Ako zaista želite što prije da uđete u Evropsku uniju, onda državni interesi moraju imati prednost nad partijskim. Istovremeno, radite sve da se u društvo ne unosi nepotrebna napetost, a još manje neprijateljstvo. Fokusirajte se u potpunosti na pitanja koja su vezana za integraciju, usvajajte prvenstveno zakone koji su usklađeni sa evropskom legislativom, a rješavanje drugih pitanja, naročito onih koja dijele društvo i nijesu neophodna za završetak procesa ulaska zemlje u Uniju, ostavite za kasnije, kaže ambasador Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel kome uskoro ističe mandat.
Gandel je u intervjuu za Pobjedu rekao da mu je misija u Crnoj Gori bila najzanimljivije iskustvo od svih dosadašnjih diplomatskih misija u inostranstvu.
- Sreo sam se ovđe sa srdačnošću, sa ljudima vrlo slične mentalitetske bliskosti kao što je imamo mi, a politički je sve bilo izuzetno zanimljivo. Za vas novinare je uvijek interesantno kada se neđe nešto dešava i ima o čemu da se piše. Vrlo slično je i za nas diplomate, iako bih u vašem slučaju više pozdravio mir, razboritost i političku zrelost koja bi vodila ispunjenju strateških ciljeva u korist građana Crne Gore. Figurativno rečeno, veća politička „dosada“ bila bi veći dobitak za vašu zemlju. Znam da pri sadašnjem odnosu snaga u parlamentu, kao i u vezi sa aktivnostima drugih aktera na političkoj sceni, nije jednostavno ići direktno tim putem - naveo je Gandel.
Nakon isteka mandata vratiće se u domuninu, ali poručuje da želi ponovo da dođe u Crnu Goru, svejedno da li poslovno, privatno, na odmor, kod prijatelja ili na neki drugi način.
- Crna Gora mi je prirasla srcu. Iskreno želim da se vratim u zemlju koja je građanska, multietnička, multivjerska, evroatlantska, i uzevši u obzir brojna dešavanja u proteklom periodu želim naglasiti – i antifašistička. Crna Gora je bila prva koja je ustala protiv okupatora u Drugom svjetskom ratu, postala je svijetli primjer za sve nas i izgrađena je na antifašističkim temeljima i vrijednostima. Zato neka je vječna upravo takva Crna Gora - napomenuo je Gandel.
<h2>Više otvorenih pitanja na putu ka EU</h2>
On je konstatova da nije nerealn spoljnopolitički cilj Crne Gore da uđe u EU 2028. godine. Uspješno okončanje procesa, objašnjava Gandel, podrazumjeva mnogo tehničkih detalja koje treba ispuniti, "ali naravno riječ je i o političkom pitanju, koje na kraju može biti i komplikovanije od tehničkog dijela".&nbsp;
- Moja iskrena želja je da Crna Gora postane članica EU u što skorijem mogućem roku. Važno je u tom smislu i to što ostvarivanje tog cilja ima podršku i u redovima crnogorske opozicije, koja u parlamentu glasa za važne zakone - kazao je on.
Međutim, konstatuje da se u posljednjem periodu može vidjeti više otvorenih pitanja koja mogu ugroziti ostvarenje tog cilja. Jedno od njih je otpor mještana Botuna izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, što, kako kaže, ljudski razumije imajući u vidu njihova ranija iskustva sa izgradnjom obližnje fabrike aluminijuma, što se na kraju negativno odrazilo na kvalitet njihovog života i zdravlja.&nbsp;
- Ipak, izgradnja ovog postrojenja je danas neophodna za ulazak u EU i zatvaranje Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene. Želim da vjerujem da će nadležni zajedno sa mještanima Botuna brzo naći rješenje - kazao je Gandel.
