60 kilograma došao na dominantan način, protiv Italijana Manuela Kučija, jednoglasnom odlukom sudija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518080528_ea8af809a1ea52ecbbe1a8b86f2484ac2eae7218c2f59c607aa6aa5f98270164.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518080528_ea8af809a1ea52ecbbe1a8b86f2484ac2eae7218c2f59c607aa6aa5f98270164" data-rendition-name="original" width="722" height="722" loading="lazy" alt="Đinović zlato"> </figure>  On je u četvrtfinalu jednoglasnom odlukom sudija eliminisao Italijana Brajana Abatanđela, dok je meč za zlatno odličje izborio prekidom u drugoj rundi, protiv Francuza Lija Belhasela. Selektor Nikola Ružić kazao je da je znao da su Đinović i Gojković spremni, ali da je ono što su prikazali u finalu nadmašilo i njegova očekivanja. - Kako je turnir odmicao, sve su bili i bolji, rasli su iz meča u meč – tehnički, mentalno i fizički. Svaki izlazak u ring bio je bolji od prethodnog. U borbama za zlato su pokazali svoja najbolja izdanja - upravo kad je bilo najvažnije. To je ono što pravi šampioni rade – budu najbolji kad je najteže- rekao je Ružić. On je naglasio da glavni cilj ostaje Svjetsko prvenstvo u septembru u Liverpulu. - Osvojiti turnir u sklopu priprema uvijek puno znači za samopouzdanje, ali mi znamo da pravi posao tek slijedi. Ovo nam je vjetar u leđa i dodatna motivacija da u septembru budemo u najboljoj mogućoj formi, kad je najvažnije- rekao je Ružić.

Boks: Zlatne medalje za Bojanu Gojković i Tomislava Đinovića

Crnogorski boks na međunarodnom turniru Le Sentjur u Parizu predstavljaće Tomislav Đinović i Bojana Gojković, saopšteno je iz Bokserskog saveza. 
 
Đinović i Gojković, u pratnji selektora Nikole Ružića, otputovali su danas preko Dubrovnika u Pariz, gdje će do 18. maja nastupati na prestižnom međunarodnom turniru. 
 
Najavljeno je učešće bokserki i boksera iz 14 država. 
 
Gojković će nastupiti u kategoriji do 57 a Đinović do 60 kilograma. 
 
Ljubiteljima boksa u sportskoj dvorani Rože Uvar predstaviće se borci iz Italije, Portugala, Španije, Maroka, Meksika, Njemačke, Švajcarske, Belgije, Kanade, Brazila, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i domaćina Francuske. 
 
- Učešće na turniru predstavlja važan test forme i dodatno međunarodno iskustvo za crnogorske reprezentativce, koji će imati priliku da odmjere snage sa vrhunskim sportistima iz najjačih bokserskih škola- stoji u saopštenju. 
 
Navodi se da se nastavlja sa aktivnim međunarodnim nastupima i da je turnir u Parizu još jedna prilika za dokazivanje talenta i kvaliteta crnogorskih boksera.

Boks: Đinović i Gojković predstavljaju Crnu Goru na turniru u Parizu

Član BK Lovćen Dragan Muratović najbolji je bokser, a Omar Dizdarević iz BK Feniks najperspektiviji borac četvrtog kola Crnogorske lige, koje je, kao i prethodna tri organizovano u dvorani “Venom” u Podgorici.
Njima je pehare uručio predsjednik Bokserskog saveza Crne Gore Aleksander Klemenko.
Ukupno je održano 19 borbi - 12 uvodnih i sedam glavnih, u kojim su se takmičari iz 10 crnogorskih klubova nadmetali u uzrastima: pioniri, školarci, juniori i mladi.
GLAVNE BORBE: PIONIRI – 32 kg: Adnan Balić (BK Jedinstvo) - Aleksandar Nikčević (BK Lovćen) 0:3; 37 kg: Omar Dizdarević (BK Feniks) - Mauricio Jeremin (BK Lovćen) 3:0 (prekid u drugoj rundi); 42 kg: Lazar Vujović (BK Budva) - Luka Vuletić (BK Lovćen) 3:0; JUNIORI - 46 kg: Luka Otašević (BK Budva) - Admin Pepeljak (BK Feniks) 2:1; 52 kg: Dragan Muratović (BK Lovćen) - Andrija Nikitović (BK Nikšić) 2:1; 57 kg: Đorđe Mitrović (BK Podgorica) - Vukašin Ćirković (BK Power boksing) 1:2; MLADI - 60 kg: Miljan Majstorović (BK Podgorica) - Vlatko Borozan (BK Lovćen) 0:3 (prekid u trećoj rundi).

