Ako zaista želite što prije da uđete u Evropsku uniju, onda državni interesi moraju imati prednost nad partijskim. Istovremeno, radite sve da se u društvo ne unosi nepotrebna napetost, a još manje neprijateljstvo. Fokusirajte se u potpunosti na pitanja koja su vezana za integraciju, usvajajte prvenstveno zakone koji su usklađeni sa evropskom legislativom, a rješavanje drugih pitanja, naročito onih koja dijele društvo i nijesu neophodna za završetak procesa ulaska zemlje u Uniju, ostavite za kasnije, kaže ambasador Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel kome uskoro ističe mandat.
Gandel je u intervjuu za Pobjedu rekao da mu je misija u Crnoj Gori bila najzanimljivije iskustvo od svih dosadašnjih diplomatskih misija u inostranstvu.
- Sreo sam se ovđe sa srdačnošću, sa ljudima vrlo slične mentalitetske bliskosti kao što je imamo mi, a politički je sve bilo izuzetno zanimljivo. Za vas novinare je uvijek interesantno kada se neđe nešto dešava i ima o čemu da se piše. Vrlo slično je i za nas diplomate, iako bih u vašem slučaju više pozdravio mir, razboritost i političku zrelost koja bi vodila ispunjenju strateških ciljeva u korist građana Crne Gore. Figurativno rečeno, veća politička „dosada“ bila bi veći dobitak za vašu zemlju. Znam da pri sadašnjem odnosu snaga u parlamentu, kao i u vezi sa aktivnostima drugih aktera na političkoj sceni, nije jednostavno ići direktno tim putem - naveo je Gandel.
Nakon isteka mandata vratiće se u domuninu, ali poručuje da želi ponovo da dođe u Crnu Goru, svejedno da li poslovno, privatno, na odmor, kod prijatelja ili na neki drugi način.
- Crna Gora mi je prirasla srcu. Iskreno želim da se vratim u zemlju koja je građanska, multietnička, multivjerska, evroatlantska, i uzevši u obzir brojna dešavanja u proteklom periodu želim naglasiti – i antifašistička. Crna Gora je bila prva koja je ustala protiv okupatora u Drugom svjetskom ratu, postala je svijetli primjer za sve nas i izgrađena je na antifašističkim temeljima i vrijednostima. Zato neka je vječna upravo takva Crna Gora - napomenuo je Gandel.
<h2>Više otvorenih pitanja na putu ka EU</h2>
On je konstatova da nije nerealn spoljnopolitički cilj Crne Gore da uđe u EU 2028. godine. Uspješno okončanje procesa, objašnjava Gandel, podrazumjeva mnogo tehničkih detalja koje treba ispuniti, "ali naravno riječ je i o političkom pitanju, koje na kraju može biti i komplikovanije od tehničkog dijela".&nbsp;
- Moja iskrena želja je da Crna Gora postane članica EU u što skorijem mogućem roku. Važno je u tom smislu i to što ostvarivanje tog cilja ima podršku i u redovima crnogorske opozicije, koja u parlamentu glasa za važne zakone - kazao je on.
Međutim, konstatuje da se u posljednjem periodu može vidjeti više otvorenih pitanja koja mogu ugroziti ostvarenje tog cilja. Jedno od njih je otpor mještana Botuna izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, što, kako kaže, ljudski razumije imajući u vidu njihova ranija iskustva sa izgradnjom obližnje fabrike aluminijuma, što se na kraju negativno odrazilo na kvalitet njihovog života i zdravlja.&nbsp;
- Ipak, izgradnja ovog postrojenja je danas neophodna za ulazak u EU i zatvaranje Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene. Želim da vjerujem da će nadležni zajedno sa mještanima Botuna brzo naći rješenje - kazao je Gandel.
Istovremeno ga zabrinjavaju određene tendencije koje imaju za cilj sticanje političkog uticaja u institucijama koje po zakonu ili u skladu sa evropskim pravilima moraju ostati nezavisne.&nbsp;
- Takva institucija je, na primjer, Centralna banka Crne Gore. Neophodno je takođe da zemlja ima funkcionalan Ustavni sud. Redovni parlamentarni izbori trebalo bi da se održe 2027. godine. Kada bih ja bio politički lider neke od vladajućih partija, sigurno bih učinio sve da zemlja zatvori sva poglavlja prema planu, dakle do kraja naredne godine, jer bi to za mene bili izuzetno vrijedni poeni pred izbore. Naravno, pod uslovom da samo deklarativno ne tvrdim kako želim ulazak u Uniju, a da mi je pravi cilj potpuno drugačiji - naglasio je Gandel.
