Viši sud odbio je prijedlog bviđeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića da se u postupku, koji se protiv njega vodi zbog optužbi da je uz pomoć 11 pripadnika kriminalne organizacije, među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima, oštetio osam kompanija za značajne iznose, u svojstvu svjedoka sasluša sudija Boris Savić, bivši predsjednik te institucije.
Jovanić je stava da Savić može posvjedočiti da nije počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret - stvaranje kriminalne organizacije i više krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, već da se radi o iskonstruisanoj optužnici.
- Predlažem da sud u dokaznom postupku sasluša u svojstvu svjedoka sudiju Borisa Savića. Odmah da pojasnim, naravno ne u vezi odluka koje je donosio u ovom postupku, jer je to njegovo sudijsko uvjerenje i o tome ne možemo polemisati, iako se sa istima apsolutno ne slažem. Ovog svjedoka predlažem jer smatram da isti ima saznanja i da može posvjedočiti na okolnosti da ja nisam počinio krivična djela koja mi se stavijaju na teret, čime bi potvrdio ono što tvrdim i ja i ostali optuženi da je ova optužnica iskonstruisana od strane nekih interesnih grupa izvan suda i tuzilaštva, a da je ranija, a sada suspendovana tužeteljka samo bila obični izvršilac volje i namjere tih interesnih grupa - navedeno je u prijedlogu Jovanića, u koji je portal ETV imao uvid, a koji je Viši sud odbio.
Jovanić ove navode i prijedlog za saslušanje temelji na razgovoru koji je vodio sa Savićem polovinom juna 2023. godine kada je sudija obilazio pritvorenike u Istražnom zatvoru.Kaže da je tokom razgovora upitao Savića zašto njegov pritvor traje toliko dugo.
- On je kazao: "Blažo, nije sporno da u tvom predmetu nema elemenata korupcije, zloupotrebe i pranja novca, ali sada je drugačija klima". Ja sam kazao: "Borise, mi smo sudije i ne osluškujemo kakva je klima, već sudimo po zakonu", a on odgovorio: "Eto, sada je tako" - tvrdi
Stoga smatra da Savić treba i može da iznese saznanja o tome da nema elemenata krivičnih djela u njegovim radjama, a koja mu se stavljaju na teret, te da treba i da ih prenese Vijeću.
- Jer sigurno da kada je govorio o "drugačijoj klimi", nije mislio na vremenske prilike, već očigledno o nekoj vrsti kreirane društvene atmosfere i prilika gdje je sasvim razumijivo mene hapsiti i izložiti krivičnom progonu, uprkos činjenici što, kako tvrdi ovaj svjedok, ponavijam, nije sporno da u mom predmetu nema elemenata krivičnih djela. Pri tome, ne može se smatrati da je to bio neformalan razgovor nas dvojice, jer je došao u svojstvu tada predsjednika Suda u obilazak mene kao pritvorenika, što svakako ne može bila neformalna prilika - naglasio je Jovanić.
On je ukazao i da je Savić bio predsjednik Vijeća Višeg suda koje je šest mjeseci prije ovog razgovora potvrdilo ovu i ovakvu optužnicu, pa prepostavija da može i da iznese i svoja saznanja o tome.
- Šta ga je dovelo do zakijučka o nepostojanju moje krivične odgovornosti i da li su ta saznanja promijenila njegov stav iznijet u odluci o potvrđivanju optužnice. Ako svjedok bude negirao ove moje navode i ovaj razgovor, tom razgovoru je prisustvovala i jedna naša koleginica koja razgovor može i posvjedočiti - zaključio je Jovanić u dopisu.
Jovaniću je početkom godine ukinut pritvor, a Viši sud je prihvatio jemstvo u iznosu od 768 hiljada eura u nekretninama.
Pored Jovanića, optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva su obuhvaćeni i stečajni upravnici Saša Zejak, Snežana Jović, Sanja Lješković, Ranko Radinović, Dejan Golubović, Sreten Mrvaljević, ali i Pavić Globarević, Stana Čelebić, Darko Perović, Omer Markišić, Danijela i Dušan Laković i preduzećea "Titan security", "Securitas Montenegro" Podgorica, "Top force system" Nikšić i "Ogimar MNE" Podgorica.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Viši sud odbio prijedlog Jovanića da se sasluša Boris Savić: "Može potvrditi da su optužnicu iskonstruisale interesne grupe"

