Iz Bokserskog saveza Crne Gore saopštili su da je zaprepašćujući njihov tretman kroz Pravilnik o kategorizaciji sportova za period 2025-2027, na osnovu koga se formira raspodjela budžetskih sredstava za nacionalne sportske saveze, a koji je potpisao predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) Dušan Simonović.
Smatraju da je ovim dokumentom, u kome je Bokserski savez svrstan na 28. poziciju, Simović namjerno htio da naškodi procesu njihovog razvoja, a sve zbog odbijanja da podrže njegovu kandidaturu na nedavnim izborima za predsjednika COK-a.
Saopštenje Bokserskog saveza Crne Gore prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Boks u Crnoj Gori je istorijski jedan od najrazvijenijih i najpopularnijih sportova, koji je godinama donosio i donosi ogroman broj međunarodnih priznanja, veličajući crnogorski sport na svjetskoj sceni i uživajući veliku ljubav i popularnost među stanovništvom zemlje.
Bokserski savez Crne Gore je nastavljajući dugogodišnju tradiciju u posljednje tri godine apsolutni lider među svim nacionalnim sportskim savezima Crne Gore, ne samo po broju i kvalitetu osvojenih medalja na evropskim i svjetskim prvenstvima, već i po broju i nivou organizacije velikih međunarodnih takmičenja.
Tokom prethodnog olimpijskog ciklusa crnogorski bokseri su samo na evropskim i svjetskim prvenstvima osvojili više od 20 medalja, od čega 7 zlatnih. Posebno isticemo 3 seniorske medalje sa &nbsp;prvenstva Evrope i 3 medalje sa prethodnih Mediteranskih igara (od 7 koje su osvojili crnogorski sportisti svih sportova). BSCG je organizovao 4 Evropska prvenstva, 3 Svjetska Kupa, Evropski kup i, konačno sad već istorijsko Svjetsko prvenstvo za mlade. Desetine hiljada sportista, trenera, ljubitelja boksa, navijača i turista je posjetilo i upoznalo našu zemlju zahvaljujući ovim sportskim događajima.
Unutar Crne Gore broj sportskih klubova i masovnost u boksu su se utrostručili. Nekoliko renomiranih međunarodnih trenera angažovano je da radi sa crnogorskim sportistima, a organizovano je na desetine međunarodnih trening kampova. Uz svo poštovanje prema našim kolegama, u ovom trenutku nivo i tempo razvoja Bokserskog saveza Crne Gore je praktično teško dostižan za ostale nacionalne sportske saveze.
EUBC (Evropska bokserska konfederacija) je 2022. godine prepoznala BSCG kao jedan od najprogresivnijih saveza u Evropi, a IBA (Svjetska bokserska asocijacija) je 2024. godine prepoznala doprinos našeg saveza razvoju svjetskog olimpijskog boksa i povjerila nam organizaciju i održavanje Svetskog prvenstva za mlade, oslobađajući nas od obavezne uplate takse u iznosu od 500.000 američkih dolara, što nam je omogućilo da ne tražimo pomoć i da ne potrošimo nijedan euro iz državnog budžeta na organizaciju ove manifestacije!
Naša bokserka Bojana Gojković (sedmostruki finalista Evropskih Prvenstava) predstavljala je BSCG i državu na Olimpijskim igrama u Parizu. I sve je to samo dio posla koji smo uradili na razvoju boksa u Crnoj Gori, popularizaciji sporta i predstavljanju naše zemlje na međunarodnom nivou. Imamo ogromne ambiciozne planove i za sledeći olimpijski ciklus, uključujući otvaranje novih klubova, unaprjeđenje sportske infrastrukture, privlačenje novih stručnjaka, uvođenje inovativnih metoda obuke sportista i naravno, nove pobjede na svim takmičenjima, uključujući i predstojeće Olimpijske igre.
U kontekstu svega navedenog, Pravilnik o kategorizaciji sportova za period 2025-2027, (na osnovu togo se formira raspodjela budžetskih sredstava za nacionalne sportske saveze), koji je potpisao predsjednik COK-a Dušan Simonović, izaziva duboko zaprepašćenje i razočarenje.