Istovremeno ga zabrinjavaju određene tendencije koje imaju za cilj sticanje političkog uticaja u institucijama koje po zakonu ili u skladu sa evropskim pravilima moraju ostati nezavisne.&nbsp;
- Takva institucija je, na primjer, Centralna banka Crne Gore. Neophodno je takođe da zemlja ima funkcionalan Ustavni sud. Redovni parlamentarni izbori trebalo bi da se održe 2027. godine. Kada bih ja bio politički lider neke od vladajućih partija, sigurno bih učinio sve da zemlja zatvori sva poglavlja prema planu, dakle do kraja naredne godine, jer bi to za mene bili izuzetno vrijedni poeni pred izbore. Naravno, pod uslovom da samo deklarativno ne tvrdim kako želim ulazak u Uniju, a da mi je pravi cilj potpuno drugačiji - naglasio je Gandel.
Na pitanje kako komentariše uticaj koji Srpska pravoslavna crkva ima na sve segmente društvenog i političkog života Crne Gore, Gandel je rekao da Crkvu doživljava kao instituciju od koje očekuje da će se više baviti duhovnim, nego političkim pitanjima. U Crnoj Gori je, međutim, češće svjedok suprotne tendencije.&nbsp;
- Više puta bio sam prisutan kada su potezi poglavara Srpske pravoslavne crkve izazvali sumnje kod građana zemlje, kao i kod istoričara koji rade na osnovu činjenica i dokaza. Tu bih stavio tačku i ne bih dalje razvijao temu. Crna Gora je specifična po tome što nema svoju nacionalnu autokefalnu crkvu. Iz zakona proizilazi da u vašoj zemlji postoji sloboda vjeroispovjesti, pri čemu država nije vezana ni za jednu konkretnu crkvu. U Crnoj Gori nijedna religija niti vjerska zajednica nije „glavna“ niti „državna“. Na njenoj teritoriji žive ljudi različitih vjeroispovjesti, kao i ateisti. U vašem Ustavu takođe piše da je Crna Gora nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine. Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Iz karaktera Ustava jasno proizilazi da je Crna Gora sekularna, multietnička i multifunkcionalna država. Ustav kao najviši zakon države, što se u prenesenom smislu može označiti i kao svojevrsno „sveto pismo“, moraju poštovati i građani i bilo koja institucija - konstatovao je Gandel.
<h2>Slovačka i njena diplomatija zlatnim slovima upisane u crnogorsku istoriju</h2>
Slovački ambasador poručuje da iz Crne Gore nosi mnogo lijepih i dragocjenih uspomena, te da ostavlja brojne prijatelje i divne ljude koji će mu nedostajati. Zato se, kaže, ne može jednoznačno reći što je bio najveći doživljaj tokom njegovog mandata.
- Bilo je mnogo razgovora sa prijateljima, sa mudrim ljudima koje sam slučajno upoznao i sa kojima sam popričao, srdačnost i gostoprimstvo koje vas odlikuje, putovanja kroz prelijepu prirodu koju imate, bilo da je riječ o primorju ili vašim planinama, đe me posebno očarao Durmitorski prsten. Ogromnu zahvalnost osjećam i prema vašim ljekarima i visoko cijenim profesionalnost sa kojom sam se ovđe susreo. I tu bih mogao dalje da nabrajam - rekao je on.
Poseban osjećaj dobro obavljenog i korisnog posla ima zbog toga što je tokom posjete Petra Pellegrinija potpisan Memorandum o razumijevanju između Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Slovačke akademije nauka, kao i sporazum o akademskoj saradnji između Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Filozofskog fakulteta Prešovskog univerziteta u Prešovu. Riječ je, kaže Gandel, o dva važna dokumenta koji predstavljaju dalji korak u jačanju saradnje u naučnoj i akademskoj sferi, koja je od ogromnog značaja za razvoj svakog društva.
- Pored svega toga, do kraja života neću zaboraviti ni to što su ovog ljeta naše rukometašice do 17 godina ovđe osvojile titulu prvakinja Evrope. Za mene, kao ambasadora i velikog sportskog fana, to će zauvijek biti povezano sa tri posebna trenutka. Prvo, sa ponosom sam imao čast da našim đevojkama i stručnom štabu uručim zlatne medalje direktno na terenu. Drugo, istog dana sam gledao trijumfe dva tima koja su u mom srcu najbliža: Crne Gore, koja je osvojila bronzu, i Slovačke u zlatnom finalu. I treće, Crna Gora se ovim zlatnim slovima upisala u istoriju našeg sporta, jer smo prve medalje u ekipnim sportovima sa loptom od nastanka samostalne Slovačke republike osvojili upravo u Podgorici. Isto tako, kao što su se Slovačka i njena diplomatija zlatnim slovima upisale u vašu istoriju, onda kada su Miroslav Lajčak i František Lipka bili ključne figure u okviru referenduma o obnovi nezavisnosti državnosti Crne Gore. - istakao je ambasador.
Psebno je naglasio profesionalnost sa kojom su ljudi iz Rukometnog saveza Crne Gore organizovali Evropsko prvenstvo.&nbsp;
- Za mene lično velika je čast i mnogo mi znači to što Petra Kapisodu i Emira Bešliju mogu nazvati svojim bliskim prijateljima. Ovi ljudi su uradili ogroman posao na afirmaciji ne samo Crne Gore, već prije svega Podgorice, đe su odigrane sve utakmice - zaključio jke Gandel.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gandel: Želim da se vratim u zemlju koja je građanska i evroatlantska, neka je vječna antifašistička Crna Gora!

Gledati ambasadora Slovačke, Borisa Gandela, kako nakon himne njegove države - povodom nacionalnog praznika obilježavanja Dana nacionalnog ustanka i Dana Ustava, sa identičnim entuzijazmom pjeva himnu Crne Gore - od riječi do riječi, toliko me fasciniralo i rasplakalo da sam zaboravila uraditi ono što bi svako drugi ili bar svako mlađi uradio - podigla telefon i snimila tu meni toliko divnu scenu.
Znam da zvuči patetično - i da bi Antenin “glodur” rekao “a tebe je inače teško zaplakati”, ali je prosto mom ljudskom i političkom habitusu to zaista bio emotivan trenutak - a suze slatko-gorke. Dok je ambasador Slovačke, njegova ekselencija, gospodin Gandel pjevao crnogorsku himnu, ja sam istovremeno mislila i na to koliko je i diplomatskih i uopšte državnih (a tek lokalnih) zvaničnika moje (i njihove) države ne pjeva, ili jedva trpi ili ignoriše- a tek oni koji dok se intonira nemaju ni toliko pristojnosti da ne "namještaju sat". Radost koju je većni prisutnih(svako ne svima) priredio ambasdor Gandel -pomutila je gorčina ovih činjenica.
No nije to bilo jedino čime je slovački diplomata pokazao da je diplomatsku službu u Crnoj Gori obavljao i srcem i u najboljoj diplomatskoj tradiciji.
Nakon himni Slovačke, Crne Gore i EU, ambasador Gandel se po protokolu na engleskom jeziku obratio gostima pozdravljajući prisutne- a posebno se, budući se bliži kraj njegovog mandata, iznimno ljudski i toplo zahvalio svojim saradnicima tokom službe ovdje- slovačkim kolegama u Ambasadi- i posebno svojim crnogorskim saradnicima i osoblju.
Onda je sa engleskog prešao na crnogorski - sa sve “đe” i sa ne manje topline i entuzijazma govorio je o vezama Crne Gore i Slovačke - pasebno s početka ovog vijeka i uloge koju je diplomatija njegove države, kao članice Evropske unije, imala u referendumskom procesu u Crnoj Gori - i obanovljanju crnogorske nezavisnosti- čime smo zauvijek povezani.
Zatim je govorio o ostvarenim rezultatima u vrijeme njegovog manadata kao diplomatskog izaslanika u Crnoj Gori - kako je uživao i mimo politike - koliko mu je radosti priredila zlatna medalja kadetskih rukometašica Slovačke na prvenstvu u Crnoj Gori - i kako se radovao i crnogorskoj bronzi iako se potajno nadao finalu Slovačka - Crna Gora.
U jednom momentu za sebe rekao da je “kao ambasador Crne Gore...” formalno lapsus kojem smo se svi nasmijali, čak i aplaudirali - suštinski istina. Jer osim što je obećao da kraj njegovog mandata ne znači kraj njegovog odnosa sa Crnom Gorom, da će joj se vraćati i uvijek je promovisati, ambasador Gandel je poručio da je predsjednik Slovačke Peter Pellegrini tokom posjete Crnoj Gori rekao da će na sebe preuzeti ulogu “ambasadora Crne Gore na njenom putu za ulazak u EU”.
Ambasador Gandel je posebno podcrtao saradnju sa Fakultetom za crnogorski jezik i književnost (FCJK) - čime je pokazao i da veoma dobro razumije procese u zemlji u kojoj je diplomatski izaslanik i da jasno zna đe se nalazi jezgro koje radi na tome da Crna Gora bude članica EU koja istinski baštini vrijednosti moderne građanske države, koja baštini evropske vrijednosti.
Kao i svaki istinski prijatelj, osim što je tu da vas podrži - tu je i da bude neophodan korektivni faktor- onaj koji govori istinu- a ne samo laska i hrani zablude.
Ambasador Boris Gandel je poručio prisutnim predstavnicima crnogorske vlasti, a još više onima odsutnim kojima će se prenijeti: Crnoj Gori je mjesto u EU i oni će učiniti sve da pomognu u ostvarenju tog cilja - ali i Crna Gora mora odraditi svoj dio posla - Ustavni sud mora biti u punom kapacitetu i nezavisan, i druge institucije poput Centralne banke moraju biti nezavisne, mediji moraju biti slobodni i osigurana vladavina prava.
Za sam kraj ambasador Gandel naglasio je da želi da naglasi:
“Na kraju moram pomenuti i taj veliki autogol - podizanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. To je nedopustivo, ratni zločinci se ne mogu slaviti niti proglašavati herojima, ja takve ‘heroje' prezirem. Crna Gora u EU mora ući kao antifašistička - to je njena tradicija”.
Nadam će njegove riječi potpredsjednik Vlade Filip Ivanović prisutan i pozdravljen po imenu od strane ambasadora prenijeti svojim kolegama u vlasti. I da će i on i oni poruke shvatiti kako treba.
EU diplomate u Crnoj Gori na različite načine šalju neskrivene poruke da žele da nam pomognu da postanemo dio njihove porodice - sjećate li se nedavno njemačkog ambasdora, Petera Feltena kako je igrao “po crnogorski” u crnogorskoj nošnji sa mladićima i djevojkama na Cetinju.
I ambasador Boris Gandel nije jedini koji tečno pjeva crnogorsku himnu. I ambasdorica Češke Republike u Crnoj Gori -Janina Hřebíčková pjeva crnogorsku himnu, a u skladu sa tim, kao i Gandel, mnogo bolje nego neke druge diplomate iz redova naših zapadnih partnera poznaje istoriju i razumije političke i društvene procese ovdje i shodno tome intenzivno podražava evropski put Crne Gore. I uvijek vam je jasno da je njenoj ekselenciji, ambasadorici Hřebíčkovoj, kao i ambasodoru Slovačke - stalo, ne samo zato što im je to u opisu posla već, usuđujem se procijeniti - srcem.
Ovo je razlog za optimizam - jer oni rade sve što je do njih. Ali nije sve do njih - ponešto je i do nas!
PS:
Budući sam godinama živjela u Češkoj - toliko da posjedujem i češki rodni čislo(broj) sasvim sigurno se može reći da sam pristrasna kada je riječ o ambasadorici Hřebíčkovoj, jer je doživljavam kao svoju, ali ova bilješka i nije pisana sa namjerom da budem nepristrasna.
I, zamalo da zaboravim: "Da je vječna Slovačka i Crna Gora", tim je riječima ekselencija Gandel završio svoj govor.
E, pa - da su vječne!

Boris Gandel - ambasador Crne Gore

Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, zahvalio je ambasadoru Republike Slovačke, Borisu Gandelu, na višegodišnjoj konstruktivnoj saradnji i prijateljskom odnosu tokom obavljanja odgovorne diplomatske misije u Crnoj Gori.
- Crna Gora u Republici Slovačkoj od prvog dana ima pouzdanog partnera i prijatelja, na čiju podršku na evropskom putu računaju sve zemlje našeg regiona - istakao je Đukanović
On je dodao da današnji razgovor sa ambasadorom Gandelom, u kojem mu je uz zahvalnost poželio dalje uspjehe na ličnom i profesionalnom planu, potvrđuje snažne bilateralne odnose i prijateljstvo između Crne Gore i Slovačke.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1970087939255177494&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Đukanović – Gandel: Crna Gora u Slovačkoj od prvog dana ima pouzdanog partnera i prijatelja

Članstvo u Evropskoj uniji za Crnu Goru je logičan izbor, već duže vrijeme je lider u pristupnom procesu i ostvarenje zacrtanog cilja da 2028. godine postane članica tehnički je ostvariv, poručio je slovački ambasador u Crnoj Gori Boris Gandel u razgovoru za "Dan".
Na tom putu, kako je ocijenio, neophodno je izbjeći političke greške i propuste koji su se u prethodnom periodu prečesto dešavali i obezbijediti nacionalnu koheziju i jedinstvo. Kada je riječ o izazovima ka ostvarenju tog cilja, ambasador ukazuje na preširoku vladajuću koaliciju, zbog koje Crna Gora nekada nije podređena prioritetu, ali i na preispitivanje istorije, koje bi moglo da stane na put tom istorijskom cilju koji je na dohvat ruke.
– Crna Gora je već duže vrijeme lider u pristupnom procesu i iskreno joj i snažno želim da postane članica Evropske unije 2028. godine, kako je i zacrtala. U tom kontekstu želim naglasiti da je to tehnički moguće, ali da se moraju izbjeći nepotrebne političke greške i propusti, kojima smo prečesto svjedočili, naročito nakon što vam je pošlo za rukom da zatvorite određena poglavlja ili postignete neki drugi uspjeh – kazao je Boris Gandel.
Kako je ocijenio, iz preširoke vladajuće koalicije, koja, kako kaže, nije homogena, proizilazi da njen dio često djeluje kao da je članstvo u EU više neka nametnuta obaveza i marginalno pitanje, a ne duboko principijelni cilj.
– Najveći izazov za Crnu Goru u okviru pristupnog procesa biće da se izbori s tim i da sve podredi primarnom cilju, da najprije postane čvrsti dio Unije, a da se ostala pitanja, posebno ona kontroverzna koja dijele društvo, ostave po strani – navodi Gandel.
Upoređujući period kada je Slovačaka pristupala EU, s trenutnim procesom Crne Gore, Gandel navodi da su to dvije potpuno različite priče, što proizilazi iz više različitih faktora. Podsjeća da je Slovačka iskoristila svoju priliku što je kao zemlja kandidat mogla odmah započeti pregovore o pristupanju i u rekordno kratkom roku, od samo 34 mjeseca postala članica.
– Članstvo u EU za nas je bilo apsolutno ključno pitanje kojem smo sve podredili. Godinu dana prije nego što smo dobili poziv za otvaranje pregovora, bili smo svojevrsni autsajder Evrope zbog tadašnje vlasti Vladimira Mečiara, koja nas je dovela gotovo do međunarodne izolacije i niko u Briselu s nama nije ozbiljno računao, ni kada je riječ o EU, ni o NATO-u. Osjećali smo da nas vlast vuče ka Istoku, iako je verbalno deklarisala da smo okrenuti Zapadu. To je pokrenulo građane da na narednim parlamentarnim izborima glasaju za promjene, jer smo nakon Plišane revolucije istinski željeli da postanemo dio evroatlanskog svijeta. Zato smo tu političku promjenu u zemlji u potpunosti iskoristili, i tadašnji premijer je formirao široku koaliciju u kojoj su bile zastupljene sve stranke kojima je članstvo u EU i NATO bila strateški najvažnija prioritetna tema, dok su ostali ostali u opoziciji. Članstvu u tim strukturama podredili smo apsolutno sve, čak su i pojedinačni partijski interesi stavljeni po strani. Kada govorim o Slovačkoj i našem pristupu evropskoj integraciji, više me današnja situacija podsjeća na ono što trenutno vidimo u Albaniji. U političkom pristupu te zemlje jasno se osjeća želja za članstvom u EU. Tamo su se po tom pitanju posvetili veoma ozbiljno i doslovno svi vuku u istom pravcu, svjesni koliko je to važno za njihovu budućnost. Nažalost, toga u Crnoj Gori danas nema. Zato, ako postoji neko ko u konačnici može spriječiti Crnu Goru da postane članica Evropske unije, bilo 2028. ili kasnije, to mogu biti jedino crnogorski političari, koji potcjenjuju važnost tog cilja ili svjesno ne žele da vide Podgoricu kao dio velike evropske porodice – navodi Gandel.
<h2>Preispitivanje istorije komplikuje put ka EU</h2>
Ambasador ocjenjuje i da Crna Gora nepotrebno narušava svoj imidž države koja je izgrađena na antifašističkim vrijednostima.
- Crna Gora predstavlja pozitivan istorijski primjer za sve nas, bila je prva u regionu koja je tokom Drugog svjetskog rata, prije 84 godine, ustala oružjem protiv okupatora, što smo obilježili 13. jula. Vaša zemlja je izgrađena na antifašističkoj ideologiji, a, paradoksalno, danas smo svjedoci pokušaja preispitivanja istorije, veličanja ratnih zločinaca koji se predstavljaju kao heroji, iako su sarađivali s neprijateljem i kukavički ubijali nevine civile, žene, djecu i starce, pa čak ih i žive spaljivali u njihovim domovima. To su potezi koje međunarodna zajednica veoma osjetljivo doživljava, čak iako odmah ne reaguje, a koji vam u konačnom mogu ozbiljno zakomplikovati put ka članstvu u Uniju. Oni koji sistematski rade na tome, veoma dobro znaju kakve posljedice to može imati za Crnu Goru i zato postupaju upravo tako. To su stvari koje i decenijama kasnije dijele društvo, unose tenzije i nestabilnost, dok je vama danas potrebna nacionalna kohezija i jedinstvo kako biste ostvarili istorijski cilj koji vam je bukvalno nadohvat ruke – ističe Gandel.
Ipak, ističe da je članstvo u EU za Crnu Goru logičan izbor, napominjući da je iz toga niko ne izdvaja ili isključuje, već je dio Evrope kojoj je u interesu da se ujedini.
– Pogledajmo nedavnu prošlost, kada su postojale Jugoslavija i Čehoslovačka. Bili smo dio istog bloka, a ipak ste za nas tada bili neka vrsta uzora, primjer mjesta gdje postoji više slobode, za kojom smo i sami čeznuli. Nažalost, oružani sukobi na teritoriji bivše Jugoslavije su mnogo toga promijenili. Ipak, Crna Gora i dalje geografski pripada onamo gdje oduvijek bila. Zbog toga je potpuno prirodno očekivanje da se priključite zajednici zemalja koje dijele evroatlantske vrijednosti, jer upravo tu i pripadate, posebno nakon što ste se uspješno integrisali u najsnažniji sistem kolektivne bezbjednosti, NATO savez. Ogromna podrška građana Crne Gore članstvu u EU govori sama za sebe. Tako snažnu poruku ne može ignorisati nijedan odgovoran političar. Ulazak u EU će suštinski promjeniti kvalitet života i životni standard u Crnoj Gori. To govorim iz iskustva moje zemlje. Naravno, to se ne dešava preko noći, ali članstvo u ovom klubu donosi brojne prednosti. U okviru kohezionih politika možete očekivati značajna finansijska sredstva i podršku za izgradnju u unapređenje ključne infrastrukture. Za EU, članstvo Crne Gore, kao i Albanije, poslalo bi jasan signal euroskepticima koji tvrde da je proces proširenja mrtav i da su svi napori uzaludni. Evropa ima interes da se širi, a Slovačka je među najglasnijim zagovornicima tog procesa. Vjerujem da biste ovim korakom pozitivno podstakli i druge zemlje regiona da ubrzaju svoj put ka članstvu – kazao je ambasador.
<h2>Ekonomsko-trgovinska saradnja zaostaje za političkom</h2>
Kada je riječ o najslabijoj tački u odnosima Crne Gore i Slovačke, Gandel navodi ekonomsko-trgovinsku saradnju, koja "znatno zaostaje za političkom".
– Jedan od mojih ciljeva kada sam kao ambasador došau u Crnu Goru bio je unapređenje saradnje u oblasti ekonomije i trgovine. Iako je obim trgovinske razmjene porastao, moram sa žaljenem priznati da u tom segmentu nijesam postigao uspjeh kakvom sam se nadao. Tokom posjete predsjednika Slovačke, Petera Pelegrinija, organizovali smo biznis forum. Neki od projekata koji su proizašli s tog foruma su još uvijek otvoreni i volio bih da ih uspješno realizujemo. Ipak, moje dosadašnje iskustvo pokazuje da čak i najbolje namjere na kraju često ostanu nerealizovane. Nakon gotovo pet i po godina mog mandata, on se polako privodi kraju i iskreno želim mnogo uspjeha svom nasljedniku, posebno kada je riječ o unapređenju privredne saradnje. S druge strane, radi potpunosti, treba istaći i da su i mnoge moje kolege iz drugih država članica EU potvrdile da se u Crnoj Gori nije mnogo promijenilo kada su u pitanju uslovi za investitore i podrška razvoju međusobne trgovine. Dakle, očigledno je da imamo dosta prostora za napredak, kako vi, tako i mi – kazao je Gandel.
Kako je ocjenio Gandel, bilateralni odnosi i saradnja Crne Gore i Slovačke na veoma su visokom nivou, te navodi da se trenutno priprema niz posjeta s obje strane.
– To dodatno potvrđuje da se vodi aktivan i smislen dijalog. Tome svjedoči i posjeta našeg predsjednika Petra Pelegrinija Crnoj Gori, koja je realizovana krajem maja ove godine. Lično mi je zadovoljstvo što su se tokom mog mandata ostvarile čak dvije zvanične posjete na nivou šefova država, u julu 2021. u Slovačku je doputovao tadašnji predsjednik Milo Đukanović – istakao je ambasador.

Gandel: Dio političke elite svjesno ne želi da vidi Crnu Goru u EU

U prostorijama Opštine Tuzi, predsjednik Lindon Đeljaj dočekao je na sastanku ambasadora Slovačke, Nj.E. Borisa Gandela, saopšteno je iz Kabineta predsjednika opštine Tuzi.
&nbsp;Tokom sastanka, strane su razgovarale o bilateralnim odnosima između Crne Gore i Slovačke, kao i o razvojnim projektima koje Opština Tuzi realizuje.
Ambasador Slovačke je pohvalio napore Opštine Tuzi u oblasti razvoja i izrazio spremnost za saradnju u cilju realizacije zajedničkih projekata.

1250x600

1084x550

Đeljaj sa Gandelom: Slovačka će pomoći razvojne projektne opštine Tuzi

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: boris-gandel