Upraviteljica pisarnice Višeg suda u Podgorici Maja Baćović pred tužiocem je ispričala da je na jednoj televiziji vidjela kada je tadašnji direktor Uprave policije Nikola Terzić pokazao fotografiju žene koju dovode u vezu sa obijanjem sudskog depoa, prepoznala je svoju kćerku Katarinu i o tome odmah obavijestila tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Baćović je rekla da je htjela da to saopšti i postupajućem tužiocu, ali joj je Savić rekao da će on to učiniti. Katarina Baćović se tereti da je bila dio grupe koja je izvela nezapamćen, skandalozan upad u depo Višeg suda odakle su, prema optužnici, provalnici, odnijeli 19 komada oružja, 11 telefona i manje količine herona, kokaina i marihuane.&nbsp; U optužnom aktu čije detalje portal ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se da je svjedokinja Maja Baćović u iskazu pred tužiocem ispričala da njena kćerka više od 15 godina nije ušla u Viši sud, niti je znala „što se u zgradi dešava“. Ponekad je, prema riječima Baćović, dolazila ispred Suda da bi od nje uzela novac.&nbsp; - Unazad deset godina krenula je lošim putem i povezala se sa lošim ljudima – kazala je Baćović.&nbsp; Bila je izričita da sa kćerkom nikada nije pričala o poslu, jer je profesionalac. U posljednje tri godine, prema njenim riječima, rijetko su kontaktirale i to je bilo samo zbog djece. Svjedokinja je navela i da je u Višem sudu zaposlena od 2001. godine, a od 2014. njeno zaduženje je bilo upravljanje pisarnicom, naglašavajući da njena obaveza nije bila depo, već je za njega bio zadužen arhivar Mladen Radovanović.&nbsp; Objasnila je i da Radovanović za svoj rad nije odgovarao njoj, već predsjedniku suda. Upraviteljica pisarnice, pred tužiocem Markom Mugošem, detaljno je ispričala kada je i od koga saznala za obijanje sudskog depoa, ali i kako su sasvim slučajno otkrili da je prokopan tunel. <h2>Tragovi</h2> Navela je da je u poneđeljak 11. septembra 2023. godine u jutarnjim časova došla na posao i da je sa koleginicama pravila plan dnevnih obaveza za sedmicu, kada je Radovanović ušao u pisarnicu i rekao da mu hitno treba. Izašla je za njim i on je odveo do depoa, ali joj nije govorio o čemu se radi, već samo da treba nešto da joj pokaže. - Kada smo stigli do vrata od depoa, on ih je otključao i pokazao kancelariju sa desne strane i rekao da su vrata obijena. Znala sam da je to depo u kojem se smješta oružje i da su to jedina vrata koja se unutar depoa zaključavaju. Znam da se žalio na neku policu i pomislila sam da je to u pitanju – ispričala je Baćović. Radovanović joj je pokazao i tragove obuće kroz hodnik depoa i doveo je do posljednje kancelarije sa lijeve strane u kojoj su smješteni arhivirani predmeti i pokazao joj gomilu oružja na podu. Sve je to, kako je rekla, šokiralo i zajedno su izašli iz depoa. Istakla je da su ona i arhivar pazili da ne kontaminiraju tragove. Odmah su obavijestili predsjednika suda Borisa Savića, koji joj je reako da ona nastavi sa svojim obavezama u pisarnici.&nbsp; - Zbog svega ovoga je na zaposlenima bio veliki pritisak - zato što je postojala sumnja da je neko iz suda zloupotrijebio ključeve i nekome pomogao da uđe u depo. Oko 16. 30 me pozvao predsjednik suda i rekao mi hitno da dođem kako bi počeli popis – kazala je Baćović.&nbsp; Ona, Radovanović i dvije koleginice radili su popis do kasno uveče, a za to vrijeme je bila postavljena policijska traka, dok su ispred kancelarije bili policijski inspektori. Naglasila je da ih je policija pratila sve vrijeme, da slučajno ne bi koristili „telefon ili nekom nešto ne prenesu“.&nbsp; Baćović je ispričala da, dok su radili popis, sasvim slučajno su otkrile rupu u zidu i to nakon molbe jedne koleginice da isključe klimu, jer duva hladan vazduh. U toj prostoriji nije bilo klime i kada su pomjerile fasciklu sa predmetima ugledale su rupu u zidu. - Doživjeli smo veliki šok kada smo vidjeli rupu. Nakon što smo osvijetlili vidjeli smo da je u pitanju neki tunel. Odmah smo pozvali policiju i prekinuli popis &nbsp;– ispričala je Baćović. Iako im je to bilo šokantno, prema riječima svjedokinje, svi zaposleni su istovremeno osjetili i veliko olakšanje i komentarisali su da je to upravo dokaz da „niko iz Višeg suda nije dao ključeve i pomogao nekom da uđe u depo“. Što se dalje dešavalo Baćović ne zna jer je, kako je navela, uzela bolovanje zbog majke i na posao je došla kada je Savić obavijestio da je formirao komisiju koja će raditi popis. Poslije nekoliko dana od otkrivanja tunela ona i kolege su pozvani u policiju da daju izjave i na poligrafsko ispitivanje. Konstatovala je i da zna da je to „bilo sve u redu“. <h2>Čuvanje ključeva</h2> Upraviteljica pisarnice objasnila je i proceduru čuvanja ključeva kada arhivar Radovanović nije tu. Ključevi od depoa i cijele arhive, prema njenim riječima, čuvaju se kod predsjednika suda. U slučaju da nekom zatreba neki arhivirani spis predmeta od predsjednika suda traže se ključevi i samo uz njegovo odobrenje može da se uđe. U julu i avgustu Radovanović je bio na bolovanju i Baćović je u drugoj polovini jula bila zadužena za ključeve od depoa, ali je istakla da su sve vrijeme bili maksimalno obezbijeđeni. - Na kraju radnog vremena ključeve sam stavljala u fioku koju sam zaključavala i taj ključ sam nosila sa sobom. Potom zaključam kancelariju i taj ključ ponesem. Iznad te kancelarije postoji video nadzor, a na prozorima rešetke, što znači da je to maksimalno obezbijeđeno. Takođe, ta kancelarija se nalazi odmah pored pulta gdje je obezbjeđenje - navela je Baćović. Pojasnila je i da je od 4. avgusta do 4. septembra 2023. bila na odmoru i prije odlaska je predala ključeve predsjedniku Suda, samo ne zna da li je to uradila lično ili je umjesto nje to završila koleginica. Tužiocu je saopštila i da je posljedni kontakt sa kćerkom Katarinom imala početkom septembra, kada je primila platu, jer je sa djecom i roditeljima nevjenčanog supruga došla na vrata njenog stana. Djeca su ušla kratko, a ona je Katarini dala novac za kupovinu svesaka.&nbsp; Poslije svega što se deslio pokušala je da stupi u kontak sa njom, ali, kako je rekla, &nbsp;nije uspjela jer se javljala govorna pošta. Navela je i da su se vidjele „negdje u junu“, a u međuvremenu su se čule telefonom samo zbog djece i da joj da nešto novca.&nbsp; Njena kćer, optužena Katarina Baćović, kako je portal ETV objavio, priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je negirala članstvo u kriminalnoj organizaciji i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu. <h2>I Erić negira optužbe</h2> Osim Katarine Baćović, na optužnici je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su crnogorski državljanin Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Na teret im se stavlja krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa, a Baćović će se suditi i za &nbsp;krivično djelo falsifikovanje isprave. Vuljaj će odgovarati za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f" data-rendition-name="original" width="712" height="303" loading="lazy" alt="Adžić pokazuje fotografiju Erića"> <figcaption>Adžić pokazuje fotografiju Erića(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; I optuženi Erić je kategorično negirao bilo kakvu umiješanost u pljačku sudskog depoa. Ispričao je da je 5. avgusta sa prijateljem Veljkom Markovićem, na njegovu molbu, krenuo u Crnu Goru. Marković mu je rekao da je izgubio vozačku dozvolu, pa ga je zamolio da on vozi. Krenuli su uveče iz Loznice, preko Bosne i Hercegovine, a sljedećeg dana, nešto poslije ponoći, ušlu su u Crnu Goru, preko Graničnog prijelaza Šćepan Polje. Prema dogovoru, trebalo je prvo da idu u Podoricu, kako bi se Marković sreo sa drugom sa fakulteta koji ima apartmane na moru, ali do sastanka nije došlo. U Budvu su krenuli oko četiri ujutro, da bi se četiri sata kasnije vratili u Podgoricu. Pošto je Erić sjutradan morao da radi, vratio se u Loznicu, o čemu, kako je kazao, postiji evidencija sa graničnih prijelaza. Rekao je i da Veljka Markovića poznaje više od 20 godina, da su školski drugovi, a Milana Markovića, Veljkovog strica, sretao je na nekim proslavama. Optuženog Jovanovića ne poznaje. U prilog tvrdnjama da nema nikakve veze sa obijanjem sudskog depoa, naveo je i podatak da je od 6. avgusta do 21. septembra 2023. godine, kada je pošao u Švedsku, sve vrijeme bio u Loznici. Dan nakon što je stigao u Švedsku sestra mu je, kako je ispričao, poslala link jednog crnogorskog portala gdje je objavljena njegova fotografija kao jednog od učesnika kopanja tunela do sudskog depoa. Objasnio je da je po zanimanju automehaničar i da je u Švedsku pošao jer mu je servis loše poslovao. Bio je kategoričan da od okrivljenih poznaje samo Markoviće, dok ostale ne zna. Kada mu je sestra javila za optužbe, nije imao novac za put, pa mu je kartu za 13. oktobar kupio poslodavac. U Srbiju je, kako je kazao, krenuo da bi angažovao advokata, a potom otišao u Crnu Goru da razjasni situaciju. Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje ni godinu od nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade. Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije – od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda. Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor. Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Abazović sa ministrima na uviđaju"> <figcaption>Abazović sa ministrima na uviđaju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>

Marija Žižić

Kaćuša Krsmanović

Baćović: Ja sam profesionalac, sa kćerkom nijesam pričala o poslu

U optužnici protiv grupe okrivljene za prošlogodišnji upad u depo Višeg suda u Podgorici, u dijelu u kojem se citira svjedočenje tadašnjeg predsjednika ove institucije Borisa Savića, nema ni riječi o tome što je bilo sa „devet tona droge, od marihuane i skanka do drugih jačih droga“, koliko je, pet mjeseci prije spektakularnog upada u sudski depo bilo skladišteno u tom prostoru, kako je u martu prošle godine saopštila portparolka suda Marija Raković. Savić je govorio samo o tonama kokaina zaplijenjenim u predmetima „Krstović“ (inače, kako se ispostavilo nevino optuženih ljudi) i „Voli“, objasnivši da je ta droga bila smještena u drugoj prostoriji. Optužnicu u slučaju „Tunel“ podiglo je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, pred samu godišnjicu ovog skandala, ali ona nije dala odgovore ko je i s kojim motivom organizovao spektakularni upad u depo, tako što je prokopan podzemni tunel dužine 30 metara, od podrumskih prostorija jedne stambene do zgrade sudova u Njegoševoj ulici. Grupa optužena za kopanje tunela i logističku podršku kopačima, negira bilo kakvu umiješanost u događaj za koji su okrivljeni. &nbsp; U optužnici, čije detalje Portale ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se i da je Savić saopštio da je uvjeren da je meta upada bio upravo kokain, ali da pljačkaši nijesu znali da ta droga nije tu skladištena. Savić je tužiocu rekao da su ga 11. septembra prošle godine upraviteljka pisarnice Maja Baćović i arhivar Mladen Radovanović obavijestili „o premetačini u arhivi“. <h2>Uviđaj</h2> Kada je ušao u depo uočio je da rešetke i vrata nijesu obijeni, dok su se na vratima jedne od kancelarija vidjeli tragovi provale. Nastavili su, kako je rekao, da idu hodnikom i u sljedećoj kancelariji, sa desne strane, vidjeli su pakete iz predmeta Slobodana Kašćelana, a u hodniku su bili tragovi obuće i prljavštine. On je ispričao i da su u „prednjoj lijevoj“ kancelariji primijetili veliki broj razbacanih pištolja. Odmah je pozvana policija, stigli su brzo i uviđaj je dugo trajao. On je zamolio iskusne zaposlene iz pisarnice - Baćović i još dvije njene koleginice, da zajedno sa arhivarom Radovanovićem, počnu popis kako bi utvrdili što nedostaje. Savić je rekao da je, koliko se sjeća, policija oko 15.00 sati završila uviđaj, a on se sa zaposlenima dogovorio da popis počnu u 17.30. Bio je odsutan do 20.30 sati. S obzirom na to, kako je ispričao, da je bilo očigledno da je „predmet preturanja bilo oružje“, od toga su počeli popis i to od starijih godina. Popis je trajao do kasno uveče. Zna da nijesu stigli do 2022. godine kada je, „negdje poslije ponoći, koleginica I.J. slučajno otkrila otvor u zidu kancelarije koja se nalazi na kraju hodnika sa lijeve strane“. Obavijestili su, kako je kazao, policicajce koji su bili tu, a oni svoje kolege koje su ubrzo stigle.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091807098_8c35ba7cc8ea612e6818f50eeb5417916ca87c8c199cc0e9d2fae646eb900fae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091807098_8c35ba7cc8ea612e6818f50eeb5417916ca87c8c199cc0e9d2fae646eb900fae" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Tunel"> <figcaption>FORENZIČARI PRIKUPLJAJU TRAGOVE(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Rekao je da niko nije ulazio u otvor, niti se bilo ko od njih približavao ili ga dodirivao, da ne bi konataminirali eventualne tragove, već su samo lampom osvjetljavali i gledali što se u njemu nalazi.&nbsp; Govoreći o popisu, rekao je da su u početku obavili samo „djelimičan popis“, odnosno počeli su od onoga što je prioriteno, a u narednom periodu je fokus stavljen na premet Slobodana Kašćelana, jer je najveći broj ispreturanih dokaza bio iz tog predmeta, koji ima deset paketa dokaznog materijala. Osam paketa je bilo na svom mjestu, dok su dva bila rasuta. - Ono što smo odmah zapazili je da su u jednom od ta dva paketa bili smješteni mobilni telefoni i lap topovi i na prvi pogled je djelovalo da nešto od njih nedostaje – rekao je Savić.&nbsp; Namjera im je bila da kada završe sa ovim predmetom, provjere da li nedostaje nešto od deponovanih narkotika i ukoliko bude tako da se utvrdi koja količina i koje droge. <h2>Kokain i oružje</h2> Ispričao je i da se u javnosti pominjao kokain oduzet u predmetima „Krstović“ i „Voli“, ali da narkotici iz tih slučajeva uopšte nijesu bili skladišteni u prostorijama depoa, kao ni uređaji iz predmeta „Do Kvon“. - Nijesu nestale ni puške koje su dio dokaznog materijala za slučaju ubistva Duška Jovanovića - te stvari se nalaze u drugoj prostoriji u zgradi, a ne u depou.&nbsp; Prilikom prvog popisa utvrdili su da nedostaje 13 pištolja, tri revolvera i tri puške, od čega šest pištolja, tri puške i tri revolvera iz okončanih predmeta, a ostalo je iz procesa koji su u toku.&nbsp; Oružje je bilo dokaz u predmetima protiv škaljarskog i kavačkog klana što, prema njegovim riječima, demantuje navode u medijima koji su bili objavljeni da je nestalo oružje samo u slučajevima jednog klana. Prokomentarisao je i izjavu saopštenu 12. septembra na vanrednoj konferenciji za novinare, kada je rekao da „gotovo ništa ne nedostaje iz depoa Višeg suda“, objašnjavajući da je ta konstatacija u tom trenutku bila tačna i da je saopštio na osnovu rezultata do tada urađenog popisa.&nbsp; U iskazu je potvrdio i navode arhivara Mladena Radovanovića, da postoji samo jedan ključ kojim se otvaraju vrata od depoa i da je taj ključ kod njega, te da je arhivar bio na bolovanju tokom jula i avgusta. Savić je saopštio da je ključ od depoa u julu bio je kod Maje Baćović, a u avgustu kod njega, te da ga je predao Radovanoviću kada je došao sa bolovanja. - Dok je ključ bio kod Baćović ne znam da li ga je ona nekom davala, ali ona to jedino može ako neko od zaposlenih iz Suda ima namjeru da nešto ponese ili preuzme iz depoa. U svakom slučaju, ne može bilo ko da uđe u depo, čak iako je zaposlen u Višem sudu. U julu i avgustu sam svaki dan bio na poslu i ništa čudno nijesam primijetio ni u zgradi, ni u depou. Nijesam primijetio ni neku neobičnu buku ili vibraciju, jer su u tom periodu izvođeni radovi na sanaciji fasade zgrade – kazao je Savić.&nbsp; Rekao je i da video kamere pokrivaju prilaz depou, ali ne i unutrašnjost, te da mu je poznato da je arhivar tražio da se postave kamaere u depou, ali da o tome odlučuje stručna služba Sudskog savjeta, a ne on kao predsjednik Višeg suda. Savić smatra da je postavljanje kamera u depou bilo nepotrebno, jer je prilaz bio pod video nadzorom, pa bi za to jedini razlog bila sumnja da neko ispod zemlje može da prokopa tunel, što je njima djelovalo potpuno van pameti, sve do ovog događaja. - Isključujem mogućnost da je neko od zaposlenih u Višem sudu učestvovao u ovom događaju jer je po mom mišljenju i subjektivnom utisku namjera učinilaca bila da se dokopaju droge koja se ne nalazi u depou – kazao je on. Da su imali saradnike iz Višeg suda, prema njegovim riječima, grupa bi uspjeli da nešto konkretnije realizuju - bilo da je u pitanju krađa kokaina ili prilazak prostorijama za zadržavanje. Iako je prvo smatrao da je namjera provalnika bila da dođu prostorije za zadržavanje, kasnije je promijenio mišljenje. - Naknadno sam razmišljao i veći mi je utisak da su htjeli da se domognu droge, konkretno kokaina. Ta droga je smještena u potpuno drugoj prostoriji, pa je moguće da izvršioci to nijesu znali – rekao je on tužiocu, kao i da je odnešeno oružje koje je, kako je objasnio, bilo u boljem stanju dok su staro i neispravno ostavili. <h2>Svjedočenje Baćović</h2> Optužena Katarina Baćović priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je kategorično negirala da je članica kriminalne organizacije i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa Višeg suda u Podgorici. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da je njena majka Maja Baćović upraviteljica pisarnice u tom sudu. Na optužnici, osim Baćović, je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani &nbsp;Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Baćović je dva puta davala izjavu pred tužiocem Markom Mugošom i ispričala &nbsp;kako je Milačić angažovao da bi iznajmili poslovni prostor u Njegoševoj ulici za šta je dogovoreno da će dobiti novac. Prema njenim riječima, Milačić joj je bio prijatelj kojeg poznaje 15 godina. U junu prošle godine javio joj se na mreži Instagram i rekao da treba da se vide. Kada su se sreli saopštio joj je da ima prijedlog za posao. Ona je bila u lošoj finansijskoj situaciji, što mu je i kazala, da joj je suprug uhapšen, a treba djecu da spremi za školu. - Rekao mi je da je moja obaveza da iznajmim poslovni prostor za skupe vjenčanice koje koštaju 20.000 – 30.000 eura. Kazao mi je i da treba da se prerušim da ne bi krivično odgovarala, jer neke vjenčanice neće bidi evidentirane kroz papire, pa na njih neće biti plaćena carina – ispričala je Baćović, kako je sa Milačićem sklopila posao.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091807098_b25d3896b03a993ed51606505e0fc248b6f10aa3ef8e14d2fdee68a69e23b4bb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091807098_b25d3896b03a993ed51606505e0fc248b6f10aa3ef8e14d2fdee68a69e23b4bb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Katarina Baćović"> <figcaption>TVRDI DA JE ZLOUPOTRIJEBLJENA: Katarina Baćović</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, pokušala je da od Milačića sazna detalje, na što joj je on odgovorio: „Ne pitaj što ne treba da pitaš“. Milačić joj je u junu dao 200 eura da kupi periku, koju je platila 125 eura, a za tamnjenje tena i šminku dala je ukupno 50 eura. Pred tužiocima je ispričala i da joj je Milačić dao telefon koji je imao samo tri aplikacije - wats up, telegram i vajber i da takav do tada nije vidjela. Kazao joj je da komunikaciju može imati samo sa kontaktima koje on memoriše u telefonu. U iskazu je istakla i da je Milačić kontaktirao sa osobom iz agencije za nekretnine i saopštio joj da se na sastanku predstavi kao Andrijana Marić. Tada joj je sugerisao da ženi iz agencije kaže da dolazi iz Beča, da sa sestrom ima franšizu u Beogradu i da želi salon da otvori u Podgorici, te da joj treba što ekskluzivniji prostor sa podrumskim prostorijama zbog šivaćih mašina za prepravku vjenčanica. <h2>Ugovor</h2> Kad se srela sa ženom iz agencije, na zahtjev Milačića snimila je stan, ali nije ulazila u podrum nakon što joj je saopšteno da je u funkcionalnom stanju. Naknadno je saznala da je Milačić komunicirao sa ženom iz agencije preko telefona koji joj je dao i to u njeno ime.&nbsp; On joj je pribavio i falsifikovanu ličnu kartu na ime Andrijana Marić i saopštio 24. jula da treba da zaključi ugovor sa agencijom i iznajmi poslovni prostor u Njegoševoj. - Toga dana mi je donio 2.800 eura za iznajmljivanje prostora i meni je dao 300 eura, iako mi je obećao 1.000. Predala sam ženi iz agencije 2.800 eura, potpisala ugovor, uzela ključeve i obavijestila o tome Nikolu i predala mu ključeve - ispričala je optužena. Ugovor za zakup stana je, kako je objasnila, bio sklopljen na 36 mjeseci. Od tada se njen kontakt sa Nikolom prekida. Objasnila je da je pokušavala da ga dobije, ali da nije uspjela, jer je izbjegavao. Nakon mjesec ga je vidjela na Starom Aerodromu u markiranoj garderobi, vozio je automobil „opel insignia“, stranih tablica. To je, prema njenim riječima, bila velika promjena, jer on vozio auta od 2.000 do 3.000 eura. Tri dana nakon što je objavljena vijest da je obijen sudski depo, dok je sjedjela u lokalu sa ocem, vidjela je fotografije da je tunel prokopan iz podruma poslovnog prostora za koji je ona zaključila ugovor. Ponovila je da nije znala za obijanje depoa.&nbsp; Sljedećeg dana, kada je objavljena i njena fotografija u medijima shvatila je, kako kaže, ozbiljnost situacije, da je napravila veliku bruku i sramotu za cijelu porodicu i pozvala je Marijana Vuljaja da joj pomogne – da nađe stan u koji bi se mogla sakriti dok ne sazna zašto je Milačić uključio u ovu priču.&nbsp; U dopunjenoj izjavi navela je da je Milačića posljednji put vidjela 25. avgusta u večernjim satima kada je trebalo da joj da malo novca. Istakla je da se, kada je objavljena informacija da je obijen sudski depo normalno kretala kroz grad i vodila djecu u školu, jer nije smatrala da ima ikakve veze sa tim sve dok u medijima nije objavljena lažna lična karta sa njenom fotografijom. U nastavku serijala Portal ETV objaviće detalje još nekih svjedočenja.

Savić naknadno shvatio da je meta provalnika bio kokain

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo je osmoro državljana Srbije i Crne Gore da su, sa namjerom da „sebi i drugima pribave protivpravnu imovinsku korist“, prošle godine, kao organizovana kriminalna grupa, bili ključni akteri skandala koji je pokazao potpuno rasulo u bezbjednosnom sektoru Crne Gore, kada je u centru glavnog grada, zaštićenoj zoni u kojoj se nalaze ključne državne institucije, prokopan tunel od jedne zgrade do depoa Višeg suda i koji je, da skandal bude teži, slučajno otkriven. Portal ETV u narednih nekoliko dana ekskluzivno će objaviti dijelove optužnice koja, međutim, nije pružila odgovore ko je i zašto naručio upad u depo. Prema navodima iz optužnice, koja je napisana na 40 strana, ističe se da svi prikupljeni dokazi u istrazi nedvosmileno ukazuju na postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni učinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Zaključak tužioca je da su svi članovi grupe postupali sa direktnim umišljajem i ciljem pribavljanja imovinske koristi. Optuženi su državljani Srbije - Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erića, te crnogorski državljani - Predrag Mirotić, Katarina Baćović i Nikola Milačić zbog sumnje da su početkom jula 2023. godine postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Prema navodima optužnice iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manja količina marihuane, kokaina i heroina. Podgoričanin Marko Valjuj optužen je za pomoć učinocu poslije izvršenog krivičnog djela. U optužnom aktu, koji potpisuje tužilac Marko Mugoša, navodi se da nije identifikovan organizator, niti svi članovi ove grupe.&nbsp; Srpski državljani Veljko i Milan Marković, kao i Jovanović nedostupni su crnogorskim vlastima i za njima su raspisane međunarodne potjernice. Optužnicom je predloženo da im se sudi u odsustvu. Dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, podignuta je optužnica, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; Zastupnik optužnice Marko Mugoša u svom aktu ističe da se tužilac može „kretati jedino u granicama pribavljanja dokaza, pri čemu je policija organ otkrivanja učinalaca krivičnih djela i prikupljanja dokaz, a na tužiocu je da cijeni sve dokaze i donese odluku“. - Očigledno je da se od otkivanja tunela koji je vodio do depoa Višeg suda prikupila određena količina dokaza koji su doveli do podizanja optužnice u jednom dijelu, odnosno gonjenja učinililca za dio preduzetih radnji. U nedostatku drugih dokaza nije moguće bolje razjašnjenje od postojećeg, s obzirom da je tužilac nadležan za gonjenje učinalaca krivičnih djeka isključivo na osnovu dokaza iz spisa predmeta – navodi on u optužnici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Boris Savić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;ZAKUP STANA A prema navodima ovog dokumenta postoje dokazi da su Markovići, Jovanović, Erić, Mirotić, Baćović i Milačić postali su članovi grupe koju je organizovala za sada nepoznata osoba s ciljem vršenja krivičnog djela teška krađa. Istražitelji do podizanja optužnice nijesu identifikovali ni sve saučesnike. - Milačić je angažovao Baćović da zakupi poslovni prostor u Njegoševoj ulici i ona je na to pristala. On je prisilio Baćović da se preruši (stavi periku) i tako fotografiše. Nakon toga joj je donio lažnu ličnu kartu izdatu od Područne jedinice Kotor na ime Andrijana Marić, koju je Baćović koristilia prilikom iznajmljivanja stana – navodi se u optužnici. Ugovor sa vlasnicom Baćović je potpisala 24. jula 2023. i to na tri godine. Cijena mjesečnog zakupa bila je 1.400 eura. Poslovni prostor imao je i podrum odakle je, kasnije ova grupa, prokopala tunel do sudskog depoa.&nbsp; - Veljko i Milan Marković, Jovanović i Erić su iz podrumskih prostorija zakupljenog poslovnog prostora prokopali podzemni tunel 30 metara do depoa Višeg suda, u kojem je smješten dokazni materijal iz predmeta koji se vode ili su završeni pred tim sudom. Oni su probili betonski zid pa su kroz taj otvor u periodu od 8. do 11. septembra ušli u prostorije depoa i obili zaključanu kancelariju u kojoj se nalazi oružje i ukrali telefone, oružje i manje količine droge – piše u optužnom aktu Tužilaštva.&nbsp; Tužilac Mugoša je taksativno naveo koji telefoni su ukradeni i ko im je bio vlasnik, koje oružje je nestalo i koja količina droge i iz kojih premeta. Grupa je, kako se navodi, ukradene stvari odnijela do podruma poslovnog prostora koji su zakupili, zatim su ih stavili u najlonske kese i potom se odvezli taksijem do stana u Ulici Ksenije Cicvarić u Podgorici, koje je zakupila osoba koja se predstavila kao Miloš Marković. Predrag Mirotić je 11. septembra, u Botunu, prema navodima Tužilaštva, zajedno sa okrivljenim Veljkom i Milanom Markovićem, Jovanovićem i Erićem „ostvarujući zajedničku odluku sa umišljajem bitno doprinio izvršenju krivičnog djela“. Okrivljen je da je „renoom klio“ navodio teretno vozilo „mercedes sprinter“ u kojem su bili ostali okrivljeni. &nbsp;UNIŠTILI DOKAZE - Nesporno je da je Mirotić upravljao vozilom „klio“ i da je navodio kombi do mjesta Botun, gdje su Veljko i Miilan Marković, Jovanović i Erić izbacili stvari koje su prethodno otuđene iz depoa Višeg suda – piše u optužnici, dodajuć i da su sakrili kombi. Mirotić je Veljka i Milana Markovića, Jovanovića i Erića potom vratio u stan u Ulici Ksenije Cicvarić, čime je, prema mišljenju tužioca, svoj dio posla završio. Veljko i Milan Markovć su istog dana napuštili Crnu Goru na Graničnom prijelazu Šćepan Polje, a Jovanović na Graničnom prijelazu Dobrakovo.&nbsp; Optuženi Marko Vuljaj je, prema optužnici, od 15. septembra do 12. oktobra 2023. godine krio okrivljenu Baćović koja mu je saopštila da je policija potražuje zbog učešća u obijanju depoa Višeg suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9" data-rendition-name="original" width="900" height="477" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Adžić pokazuje Erićevu fotografiju na konferenciji za novinare(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tužilac ga krivi što je, iako je znao da se za Baćović traga, pomogao da nađe stan i da se krije. Ocjenjuje da je Vuljaj postupao sa direktnim umišljajem.&nbsp; &nbsp;PREUZIMANJE KLJUČA U optužnici se citiraju i iskazi svjedoka, saslušanih tokom istražnog postupka, a među njima je i arhivar u Višem sudu Mladen Radovanović, koji brine o depou. Ispričao je da je od 4. juna do 1. septambra 2023. bio na bolovanju i kada se vratio ključeve od depoa je preuzeo od tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Kako je svjedočio, ključevi se mogli da budu jedino kod Savića, kada bi on bio odsutan.&nbsp; Radovanović je ispričao i da je postojao samo jedan ključ - kojim je otvarana metalna kapija prije depoa i bijela vrata od depoa. Tokom prve sedmice kada se vratio sa bolovanja, prema njegovim riječima, nije primijetio ništa sumnjivo. Jedino je imao problem sa policom koja se nalazi u kancelariji sa oružjem u depou, jer je od težine počela da propada. To je prijavio domaru V. Đ, koji je rekao da će zvati nekoga da to popravi, međutim, to se nije desilo.&nbsp; Opisao je da se dopo sastoji od jednog hodnika dužine oko 10 metara, a „kad se uđe kroz bijela vrata sa desne strane je kancelarija u kojoj je smješteno oružje, a sa lijeve je kancelariija u kojoj su predmeti“. Sa prednje desne strane je, kako je ispričao, prostorija koja se sastoji iz dva dijela u kojoj je smještena droga i druge oduzete stvari, dok je u krajnjem lijevom dijelu depoa kancelarija u kojoj su predmeti. Objasnio je i da je u depou „pod ključem“ bila jedino kancelarija sa oružjem. Kako se navodi u optužnici, ispričao je da je 8. septembra u 14.10 završio svoje obaveze i zaključao vrata od depoa i kapiju. Pošao je kući i ključ je ponio sa sobom, jer po pravilu ključ je stalno bio kod njega. Tokom vikenda, kako je rekao, nije dolazio na posao, a u poneđeljak, 11. septembra, stigao je oko 7.30. Prva stvar koju uradi kad dođe, prema njegovim riječima, je da otvori kapiju i bijela vrata depoa i upali svijetlo u hodniku. Tog jutra nije obratio pažnju na hodnik, odmah je zaključao vrata i otišao u kancelariju koja se nalazi blizu depoa. U kancelariji je ostao do 8.30 sati, a onda je ponovo pošao do depoa. Morao je da slaže predmete. Čim je ušao sa desne strane je primijetio da su vrata od kancelarije sa oružjem odškrinuta.&nbsp; TRAGOVI Primijetio je i tragove prljavštine u hodniku kojih, kako je rekao, u petak nije bilo. S obzirom na prethodno iskustvo sa policom u kancelariji sa oružjem, prva pretpostavka mu je bila da je polica pala i oštetila vrata. - Kada sam pokušao da otvorim vrata nijesam mogao, potom sam u donjem dijelu vidio opiljke, a onda i tragove obijanja. Pratio sam tragove prljavštine na hodniku i pošao sam u zadnju lijevu kancelariju gdje sam primijetio tragove čizama i na jednoj gomili nabacano razno oružje. U prvoj kancelariji sam vidio paket sa oduzetim telefonima iz 2023 - ispričao je Radovanović.&nbsp; Dodao je da mu je sve to bilo čudno i počela je da ga „hvata panika“ i odmah je pošao u kancelariju gdje se nalazi droga gdje je zatekao razbacene stvari. Odmah je, kako kaže, pošao kod upraviteljke pisarnice Maje Baćović kojoj je rekao da hitno pođe sa njim u depo. Svjedok nije mogao da se sjetio ko je pozvao predsjednika suda Borisa Savića, ali zna da je ovaj odmah sišao u depo i tražio da neko pozove policiju. Rekao je da je policija odmah došla i počela uviđaj. Osim njega, Baćović i Savića, kako je svjedočio, tog jutra niko nije ulazio u prostorije depoa.&nbsp; On je prisustvovao uviđaju kako bi policajcima davao informacije o predmetima. Rekao je i da u kancelariju sa oružjem niko nije ulazio do dolaska policije, a da je u toj prostoriji on oružje slagao po godinama predmeta. Primijetio je da su premetani paketi za 2022. i 2023. Osim njih, premetani su i paketi sa predmetima iz 2017. i 2018. godine, kao i paketi iz 2009. i 2010.&nbsp; Naveo je i da zna da je policija izuzela pet paketa i da je moguće da su to upravo ti paketi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e" data-rendition-name="original" width="675" height="432" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Ispremještani predmeti u depou Višeg suda(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;„SITNA DROGA“ - Što se tiče kancelarije gdje se nalazi droga i drugi oduzeti predmeti, jedan je paket sa vrha police spušten na druge džakove i to je bio paket na kojem je pisalo „sitna droga 2016“. Inače u toj kancelriji se ne nalazi veća količina ostalih droga osim marihuane. U pitanju je manja količina kokaina, heroina i tableta. Inače, u ovoj kancelariji su bila dva paketa iz predmeta „Kašćelan“ i ti paketi su pronađeni na istom mjestu gdje je pronađena gomila sa oružjem. U tim paketima su bili dron, mobilni telefoni i još neke stvari – ispričao Radovanović. Uviđaj je, kako kaže, trajao cijeli dan i sve vrijeme je bio prisutan, a u poslijepodnevnim satima su koleginice došle kako bi počele popis.&nbsp; U kasnim večernjim satima, kako je rekao, koleginice su sasvim slučajno otkrile rupu u zidu, koja je bila sakrivena iza predmeta koji su arhivirani i nose oznaku GŽ 2017.&nbsp; - Pošto policiji tokom uviđaja u tom dijelu police ništa nije bilo sumnjivo, iz tog razloga se nije ni odmah otkrilo postojanje te rupe – rekao je Radovanović.&nbsp; Istakao je i da je popis stavri u depou počeo odmah da se radi, kako bi se utvrdilo što nedostaje.&nbsp; Ponovio je da je ključeve od depoa nosio kući, te da ih je krio i od ukućana. Dok je bio na bolovanju, kako je rekao, ne zna kome je predsjednik suda davao ključeve, niti o tome postoji evidencija. - Dok sam bio na bolovanju zvale su me neke koleginice. B. V. me zvala kako bi otvorila kancelariju na prvom spratu u kojoj se nalazi dokumentacija iz predmeta Duška Kneževića i Blaža Jovanića, a u kojoj bi radnici zamijenili klimu. Zvala me i koleginica S. N. kojoj je trebao ključ iste ove kancelarije, s obzirom da je ona radila kod sudije za istragu Zorana Radovića - ispričao je Radovanović.&nbsp; Interesantno je i da je kazao da mu je „bilo poznato da je nemoguće bilo obavljati popis zbog velike količe stvari koja se tu nalazi“. Radovanović je iznio i detalj da u depou ne postoje kamere. Kazao je kako se „prethodno obraćao predsjedniku suda za zahtjevom da se u hodniku i depou postave kamere, ali je dobio odgovor da za tako nešto nema novca“. - Taj zahtjev je bio prije godinu - godinu i po, čak zna da je bilo komentara od kolega da ne trebaju kamere u depou, osim da ga neko gleda što radi. O usmenom zahtjevu prema predsjedniku je sačinio službenu zabilješku čiji original je predao sekretarici predsjesnika a on posjeduje kopiju – piše u optužnici. Ispričao je i da su „iz Sudskog savjeta, kada su postavljali kamere u sudu, stručne osobe za video nadzor bile upoznate „sa njegovim zahtjevom da se u depou postave kamere. Tada je rečeno, kazao je on, da je to sve maksimum 200 eura, ali da za to nema para.&nbsp; Da li su se nakon upada u depo Višeg suda u Podgorici našle pare „maksimum 200 eura“ da se ovaj prostor „pokrije“ video nadzorom javnosti nije poznato. Portal ETV u sljedećem nastavku će objaviti detalje iz odbrane optuženih i iskaz bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića.

Arhivar tražio kamere za depo, Savić mu rekao da za to nema para

Suspendovani policajac Goran Stojanović, kojem je juče nakon skoro dvije godine ukinut pritvor, ponovo je uhapšen, potvrđeno je Portalu ETV.
Nalog za hapšenje izdalo je Specijalno državno tužilaštvo.&nbsp;
Uhapšen je na kapiji spuškog zatvora.
Suspendovani policajac, prema informacijama našeg portala, obuhvaćen je novom istragom zbog navodnog šverca droge.
Stojanović se tereti da je bio dio kriminale grupe koju su navodno formirali bivši policajac Mileta Ojdanić i odbjegli policajac Ljubo Milović, a optužnicom im se stavlja na teret krijumčarenje 4,3 tone kokaina.
SDT je ovom optužnicom osim &nbsp;Milovića, Ojdanića, Stojanovića, obuhvatilo bivšeg policajca Vladimira Bajčetu, službenika ANB-a Petra Lazovića, Ivana Popovića, bivšeg predsjednika opštine Budva Mila Božovića, Ivana Stamatovića, Nebojšu Bugarina, Marka Novakovića, Miloša Mišurovića, Vladimira Bajčetu, Gorana Stojanovića, Dejana Kneževića i Darka Kneževića, Radoja Zvicera i Božidara Jabučanina, Aleksandra Kekovića, Dražena Milovića, Filipa Zindovića, Ivana Nikolića, Tihomira Adzića i Ivana Mijatovića.
Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, šverc 4,3 tone kokaina i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Policajac Stojanović uhapšen na kapiji UIKS-a

Evropska komisija (EK) započela je formiranje nove obaveštajne jedinice pod predsjednicom EK Ursulom fon der Lajen.
Cilj pomenute jedinice biće da poboljša korišćenje informacija koje prikupljaju nacionalne špijunske agencije, navodi <a href="https://www.ft.com/content/b8a3aee3-222b-4b4f-a1e2-e7a819ac0dd2" target="_blank">Financial times</a>.
Prema navodima lista, jedinica će biti uspostavljena u okviru generalnog sekretarijata Komisije i planira da angažuje zvaničnike iz različitih djelova obavještajne zajednice Evropske unije, radi prikupljanja i analize obaveštajnih podataka za zajedničke svrhe.
Britanski list navodi da su četiri osobe koje su upoznate sa planovima potvrdile ove informacije, dok Rojters nije mogao da potvrdi izvještaj.

Evropska komisija osniva novu obavještajnu jedinicu pod vođstvom Ursule fon der Lajen

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj podnijeli su krivičnu prijavu protiv V.M. (65) iz Ulcinja, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo protivpravno zauzimanje zemljišta.
Kako se sumnja, V.M. je tokom 2025. godine, u blizini svoje porodične kuće na Velikoj plaži, na državnom zemljištu u zoni Morskog dobra, izgradio bazen površine 72 kvadratna metra, čime je protivpravno zauzeo državnu imovinu.
Nepravilnost je, kako navode iz policije, utvrđena od strane službenika Sekretarijata za komunalni nadzor i inspekcijske poslove Opštine Ulcinj, koji su evidentirali izgradnju objekta bez potrebne dokumentacije.
Procjenjuje se da je ovim postupkom državnom budžetu pričinjena šteta od oko 36.000 eura.
Predmet je dostavljen Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, koje će preduzeti dalje mjere u skladu sa zakonom.

Ulcinjanin osumnjičen da je izgradio bazen na državnom zemljištu

Povodom Njegoševog dana – crnogorskog praznika kulture, Nacionalna biblioteka Crne Gore "Đurđe Crnojević" organizuje sjutra, 12. novembra u 12 časova, otvaranje izložbe i predavanje pod nazivom „180 godina Luče mikrokozma“.
Predavanje će održati prof. dr Tatjana Đurišić, koja će govoriti o značaju i univerzalnim porukama jednog od najvažnijih djela Petra II Petrovića Njegoša – „Luča mikrokozma“, objavljenog prije 180 godina.
Događaj će se održati u prostorijama Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević" (bivše Italijansko poslanstvo).

Obilježavanje Njegoševog dana u NB "Đurđe Crnojević"

Vučinić: Najviša državna adresa 2005. zabranila uklanjanje objekta sa Rumije

Predlažemo da Skupština donese odluku o upućivanju dva pripadnika Vojske Crne Gore u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu. Pridruživanjem NATO aktivnosti Crna Gora će potvrditi status kredibilne i pouzdane članice Sjevernoatlantske alijanse i poslati poruku zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike Evropske unije - poručio je ministar odbrane Dragan Krapović.
On je, na sjednici Skupštine na kojoj su poslanici raspravljali o prijedlogu ove odluke, objasnio da će ova misija brojati oko 700 članova i biće stacionirana u Njemačkoj u Visbadenu.
Poslanici će se izjasniti naknadno.
<h2>Tok sjednice</h2>
Krapović je podsjetio da je Savjet za odbranu i bezbjednost 7. februara utvrdio odluku o upućivanju dva pripadnika/ca Vojske Crne Gore u NATO aktivnost pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, uz mogućnost rotacije.
Poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković rekao je da je konačno ova odluka došla na dnevni red, ističući da je prošlo devet mjeseci od donošenja prijedloga 7. februara do stizanja na dnevni red Skupštine. Dodaje da je u Arhivi Skupštini dokument zaveden tri mjeseca kasnije, odnosno u julu, te da nikome nije palo na pamet da ovu odluku predloži plenumu na usvajanje do kraja jula.
- To baca malo drugačije svjetlo na našu priču o iskrenoj posvećenosti ovom plemenitom cilju - ocijenio je Vuković te upitao ministra odbrane zbog čega se čekalo toliko drugo, odnosno da li je problem bio u Skupštini ili neke druge vrste - naveo je Vuković.
Dodaje da ne prođe dan da iz Ukrajine ne stignu slike uništene infrastrukture, bolnica, stradaju civili u sumanutom ratu koji vodi ruski vojni vrh.&nbsp;
- Drago mi je što se Crna Gora svrstala na pravu stranu istorije i što će ovo danas biti skroman, ali vrijedan doprinos - istakao je Vuković.
Krapović je govoreći o dinamici naveo da je ovaj dokument stigao iz Predsjedništva, jer predsjednik države predsjedava Savjetom za odbranu i bezbjednost.
- Mi smo sve ovo vrijeme bili spremni da ovu odluku obrazložemo kad god vi u Skupštini bili spremni - istakao je Krapović.
Istakao je i da je Savjet za odbranu i bezbjednost utvrdio pravila angažovanja i nacionalna ograničenja pripadnika Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u sastavu NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, odnosno da oni mogu djelovati u misiji samo na teritoriji Njemačke.
Dodaje da ukoliko bi došlo do promjene odluke, odnosno da se eventualno razmatra da vojnici idu na teritoriju Ukrajine, ona bi ponovo morala proći parlament, te podsjetio da je ranije kazao da to ne bi podržao.
Poslanik Vladislav Bojović kazao je da se Demokratska narodna partija protivi ovoj odluci, posebno kad se usložnjavaju geopolitički odnosi.
- Ovo pojačava argumentacija "nije naš rat". Ovo se protivi slobodarskoj istoriji Crne Gore i dodatno usložnjava naše odnose sa Ruskom Federacijom. Pametnije bi bilo da se držimo po strani kad su bilo čiji sukobi u pitanju, posebno kad mnogo važnije članice EU i NATO nisu poslale pripadnike u ovu misiju - naveo je Bojović.
Poslanik Nikola Zirojević (Socijaldemokrate) smatra da će ova odluka biti usvojena, te ocijenio da je veoma važno da se pokaže podrška Crne Gore Ukrajini.
- Kad govorimo o ugledu Vojske Crne Gore dotakao bih se čistki u vojnoj policiji. Pet pripadnika je uklonjeno sa radnog mjesta, a dvojica su pripadnici manjinskog naroda - rekao je Zirojević i pitao ministra zbog čega je nakon njihovog uklanjanja primljena osoba koja je napustila Vojsku Crne Gore.
Ocijenio je da se ne radi o tome da je "prebukirana" vojna policija, već smatra da se radi o političkom progonu.
- Svih pet pripadnika su bili članovi obezbjeđenja nekih ranijih ministara i načelnika Generalštaba - naveo je, pored ostalog, Zirojević.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković potvrdio je da je dobio dopis od pet vojnih policajaca, te rekao da je dokument uputio Ministarstvu odbrane na izjašnjenje, te da smatra da je prvo ovo skupštinsko tijelo trebalo da obradi ovu temu.
Krapović je potvrdio da je Laković kao predsjednik Odbora iskazao interesovanje, te dodao da su utvrđene određene potrebe službe da se vrši preraspodjela kadrova unutar VCG.
- U toku svake godine se definišu potrebe službe za više stotina pripadnika VCG. Isključivo se vodim principima posebno političke nepristrasnosti, o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti neću ni da pričam i mislim da je to jasno svakom građaninu. Da li je to bio slučaj u nekim prethodnim godinama, nije kolega Zirojeviću. Upravo su se u prethodnim godinama, kad niste našli za shodno da postavite ovakvo pitanje sprovodili progoni na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, biralo se po sistemu koga teren prepoznaje, vodile su se evidencije o političkom izboru - naveo je Krapović.
Ukoliko Odbor bude smatrao da treba da se otvori ova tema, spreman je danas da to saslušanje obave.
Krapović je potom pokazao navodnu prepisku iz vajber grupe "27. maj", navodeći da je to bio datum lokalnih izbora, kazavši da u ovoj prepisci "jedna direktorica Direktorata, gospođa Alma Ljuljanaj Jovićević, isljeđuje načelnike direktorata ko je izašao na izbore, ko je završio, kad je završio".
- Potpisali ste svakog oficira i podoficira i natjerali ih da glasaju za Demokratsku partija socijalista, a mene pitate za političke čiste - dodao je Krapović.&nbsp;
Zirojević je podsjetio da je poslanik u parlamentu od dana kad je on izabran za ministra, te da mu nije ni pripadalo to da pita.
- Pitanje je kako ste došli do te prepiske, je li bolje da vam damo odmah telefone da čitate, vjerujemo da vam je to jako zanimljivo. Interesantno je da se nama bezbjednosi sektor sveo na čitače poruka, pa tako inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja dijele fotografije, a ovdje vidimo poruke. Javnost neka sudi, mislim da je jasno o čemu se radi - ocijenio je Zirojević.
Govoreći o potrebama službe da se obavi preraspodjela pita zbog čega se čekalo.
- Koje su to potrebe službe da se iz ionako male vojne policije maknu ljudi. Govorite o progonu prije 2020. Evo čovjek pored vas - da nije bio progonjen ili je obavljao odgovorne funkcije u Vojsci Crne Gore. Što se tiče profesionalnih kompetencija, čovjek je bio na vrlo visokim pozicijama. Novi načelnik Generalštaba (Miodrag Vuksanović) je najbolji primjer da to nije tako - rekao je Zirojević.
Krapović je odgovorio da su analizirane određene komunikacije s punim pravom.
- Danas se priča o mojoj političkoj pristrasnosti, a vidite što se radilo decenijama unazad. Radićemo svoj posao, ići će reorganizacija, modernizacija i podizanje kapaciteta, kao i proces pročišćenja sistema, vetinga, utvrđivanje integriteta sistema jer će nam u suprotnom džabe biti modernizacija i sve drugo što novcem možemo kupit - poručio je Krapović i dodao da će to biti sistem za primjer - sposobniji, nepristrasniji i čistiji.
Zirojević je pitao ministra, s obzirom na to da je problematizovano njegovo iskustvo, kakvo je njegovo.
- Nema potrebe da brinite o mom iskustvu i znanju i informisanosti jer još progonite kako biste pronašli odakle curi. Problem je što ćete u budućem periodu biti predmet jednog ozbiljnog nadzora i što će vam biti mnogo teže da radite ovo što radite. Kao što postoji veting u Upravi policije i Vojsci Crne Gore, tako će i građani i građanke Crne Gore sprovesti veting 2027, za koji se plašim da za vas neće biti nimalo prijatan - rekao je Zirojević.&nbsp;
Duško Stijepović (Demokratska Crna Gora) kazao je da će oni podržati da se do dva crnogorska vojnika upute u zapadnoveropsku državu, radi pružanja pomoći u Ukrajini.
Poslanik Amer Smailović (Bošnjačka stranka) rekao je da je NATO članstvo jedno od najznačanijih vanjsko-političkih uspjeha Crne Gore, ako ne i najvažnije.
Kazao je i da će Bošnjačka stranka podržati ovu odluku.
- Ova odluka je važna zbog pomoći jednoj državi koja se bori za svoj suverenitet i koja se bori protiv agresije, važno je zbog solidarnosti i globalnog mira - ocijenio je Smailović.
Poslanik Andrija Nikolić (DPS) rekao je da je to što je prošlo devet mjeseci od donošenja odluka na Savjetu za bezbjednost i odbranu do Skupštine pravi prikaz podrške vladajuće većine Ukrajini.
- Posebno me fascinira katarza koju su doživjeli brojni predstavnici vladajuće većine, od anti-NATO partija do NATO partija. Ali kad je u pitanju vlast sve se može, pa i da se glumi, da vjerujete u nešto u šta ne vjerujete. Razumijem to, ali sam siguran i da građani to dobro razumiju - naveo je Nikolić.
Kazao je Krapoviću da je dugo bio na istim talasnim dužinama sa ministarkom vanjskih poslova Rusije Marijom Zaharovom.
- Pozicija Rusije i Srbije je značajno ojačala u odnosu na 2016. godinu, prevashodno ulaskom Demokratskog fronta u vlast, ali tu ne izuzimam ni vaš politički subjekt. Ne ogleda se uticaj proruskih i prosrpskih snaga kroz najviše pozicije koje obnašaju, već i u sposobnosti da u potpunosti asimiluje slične političke subjekte sa kojima su u vlasti - rekao je Nikolić.
Smatra da su izbori 2016. strateški bili najznačajniji i da nije bilo bivše vlasti Krapović ne bi mogao da sjedi s ministrima iz NATO članica na sastancima i sa njima ravnopravno razgovara.
- Mislim da je dobro što dolaze pozitivne ocjene o NATO-u od vas, nebitno jesu li iskrene ili ne, ali nije dobro da na ove odluke čekamo devet mjeseci - ocijenio je Nikolić.
Krapović je ponovio da ne može ulaziti u dinamiku rada Skupštine, ali da ako se kroz tu dinamiku cijeni posvećenost ističe da niz zemalja nije donijelo ovu odluku.
- Kad se radi o istim talasnim dužinama mene i Marije Zaharove i Rusije, činjenice govore da politički sporazum sa partijom predsjednika Rusije Vladimira Putina jedino u Crnoj Gori ima DPS. Prva je Moskva podržala nezavisnost Crne Gore, uslijedile su ogromne investicije, ta infrastruktura mogućeg uticaja je dan danas na mjestu zaslugom vaše partije i gospodina (Mila) Đukanovića - kazao je Krapović.
Pitao je je li on bio na čelu Vlade kad je Sergej Šogu došao u Podgoricu u posjeti Kombinatu aluminijuma i javno pitao gdje je njihovih 300 miliona dolara.
- Činjenice vas demantuje. Ja sam imao svoje nedoumice vezane za NATO članstvo. Geopolitičke okolnosti 2014. i 2024. su nebo i zemlja - naveo je Krapović i ocijenio da se sve vraća DPS-u kao bumerang jer činjenice govore da DPS ima najtjesnije kontakte sa Ruskom Federacijom.
Nikolić je odgovorio da je vraćanje na te teme očigledan izraz političke nemoći.
- Ako vi pokušavate da okarakterišite DPS kao ruskog igrača, a ona predvodila učlanjenje u NATO.. Ako nekog u to možete da ubijedite to je divno - naveo je Nikolić.
Dodaje da je Oleg Deripaska bio broj jedan proizvođač aluminijuma u vrijeme preuzimanja KAP-a.
Krapović je rekao da im je bezbjednost građana na prvom mjestu i Vlada neće dozvolite uticajima o kojima je govorio Krapović da budu efektuirani.
- Crna Gora će 2028. postati članica EU i to će biti kruna rada ove Vlade - zaključio je ministar odbrane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxDkZzbi8YRQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Odlukom je predviđeno da će Ministarstvo odbrane odrediti pripadnike Vojske Crne Gore koji će ići, te utvrditi trajanje rotacije - smjene, izvršiti pripremu, obuku i opremanje, pratiti i koordinisati angažovanje u sastavu NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu.
J. B.&nbsp;

Nikolić ministru odbrane: Dugo ste bili na istim talasnim dužinama sa Zaharovom; Krapović: Činjenice govore da DPS ima najtjesnije kontakte sa Ruskom Federacijom

Iznošenje završnih riječi navodnom vođi kavačkog kriminalnog klana Radoju Zviceru, kao i članovima te kriminalne grupe Slobodanu Kašćelanu, Igoru Božoviću, Milanu Vujotiću i Draganu Kneževiću, zbog krivičnog djela šverca kokaina, odgođeno je za sjutra.
Nakon što je tužilaštvo dostavilo originalne spise koje je zahtijevala sutkinja podgoričkog Višeg suda Sonja Keković na prethodnom ročištu, advokati odbrane imali su primjedbe na dostavljenu dokumentaciju, posebno u dijelu koji se odnosi na prevod određenih dokumenata.
- U dostavljenim aktima nalaze se dva dokumenta koja su identična po sadržini, a nose različite brojeve. Iako se radi o istim stvarima, prevod je različit. Tu mislim upravo na ovaj boldovani dio i mislim da to nije urađeno slučajno - rekao je advokat odbrane Marko Radović.
Advokati su potom zahtijevali da im se dostavi originalni Sky materijal koji egzistira u ovom postupku, ali je sutkinja Keković njihov zahtjev odbila.
Nakon što je tužilac Specijalnog državnog tužilaštva Zoran Vučinić napravio bitnu izmjenu u završnim riječima, u vidu promjene opisa krivičnih djela kao što su „prenos“ (droge) i „držanje“ (droge), advokati su zahtijevali dodatno vrijeme da se upoznaju sa cijelim slučajem, jer se, prema njihovom stavu, radi o novoj optužnici.
- Koliko smo mogli da ispratimo, riječ je o novoj optužnici nakon ovih izmjena. Treba nam dodatno vremena. Ovakvo postupanje tužioca je vrlo indikativno i, koliko je meni kao advokatu poznato, ovo je prvi put u istoriji ovog suda da tužilac, nakon preotvaranja dokaznog postupka i izvođenja istih dokaza, odustaje od završnih riječi u kojima je u cjelosti ostao pri prvobitnom optužnom aktu. Iako znam da sud nema mogućnost da zabrani tužiocu da mijenja optužni akt, čudno je da je sam tužilac, nakon preotvaranja glavnog pretresa, prihvatio da dio onoga što je mijenjao nakon završnih riječi nije tačan - &nbsp;rekao je advokat Radović.
Optuženi Slobodan Kašćelan na današnjem ročištu, u slobodnom izlaganju, istakao je da ono što čita tužilac nije tačno i da on to nije uradio.
- Ovaj čovjek (tužilac) mi ne da da spavam, hoće kroz rešetke da me vuče, ne mogu spavati od njega. Sudija, recite ovom čovjeku da me pusti na mir - &nbsp;rekao je sudu, između ostalog, optuženi Kašćelan.
Podsjećamo, Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv navodnih pripadnika kavačkog klana, koje Specijalno državno tužilaštvo tereti da su učestvovali u švercu 743 kilograma kokaina, otkrivenog i zaplijenjenog u avgustu 2020. godine u holandskoj luci Roterdam.
Za isto krivično djelo ranije su optuženi Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan, Milan Vujotić i Dragan Knežević.
- Specijalno državno tužilaštvo podiglo je u decembru 2023. godine optužnicu protiv R. Z., D. K., M. V. i S. K. za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, koja je, nakon što ju je sud potvrdio, stupila na pravnu snagu - saopšteno je ranije iz tužilaštva.

Kašćelan: Sudija, rečite ovom čovjeku da me pusti na mir

Naučnik Selman Mujović, porijeklom iz Crne Gore, i Zohran Mamdani, novi gradonačelnik Njujorka, poznaju se još iz djetinjstva, piše Portal Revija Fokus.
Njihovo prijateljstvo traje više od dvije decenije - zajedno su rasli, pohađali istu školu (Bronx Science), slavili rođendane i prolazili kroz brojne životne faze. Uvijek su bili podrška jedan drugome, i u trenucima uspjeha i u izazovima. Danas, kada Mamdani preuzima jednu od najvažnijih funkcija u gradu, Selman sa ponosom gleda na dugogodišnjeg prijatelja, s kojim dijeli vrijednosti posvećenosti, solidarnosti i zajedničke borbe za pravednije društvo.
Kada je u završnici izborne kampanje za gradonačelnika Njujorka Zohran Mamdani otkrio da ga je odabrao „Selman iz Crne Gore“ - čovjek koji mu je rekao da će se njegov djed, nakon nekoliko decenija života u Americi, po prvi put registrovati i glasati upravo zbog njega, mnogi su se zapitali: ko je taj Selman?
Video-snimak tog dijela Mamdanijevog govora, objavljen na Portalu Revije Fokus, izazvao je veliku pažnju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.0492%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Freel%2F722576457473669&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
Ubrzo su se pojavile brojne pretpostavke, mediji su nagađali i povezivali različite Selmane s Mamdanijevim izjavom, dok je ekipa Portala Revije Fokus još posjetila njegovu porodicu u Njujorku, u želji da sazna više o čovjeku koji je hrabrio Zohrana Mamdanija.
„Selman iz Crne Gore“ se zove Selman Mujović, naučnik je i inovator koji već godinama živi i radi u Njujorku. Njegov otac je porijeklom iz Plava, a majka iz Gusinja.
Doktorirao je na Univerzitetu Mičigen, gdje je 2019. godine odbranio disertaciju pod naslovom „The Plasma Water Reactor: A Geometric Approach to Scaling Electric Discharges for Water Treatment“. Njegov naučni rad bavi se razvojem plazma tehnologija za pročišćavanje vode, koje koriste električnu energiju i hemijske procese za uništavanje zagađivača.
Na osnovu istraživanja osnovao je kompaniju Purafide LLC, sa sedištem u Njujorku, koja je dobila podršku Nacionalne naučne fondacije Sjedinjenih Država (NSF) kroz prestižne grantove za inovacije u oblasti zaštite životne sredine.
Danas, kada Mamdani preuzima jednu od najvažnijih funkcija u gradu, Selman sa ponosom gleda na dugogodišnjeg prijatelja, s kojim dijeli vrijednosti posvećenosti, solidarnosti i zajedničke borbe za pravednije društvo.
Selman je na Linkedinu prije nekoliko dana posvetio objavu svom prijatelju.
Uoči izbora za gradonačelnika Njujorka, želim da istaknem citat iz govora Zohrana nakon pobjede na predizborima — riječi Nelsona Mandele: „Uvijek izgleda nemoguće dok se ne uradi.“ Dok se on i njegov tim bave pitanjem pristupačnosti, a moj tim i ja radimo na održivosti, ne mogu a da se ne podsjetim da za vrijeme kriza nema mjesta postepenim promjenama. Dok neki gube vrijeme nazivajući nas idealistima, ne nudeći pri tom nikakve konkretne alternative, mi moramo biti proaktivni i istrajni ako želimo da riješimo naše najhitnije društvene probleme. Nalazimo se na ivici nove ere u politici i ekologiji, i drago mi je što vidim da dvojica diplomaca iz Bronx Science škole predvode taj pokret i zahtijevaju transformativne promjene. Zapamtite, prijatelji — čak i zakoni kvantne mehanike naglašavaju da je sve moguće - napisao je Mujović.

Tag: boris-savic