Pehari za Muratovića i Dizdarevića

Crnogorski bokser Tomislav Đinović osvojio je zlatnu medalju na prestižnom turniru Brussels Capital Tournament u glavnom gradu Belgije. 
 
Član Bokserskog kluba Zlatičanin do pobjede u finalnom meču kategorije do 60 kilograma došao je pobjedom protiv Indijca Dikšanta Dahija prekidom u trećoj rundi. 
 
Dominirao je Đinović od početka borbe, a sjajno izdanje u borbi za zlato krunisao je u trećoj rundi, kada je snažnim udarcem poslao na pod rivala. 
 
Indijac nije uspio da oporavi, pa je sudija prekinuo borbu. 
 
Crnu Goru je na turniru u Briselu predstavljala i Bojana Gojković, koja je u kategoriji do 60 kilograma osvojila bronzanu medalju. 
 
Selektor Nikola Ružić kazao je da je izuzetno ponosan na izdanje crnogorskih reprezentativaca na jakom turniru u Belgiji. 
 
- Uspjeh je potvrda da se trud i posvećenost na treninzima isplate. Turnir nam je pokazao da imamo kvalitet da se nosimo sa najboljima, ali i da još ima prostora za napredak. Nastup u Briselu nam je bio veoma važan da testiramo našu formu. Uvidjeli smo na čemu treba dalje da radimo- rekao je Ružić. 
 
On je istakao da se Gojković nije borila u svojoj kategoriji, već do 60 kilograma i najavio da će se ubuduće nastupati samo u toj kategoriji. 
 
- Đinović je u odnosu na turnir u Azerbejdžanu prije 20 dana dosta popravio formu. Nastavljamo sa radom za glavni cilj ove godine, a to je Svjetsko prvenstvo za seniore u Liverpulu u septembru- rekao je Ružić. 
 
Turnir u Belgiji je okupio vrhunske bokserke i boksere iz Francuske, Australije, Italije, Poljske, Indije, Srbije, Turske, Holandije, Švajcarske, Kosova, Crne Gore i domaćina Belgije.

Đinović osvojio zlato u Briselu, Gojković ponijela bronzu

Crnogorski bokser Tomislav Đinović nije uspio da se plasira u polufinale 
međunarodnog turnira Great Silk Way/Veliki put svile u Bakuu. 
 
On je u četvrtfinalnom meču kategorije do 60 kilograma poražen od domaćeg borca Tagija Nasibova, podijeljenom odlukom sudija. 
 
Đinović je u osmini finala elominisao Čingiza Musinova iz Kazahstana. 
 
Trener crnogorskog borca Momčilo Zlatičanin kazao je da nastup na turniru u Bakuu značajno iskustvo za njegovog pulena. 
 
- Đinović je, iako je zaustavljen u četvrtfinalu, ostavio snažan utisak i još jednom pokazao da pripada tom nivou. Nijanse su odlučile pobjednika protiv Azerbejdžanca. Svaka runda je bila borba do kraja, a iskustvo koje smo ovdje stekli je neprocjenjivo - rekao je Zlatičanin. 
 
On je istakao da će mu dvije jake borbe mnogo značiti, navodeći da je to Đinoviću bio prvi turnir nakon pauze. 
 
- Vidi se da još nije u željenoj formi. Ostvarili smo ono što smo željeli u ovom momentu - da ostavimo dobar utisak i steknemo dragocjeno iskustvo - rekao je Zlatičanin. 
 
Osvajač bronzane medalje sa posljednjeg Evropskog prvenstva bio je jedini predstavnik Crne Gore na tom turniru, koji je okupio više od 200 boraca iz iz Tadžikistana, Uzbekistana, Kambodže, Kirgistana, Gruzije, Rusije, Kazahstana i domaćina Azerbejdžana.

Đinović poražen u četvrtfinalu

Ukrajinac Oleksandar Usik pobijedio je Britanca Tajsona Fjurija jednoglasnom odlukom sudija u revanš meču profesionalnog boksa u teškoj kategoriji.
Time je Usik odbranio titulu prvaka svijeta.

