Bivši britanski premijer Boris Džonson izjavio je da bi Velika Britanija i njeni evropski saveznici trebalo odmah da rasporede neborbene snage u Ukrajini, kako bi pokazali ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da su zapadne zemlje zaista posvećene slobodi i nezavisnosti te nacije.
Govoreći uoči četvrte godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu, Džonson je za britansku televizijsku mrežu Bi Bi Si (BBC), čiji će cijeli intervju biti emitovan sjutra, rekao da bi snage trebalo da se upute u mirne regione, u neborbenim ulogama.
Kada bi bio usvojen, Džonsonov prijedlog bi označio veliku promjenu politike Velike Britanije i njenih saveznika, koji izbjegavaju javnu raspravu o takvom potezu iz straha da bi Rusija to shvatila kao zaoštravanje sukoba.
Koalicija voljnih, saveznika Ukrajine, radi na planovima za slanje trupa u Ukrajinu, a takvo raspoređivanje bi se dogodilo tek nakon sporazuma o okončanju borbi i bilo bi osmišljeno da nadgleda primirje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bivši britanski premijer Džonson zatražio slanje neborbenih snaga u Ukrajinu

Velika količina procurjelih podataka iz privatnog kabineta Borisa Džonsona otkriva kako je bivši premijer Velike Britanije profitirao od kontakata i uticaja koje je stekao na funkciji, što bi moglo predstavljati kršenje etičkih i lobističkih pravila.
"Borisovi dosjei“ sadrže imejlove, pisma, račune, govore i poslovne ugovore. Oni bacaju svjetlo na unutrašnje funkcionisanje javno subvencionisane kompanije koju je Džonson osnovao nakon što je napustio Dauning strit u septembru 2022.
Dokumenti otkrivaju kako je Džonson koristio kompaniju za upravljanje nizom visoko plaćenih poslova i poslovnih poduhvata. Postavljaju se pitanja za bivšeg lidera konzervativaca o tome da li je prekršio pravila koja regulišu karijere nakon ministarskih funkcija.
Ova otkrića podsjećaju na lobistički skandal Grinsil Kapital u koji je bio upleten jedan od Džonsonovih prethodnika Dejvid Kameron.
Takođe bi mogla izazvati pitanja u vezi sa subvencijom iz državnog budžeta koju bivši premijeri dobijaju za vođenje svojih privatnih ureda.
U arhivi se nalazi više od 1.800 dokumenata, uključujući neke koji datiraju iz vremena Džonsonovog mandata u Dauning stritu, a otkrio ih je Gardijan.
Kako se navodi u dosjeima, Džonson je lobirao kod visokog saudijskog zvaničnika kojeg je upoznao dok je bio na funkciji, tražeći od njega da predstavi projekat prijestolonasljedniku Mohamedu bin Salmanu za firmu čiji je on supredsjedavajući.
Takođe je primio više od 200.000 funti od fonda za osiguranje nakon sastanka s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom, suprotno njegovim ranijim izjavama da nije bio plaćen.
Dok je bio premijer, Džonson je, čini se, održao tajni sastanak s Peterom Tilom, milijarderom koji je osnovao kontroverznu američku firmu za obradu podataka Palantir, nekoliko mjeseci prije nego što je kompanija dobila ulogu u upravljanju podacima britanske Agencije za nacionalno zdravlje (NHS).
Osim toga, u očiglednom kršenju pravila pandemije kovida, Džonson je ugostio na večeri konzervativnog lorda koji je finansirao luksuznu obnovu njegovog stana u Dauning stritu, dan nakon što je stupilo na snagu drugo nacionalno zatvaranje.
Dokumenti su dobijeni od Distributed Denial of Secrets (DDoS), neprofitne organizacije registrovane u SAD-u koja arhivira procurjele i hakovane materijale.
DDoS je rekao Gardijanu da ne zna porijeklo curenja.
Međutim, pojavljivanje podataka na njihovim serverima neminovno će izazvati pitanja o sigurnosnom propustu u uredu bivšeg premijera.
Arhiva se većinom odnosi na period nakon Džonsonovog mandata, od septembra 2022. do jula 2024, iako sadrži i neke dokumente nastale dok je bio u Dauning stritu.
Otkrivanje načina na koji je Džonson izgradio unosnu karijeru u privatnom sektoru snažno ukazuje na malo poznat sistem koji bivšim premijerima Velike Britanije omogućava da dobiju državna sredstva za pokrivanje troškova "proizašlih iz njihove posebne pozicije u javnom životu."
Godišnja šestocifrena uplata, poznata kao Public Duty Costs Allowance (PDCA), subvencija je namijenjena za podršku javnim dužnostima bivšeg premijera. Nije predviđena za privatne ili komercijalne aktivnosti.
Dokumenti pokreću pitanje da li je Džonson zamaglio te granice dok je vodio "Office of Boris Johnson", firmu osnovanu mjesec nakon što je napustio Dauning strit.
Visoki izvor iz Kabineta potvrdio je da je Džonson tražio sredstva kroz ovaj program za plaćanje plata osoblja u svom privatnom uredu. Zvanični podaci pokazuju da je tražio 182.000 funti PDCA uplata otkako je napustio vladu.
Prema otkrićima, Džonsonov ured odigrao je ključnu ulogu u upravljanju njegovim poslovnim angažmanima. To uključuje ugovore s Dejli mejlom DžiBi njuzom (GB News), te svjetsku turneju govora za klijente s dubokim džepovima.
Arhiva sugeriše da je između oktobra 2022. i maja 2024. Džonson zaradio oko 5,1 milion funti za 34 govora. Ti angažmani obično su mu donosili stotine hiljada funti, kao i velikodušne troškove za avionske karte u prvoj klasi i boravke u luksuznim hotelima za njega i njegovo osoblje.
Nije neuobičajeno niti protiv pravila da bivši premijeri putuju svijetom držeći plaćene govore, ali postoje ograničenja na poslovne aktivnosti kojima se mogu baviti nakon odlaska iz vlade.
Ta ograničenja uključuju zabrane lobiranja kontakata koje su razvili dok su bili na funkciji u stranim vladama i komercijalnim organizacijama.
Otkrivanja iz "Borisovih dosjea“ staviće Džonsona pod pritisak da objasni kako se neki od njegovih nedavnih kontakata sa stranim vladama u ime komercijalnih interesa uklapaju u ta pravila, navodi Gardijan.