Nimalo nam ne smeta naša pozicija na 28. mjestu između tako razvijenih sportova kao što su bodibilding i kendo, među koje nas je Dušan Simonović smjestio u ovom „dokumentu“. Cijenimo sportsko prijateljstvo i solidarnost prema svim sportistima, bez obzira na stepen razvoja njihovog sporta, u Crnoj Gori i odnosimo se sa jednakim poštovanjem. Mi ćemo i sa ove pozicije pokušati da ponovo osvojimo maksimalan broj nagrada za našu zemlju i da budemo ispred većine favorita gospodina Simonovića. Ali nas muči činjenica da je Dušan Simonović, sasvim sigurno, namjerno, ovim dokumentom zaista htio da naškodi procesu razvoja Bokserskog saveza Crne Gore. Pokušao je da ponizi našu federaciju. Namjera mu je da nam pokaže svoju moć i uticaj na tok događaja. Iskoristio je svoju poziciju za poravnanje ličnih računa i demonstrirati svoju superiornost nad pravdom, pristojnošću, zdravim razumom i sportskim duhom. Sve ove njegove nezdrave manipulacije povezane su isključivo sa našim kategoričnim odbijanjem da podržimo njegovu kandidaturu na nedavnim izborima za predsjednika Crnogorskog Olimpijskog Komiteta, na koje je on, uprkos apsolutnom odsustvu rezultata iz rada COKa, izabran 6. put za redom.
Moramo priznati da je trenutno svjetski olimpijski boks privremeno u stanju nejedinstva. Postoji politicki sukob između rukovodstva IBA (Svjetske bokserske asocijacije) i MOK (Međunarodnog olimpijskog komiteta), zbog čega MOK promoviše novoformiranu svjetsku boksersku federaciju „World boxing“ koja će po njihovom planu zamijeniti IBA. Do ovog trenutka, MOK je diskvalifikovao IBA i privremeno isključio boks iz olimpijskih sportova. Očekuje se da će boks biti vraćen u program Olimpijskih igara prije kraja 2025. godine, pod okriljem “World boxing” ili IBA.
Na sastanku predstavnika svih bokserskih klubova usvojili smo jedinu, po našem mišljenju, ispravnu strategiju: sačekati odluku MOK-a i pridružiti se federaciji koju MOK izabere. Do ovog trenutka, mi ćemo učestvovati na svim mogućim takmičenjima koja održavaju i IBA i World boxing.
Svi znaju da boks NIKAD neće biti trajno isključen iz programa Olimpijskih igara! I gospodin Simonović to vrlo dobro zna. Ali on je prvi u Evropi koji je prvo „zamrznuo“ status nacionalne bokserske federacije (učinivši to bez ijednog razloga i opravdanja, još prije Olimpijade u Parizu, na kojoj je naša sportistkinja učestvovala), a sada nas, vodeći sport u zemlji, je po svom Pravilniku potpuno isključio. Koliko znamo ,оn je jedini sportski funkcioner na svijetu koji je izdao svoje najbolje sportiste i prije nego što su se pojavile zvanične preporuke i uputi MOK-a.
Čak i sada, kada je MOK privremeno obustavio boks, кoliko znamo, &nbsp;nijedna država na svijetu u kojoj je boks jedan od popularnih i vodećih sportova nije isključila boks iz članstva u svojim nacionalnim olimpijskim komitetima. Sve zemlje su, znajući detalje trenutne situacije, odlučile da podrže i sačuvaju elitu svog sporta, a gospodin Simonović je, odmah, odlučio da iskoristi ovu situaciju za osvetu poravnavajući svoje lične račune. Osim njega, u Evropi su to uradile samo Makedonija i Estonija - zemlje u kojima boks, za razliku od Crne Gore, nije vodeći i popularan sport.
Gospodin Simonović je očigledno pretpostavio da bi njegova kategorizacija sporta trebalo da utiče na raspodjelu budžetskih sredstava Ministarstva sporta i mladih nacionalnim savezima, što bi vjerovatno bilo moguće i logično da je on bio objektivan i profesionalan. Ali, pošto je sve vrlo očigledno, mi ne vjerujemo da ovaj nepravedan i podli čin gospodina Simonovića, koji je nesumnjivo nedostojan jednog funkcionera takvog nivoa, može uticati na odluke &nbsp;koje donosi Ministarstvo sporta i mladih u vezi sa raspodjelom budžetskih sredstava.&nbsp;
Svaka promjena našeg budžeta ka smanjenju podrazumijeva usporavanje tempa našeg razvoja, gubitak postignutih rezultata u pogledu masovnosti i stepena obucenosti sportista, pogoršanje opremljenosti sportskih klubova, kvantitativno i kvalitativno učešće na međunarodnim takmičenjima i kampovima za obuku sportista i dr. Upravo ova ideja i plan jednog nemarnog funkcionera bez savesti, može nanijeti ogromnu štetu više od 500-600 sportista, trenera i drugih stručnjaka direktno uključenih u rad Bokserskog saveza Crne Gore i ogromnom broju građana Crne Gore koji svoju sklonost, entuzijazam, energiju, rad i ljubav daju jednom tako divnom sportu kao što je boks.&nbsp;
Ako izgubimo prestiž boksa u zemlji, izgubićemo i prestiž crnogorskog sporta na međunarodnoj sceni!