Oleksandar Usik odbranio titulu prvaka svijeta

U Crnoj Gori su tokom prošle godine stranci u svom vlasništvu imali ukupno 29.960 poslovnih subjekata. Riječ je o osjetnom skoku brojke u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo 24.278. To govore podaci Monstata, iz kojih se može doznati i kako je trećina poslovnih subjekata u stranom vlasništvu u Podgorici (9.952). Slijede Budva (9.114), pa Bar (3.582). Iznad hiljadu ih je i u Herceg Novom (2.448) i Tivtu (1.955). <h2>Turci dolaze, Rusi idu</h2> Najveći dio tih poslovnih subjekata, njih 9.818, u vlasništvu je lica iz Turske. I u tom se pogledu dogodio veliki obrt – jer, prije dvije godine najbrojniji su bili subjekti u vlasništvu Rusa. Samo za godinu, broj subjekata sa vlasnicima iz Turske veći je za gotovo 3.000. Dakle, za godinu je u prosjeku na dnevnom nivou u Crnoj Gori registrovano blizu 10 novih firmi čiji vlasnici dolaze iz te države. Sa druge strane, broj onih čiji su vlasnici Rusi manji je za 600 u odnosu na 2023. godinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072818070_2b845adcbbaa8d1d269b22a0a2d31490b8078a89d4a0e5547c302971d20c79ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072818070_2b845adcbbaa8d1d269b22a0a2d31490b8078a89d4a0e5547c302971d20c79ca" data-rendition-name="original" width="922" height="521" loading="lazy" alt="stranci firme"></figure>  <h2>Najviše ih se bavi trgovinom</h2> Kada su u pitanju djelatnosti, najveći dio tih subjekata pripada sektoru trgovine i popravke vozila (7.143), pa naučnim i tehničkim djelatnostima (4.933) i građevinarstvu (4.028). Riječ je o subjektima čiji su vlasnici fizička ili pravna lica koja dolaze iz inostranstva.

Turci posjeduju najviše poslovnih objekata u Crnoj Gori, Rusi odlaze

Američki predsjednik Donald Tramp je rekao da se ne slaže sa izjavom izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da nema gladi u Gazi, nakon što se u Škotskoj sastao sa britanskim premijerom Kirom Starmerom.
Tramp je opisao situaciju u Gazi kao "užasnu" i dodao da SAD "moraju da pomognu na humanitarnoj osnovi", prenosi BiBiSi (BBC). Rekao je da će postaviti centre za hranu u koje ljudi mogu da uđu i da neće biti "granica", dodajući da je "ludo" da ljudi sada mogu da vide hranu iza ograde, ali da ne mogu da dođu do nje.
Kada su Trampa novinri pitali da li se slaže sa Netanjahuovim opaskama o gladi u Gazi Tramp je odgovorio: "Ne znam. Na osnovu televizije rekao bih ne posebno, pošto ta djeca izgledaju jako gladno", prenosi agencija AP.
- Hoćemo da se nahrane djeca - rekao je Tramp.
Starmer koji je stajao pored Trampa rekao je da mora da se postigne primirje u Gazi, gdje je "situacija očajna".
Tramp je potvrdio da će on i Starmer razgovarati o humanitarnoj situaciji u Gazi.
Američki predsjednik je rekao da je "teško imati posla sa Hamasom", i da će sada kada imaju manje talaca biti teže da se postigne sporazum, zato što Hamas taoce koristi kao štit, "a kada ih predaju više nemaju štit".
Ali Tramp je dodao da on i izraelski premijer Benjamin Netanjahu prave "razne planove".
Po njegovim riječima, u nekim slučajevima znaju gdje Hamas drži taoce, ali da ima i argumenata za i protiv raznih pristupa kako se oni mogu izvući.
Izrael je juče objavio da će pauzirati vojne operacije u nekim oblastima u Gazi 10 sati dnevno, da bi poboljšao dostavu pomoći. Ali pored tih mjera nastavljene su izraelske operacije na drugim mjestima u Gazi.
Humanitarne agencije pozdravile su nove izraelske mjere, ali su ocijenile da su nedovoljne. Slike mršave djece izazvale su globalnu ogorčenost. Većina stanovništva u Gazi sada se oslanja na pomoć, a dolazak do hrane postao je sve opasniji.

Tramp odbacio Netanjahuovu tvrdnju "da nema gladi u Gazi"