Na pitanje kako komentariše uticaj koji Srpska pravoslavna crkva ima na sve segmente društvenog i političkog života Crne Gore, Gandel je rekao da Crkvu doživljava kao instituciju od koje očekuje da će se više baviti duhovnim, nego političkim pitanjima. U Crnoj Gori je, međutim, češće svjedok suprotne tendencije.&nbsp;
- Više puta bio sam prisutan kada su potezi poglavara Srpske pravoslavne crkve izazvali sumnje kod građana zemlje, kao i kod istoričara koji rade na osnovu činjenica i dokaza. Tu bih stavio tačku i ne bih dalje razvijao temu. Crna Gora je specifična po tome što nema svoju nacionalnu autokefalnu crkvu. Iz zakona proizilazi da u vašoj zemlji postoji sloboda vjeroispovjesti, pri čemu država nije vezana ni za jednu konkretnu crkvu. U Crnoj Gori nijedna religija niti vjerska zajednica nije „glavna“ niti „državna“. Na njenoj teritoriji žive ljudi različitih vjeroispovjesti, kao i ateisti. U vašem Ustavu takođe piše da je Crna Gora nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine. Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Iz karaktera Ustava jasno proizilazi da je Crna Gora sekularna, multietnička i multifunkcionalna država. Ustav kao najviši zakon države, što se u prenesenom smislu može označiti i kao svojevrsno „sveto pismo“, moraju poštovati i građani i bilo koja institucija - konstatovao je Gandel.
<h2>Slovačka i njena diplomatija zlatnim slovima upisane u crnogorsku istoriju</h2>
Slovački ambasador poručuje da iz Crne Gore nosi mnogo lijepih i dragocjenih uspomena, te da ostavlja brojne prijatelje i divne ljude koji će mu nedostajati. Zato se, kaže, ne može jednoznačno reći što je bio najveći doživljaj tokom njegovog mandata.
- Bilo je mnogo razgovora sa prijateljima, sa mudrim ljudima koje sam slučajno upoznao i sa kojima sam popričao, srdačnost i gostoprimstvo koje vas odlikuje, putovanja kroz prelijepu prirodu koju imate, bilo da je riječ o primorju ili vašim planinama, đe me posebno očarao Durmitorski prsten. Ogromnu zahvalnost osjećam i prema vašim ljekarima i visoko cijenim profesionalnost sa kojom sam se ovđe susreo. I tu bih mogao dalje da nabrajam - rekao je on.
Poseban osjećaj dobro obavljenog i korisnog posla ima zbog toga što je tokom posjete Petra Pellegrinija potpisan Memorandum o razumijevanju između Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Slovačke akademije nauka, kao i sporazum o akademskoj saradnji između Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Filozofskog fakulteta Prešovskog univerziteta u Prešovu. Riječ je, kaže Gandel, o dva važna dokumenta koji predstavljaju dalji korak u jačanju saradnje u naučnoj i akademskoj sferi, koja je od ogromnog značaja za razvoj svakog društva.
- Pored svega toga, do kraja života neću zaboraviti ni to što su ovog ljeta naše rukometašice do 17 godina ovđe osvojile titulu prvakinja Evrope. Za mene, kao ambasadora i velikog sportskog fana, to će zauvijek biti povezano sa tri posebna trenutka. Prvo, sa ponosom sam imao čast da našim đevojkama i stručnom štabu uručim zlatne medalje direktno na terenu. Drugo, istog dana sam gledao trijumfe dva tima koja su u mom srcu najbliža: Crne Gore, koja je osvojila bronzu, i Slovačke u zlatnom finalu. I treće, Crna Gora se ovim zlatnim slovima upisala u istoriju našeg sporta, jer smo prve medalje u ekipnim sportovima sa loptom od nastanka samostalne Slovačke republike osvojili upravo u Podgorici. Isto tako, kao što su se Slovačka i njena diplomatija zlatnim slovima upisale u vašu istoriju, onda kada su Miroslav Lajčak i František Lipka bili ključne figure u okviru referenduma o obnovi nezavisnosti državnosti Crne Gore. - istakao je ambasador.
Psebno je naglasio profesionalnost sa kojom su ljudi iz Rukometnog saveza Crne Gore organizovali Evropsko prvenstvo.&nbsp;
- Za mene lično velika je čast i mnogo mi znači to što Petra Kapisodu i Emira Bešliju mogu nazvati svojim bliskim prijateljima. Ovi ljudi su uradili ogroman posao na afirmaciji ne samo Crne Gore, već prije svega Podgorice, đe su odigrane sve utakmice - zaključio jke Gandel.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gandel: Želim da se vratim u zemlju koja je građanska i evroatlantska, neka je vječna antifašistička Crna Gora!

Gledati ambasadora Slovačke, Borisa Gandela, kako nakon himne njegove države - povodom nacionalnog praznika obilježavanja Dana nacionalnog ustanka i Dana Ustava, sa identičnim entuzijazmom pjeva himnu Crne Gore - od riječi do riječi, toliko me fasciniralo i rasplakalo da sam zaboravila uraditi ono što bi svako drugi ili bar svako mlađi uradio - podigla telefon i snimila tu meni toliko divnu scenu.
Znam da zvuči patetično - i da bi Antenin “glodur” rekao “a tebe je inače teško zaplakati”, ali je prosto mom ljudskom i političkom habitusu to zaista bio emotivan trenutak - a suze slatko-gorke. Dok je ambasador Slovačke, njegova ekselencija, gospodin Gandel pjevao crnogorsku himnu, ja sam istovremeno mislila i na to koliko je i diplomatskih i uopšte državnih (a tek lokalnih) zvaničnika moje (i njihove) države ne pjeva, ili jedva trpi ili ignoriše- a tek oni koji dok se intonira nemaju ni toliko pristojnosti da ne "namještaju sat". Radost koju je većni prisutnih(svako ne svima) priredio ambasdor Gandel -pomutila je gorčina ovih činjenica.
No nije to bilo jedino čime je slovački diplomata pokazao da je diplomatsku službu u Crnoj Gori obavljao i srcem i u najboljoj diplomatskoj tradiciji.
Nakon himni Slovačke, Crne Gore i EU, ambasador Gandel se po protokolu na engleskom jeziku obratio gostima pozdravljajući prisutne- a posebno se, budući se bliži kraj njegovog mandata, iznimno ljudski i toplo zahvalio svojim saradnicima tokom službe ovdje- slovačkim kolegama u Ambasadi- i posebno svojim crnogorskim saradnicima i osoblju.
Onda je sa engleskog prešao na crnogorski - sa sve “đe” i sa ne manje topline i entuzijazma govorio je o vezama Crne Gore i Slovačke - pasebno s početka ovog vijeka i uloge koju je diplomatija njegove države, kao članice Evropske unije, imala u referendumskom procesu u Crnoj Gori - i obanovljanju crnogorske nezavisnosti- čime smo zauvijek povezani.
Zatim je govorio o ostvarenim rezultatima u vrijeme njegovog manadata kao diplomatskog izaslanika u Crnoj Gori - kako je uživao i mimo politike - koliko mu je radosti priredila zlatna medalja kadetskih rukometašica Slovačke na prvenstvu u Crnoj Gori - i kako se radovao i crnogorskoj bronzi iako se potajno nadao finalu Slovačka - Crna Gora.
U jednom momentu za sebe rekao da je “kao ambasador Crne Gore...” formalno lapsus kojem smo se svi nasmijali, čak i aplaudirali - suštinski istina. Jer osim što je obećao da kraj njegovog mandata ne znači kraj njegovog odnosa sa Crnom Gorom, da će joj se vraćati i uvijek je promovisati, ambasador Gandel je poručio da je predsjednik Slovačke Peter Pellegrini tokom posjete Crnoj Gori rekao da će na sebe preuzeti ulogu “ambasadora Crne Gore na njenom putu za ulazak u EU”.
Ambasador Gandel je posebno podcrtao saradnju sa Fakultetom za crnogorski jezik i književnost (FCJK) - čime je pokazao i da veoma dobro razumije procese u zemlji u kojoj je diplomatski izaslanik i da jasno zna đe se nalazi jezgro koje radi na tome da Crna Gora bude članica EU koja istinski baštini vrijednosti moderne građanske države, koja baštini evropske vrijednosti.
Kao i svaki istinski prijatelj, osim što je tu da vas podrži - tu je i da bude neophodan korektivni faktor- onaj koji govori istinu- a ne samo laska i hrani zablude.
Ambasador Boris Gandel je poručio prisutnim predstavnicima crnogorske vlasti, a još više onima odsutnim kojima će se prenijeti: Crnoj Gori je mjesto u EU i oni će učiniti sve da pomognu u ostvarenju tog cilja - ali i Crna Gora mora odraditi svoj dio posla - Ustavni sud mora biti u punom kapacitetu i nezavisan, i druge institucije poput Centralne banke moraju biti nezavisne, mediji moraju biti slobodni i osigurana vladavina prava.
Za sam kraj ambasador Gandel naglasio je da želi da naglasi:
“Na kraju moram pomenuti i taj veliki autogol - podizanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. To je nedopustivo, ratni zločinci se ne mogu slaviti niti proglašavati herojima, ja takve ‘heroje' prezirem. Crna Gora u EU mora ući kao antifašistička - to je njena tradicija”.
Nadam će njegove riječi potpredsjednik Vlade Filip Ivanović prisutan i pozdravljen po imenu od strane ambasadora prenijeti svojim kolegama u vlasti. I da će i on i oni poruke shvatiti kako treba.
EU diplomate u Crnoj Gori na različite načine šalju neskrivene poruke da žele da nam pomognu da postanemo dio njihove porodice - sjećate li se nedavno njemačkog ambasdora, Petera Feltena kako je igrao “po crnogorski” u crnogorskoj nošnji sa mladićima i djevojkama na Cetinju.
I ambasador Boris Gandel nije jedini koji tečno pjeva crnogorsku himnu. I ambasdorica Češke Republike u Crnoj Gori -Janina Hřebíčková pjeva crnogorsku himnu, a u skladu sa tim, kao i Gandel, mnogo bolje nego neke druge diplomate iz redova naših zapadnih partnera poznaje istoriju i razumije političke i društvene procese ovdje i shodno tome intenzivno podražava evropski put Crne Gore. I uvijek vam je jasno da je njenoj ekselenciji, ambasadorici Hřebíčkovoj, kao i ambasodoru Slovačke - stalo, ne samo zato što im je to u opisu posla već, usuđujem se procijeniti - srcem.
Ovo je razlog za optimizam - jer oni rade sve što je do njih. Ali nije sve do njih - ponešto je i do nas!
PS:
Budući sam godinama živjela u Češkoj - toliko da posjedujem i češki rodni čislo(broj) sasvim sigurno se može reći da sam pristrasna kada je riječ o ambasadorici Hřebíčkovoj, jer je doživljavam kao svoju, ali ova bilješka i nije pisana sa namjerom da budem nepristrasna.
I, zamalo da zaboravim: "Da je vječna Slovačka i Crna Gora", tim je riječima ekselencija Gandel završio svoj govor.
E, pa - da su vječne!

Boris Gandel - ambasador Crne Gore

Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, zahvalio je ambasadoru Republike Slovačke, Borisu Gandelu, na višegodišnjoj konstruktivnoj saradnji i prijateljskom odnosu tokom obavljanja odgovorne diplomatske misije u Crnoj Gori.
- Crna Gora u Republici Slovačkoj od prvog dana ima pouzdanog partnera i prijatelja, na čiju podršku na evropskom putu računaju sve zemlje našeg regiona - istakao je Đukanović
On je dodao da današnji razgovor sa ambasadorom Gandelom, u kojem mu je uz zahvalnost poželio dalje uspjehe na ličnom i profesionalnom planu, potvrđuje snažne bilateralne odnose i prijateljstvo između Crne Gore i Slovačke.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1970087939255177494&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Đukanović – Gandel: Crna Gora u Slovačkoj od prvog dana ima pouzdanog partnera i prijatelja

Članstvo u Evropskoj uniji za Crnu Goru je logičan izbor, već duže vrijeme je lider u pristupnom procesu i ostvarenje zacrtanog cilja da 2028. godine postane članica tehnički je ostvariv, poručio je slovački ambasador u Crnoj Gori Boris Gandel u razgovoru za "Dan".
Na tom putu, kako je ocijenio, neophodno je izbjeći političke greške i propuste koji su se u prethodnom periodu prečesto dešavali i obezbijediti nacionalnu koheziju i jedinstvo. Kada je riječ o izazovima ka ostvarenju tog cilja, ambasador ukazuje na preširoku vladajuću koaliciju, zbog koje Crna Gora nekada nije podređena prioritetu, ali i na preispitivanje istorije, koje bi moglo da stane na put tom istorijskom cilju koji je na dohvat ruke.
– Crna Gora je već duže vrijeme lider u pristupnom procesu i iskreno joj i snažno želim da postane članica Evropske unije 2028. godine, kako je i zacrtala. U tom kontekstu želim naglasiti da je to tehnički moguće, ali da se moraju izbjeći nepotrebne političke greške i propusti, kojima smo prečesto svjedočili, naročito nakon što vam je pošlo za rukom da zatvorite određena poglavlja ili postignete neki drugi uspjeh – kazao je Boris Gandel.
Kako je ocijenio, iz preširoke vladajuće koalicije, koja, kako kaže, nije homogena, proizilazi da njen dio često djeluje kao da je članstvo u EU više neka nametnuta obaveza i marginalno pitanje, a ne duboko principijelni cilj.
– Najveći izazov za Crnu Goru u okviru pristupnog procesa biće da se izbori s tim i da sve podredi primarnom cilju, da najprije postane čvrsti dio Unije, a da se ostala pitanja, posebno ona kontroverzna koja dijele društvo, ostave po strani – navodi Gandel.
Upoređujući period kada je Slovačaka pristupala EU, s trenutnim procesom Crne Gore, Gandel navodi da su to dvije potpuno različite priče, što proizilazi iz više različitih faktora. Podsjeća da je Slovačka iskoristila svoju priliku što je kao zemlja kandidat mogla odmah započeti pregovore o pristupanju i u rekordno kratkom roku, od samo 34 mjeseca postala članica.
– Članstvo u EU za nas je bilo apsolutno ključno pitanje kojem smo sve podredili. Godinu dana prije nego što smo dobili poziv za otvaranje pregovora, bili smo svojevrsni autsajder Evrope zbog tadašnje vlasti Vladimira Mečiara, koja nas je dovela gotovo do međunarodne izolacije i niko u Briselu s nama nije ozbiljno računao, ni kada je riječ o EU, ni o NATO-u. Osjećali smo da nas vlast vuče ka Istoku, iako je verbalno deklarisala da smo okrenuti Zapadu. To je pokrenulo građane da na narednim parlamentarnim izborima glasaju za promjene, jer smo nakon Plišane revolucije istinski željeli da postanemo dio evroatlanskog svijeta. Zato smo tu političku promjenu u zemlji u potpunosti iskoristili, i tadašnji premijer je formirao široku koaliciju u kojoj su bile zastupljene sve stranke kojima je članstvo u EU i NATO bila strateški najvažnija prioritetna tema, dok su ostali ostali u opoziciji. Članstvu u tim strukturama podredili smo apsolutno sve, čak su i pojedinačni partijski interesi stavljeni po strani. Kada govorim o Slovačkoj i našem pristupu evropskoj integraciji, više me današnja situacija podsjeća na ono što trenutno vidimo u Albaniji. U političkom pristupu te zemlje jasno se osjeća želja za članstvom u EU. Tamo su se po tom pitanju posvetili veoma ozbiljno i doslovno svi vuku u istom pravcu, svjesni koliko je to važno za njihovu budućnost. Nažalost, toga u Crnoj Gori danas nema. Zato, ako postoji neko ko u konačnici može spriječiti Crnu Goru da postane članica Evropske unije, bilo 2028. ili kasnije, to mogu biti jedino crnogorski političari, koji potcjenjuju važnost tog cilja ili svjesno ne žele da vide Podgoricu kao dio velike evropske porodice – navodi Gandel.
<h2>Preispitivanje istorije komplikuje put ka EU</h2>
Ambasador ocjenjuje i da Crna Gora nepotrebno narušava svoj imidž države koja je izgrađena na antifašističkim vrijednostima.
- Crna Gora predstavlja pozitivan istorijski primjer za sve nas, bila je prva u regionu koja je tokom Drugog svjetskog rata, prije 84 godine, ustala oružjem protiv okupatora, što smo obilježili 13. jula. Vaša zemlja je izgrađena na antifašističkoj ideologiji, a, paradoksalno, danas smo svjedoci pokušaja preispitivanja istorije, veličanja ratnih zločinaca koji se predstavljaju kao heroji, iako su sarađivali s neprijateljem i kukavički ubijali nevine civile, žene, djecu i starce, pa čak ih i žive spaljivali u njihovim domovima. To su potezi koje međunarodna zajednica veoma osjetljivo doživljava, čak iako odmah ne reaguje, a koji vam u konačnom mogu ozbiljno zakomplikovati put ka članstvu u Uniju. Oni koji sistematski rade na tome, veoma dobro znaju kakve posljedice to može imati za Crnu Goru i zato postupaju upravo tako. To su stvari koje i decenijama kasnije dijele društvo, unose tenzije i nestabilnost, dok je vama danas potrebna nacionalna kohezija i jedinstvo kako biste ostvarili istorijski cilj koji vam je bukvalno nadohvat ruke – ističe Gandel.
Ipak, ističe da je članstvo u EU za Crnu Goru logičan izbor, napominjući da je iz toga niko ne izdvaja ili isključuje, već je dio Evrope kojoj je u interesu da se ujedini.
– Pogledajmo nedavnu prošlost, kada su postojale Jugoslavija i Čehoslovačka. Bili smo dio istog bloka, a ipak ste za nas tada bili neka vrsta uzora, primjer mjesta gdje postoji više slobode, za kojom smo i sami čeznuli. Nažalost, oružani sukobi na teritoriji bivše Jugoslavije su mnogo toga promijenili. Ipak, Crna Gora i dalje geografski pripada onamo gdje oduvijek bila. Zbog toga je potpuno prirodno očekivanje da se priključite zajednici zemalja koje dijele evroatlantske vrijednosti, jer upravo tu i pripadate, posebno nakon što ste se uspješno integrisali u najsnažniji sistem kolektivne bezbjednosti, NATO savez. Ogromna podrška građana Crne Gore članstvu u EU govori sama za sebe. Tako snažnu poruku ne može ignorisati nijedan odgovoran političar. Ulazak u EU će suštinski promjeniti kvalitet života i životni standard u Crnoj Gori. To govorim iz iskustva moje zemlje. Naravno, to se ne dešava preko noći, ali članstvo u ovom klubu donosi brojne prednosti. U okviru kohezionih politika možete očekivati značajna finansijska sredstva i podršku za izgradnju u unapređenje ključne infrastrukture. Za EU, članstvo Crne Gore, kao i Albanije, poslalo bi jasan signal euroskepticima koji tvrde da je proces proširenja mrtav i da su svi napori uzaludni. Evropa ima interes da se širi, a Slovačka je među najglasnijim zagovornicima tog procesa. Vjerujem da biste ovim korakom pozitivno podstakli i druge zemlje regiona da ubrzaju svoj put ka članstvu – kazao je ambasador.
<h2>Ekonomsko-trgovinska saradnja zaostaje za političkom</h2>
Kada je riječ o najslabijoj tački u odnosima Crne Gore i Slovačke, Gandel navodi ekonomsko-trgovinsku saradnju, koja "znatno zaostaje za političkom".
– Jedan od mojih ciljeva kada sam kao ambasador došau u Crnu Goru bio je unapređenje saradnje u oblasti ekonomije i trgovine. Iako je obim trgovinske razmjene porastao, moram sa žaljenem priznati da u tom segmentu nijesam postigao uspjeh kakvom sam se nadao. Tokom posjete predsjednika Slovačke, Petera Pelegrinija, organizovali smo biznis forum. Neki od projekata koji su proizašli s tog foruma su još uvijek otvoreni i volio bih da ih uspješno realizujemo. Ipak, moje dosadašnje iskustvo pokazuje da čak i najbolje namjere na kraju često ostanu nerealizovane. Nakon gotovo pet i po godina mog mandata, on se polako privodi kraju i iskreno želim mnogo uspjeha svom nasljedniku, posebno kada je riječ o unapređenju privredne saradnje. S druge strane, radi potpunosti, treba istaći i da su i mnoge moje kolege iz drugih država članica EU potvrdile da se u Crnoj Gori nije mnogo promijenilo kada su u pitanju uslovi za investitore i podrška razvoju međusobne trgovine. Dakle, očigledno je da imamo dosta prostora za napredak, kako vi, tako i mi – kazao je Gandel.
Kako je ocjenio Gandel, bilateralni odnosi i saradnja Crne Gore i Slovačke na veoma su visokom nivou, te navodi da se trenutno priprema niz posjeta s obje strane.
– To dodatno potvrđuje da se vodi aktivan i smislen dijalog. Tome svjedoči i posjeta našeg predsjednika Petra Pelegrinija Crnoj Gori, koja je realizovana krajem maja ove godine. Lično mi je zadovoljstvo što su se tokom mog mandata ostvarile čak dvije zvanične posjete na nivou šefova država, u julu 2021. u Slovačku je doputovao tadašnji predsjednik Milo Đukanović – istakao je ambasador.

Gandel: Dio političke elite svjesno ne želi da vidi Crnu Goru u EU

U prostorijama Opštine Tuzi, predsjednik Lindon Đeljaj dočekao je na sastanku ambasadora Slovačke, Nj.E. Borisa Gandela, saopšteno je iz Kabineta predsjednika opštine Tuzi.
&nbsp;Tokom sastanka, strane su razgovarale o bilateralnim odnosima između Crne Gore i Slovačke, kao i o razvojnim projektima koje Opština Tuzi realizuje.
Ambasador Slovačke je pohvalio napore Opštine Tuzi u oblasti razvoja i izrazio spremnost za saradnju u cilju realizacije zajedničkih projekata.

1250x600

1084x550

Đeljaj sa Gandelom: Slovačka će pomoći razvojne projektne opštine Tuzi

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković čestitao je Dan opštine Kotor predsjedniku Opštine Vladimiru Jokiću, predsjednici Skupštine opštine Maji Mršulji i svim građanima Kotora, kao i Dan opštine Tivat predsjedniku Opštine Željku Komnenoviću, predsjedniku Skupštine Miljanu Markoviću i svim građanima Tivta.
Nurković je kazao da Dan opštine Tivat simbolizuje zajedništvo, napredak i posvećenost razvoju ovog izuzetnog primorskog grada.
On je rekao da je Tivat danas prepoznat kao primjer modernog, uređenog i perspektivnog grada, koji uspješno spaja mediteranski duh, bogatu tradiciju i savremeni urbani razvoj. 
- Njegova kulturna raznolikost, otvorenost i stabilan razvoj čine ga jednim od najprivlačnijih mjesta na crnogorskom primorju. Neka ovaj praznik bude podstrek za dalji rad na unapređenju kvaliteta života, jačanju lokalne zajednice i čuvanju vrijednosti po kojima je Tivat prepoznat i cijenjen - istakao je Nurković.
U čestitki povodom Dana opštine Kotor, Nurković je naveo da se danas obilježava bogato kulturno nasljeđe, identitet i istorijski značaj ovog jedinstvenog grada.
- Kotor je dragulj Mediterana — grad čije su zidine, ulice i tradicija preživjele vjekove, ostajući vječni simbol istrajnosti, kulture i povezanosti čovjeka i mora. Njegov položaj, duhovnost i kulturna baština čine ga jednim od najprepoznatljivijih i najdragocjenijih mjesta u Crnoj Gori i regionu. Neka ovaj dan posluži kao podsjetnik na vrijednosti koje Kotor čine jedinstvenim i kao inspiracija da se zajedničkim snagama nastavi rad na očuvanju autentičnosti i unapređenju uslova života za sve Kotoranke i Kotorane - poručio je Nurković u čestitki.

Nurković: Tivat simbolizuje zajedništvo, napredak i posvećenost razvoju, Kotor dragulj Mediterana

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je, odlučujući o prijedlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 18. novembra, donijelo rješenje kojim je Petru Peroviću, produžen pritvor tri mjeseca, do 22. februara 2026.godine.&nbsp;
Okrivljenom je pritvor produžen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisa predmeta Perovićse sumnjiči da je 22. avgusta, na teritoriji opštine Bar, u vozilu marke „Golf“ držao 2.236,9 grama marihuane, upakovane u dvije PVC kese, a namijenjene daljoj prodaji.
Nakon što su ga policijski službenici zaustavili, okrivljeni je pobjegao i odbacio drogu pored puta, gdje je kasnije pronađena.
Prilikom pronalaska i hapšenja, od okrivljenog je oduzeta vaga za precizno mjerenje, novac u iznosu od 990 eura, dva mobilna telefona i vozilo kojim je upravljao.
Pritvor je okrivljenom produžen zbog opasnosti od bjekstva.&nbsp;
- Okrivljenom P.P. pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 24. avgusta, a produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda od 18. septembra ove godine - saopšteno je iz Vrhovnog suda.

Peroviću produžen pritvor tri mjeseca

&nbsp;Beranska policija izvršila je ciljani pretres kuće R.M. (54) u Andrijevici i kod njega pronašla tri komada vatrenog oružja, municiju i više od 500 komada tableta. Pronađeni su i oduzeti pištolj marke Luger, lovački karabin marke Crvena Zastava sa optičkim nišanom, pušku marke Carcano i 51 komad municije, sve u ilegalnom posjedu.&nbsp; Pored oružja i municije, kod R.M. su pretresom pronađena 552 komada tableta koje se nalaze na spisku opijata, bez medicinske dokumentacije.&nbsp; - Po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, protiv R.M. će nakon sprovedenih vještačenja, biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - navedeno je u saopštenju Uprave policije. Takođe, protiv R.M. će, u odnosu na pronađene tablete, po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121111132_81cd3c34cfbe37e767a589a11296244bfcedbe51f1125a02f7833f72d2a14867.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121111132_81cd3c34cfbe37e767a589a11296244bfcedbe51f1125a02f7833f72d2a14867" data-rendition-name="original" width="1010" height="1280" loading="lazy" alt="Oduzeto oružje i municija"> </figure>  - Službenici Uprave policije su u jučerašnjim represivnim aktivnostima na očuvanju stabilnog bezbjednosnog ambijenta i pružanju efikasnog odgovora na sve oblike kriminaliteta, u južnoj i sjevernoj regiji zaplijenili 15 komada vatrenog oružja, oko 400 komada munciije, i preko 500 komada tableta sa liste opijata - kazali su u policiji.

Andrijevica: Oduzeti dvije puške, pištolj, municija i više od 550 komada tableta, krivična prijava protiv jedne osobe

Centar za ženska prava počinje realizaciju edukativnih projekcija dokumentarnog filma "Lavanda", koje će biti praćene interaktivnim razgovorima sa učenicima/cama, studentima/tkinjama, roditeljima, predstavnicima/cama lokalne samouprave, nastavnicima/cama, nevladinim organizacijama i drugim zainteresovanim stranama, koje će imati mogućnost da u neformalnoj atmosferi postavljaju pitanja i diskutuju o ovoj temi u lokalnim sredinama i školama širom Crne Gore.
Prva projekcija filma biće održana u Podgorici u ponedjeljak, 24. novembra u 19 sati, u CKZ „Ribnica“. 
- Dokumentarni film Lavanda otvara važan dijalog o seksualnom nasilju, traumi i procesu iscjeljenja – temama o kojima se često ćuti, a koje su od ključnog značaja za stvaranje sigurnijeg, pravednijeg i empatičnijeg društva - kazali su iz Centra za ženska prava.
U Centru ističu da im je posebno važno da mladima i široj zajednici omoguće prostor za razgovor, edukaciju i podršku.
- Zato će nakon projekcije uslijediti interaktivna diskusija sa ekspertkinjama: Matejoj Raičković – rediteljkom filma Lavanda, Majom Raičević – izvršnom direktorkom Centra za ženska prava, Anom Jaredić – psihološkinjom Centra za ženska prava i Snežanom Vujović – šeficom Grupe za suzbijanje maloljetničke delinkvencije i nasilja u porodici i predsjednicpm Operativnog tima za borbu nasilja u porodici i nasilja nad ženama - navode u najavi.
U Centru za ženska prava kažu da ovo nije samo filmska projekcija, već i važan korak ka edukaciji o prevenciji nasilja, osnaživanju mladih i izgradnji kulture podrške, razumijevanja i solidarnosti.
Projekcija filma realizuje se u okviru projekta „Angažovana zajednica za rodno ravnopravno i sigurno društvo“, koji sprovodi Centar za ženska prava uz podršku Ministarstva vanjskih i evropskih poslova, odbrane, razvojne saradnje i vanjske trgovine Velikog Vojvodstva Luksemburg.

"Lavanda" u ponedjeljak u CKZ "Ribnica": Važan korak ka edukaciji o prevenciji nasilja i osnaživanju mladih

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Jedna osoba povrijeđena je u padu lifta u zgradi u centru Podgorice.
To je Portalu ETV potvrdio šef Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
- Povrijeđeni je izvučen iz lifta i prebačen vozilom hitne pomoći radi pružanja medicinske pomoći - kazao nam je Bojanović.
Uzrok pada lifta još nije poznat.

Tag: boris-gandel