Boris Džonson zaradio milione funti od stranih vlada nakon odlaska s vlasti

Bivši britanski premijer Boris Džonson, otvoreni pristalica Ukrajine, objavio je poruku u kojoj kritikuje ideje američkog predsjednika Donalda Trampa o okončanju rata.
Pojavili su se izvještaji da Trampov mirovni plan uključuje priznavanje Krima, koji je Vladimir Putin 2014. ilegalno anektirao, kao dijela Rusije.
Tramp je priznao da bi Ukrajini bilo "vrlo teško" vratiti tu teritoriju, ali je ponovio svoje uvjerenje da je "blizu dogovora".
U objavi usmjerenoj protiv ideje da Rusija zadrži osvojenu teritoriju Boris Johnson je napisao: 
"Putin bezobzirno masakrira ukrajinske civile, ubivši i ranivši 100 osoba u Kijevu, uključujući djecu. A koja je njegova nagrada prema najnovijim mirovnim prijedlozima?
<ul><li>Pravo da zadrži suverenu ukrajinsku teritoriju koju je zauzeo nasiljem i kršenjem međunarodnog prava</li><li>Pravo da kontroliše sudbinu Ukrajine zabranom članstva u NATO-u</li><li>Ukidanje sankcija protiv Rusije</li><li>Ekonomsko partnerstvo s Amerikom</li><li>Prilika da ponovo izgradi svoje oružane snage za sljedeći napad za samo nekoliko godina</li></ul>
A što dobija Ukrajina nakon tri godine herojskog otpora protiv brutalnog i ničim izazvanog napada? Koja je njihova nagrada za strašne žrtve koje su podnijeli zbog, kako im se neprestano govorilo, slobode i demokratije širom svijeta?"
Osim prava da dijele svoje prirodne resurse sa Sjedinjenim Američkim Državama, Ukrajina, satra Džonson, ne dobija ništa.
- Što u ovom sporazumu može realno spriječiti treću rusku invaziju? Ništa. Ako želimo spriječiti još Putinovih zločina, moramo imati dugoročnu, vjerodostojnu i iznad svega propisno finansiranu sigurnosnu garanciju za Ukrajinu - garancija koju će izdati Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD i svi zapadni saveznici - napisao je bivši premijer Velike Britanije.
Džonson je prošle godine više puta branio Trampa, kritikujući ono što je nazvao "zapadnom liberalnom inteligencijom" zbog njene zabrinutosti oko američkog predsjednika.
Džonson je takođe branio Trampovu objavu na društvenim mrežama ranije ove godine u kojoj je za rat optužio Volodimira Zelenskog, insistirajući da njegove riječi ne treba shvatati doslovno.