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će skratiti rok za prekid vatre koji je dao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na 10 do 12 dana, zbog rastuće frustracije zbog nastavka bombardovanja Ukrajine i nedostatka napretka ka miru.
Govoreći novinarima u Turnberiju u Škotskoj 28. jula, Tramp je rekao da je "veoma razočaran" Putinom i da "ne mora da čeka" kraj početnog roka od 50 dana koji je dao ranije ovog mjeseca, ako Moskva ne postigne mirovni sporazum s Kijevom.
- Postaviću novi rok od oko 10 ili 12 dana od danas - rekao je Tramp novinarima uoči sastanka s britanskim premijerom Kirom Starmerom.
- Kada s nekim imate posla dovoljno dugo, znate šta će uraditi — ili neće. Dao sam mu [Putinu] šansu. On je ne koristi - dodao je Tramp.
Bijela kuća nije precizirala koje korake će preduzeti ako Rusija ne odgovori, iako je Tramp rekao: "Možda ćemo ipak postići dogovor s Rusijom, ali je proces već u poodmakloj fazi".
Prošlog petka, državni sekretar Marko Rubio rekao je da Tramp "gubi strpljenje" s Moskvom i "pokazuje sve manju spremnost da nastavi da čeka", nagovještavajući moguće ozbiljne posljedice.
Ukrajina je pozdravila Trampove izjave. Andrej Jermak, šef Kancelarije predsjednika Ukrajine, napisao je na Telegramu da se zahvaljuju Trampu na njegovom čvrstom stavu i jasnom signalu — mir kroz snagu.
- Predsjednik Tramp je izjavio da skraćuje rok koji je dao Putinu da okonča rat jer vjeruje da je odgovor očigledan. Putin razumije samo snagu, i ta poruka je sada jasno i glasno poslata. Ovo je princip koji u potpunosti dijeli predsjednik Volodimir Zelenski."
Rusija još nije zvanično komentarisala Trampovu najnoviju izjavu.
Delegacije Ukrajine i Rusije sastale su se 23. jula na trećem krugu mirovnih pregovora koji su započeli 16. maja, ali nije postignut značajan pomak.

Tramp dao Putinu novi rok od 10 do 12 dana za dogovor o Ukrajini

Danas se navršila 51 godina od svečanog otvaranja Njegoševog Mauzoleja na Lovćenu.
Jedna od najimpozantnijih struktura u Crnoj Gori, monumentalno djelo dostojno veličine crnogorskog vladara, pjesnika i filozofa, građeno je dugo, a zahtijevalo je velika novčana ulaganja i nekeod dotad najkompleksnijih segmenata građevinskih radova na ovim prostorima.
Vlada SR Crne Gore je usvojila inicijativu o podizanju Mauzileja 1952. godine, kada je taj posao povjeren slavnom vajaru Ivanu Meštroviću.&nbsp;
Pripreme za radove su potrajale, najprije jer je projekat u velikoj mjeri realizovan iz crnogorskog budžeta.&nbsp;
Otud je 1969. godine formiran i Odbor za izgradnju Mauzoleja, u kojem su bili eminentni kulturni i društveni radnici iz svih djelova Jugoslavije, a čiji je zadatak bio da budu ubrzane aktivnosti, među kojima i prikupljanje sredstava.
Doduše, prvi segmenti Mauzoleja bili su gotovi pedesetih. Tokom 1957, na Cetinje je stigla gotovo 30 tona teška Njeoševa skulptura. Dvije godine kasnije, u prijestonicu Crne Gore dopremljene su i dvije karijatide. Te skulpture su kasnije dopremljene na vrh Lovćena vagonima kroz tunel, u kojem su se nalazile specijalno izrađene šine.
Izazov dopremanja betona sa kote 300 metara niže u odnosu na Jezerski vrh prevaziđen je postavljanjem grandiozne dizalice, za čije je montiranje angažovan i helikopter. Dizalica se, kako će reći građani Cetinja, u to doba vidjela iz same prijestonice.
Ostaće upamćeno da je individualne priloge za gradnju Mauzoleja dobrovoljno izdvojilo gotovo 5.000 građana. 

&nbsp;Što se tiče same svečanosti, upriličene na ovaj datum 1974, na vrhu Lovćena tada su bile hiljade građana, ali i delegacije svih jugoslovenskih republika i pokrajina.&nbsp;
Čin svečanog otvaranja obavio je predsjednik Predsjedništva SRCG Veljko Milatović, a pred okupljenima je govorio i predsjednik Republičke konferencije SSRN Crne Gore Nenad Jovanović. Nakon toga, Njegoševe recitale su na Jezerskom vrhu izvodili eminentni glumci iz Beograda, Zagreba, Sarajeva, Dubrovnika i Titograda.
Program svečanog otvaranja trajao je od 10 do 14 časova. Odmah nakon toga, Mauzolej je otvoren za posjete građana.
Taj je dan na Cetinju bio naročito svečan. Jer, pored otvaranja Mauzoleja, u Biljardi je otvorena velika izložba „Umjetnici Jugoslavije Njegošu“. U večernjim satima, na Ljetnjoj pozornici, ansambl Crnogorskog narodnog pozorišta izveo je predstavu „Gorski vijenac“.

Monumentalno djelo i epohalan poduhvat: Ovo su neke od ključnih informacija o gradnji i otvaranju Njegoševog Mauzoleja

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Oslobođenje od „oslobodilaca“

Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu Šimunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.

Tag: boks