Ne obraćajući pažnju na rangiranje našeg sporta od gospodina Simonovića, njegove višestruke manipulacije i pokušaji da nas diskredituje, mi smo nesumnjivo, sa još više energije i volje, po principu "radi šta moraš, i bice sta bude", dokažemo &nbsp;svojim radom , da je boks u Crnoj Gori jedan od vodećih sportova, koji zasluženo prepoznat tradiciom i svojim rezultatima. Zastava i himna Crne Gore, zahvaljujući našim šampionima, i dalje će se redovno prikazivati ​​cijelom svijetu, prilikom dodjele nagrada pobjednicima međunarodnih turnira najvišeg ranga.
А svim neprijateljima sporta i prestiža naše zemlje odgovorićemo još jednom poznatom poslovicom: "Psi laju, a karavani prolaze".
Sa velikim poštovanjem i sportskim pozdravom,&nbsp;
Bokserski savez Crne Gore

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bokserski savez: Simonović pokušava da ponizi i naškodi našoj federaciji jer nismo podržali njegovu kandidaturu

Predsjednik Bokserskog saveza Aleksandar Klemenko uputio je predsjedniku Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušanu Simonoviću dopis u kojem poručuje da Milivoj Dukić, koji je proglašen za najboljeg sportistu u ovoj godini, ne može da parira rezultatu koji je Tomislav Đinović ostvario kao jedini crnogorski sportista koji je osvojio medalju na Evropskom prvenstvu u olimpijskom sportu.
- Danas smo saznali da ste Milivoja Dukića proglasili za najboljeg sportistu Crne Gore u 2024. godini. Milivoj Dukić je izvanredan sportista koji je već duže vrijeme konkurentan na svjetskom nivou u svom sportu i njegova kandidatura svakako zaslužuje posebno priznanje COK-a, Ministarstva &nbsp;sporta i mladih i eventualno drugih državnih organa. Ali na osnovu Pravilnika o kriterijumima i &nbsp;načinu izbora sportiste godine (Broj: 02-235/2 od 02.12.2024. izdatog od strane COK-a), rezultat &nbsp;koji je on postigao u 2024. godine nikako ne može da parira rezultatu Tomislava Đinovića, &nbsp;jedinog crnogorskog sportiste koji je ove godine osvojio medalju na Evropskom prvenstvu u &nbsp;olimpijskom sportu. &nbsp;Tomislav Đinović je jedini crnogorski sportista koji je u 2024. godini na osnovu svog rezultata u &nbsp;skladu sa Zakonom o sportu, stekao status sportiste sa vrhunskim reprezentativnim rezultatom i &nbsp;dobio rješenje o doživotnoj mjesečnoj naknadi za ostvaren sportski rezultat - naveo je Klemenko.
Milivoj Dukić je, kako je ukazao, učestvovao na četiri Olimpijske igre.
- I nikada od vas nije bio proglašen za najboljeg &nbsp;sportistu godine. Tih godina ste davali prednost drugim sportistima po rezultatima, koji su bili &nbsp;apsolutno slični ili čak manje značajni od rezultata Tomislava Đinovića. &nbsp;Svi moramo iskreno priznati da je nastup svih učesnika crnogorskog tima na prošlim &nbsp;Olimpijskim igrama, uključujući Milivoja Dukića i predstavnika BSCG, bio nezadovoljavajući. &nbsp;Zauzeti 14. mjesto na Olimpijskim igrama je možda veliki uspjeh za određenog sportistu i &nbsp;njegovog trenera, ali ovo je, naravno, još jedan neuspjeh COK-a. A pokušaj da se ovaj neuspjeh &nbsp;sakrije dodjelom titule „Najbolji sportista godine“ je još jedno profaniranje rada COK-a - istakao je Klemenko.
Bokserski savez Crne Gore nije, ističe on, saglasan sa odlukom i izražava kategoričan protest po ovom &nbsp;pitanju.&nbsp;
- Nečuveno je da je ovakva nepravda, u najmanju ruku u vašem izvršenju, ponavljana iz godine u &nbsp;godinu, postala dio nezdrave tradicije koja se veoma negativno odražava na imidž COK-a, a takođe i grubo krši prava crnogorskih sportista, trenera i nacionalnih saveza - zaključio je Klemenko.

Klemenko Simonoviću: Dukić ne može da parira rezultatu koji je ostvario Tomislav Đinović, nečuveno da je ovakva nepravda postala dio nezdrave tradicije

Uz 2022. godinu, kada su Bojana Gojković i Tamara Radunović Crnoj Gori donijele prve seniorske medalje za ženski boks sa Evropskog prvenstva, ova 2024. godina je najuspješnija u novijoj istoriji crnogorskog boksa - poručili su u Bokserskom savezu Crne Gore. Realizovan je, ističu, kompletan program. - Bokseri su nastupili, i to veoma uspješno na svim planiranim turnirima i prvenstvima, a uspješno su organizovana i dva velika svjetska takmičenja u Budvi. Godinu je, prije svih obilježio Tomislav Đinović, koji je na seniorskom šampionatu Evrope u Beogradu osvojio bronzanu medalju, prvu za Crnu Goru nakon 24. godine. Prije 19-ogodišnjeg člana BK Zlatičanin to je uspjelo 2000. godine Nikoli Sjekloći i Miloradu Gajoviću na Evropskom prventvu u finskom gradu Tampere. Medalja je u Beogradu mogla biti i sjajnija da Đinovića nije spriječila povreda. Odluka medicinskog tima našeg borca bila je da se zaustavi u polufinalu i ne ukrsti rukavice sa Rusom Vsevolodom Šumkovim, zbog povrede vilice koju je dobio u četvrtfinalnoj borbi - naveli su u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210161252_3d1a136b5c810b0f03ddbc743fb4f9f7d4b3304fcc3608b854a5f10301176e69.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241210161252_3d1a136b5c810b0f03ddbc743fb4f9f7d4b3304fcc3608b854a5f10301176e69" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="Tomislav Đinović"> <figcaption>Tomislav Đinović(Photo: Bokserski savez)</figcaption> </figure>  Uz seniorsku bronzu, Đinović je, napominju, osvojio i bronzu na Evropskom prvenstvu do 23 godine, koje je održano u Sofiji, a pored zlatne medalje proglašen je i za najboljeg boksera 61. Međunarodnog turnira “Beogradski pobjednik”. - Njegove rezultate i uspjehe na pravi način vrednovao je Glavni grad, koji ga je izabrao za najboljeg sportistu Podgorice, a vjerujemo da će tako biti i na državnom nivou, odnosno u izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta i Udruženja sportskih novinara Crne Gore - dodali su u Bokserskom savezu. Uspješnu godinu crnogorskog boksa upotpunili su, navode, Bojana Gojković osvajanjem srebrne medalje na Evropskom prvenstvu do 23 godine u Bugarskoj i učešćem na Olimpijskim igrama u Parizu, bronzani Nikola Raičević na Evropskom prvenstvu za školarce u Banjaluci, šampion u juniorskoj konkurenciji Matija Roganović i srebrni u uzrastu mladih, njegov brat Miloš na Balkanskom prvenstvu u Loznici, kao i mlađi školarci i juniori: koji su osvajali medalje na turnirima u Mađarskoj (Eger kup), Grčkoj (Tajger kup), Beogradu (Kup nacija), Hrvatskoj (Zagreb open), Sarajevu (Turnir “Mustafa Hajrulanović Talijan”)… - Očigledno je boks u Crnoj Gori posljednjih godina u usponu, kako na takmičarskom tako i na organizacionom planu, što potvrdjuje i uspješna organizacija u ovoj godini dva velika svjetska takmičenja - Svjetskog kupa za mlade u martu u hotelu “Splendid” u Bečićima, uz učešće predstavnika 21 države i Svjetskog prvenstva za mlade krajem oktobra i početkom novembra u Budvi, na kojem su nastupili takmičari iz čak 76 zemalja svijeta. Godina za ponos, pamćenje i poštovanje - zaključili su u Bokserskom savezu.

Bokserski savez: Ovo je jedna od najuspješnijih godina u novijoj istoriji - za ponos, poštovanje i pamćenje

Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je "nezadovoljstvo" zbog nastavka ruskog bombardovanja Ukrajine, dok njegova administracija pokušava da pregovara o primirju.
- Nisam zadovoljan onim što se dešava sa bombardovanjem, jer oni bombarduju kao ludi upravo sada - rekao je Tramp novinarima dočekujući izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Bijeloj kući.
Tramp je rekao da SAD „imaju sastanke i sa Rusijom i sa Ukrajinom“ i da mu se čini da se „pozicije malo približavaju“, ali da nije zadovoljan „svim ovim bombardovanjem prošle nedjelje“.
Tramp je tokom svoje predizborne kampanje obećao da će riješiti ukrajinski sukob „za 24 sata“.

Tramp nezadovoljan zbog nastavka ruskih napada na Ukrajinu: Bombarduju kao ludi

Međunarodni dan Roma je prilika da slavimo bogatstvo kulture, tradicije i istorije romskog naroda, ali i da ukažemo da Romi i Romkinje nemaju jednake šanse u crnogorskom društvu jer se i dalje se suočavaju sa sistemskom diskriminacijom, siromaštvom, kao i otežanim pristupom obrazovanju i zapošljavanju - kazali su iz Centra za građansko obrazovanje.
Istraživanje ove nevladine organizacije iz oktobra 2024. godine, kako podsjećaju, pokazuje da su Romi percipirani kao najdiskriminisanija grupa u Crnoj Gori.
- Prosječna ocjena diskriminacije iznosi 4.20, što je porast u odnosu na 3.77 iz 2023. godine (na skali od 1 do 5). Romi su gotovo nevidljivi u javnom životu Crne Gore - bez političkog zastupanja, institucionalne podrške i prisustva u medijima i javnim debatama - ističu u CGO.
Zato je ovaj dan, kako dodaju, važan podsjetnik da se moramo snažno zalagati za stvarnu inkluziju Roma u sve segmente društva.
- Svi možemo doprinijeti izgradnji solidarnijeg i pravednijeg društva, a nema pravednog društva ako neko ostaje na njegovoj margini - zaključili su u CGO.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcgocce%2Fstatus%2F1909483339976749315%3Fs%3D12&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Romi u Crnoj Gori najdiskriminisaniji, ali ne i zaboravljeni

Južna Koreja će 3. juna održati vanredne predsjedničke izbore kako bi izabrala nasljednika Jun Suk Jeola, zbačenog 4. aprila nakon neuspjelog pokušaja da uvede vanredno stanje, najavio je privremeni lider zemlje.
Vlada će „izabrati 3. jun kao datum za 21. predsjedničke izbore u Južnoj Koreji“, rekao je Han Duk-su na sastanku kabineta, dodajući da će taj dan biti državni praznik da bi se olakšalo glasanje.
Ustavni sud je pokrenuo proces za održavanje predsjedničkih izbora u roku od 60 dana nakon što je izglasao opoziv Jun Suk Jeola.
Lider opozicione Demokratske stranke Li Džae-mjung predsjednički je kandidat koji se smatra favoritom.

Predsjednički izbori u Južnoj Koreji 3. juna

Međunarodni dan Roma obilježava se svake godine 8. aprila sa ciljem da se skrene pažnja javnosti na probleme i izazove sa kojima se ova zajednica suočava, ali i da se ukaže na njihovu borbu da se u većinskim zajednicama izbore za prava i slobode koje im pripadaju. U Crnoj Gori sve je više primjera da se željom i upornošću može stići daleko, uprkos predrasudama i još vidno prisutnoj diskriminaciji. Kada u septembru turski univerziteti otvore vrata za novu generaciju studenata, mogućnost da bude među njima traži i Podgoričanin Sebastijan Bajra, budući arhitekta, piše Portal Analitika.&nbsp; U Tursku bi mogao otići zahvaljujući ogromnom talentu koji će, nada se, prepoznati Vlada Turske, za čiju školarinu je konkurisao. <h2>Borba sa predrasudama, nesigurnostim i očekivanjima</h2> Put od Konika do Turske, kako kaže ovaj talentovani i, prije svega, uporni mladić, nije bio nimalo lak.&nbsp; Godine školovanje posebno su mu bile izazovne, ali, dodaje, i predivne. - U početku je bilo teško - borba sa predrasudama, sopstvenim nesigurnostima, ali i sa očekivanjima. Ipak, uz trud, upornost i veliku podršku porodice i pojedinih profesora naučio sam da vjerujem u sebe. Ovorili su mi se novi vidici i probudila želja da svojim uspjehom inspirišem i druge mlade Rome da se školuju i bore za svoje snove - rekao je Bajra. Teško je bilo, dodaje, uklopiti se među vršnjake iz većinske zajednice. - Na početku je bilo nerazumijevanja, pa i tihe diskriminacije. Ali kako su me bolje upoznavali, kroz moj rad, trud i ponašanje, uspostavili smo međusobno poštovanje. S vremenom sam stekao prijatelje koji me prihvataju onakvog kakav jesam i to mi je jako važno - ističe Bajra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070440_9fb00ab78d563876b86f1d74d06c86e5c55f3c0f6650f6b4a2c123ea71b5170f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408070440_9fb00ab78d563876b86f1d74d06c86e5c55f3c0f6650f6b4a2c123ea71b5170f" data-rendition-name="original" width="1032" height="836" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  <h2>Umjetnost kao izraz identiteta i motivacija za napredak</h2> Ljubav prema slikarstvu gaji od djetinjstva, a njegovi crteži i slike izlagani su u školi u Romskom centru. - Moj talenat za slikarstvo je prepoznala nastavnica iz osnovne škole Ivana Babić. Ona je ta koja mi je dala vjetar u leđa, promijenila mi je čitav pogled na budućnost i otvorila sva vrata koja su bila zaključena. Pravila bi moje izložbe u školi i tako me motivisala da radim na sebi i učestvujem na takmičenjima i izložbama. Slikarstvo me ispunjava, a kroz njega izražavam i svoju kulturu - opisao je Bajra. Studije arhitekture bile su logičan izbor nakon srednje građevinske škole „Inž. Marko Radević“ u Podgorici, gdje za nekoliko mjeseci treba da maturira. <h2>Arhitektura kao spoj talenta, znanja i inspiracije</h2> Oblast arhitekture je, kako pojašnjava Bajra, široka i omogućava mu da izrazi talenat u punoj mjeri.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070440_8e33fe01b3b4231c22992790f797f33ce7c241f035390e16657fa73ff9cea078.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250408070440_8e33fe01b3b4231c22992790f797f33ce7c241f035390e16657fa73ff9cea078" data-rendition-name="original" width="458" height="647" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  - Pored iskazivanja talenta nudi ikonstantno učenje nečeg novog i zato je arhitektura ono štomeni treba. Turska me oduvijek inspirisala svojom istorijom, kulturom i prelijepom arhitekturom. Naučio sam turski jezik gledajući serije, a sada želim tamo da studiram i učim od najboljih. Vjerujem da je Turska mjesto gdje mogu da naučim dosta novih stvari i da ostvarim svoj san - kazao je Bajra. <h2>Sve više mladih Roma vjeruje u obrazovanje</h2> Sagovornik Analitike poručuje da se svijest o važnosti obrazovanja se u romskoj zajednici u Crnoj Gori polako mijenja.&nbsp; - Ranije je bilo više nerazumijevanja i sumnje da mi to ne možemo jer smo narod koji je uvjek bio diskriminisan i stariji su rijetko koga poznavali iz naše zajednice ko je završio veliko obrazovanje. Pored toga, nisu ni oni ništa očekivali od nas pa čak i ako završimo neko obrazovanje znali su da nas niko neće zapošljavati na nekim visokim pozicijama. Ali danas sve više porodica prepoznaje važnost obrazovanja. Školovani ljudi su sve češći primjer koji daje nadu, pokazatelji da možemo mnogo više od onoga što se od nas često očekuje. I dalje ima prepreka, ali važno je da budemo prisutni, glasni i stvarno zainteresovani i žedni da to što želimo postignemo - rekao je Bajra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070440_bda7c70180c50eb2d1104cd29251ec1dc8c3cc92eb6ab5f72fae2ff2b920fd25.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250408070440_bda7c70180c50eb2d1104cd29251ec1dc8c3cc92eb6ab5f72fae2ff2b920fd25" data-rendition-name="original" width="500" height="823" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  &nbsp;Uspjeh je dostižan, bez obzira na poteškoće Želi, kako dodaje, da bude primjer i da pokaže da obrazovanje nudi rmnoge opcije, da omogućava da se upozna svijet i ostvari svaki san, čak i onaj za koji se misli da nije moguć. - Mladi sve više žele da napreduju, da imaju bolji život jer i oni sami znaju da je ključ uspijeha obrazovanje. Kao vršnjački edukator i aktivista u nevladinim organizacijama, često razgovaram sa mladima i uvijek im poručujem da vjeruju u svoje mogućnosti, da obrazovanje otvara vrata i daje slobodu - naveo je Bajra. Napominje i da i podsjeća da imaju pravo da sanjaju i da nijedan san nije prevelik.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070444_d03e6f7bd4d4bcb956f503121a97b6b523200f66bec1da00c3a5be3b124be54d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250408070444_d03e6f7bd4d4bcb956f503121a97b6b523200f66bec1da00c3a5be3b124be54d" data-rendition-name="original" width="1160" height="831" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  - I uvijek im ispričam svoju situaciju, kako je i meni bilo teško da nešto prođem i uspijem, da sam i ja imao situacija da nekad odustanem i sve napuštam, da sam mislio da neću uspjeti i da ću i ja završiti kao i većina romske zajednice radeći u „Čistoći“ - rekao je Bajra. Nije, kaže, odustao jer ga je držala misao da može biti primjer nekome i da, poslije toliko savjeta i podrške od profesora i porodice - to nije opcija.&nbsp; - Uvijek su neke sitnice ispred nas kao prepreka, ne samo našoj zajednici nego i u većinskoj zajednici. Međutim, na sve prepreke zaboravljamo kada nešto uspijemo i kada ostvarujemo snove koje smo zamišljali kao djeca - istakao je Bajra. San mu je da svojim primjerom pokaže da je uspjeh dostižan, bez obzira na poteškoće.&nbsp; - Planiram da se vratim kada završim fakultet i doprinosim svojoj zajednici, kroz projekte, mentorstvo i aktivizam. Isto tako, volio bih da budem profesor u srednjoj školi. Već sada radim sa mladima i trudim se da im budem podrška. Podrška porodice mi je bila presudna zato se uvijek trudim da osnažim i roditelje, jer bez njihove podrške djeci je mnogo teže. Vjerujem da je u znanju i stvarnoj želji za ostvarenjem cilja prava moć - poručuje Sebastijan

Bajra: Vjerujem da je u znanju i stvarnoj želji za ostvarenjem cilja prava moć, želim biti primjer drugima

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

&nbsp;-Kada govorimo o stranim uplitanjima, to vidimo sve više u raznim procesima. Zato su misije promatranja izbora jako važne kako bi se osigurali sigurni i slobodni izbori. A veoma je teško boriti se protiv stranih uplitanja – kazala je Kaja Kalas, predstavnica Evropske unije za vanjske polove i bezbjednosnu politiku tokom obraćanja novinarima u Vili ,,Gorica” &nbsp; Šefica evropske diplomatije možda i nije bila svjesna koliko je u pravu: Crna Gora se i pred ove lokalne izbore bori sa stranim uticajem. Iako režim Aleksandra Vučića nije toliko jak kao prilikom čuvene ,,Bitke za Nikšić” 2021. godine, iz štaba kojim rukovodi Marko Kovačević zatražili su pomoć od Beograda. Očito u lokalnoj vlasti koju predvodi član Nove srpske demokratije Andrije Mandića zabrinuti su zbog evidentno dobrog rejtinga Demokratske partije socijalista. A time i mogućnosti da, uz odbornike Evropskog saveza i Ure, eventualno i liste Dragana Radulovića iz Župe, formiraju drugačiju vlast nakon 13. aprila. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64" data-rendition-name="original" width="926" height="600" loading="lazy" alt="GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu"> <figcaption>GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OPET ČEKAJU POMOĆ OD VUČIĆA Izvor Portala ETV iz Nove srpske demokratije registrovao je da Kovačević smatra da SEP Duška Markovića neće imati dovoljnu podršku birača za prelazak cenzusa. &nbsp; &nbsp;-Zato bi od krucijalne važnosti za održanje na vlasti bilo osvajanje još jednog mandata u postizbornoj raspodjeli galsova partija koje ne pređu cenzus - kaže naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Kako je Vučićev režim u teškom položaju zbog višemjesečne studentske pobune u Srbiji, Mandićeva i Kovačevićeva ekipa nije mogla da računa na logističku i finansijsku pomoć koja im je svojevremeno donijela pobjedu u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan "> <figcaption>LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prije četiri godine najveći dio finansijske im logističke podrške iz Beograda išao je preko Vlade Mandića, bivšeg rukometaša i člana Glavnog odbora Vučićeve Srpske narodne stranke. Nije on bio sam, pratila ga je ekipa uigrana za izborno bildovanje: bezbjednosno interesantno lice Dane Šijan, kao i Vučićevi ljudi iz entiteta Republika Srpska - Nenad Bogdanović iz takozvanog Istočnog Sarajeva, Dejan Puhalo iz Trebinja, te Slobodan Lalović i Blagdan Madžić iz Foče. Svi su oni februara 2021. godine privođeni u policiju i smatra se da su upravo ti ljudi najzaslužniji što je Mandićeva koalicija dobila par hiljada glasova više i došla na vlast u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje "> <figcaption>ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TREBINJE KAO ,,MEKA I MEDINA” U nedostatku takve podrške, ovog puta se koristi kombinovana metoda vještačkog građenja izbornog rezultata. Izvor Televizije E ističe da se već izvjesno vrijeme obavlja prenos gotovog novca iz Trebinja u Nikšić, koji se dostavlja