Džonson o Trampovom planu za mir: Što u njemu sprječava treću rusku invaziju?

Boris Džonson tvrdi da je pronašao uređaj za prisluškivanje u svom ličnom kupatilu u britanskom ministarstvu inostranih poslova, nakon što ga je koristio izraelski premijer Benjamin Netanjahu.
Bivši premijer Velike Britanije je naveo da je njegov bezbjednosni tim pronašao uređaje za prisluškivanje u toaletima nakon što je Netanjahu koristio objekte, prenosi Politiko.
Njih dvojica se se upoznala 2017. godine kada je Boris Džonson bio britanski ministar spoljnih poslova.
Tvrdnja je iznijeta u Džonsonovim memoarima „Unleashed” koji su objavljeni 10. oktobra. Odlomci su podijeljeni novinama Daily Telegraph.
- Tamo je Bibi proveo neko vrijeme, i to može biti slučajnost, a možda i ne, ali rečeno mi je da su kasnije, kada su redovno čistili bubice, pronašli uređaj za prisluškivanje u gromobranu - piše Džonson dok se prisjeća sastanak.
Telegraf je tražio od bivšeg premijera da li može da otkrije više detalja o tome šta se dogodilo, iako im je Džonson rekao: „Mislim da je sve što treba da znate o toj epizodi u knjizi“.
Politiko je 2019. izvestio da američka vlada vjeruje da je Izrael odgovoran za postavljanje uređaja za nadzor mobilnih telefona u blizini Bijele kuće i drugih osjetljivih lokacija u okolini Vašingtona.
Džonsonovi memoari su uzburkali javnost u Londonu i prije objavljivanja.
Bivši premijer, koga je sopstvena stranka zbacila sa funkcije 2022. godine, otkrio je detalje o zdravlju kraljice Elizabete II u njenoj posljednjoj godini i optužio francuskog predsjednika Emanuela Makrona da je pokušao da „kazni“ Ujedinjeno Kraljevstvo zbog napuštanja EU.

Boris Džonson: Netanjahu postavio bubice u moje kupatilo

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se Federalnoj službi bezbjednosti (FSB) daje ovlašćenje da isključi internet unutar zemlje, javlja danas Radio Slobodna Evropa.
Potpisan 20. februara, taj zakon je posljednji u nizu propisa koji pooštravaju mogućnost vlasti da ograniče vijesti i informacije unutar Rusije.
Nova mjera, koju su parlamentarci usvojili ranije ove sedmice, daje FSB ovlašćenje da zahtijeva od pružalaca internet usluga, mobilnih ili fiksnih, da isključe ili ograniče pristup u slučajevima "utvrđenim regulatornim pravnim aktima predsjednika Ruske Federacije".
Taj potez omogućava Putinu da lično odluči kada onlajn komunikaciju u zemlji ili u određenom regionu treba isključiti, bez obaveze da navede razlog.
Takođe, uklanja se svaka odgovornost pružalaca usluga za postupanje po takvom nalogu.
- Samo predsjednik može uvesti ograničenja - citiran je advokat i dugogodišnji internet aktivista Sarkis Darbinjan.
Predsjednički ukazi su, kako je naveo, jednostavniji od vladinih uredbi.
Ruske vlasti posljednjih mjeseci pokušavaju da pronađu načine da spriječe ukrajinske dronove da ulaze u ruski vazdušni prostor. U mnogim slučajevima dronovi koriste ruske podatkovne signale za let prema ciljevima, ponekad na velikim udaljenostima.
Vlasti su pojačale i pritisak na popularne internet alate, posebno na aplikacije za razmjenu poruka poput Vacap i Telegram.
Obe aplikacije su znatno usporene u okviru nastojanja vlade da podstakne Ruse da koriste aplikaciju Maks (Max), koju podržava država.
Prema jednom izvještaju, Telegram bi mogao biti u potpunosti blokiran od 1. aprila.
Ograničenja vezana za Telegram izazvala su negodovanje blogera koji pomno prate kretanja na ratištu u Ukrajini i prikupljaju sredstva za ruske jedinice. Telegram uveliko koriste i ruski vojnici raspoređeni na terenu.
Tehnološki regulator Roskomnadzor optužio je Telegram, koji je osnovao preduzetnik u egzilu Pavel Durov, za stvaranje tržišta za procurjele lične podatke ruskih građana.