pojedinim članovima rukovodstva NSD, a nakon toga se distribuira posredstvom pouzdanih partijskih aktivista na terenu. &nbsp; Za prenos novca se koristi, evidentirali su operativci ANB-a, službeni automobil mercedes E klase iz obezbjeđenja jednog poslanika iz Nove srpske demokratije. &nbsp; -Protekle sedmice registovan je prelazak službenog automobila marke ,,mercedes E 280” preko graničnog prelaza Ilino brdo. Vozač je iz Dragove Luke a vozilo je &nbsp;vlasništvo Skupštine Crne Gore. Kako raspolaže svjetlosnom signalizacijom, a kao vozilo iz pratnje ne potpada pod režim kontrole policije. Registrovano je i vozilo ,,opel astra” u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore koje je vozio čovjek iz Kličeva i putovao za Trebinje. Izvoru nije poznato od koga preuzimaju novac, ali treba očekivati da će u dva-tri naredna dana ponovo odlaziti u Trebinje – kazao je izvor Portala ETV I Televizije E iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; &nbsp;Prema naredbi čelnika ANB-a Ivice Janovića, operativci Agencije brižljivo prate predizbornu trku u Nikšiću I Herceg Novom. Poseban je fokus na grad pod Trebjesom, prvenstveno zbog mučnog iskustva ,,namicanja &nbsp;glasova” za Mandićev Demokratszki front 2021. godine. &nbsp; NOVE IZBORNE MANIPULACIJE &nbsp; Nikšić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope istaknut kao jedan od <a href="https://search.coe.int/cm/eng#%7B%22CoELanguageId%22:[%22eng%22],%22CoEReference%22:[%22CG(2025)48-10%22],%22sort%22:[%22CoEValidationDate%20Descending%22],%22CoECollection%22:[%22COE_DOC%22],%22po%22:%7B%22ref%22:%22=%22%7D,%22CoEIdentifier%22:[%220900001680b4cb53%22]%7D" target="_blank">primjera stranog miješanja</a> u izborne procese. Prema saznanjima naše redakcije, i za ove nikšićke izbore vlast koristi sva – dozvoljena i nedozvoljena sredstva. &nbsp; Portal ETV je u tekstu novinarke Kaćuše Krsmanović objavio je protekle sedmice informacije da su državljani Crne Gore koji rade ili žive u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (u vrijednosti oko 1.800 eura). Za tu uslugu moraju da uzvrate uslugom: kako mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal, zauzvrat na izborima treba da glasaju - ,,Za budućnost Nikšića“. &nbsp; Protekle sedmice je Demokratska partija socijalista objavila spisak oko 200 građana Trebinja koji su registrovani na glasačkim spiskovima u Nikšiću, a procjenjuje se da je izvjestan broj birača iz Bileće i Foče takođe nezakonito upisan u crnogorski birački spisak. Zato će, po saznanjima Televizije E, već sjutra ili najkasnije u srijedu DPS predati krivične prijave protiv odgovornih koji su nezakonito upisali ljude iz susjedne države u birački spisak Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121" data-rendition-name="original" width="1080" height="622" loading="lazy" alt="NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević"> <figcaption>NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI NEĐELJU &nbsp; Teško je procijeniti da li će ove predizborne mahinacije biti dovoljne da poljuljana aktuelna vlast predvođena Markom Šubarom Kovačevićem zadrži sadašnje pozicije. &nbsp; Izvjesno je, na žalost, da nadležno državo tužilaštvo neće reagovati na sve informacije o izbornim mahinacijama, prevarama i teškom ogrješenju o zakone. &nbsp; I neće im biti prvi put. &nbsp; Februara 2021. kada su u Nikšiću privedeni navodni lobisti iz Srbije, Vlada Mandić i ekipa, pušteni su samo nekoliko sati kasnije. I oktobra 2022. godine, srpski biznismen Dejan Slijepčević priveden je na aerodromu Podgorica kada je prenosio veću količinu keša dok je helikopterom doletio iz Beograda. I on je nakon nekoliko sati pušten. &nbsp; Tadašnji SDT na čijem je čelu Vladimirom Novovićem kao da se bavila nekom vrstom izbornog sportskog ribolova: nakon hvatanja ulova, kratkog držanja, oslobodili bi uhapšene i vratili ih na slobodu. Nema dileme, tako će se i ove sedmice ponašati &nbsp;osnovna tužilaštva koja su sada nadležna za izborne prevare. &nbsp; Valja se jedino nadati da ovog puta izborne prevare neće biti dovoljne za izbornu pobjedu. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: bokserski-savez