Putin dao ovlašćenja FSB-u da isključi internet unutar zemlje

Hongkong predložio je da otkupi stanove vlasnika u stambenom kompleksu koji je zahvatio ogroman požar u novembru, kada je je poginulo više od 160 ljudi, saopštile su vlasti u subotu.
Ponuđene cijene iznosiće 8.000 hongkonških dolara (oko 869 eura) po kvadratu, bez plaćanja naknade za zemljište, odnosno 10.500 hongkonških dolara (oko 1.140 eura) po kvadratu za one koji tu naknadu plaćaju, saopštili su zvaničnici Ministarstva finansija ove azijske finansijske prestonice, piše Rojters.
- Vjerujemo da je predložena cijena dovoljna da pogođenim stanovnicima omogući preseljenje i obezbijedi dugoročno stanovanje - izjavio je Vong Vaj-lun, zamjenik sekretara za finansije Hongkonga.
Vlada je takođe ponudila program zamjene stanova za 4.600 pogođenih stanara, koji su živjeli u skoro 2.000 stambenih jedinica u kompleksu Vang Fuk Kort.
Ukupni trošak, procijenjen na 6,8 milijardi hongkonških dolara, biće umanjen za 2,8 milijardi hongkonških dolara zahvaljujući doprinosu iz fonda za pomoć, a mogao bi biti dodatno smanjen nakon što se uračuna isplata osiguranja, naveli su zvaničnici.

Hongkong planira otkup stanova uništenih u smrtonosnom požaru

Poznati crnogorski planinar Ćazim Fetahović danas je pao prilikom planinarenja na Hajli.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama saopštili su Portalu RTCG da je u toku pretraga terena.&nbsp;
- Službenici Uprave policije vrše potragu, radi se o nepristupačnom terenu, sa velikom količinom snijega - kazao je tužilac Aldin Kalač.
Načelnik rožajske policije Vladimir Delević rekao je da se potraga odvija otežano, zbog guste magle i lokalnog nevremena.
- Ekipe OB Rožaje, Služba zaštite i spasavanja Rožaje, granična policija Rožaje i članovi planinarskog društva Hajla su na terenu. Nadamo se najboljem i dajemo sve od sebe - rekao je Delević.

Tag: boris-dzonson

Bivši britanski premijer Džonson zatražio slanje neborbenih snaga u Ukrajinu

Boris Džonson zaradio milione funti od stranih vlada nakon odlaska s vlasti

Džonson o Trampovom planu za mir: Što u njemu sprječava treću rusku invaziju?

Boris Džonson: Netanjahu postavio bubice u moje kupatilo

Putin dao ovlašćenja FSB-u da isključi internet unutar zemlje

Hongkong planira otkup stanova uništenih u smrtonosnom požaru

Bivši britanski premijer Džonson zatražio slanje neborbenih snaga u Ukrajinu

Poznati crnogorski planinar Ćazim Fetahović pao prilikom uspona na Hajlu, u toku akcija spasavanja

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO