Na Balkanu se nikada ne zna šta će se desiti sa prošlošću a revizije istorije bi bilo znantno manje da se Jugoslavija sa fašistima i saradnicima obračunala drugačije, kao pravna država, poručeno je u podkastu "Akcija" CDT-a u kojem su gostovali frontmen Zabranjenog pušenja Davor Sučić (Sejo Sexon) i novinar Boro Kontić.
Govoreći o kultnom sarajevskom bendu Zabranjeno pušenje, i pokretu i emisiji Top lista nadrealista, Sučić je rekao da se akteri čuvene satirične i humorističke emisije nikada nijesu ponovo okupili jer je sadašnja realnost luđa od toga što su radili.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlYXPQ8wtJSk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nama su često znali reći – kako ste sve predvidjeli, ali kao što smo rekli, ključna riječ je nadrealizam. Nikako sanjali nismo da će se to pretočiti u stvarnost. Mi da smo takvi proroci bili mi bismo se obogatili na sportskoj prognozi. Nadrealisti se nikad nisu ponovo okupili jer je teško nadmašiti prirodno ludilo, ludaci koji su danas na sceni, pogotovo u politici su ozbiljne budale - rekao je on.&nbsp;
Kontić je, govoreći o počecima nacionalizma u Bosni i Hercegovini, rekao da se tada u javnosti govorilo o zabrani nacionalnih partija.&nbsp;
- Ja sam bio tada jedan od liberalnih duhova i govorio da ih treba dozvoliti, a sada da mogu da vratim na ulicu bih izlazio i govorio – ne. Nacionalne partije su potpuno protiv duha te države. Ako ti uspostaviš da neko činjenicom da je pripadnik neke nacije, da mu je to glavni adut za politiku i za sve, ti su tu državu osudio na propast i poraz - kazao je Kontić.&nbsp;
Sučić dodaje da sam termin nacionalno nosi u sebi katastrofalne reperkusije.&nbsp;
- Narod i nacija nije jedno te isto. Narod je etnička, vjerska, jezička kategorija, običajna, tradicionalna... Nacija je projekat, služi za objedinjavanje u nacionalni korpus - naveo je on.&nbsp;
Frontmen Zabranjenog pušenja kaže da u bivšoj Jugoslaviji mogućnosti za teritorijalna osvajanja nema, ali da ipak postoje mogućnosti za osvajanje duša u nacionalnoj politici.&nbsp;
- Zato duše srpske u BiH pripadaju Beogradu i navijaju za Zvezdu, ne navijaju za reprezentaciju BiH. Logičan je put da ako se ne može teritorija sa stanovništvom otkinuti, otkinuće se stanovništvo, jer sve sredine uče svoje nacije da preziru tu zemlju. U BiH je ostalo 300.000 Hrvata, bilo ih je 800.000, nacionalna politika koja bi trebalo da afirmiše naciju, ona je samo izvezla tu naciju svojoj nacionalnoj matici i ko zna gdje još - rekao je Sučić.&nbsp;
On je dodao i da se vrlo dobro i poimenično zna ko je činio zločine u ratu i da se to ne može pripisivati narodima.&nbsp;
- Koga da osudite, koga da okrivite za sve što se desilo nama posljednjih 30 godina, kako to apstrahovati u terminu naroda. Kako možete reći Srbi, Hrvati, Bošnjaci, kada se dobro zna ko su ljudi koji su to uradili, znaju se poimenično, to su stvari koje su definisane. Ljudi se međusobno optužuju, koji su ostali na penziji od 500 maraka - istakao je Sučić.&nbsp;
On podsjeća da se haški optuženici i osuđenici međusobno dobro slažu.&nbsp;
- Vi imate u izjavama haških optuženika i knjigama, gdje vidite da su oni jako kompaktna harmonična sredina, oni prave rođendane jedni drugima, jedni druge podržavaju, daju čitulje jer oni više zločinca od drugog naroda, oni su duhovno vrlo srodni, on je samo na drugoj strani rijeke Drine bio, a on je taj koji ima srce da napravi zločin za svoj narod, da se narod proširi - naveo je Sučić.&nbsp;
Kontić je podsjetio na riječi Adam Mihnika, novinara iz Poljske koji je rekao - najnepredvidivija stvar na Balkanu je prošlost.&nbsp;
- Ovdje ne možeš nikada predvidjeti šta će se desiti sa prošlošću - istakao je Kontić i dodao da je aktuelni talas istorijske revizije u Crnoj Gori počeo kada je odlučeno da se podigne spomenik Puniši Račiću koji je u parlamentu Kraljevine Jugoslavije ubio dvojicu predstavnika Hrvatske seljačke stranke i ranio njihovog lidera Stjepana.&nbsp;
- Od njegovog pucnja je nastao ustaški pokret, uništena Kraljevina Jugoslavija, ali nije štete na čemu je nastala. Tu počinje taj talas revizionizma - rekao je Kontić.&nbsp;
Sučić je istakao da se Jugoslavija nije obračunala sa fašistima i njihovim saradnicima kako je trebalo to da učini.
- Dopušteno je da previše ljudi bude strijeljano bez suda, da bude u neobilježenim grobnicama, a ne pravna država. To se moglo uraditi, pogledajte sudski spor Draži Mihailoviću, kaznu bi dobio i u Vašingotnu da mu je suđeno. Njegove naredbe koje direktno nalažu genocidne akcije, milioni spiskova, opreme, novaca zlata od Njemaca i Italijana, tačka. To bi možda potrajalo ali se moralo desiti - rekao je on.
On je dodao da su četnici proizvedeni u mučenike.
- Druga stvar, &nbsp;trebalo je da se se demistifikuje ta borba, romantika i mitovi. Danas nažalost, je ta atmosfera partijska, to su ipak bili partijski ljudi, to je njihova škola politike, vi danas u jednoj Hrvatskoj ne možete čuti da je 3.000 Dalmatinaca poginulo na Sutjesci isto toliko na Neretvi. U Mostaru je partizansko groblje porušeno jer je zajedničko - naveo je Sučić.&nbsp;
Kontić je ukazao na promjene u izvještavanju.&nbsp;
- U novinarstvu je u posljednjih 15, 20 godina iz konstruisanja vijesti ispalo „zašto“, kod nas se tako pojavljuju vijesti, uopšte nemaš objašnjenja. Imate da je Oluja prognala 250.000 ljudi, niko se ne vraća na 1991, šta je bila pozadina i u osnovi svega toga, politika koristi kratku pamet i otvara svaki problem kao da je od danas - zaključio je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Na Balkanu se nikada ne zna šta će biti sa prošlošću

Crnogorska medijska scena je, po meni, bukvalno borba za državu. Oni koji joj rade o glavi negirali bi i ono „C“ u šifri „BHSC“ jezik - ocijenio je dugogodišnji novinar i direktor sarajevskog Media centra Boro Kontić u intervjuu za Portal ETV.
Osvrnuvši se na činjenicu da su četiri privatne televizije sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori u apsolutnom ili većinskom vlasništvu srpskog kapitala i na širenje srpske nacionalističke propagande, Kontić je ukazao da su mediji odavno prestali da budu „sredstvo informisanja“ - te da su sve više dio etničkog naoružanja.
- To je počelo uoči ratova devedesetih. Propagandno novinarstvo je imalo ključni cilj: opravdati zločine. Kad se lažno izvijesti da u „Sarajevu srpsku djecu bacaju lavovima“ onda to implicira da je sve dozvoljeno kao reakcija. Da su ti ljudi tamo zasluženo u opsadi, zasluženo pod granatama, zasluženo ubijani, izgladnjivani, svakojako terorisani - naglasio je Kontić ističući da su u svijetu problem „fake news“, a kod nas „fake reality“, odnosno iskrivljena stvarnost koju kreiraju takvi mediji.
PORTAL ETV: Zdravko Grebo, čijem ste liku i djelu posvetili knjigu, upozoravao je da ljudi mogu imati različite identitete - ali da ne smiju dovoditi u pitanje državu u kojoj žive. Aktuelna politička zbilja, kako u Bosni i Hercegovini kojoj Milorad Dodik otvoreno prijeti razbijanjem, tako i u Crnoj Gori - koja se kao riba na suvom batrga u „srpskom svetu“ i dominaciji Srpske pravoslavne crkve nad državom, nije ništa novo - već kontiunitet iste destruktivne politike. 
 
No, nije li napokon došao momenat, i što bi još trebalo da se desi da ova poruka postane ultimatum - a ne samo još jedna u moru rabljenih fraza - pa da se konačno izborimo sa okupatorsko-fašističkim obrascima sa početka devedesetih? Je li za to dovoljno da padne vlast - prije svega Vučić u Srbiji, onda u Crnoj Gori, a i da se Dodik konačno uhapsi?
KONTIĆ: Profesor Grebo je studente učio o Ustavu u materijalnom smislu - kao konsenzus ljudi koji znaju da zajednica u kojoj žive jeste zajednica koju vole. Drugim riječima, kao građani su lojalni najvišem pravnom aktu u zemlji. A sve ostalo, govorio je - politički aranžmani, dvodomne ili jednodomne skupštine, pitanje nacionalnog identiteta... Stvar je dogovora.
U pravu ste, profesor je smatrao da postojanje različitih identiteta ne smije dovoditi u pitanje državu u kojoj žive. To je teorijski okvir. U našoj praksi upravo se ta različitost koristi kao krunski argument za podjele.&nbsp;
Budimo iskreni, u našim slučajevima, to je paravan za primjenu starog imperijalnog plana koji mijenja ime (nekad Velika Srbija - danas srpski svet), ali ne i suštinu.
Kad spominjete Dodika samo da podsjetim: on je prvi put prije dvadeset godina, u jesen 2005. doveo u pitanje državu u kojoj živi. Izjavio je da će biti: „ili tri federalne jedinice ili će se Bosna i Hercegovina raspasti“. Godinu kasnije, juna 2006. otišao je korak dalje. Najavio je referendum za izdvajanje entiteta Republika Srpska iz Bosne i Hercegovine. Jedini koji je, u oba slučaja, reagovao na ove izjave bio je upravo profesor Grebo.
On je pozive Dodika u pravnom smislu ocijenio „kao veleizdaju za koju se u normalnoj državi hapsi“. Dodajući da je Dodiku „mjesto u nekom, ako želi da bira, multietničkom zatvoru“.
Trebale su dvije decenije i Dodikovo uporno ponavljanje protivustavnih stavova da se ovo, barem dijelom, ostvari. I to tek uz pomoć i pritisak međunarodne zajednice.
Što se tiče Vučića, ali i Dodika, manje je bitna personalna promjena jer bi, i padom njihove vlasti, vjerovatno, sve ostalo isto. Plan na kojem počiva ta politika mora da se promijeni, a ta se svijest ne mijenja brzo. Ako ima pouka ona je jednostavna: Primjenimo pozitivno pravo.
PORTAL ETV: Ratnom zločincu, koljaču i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, pod pokroviteljstvom Srpske pravoslavne crkve, podignut je spomenik u avgustu u Gorenjem Zaostru kod Berana. Tom skupu su prisustvovale pristalice SPC, i očigledno, četničkog pokreta, revizionisti i fašisti. Da su upravo takvi pokazali su fizičkim, ničim izazvanim, napadom na dvojicu fotoreportera „Pobjede“ i „Vijesti“ – ujedno jedinih predstavnika medija na tom događaju.
Ovaj fašistički skup nije, kako bi se očekivalo, obezbjeđivala specijalna jedinica policije. Na terenu su bila dva policajca u civilu - koja nijesu spriječila napad mase na fotoreportere.
Što nam ovo govori o kapacitetima, volji i spremnosti aktuelne vlasti da zaustavi moralni i istorijski sunovrat, otvoreni fašizam SPC i agresiju njihovih pristalica?
KONTIĆ: Tim povodom vam mogu postaviti jedno naizgled nemoguće pitanje: Što bi se dogodilo da su ljudi koji su krojili mapu svijeta, ali i političko ustrojstvo država nakon Drugog svjetskog rata, odlučili da u Jugoslaviji priznaju vlast svim stranama koje su vojno učestvovale u ratu? I da su tako 1945. ravnopravno pobijedili i partizani i četnici i ustaše. I shodno tome te tri strane podijelile vlast u Jugoslaviji 1945.
Jasno je da je ovo pitanje iz kategorije nemogućih, jer su tri ključna lidera, Čerčil, Staljin i Ruzvelt, odlučili drugačije. Priznali su pobjedu i vlast svojih jedinih saveznika - Titovih partizana. S druge strane Titovi partizani nijesu čekali nikakva priznanja nego su sami, svojom borbom, izborili pobjedu nad fašizmom.
Ovo uzimam kao polaznu tezu kada želim odgovoriti na prosto pitanje: U kakvom prostoru mi danas živimo? Na kojim principima je sklopljena igračka zvana Dejtonska Bosna i Hercegovina? Ili podizanje spomenika četničkom komandantu u Crnoj Gori.
Izgleda nevjerovatno ali, po meni tačno, da živimo u vremenu u kojem su svi ovdašnji učesnici Drugog svjetskog rata - pobijedili. I ustaše i četnici i partizani. Pedeset godina kasnije. Dok se partizani ne probude?&nbsp;
PORTAL ETV: Spomenik Đurišiću je premješten u crkvu u Gorenjem Zaostru, a onda i u manastir Đurđevi stupovi - i to uz pozivanje na Temeljni ugovor koji je potpisao bivši premijer Dritan Abazović, a koji - iako svi crnogorski zakoni imaju primat nad njim, nalaže da policija u crkvu ne može ući bez njihove dozvole.
Iako beransko tužilaštvo spomenik tretira kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, sud je do skoro kočio sprovođenje naloga da se on izuzme. Pošto je sutkinja već dva puta odbila zahtjev ODT-a, krivično vijeće suda je treći put odlučivalo o tome i donijelo konačnu odluku da se spomenik oduzme. No, taman kad se u taj posao krenulo - saznali smo da je spomenik ponovo premješten - i još niko ne zna gdje je. Doduše, spomenik nije pronađen u konaku, ali je mitrpolit Metodije rekao da samo on ima ključ od nekih prostorija i da ako policija hoće da uđe u njih - da nalog mora da bude na njegovo, a ne ime igumana manastira.
Je li sve ovo inspirativan materijal za „Top listu nadrealista“ ili je i za to previše sumorno? Što mislite da stoji iza ovako transparentnog podređivanja crnogorskih institucija, zakona i vlasti Crkvi Srbije?
KONTIĆ: Volio bih vidjeti tu „nadrealnu priču“ jer je satira jedan od mogućih odgovora na ovaj dramolet u kojem postoji spomenik koji je u međuvremenu nestao, a istinu o tome zna samo svešteno lice.
Što bi se reklo, humoristički početak s potencijalom. Još ako je sveštenik nijem, imamo hit.&nbsp;
Ali, taj se film neće dogoditi jer su političari gotovo svugdje u svijetu zabranili ili zabranjuju smijeh i satiru. To se danas događa čak i u Americi.
U Britaniji je otkaz dobio karikaturista „Gardijana“ Stiv Bel zbog čijih karikatura su cijepali tu stranicu iz novine kad su ih donosili engleskom premijeru Toniju Bleru.&nbsp;
Nije mogao da ih gleda. Kako kaže novinar Ed Vulliamy: „Što god pronađete o političarima i njihovim poltronima od korupcije do ubilačkih ratova oni će to nadživjeti. Nastaviće zarađivati, postaće profesori, doktori, direktori kompanija. Jedino čega se boje je smijeh, humor. Da će biti predstavljeni kao dvorske lude“.
U ozbiljnom svijetu sve ovo potvrđuje onu, naizgled, paradoksalnu rečenicu, koju je izgovorio stranac dobro upućen u ovdašnja zbivanja: „Na Balkanu je najmanje predvidljiva - prošlost“.
Svugdje se u svijetu nastoje predvidjeti budući tokovi, a kod nas se sva energija društva troši na redizajniranje prošlosti. I ta ambicija isisava kompletnu energiju društva.
Pojedinci mogu da reagiraju emotivno, ali država ima poluge vlasti. Čuveni princip koji se stalno obećava na evropskom putu glasi: „Rule of Law“ ili „vladavina prava“. Prema tome, primjenimo ga i biće nam lakše.&nbsp;
Što stoji iza svega ovoga? Bojim se da će u konačnici biti novo usporavanje Crne Gore na putu prema Evropskoj uniji. Ako to i nije pravi cilj. Jer ako ne pristupi EU u narednih nekoliko godina - svako duže čekanje škodiće novim generacijama Crnogoraca.
Jasno je da svi ovdašnji problem neće odmah nestati, ali članstvo u EU poziciju Crne Gore čini mnogo stabilnijom u odnosu na svaku vrstu pritiska spolja.
PORTAL ETV: Četiri privatne televizije sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori su u apsolutnom ili većinskom vlasništvu srpskog kapitala, a posebno dvije - TV Adria i Prva - ističu se po širenju srpske nacionalističke propagande. Koliko i zašto je opasna takva koncentracija vlasništva? Što stoji iza toga?&nbsp;
KONTIĆ: Mediji su odavno prestali da budu „sredstvo informisanja“ - a sve su više dio etničkog naoružanja. To je počelo uoči ratova devedesetih. Propagandno novinarstvo je imalo ključni cilj: opravdati zločine.
Kad se lažno izvijesti da u „Sarajevu srpsku djecu bacaju lavovima“ onda to implicira da je sve dozvoljeno kao reakcija. Da su ti ljudi tamo zasluženo u opsadi, zasluženo pod granatama, zasluženo ubijani, izgladnjivani, svakojako terorisani. Ako ste primjetili nedavno, i ljudi u Gazi su prvo proglašeni životinjama, pa je onda uslijedilo ravnanje teritorije i otvoreni genocid.&nbsp;
U glavama „srpskog sveta“ rat i raspad Jugoslavije u suštini nijesu okončani. Ciljevi nijesu do kraja postignuti. U međuvremenu regrutiran je i dostojan podmladak novinarskim perjanicama iz devedesetih.
Otvorena rana regiona jeste tabloidno novinarstvo. Notorna je činjenica da dominira srbijanskom medijskom scenom i da je jedan od najprofitabilnijih izvoznih artikala.
Crnogorska medijska scena je, po meni, bukvalno borba za državu. Oni koji joj rade o glavi negirali bi i ono C u šifri BHSC jezik.
Javni servisi, koji svi mi plaćamo, su nažalost politička alatka. U rukama su političkih stranaka koje ih plaćaju kako bi prenosili manje-više jedan politički glas.
U svijetu su problem „fake news“, dok je kod nas „problem fake reality“, odnosno iskrivljena stvarnost koju takvi mediji plasiraju.
Opasna je ova koncentracija vlasništva jer medijske poruke - to je već opšte mjesto - dramatično utiču na javnost u jednoj zemlji.

Anja Ivanović

U glavama „srpskog sveta“ rat i raspad Jugoslavije u suštini nijesu okončani, ni ciljevi do kraja postignuti

Prostor Zapadnog Balkana, čija se populacija može procijeniti na oko 20 miliona ljudi, pod rizikom je da ostane bez izvora informacija koje su emitovali strani mediji, a koji nisu pod uticajem vodećih političkih snaga u državama regije, piše Radio Slobodna Evropa.
Početni udarac je zadat otkazivanjem donacija iz budžeta nekadašnjeg USAID-a, a posljednje iznenađenje bilo je gašenje regionalnog projekta katarske Al Jazeere Balkans.
Bez posla je ostalo više od 200 ljudi ove medijske mreže, a konkretni razlozi za zatvaranje, kako je navedeno u saopštenju mreže Al Jazeera, proizlaze iz odluke koja je "dio šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme".
USAID (Američka agencija za međunarodni razvoj), koja je pomagala mnoge nezavisne medije preko grantova, u praksi više ne postoji. Glas Amerike od marta ništa ne objavljuje, Radio Slobodna Evropa se već četiri mjeseca bori za sredstva, dok se smjenjuje uprava vlasnika televizija N1 i Nova.
Viša pravna savjetnica u Evropskom centru za slobodu štampe i medija (ECPMF) Fljutura Kusari upozorava da će bez nezavisnih medija "ljudi biti manje informisani ili pogrešno informisani, jer neprovjeren sadržaj sa društvenih mreža i drugih neprovjerenih izvora popunjava prazninu".
Dodala je da mediji širom regiona posluju u teškom okruženju, između ostalog, "zbog političkih pritisaka, fizičkih i onlajn prijetnji, pravnih napada, finansijskih poteškoća i loših uslova rada".
- Istraživačko novinarstvo postaje sve rjeđe, a samo novinarstvo se više ne smatra atraktivnom profesijom zbog rizika sa kojima se novinari suočavaju - naglasila je Kusari.
<h2>Kako je počelo?</h2>
"Lavina" problema za regionalne nezavisne medije je počela kada je američki predsjednik Donald Tramp, ubrzo nakon što je došao na vlast tokom januara, naredio zamrzavanje većeg dijela američke pomoći u inostranstvu.
Ovo se odnosilo i na USAID, koji je prema podacima iz 2023. podržavao više od 6.200 novinara u inostranstvu i 707 medijskih organizacija u više od 30 zemalja.
Nema tačnih podataka o broju medija koje je USAID pomagao na Zapadnom Balkanu.
Početkom jula, ova agencija je i zvanično raspuštena, te će u budućnosti američkom stranom pomoći koordinisati Stejt department.
- Finansiranje USAID-a omogućilo je novinarima da proizvode nezavisne, detaljne izvještaje i omogućilo medijskim organizacijama da pokrivaju teme koje mejnstrim mediji obično previđaju, kao što su ljudska prava, LGBTI pitanja i manjinske zajednice - kazala je Kusari.
Novi udar je uslijedio u martu, kada je Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom se predviđa drastično smanjenje zaposlenih, ali i izdvajanja za sedam saveznih agencija, uključujući i Američku agenciju za globalne medije (USAGM), koja, između ostalog, nadzire rad Glasa Amerike (VOA) i Radija Slobodna Evropa (RSE).
VOA od marta ne emituje sadržaj, dok RSE objavljuje, ali uporedo vodi spor sa USAGM pred sudom u SAD.
RSE je preduzeo i drastične mjere smanjenja troškova, uključujući slanje dijela zaposlenih na prinudni odmor i otkazivanje ugovora honorarnim radnicima.
Istovremeno, čelni ljudi Junajted (United) grupe, u okviru koje posluju regionalne televizije N1 i Nova, smijenjeni su tokom juna, zbog čega su urednici ovih medija izrazili zabrinutost zbog mogućeg političkog uticaja.
Junajted grupa ima operacije u: Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj, Bugarskoj. Vlasnik kompanije je investiciono preduzeće Bi-Si Partneri (BS Partners), sa sjedištem u Londonu, koja je od 2019. godine otkupila većinsko vlasništvo u Junajted grupi.
Predstavnici vlasti u Srbiji, predvođeni predsjednikom Aleksandrom Vučićem, godinama etiketiraju medijske kuće u okviru Junajted grupe, a početkom jula su novinari N1 na adresu redakcije dobili prijetnje smrću.
<h2>O posljedicama u BiH</h2>
Direktor Media Centra u Sarajevu Boro Kontić ističe za RSE da je teško predvidjeti kako će izgledati budućnost medija na Zapadnom Balkanu.
On smatra da je za opstanak nezavisnih medija potrebno da se angažuje i medijska zajednica, ali i država. Mediji su, ističe, jedan od stubova demokratskog društva.
- Nemoguće je bilo šta raditi ako ne postoji jedna jaka medijska zajednica, novinarstvo profesionalno, koje je kritički raspoloženo i koje zapravo predstavlja na neki način glas javnosti - kazao je Kontić.
Upozorava da će i oni koji likuju nad situacijom ubrzo uvidjeti koliko je ona pogubna po društvo. Sa nestankom velikih nezavisnih medija gubi se i medijska zajednica, dodaje Kontić.
- Njenim postojanjem vi održavate nešto što u svakom društvu jeste normalno, da imate kritičke glasove, da imate istraživanja. Jer u tom slučaju ne može svako da radi šta god hoće - zaključuje Kontić.
<h2>Povratak države u medije u Srbiji i regionu</h2>
Profesorka Fakulteta političkih nauka u Beogradu Snježana Milivojević kaže za RSE da je gašenje dobrog, kvalitetnog medija uvijek gubitak za sve.
- Izvan te grupe profesionalnih novinara koji ostaju bez posla, što predstavlja poseban udar za novinarsku profesiju ovde, gubitak za opštu javnost svodi se na gubitak medija koji je držao visoko profesionalne standarde, imao raznovrstan program i doprinosio medijskom pluralizmu - naglasila je Milivojević.
Pojašnjava da su regionalne medije na Balkanu, uglavnom, osnivali strani vlasnici, ali da su otpori bili preveliki.
- Paralelno sa procesom egzodusa stranih vlasnika, događa se i jedna vrsta povratka države u medije – bar u Srbiji je to očigledno, preko državnog Telekoma, i čitavog niza njihovih kanala, među kojima su i neki koji glume tu regionalnu dimenziju - istakla je Milivojević.
Navodi da je snažan politički pritisak protiv medija doveo do toga da se "sektor međunarodne medijske pomoći, takoreći, raspadne pred našim očima".
- Mediji koji imaju ili ozbiljne ambicije da informišu o stanju u regionu, ili ozbiljne ambicije da podignu profesionalne standarde, sada su ostali u procepu između velikog političkog pritiska domaćih vlasti i nezainteresovanosti ili nespremnosti međunarodne demokratske javnosti da im pomogne - naglasila je Milivojević.
<h2>Znatno drugačija medijska scena u Crnoj Gori</h2>
Ovo je zabrinjavajući trend, kaže za RSE Milka Tadić Mijović, direktorica crnogorskog Centra za istraživačko novinarstvo.
- Svi ovi mediji bili su od izuzetnog značaja ne samo za nas u Crnoj Gori nego i za region. Radi se o 'legacy' medijima koji su, zaista, imali izuzetan značaj i važnost i u najcrnjim godinama 90-ih - rekla je Tadić Mijović.
Ističe da se radi o medijima "koji su imali određenu distancu prema svim vlastima na Balkanu, koji tradicionalno žele da kontrolišu i zarobe medije".
- Ovi su nam nezavisni glasovi bili jako bitni, značajni i bojim se da će nakon gašenja ovih medija naša medijska scena biti znatno drugačija - ocijenila je Tadić Mijović.
Direktorica CIN Crna Gora upozorava da se sada na Zapadnom Balkanu otvara prostor "autoritarnim vođama i korumpiranim biznis elitama da kontrolišu medije".
- Sa druge strane, u tim zemljama imamo nereformisane javne servise i jako puno tabloidnih medija. I još jedna stvar je velika opasnost - imamo društvene mreže preko kojih se nevjerovatno, svjetlosnom brzinom šire dezinformacije - dodala je Tadić Mijović.
<h2>Kosovo – najlošije po slobodi medija</h2>
Kusari upozorava da je "uglavnom zbog djelovanja vlade i vladajuće stranke Samoopredjeljenje" došlo do pogoršanja slobode medija na Kosovu.
- Vlada je usvojila neustavni zakon o medijima, koji je kasnije poništio Ustavni sud. Novinari, medijske kuće i aktivisti suočavaju se sa verbalnim napadima i ciljanim uznemiravanjem političara, uključujući premijera Aljbina Kurtija - navela je Kusari.
Ističe da je na Kosovu postalo "gotovo nemoguće dobiti pristup javnim dokumentima", da je transparentnost na rekordno niskom nivou, a da vladajuća stranka redovno vrši pritisak na regulatore i odbore javnih emitera.
Prema njoj, Kosovo rizikuje da pređe iz lidera u slobodi medija u jedan od najalarmantnijih slučajeva pada u regionu, ukoliko Vlada u Prištini nastavi ovim putem.
U posljednjem izvještaju o slobodi medija organizacije Reporteri bez granica (RSF), za 2025. godinu, Kosovo je najniže rangirano na Zapadnom Balkanu, i to na 99. poziciji.
Tri pozicije ispred je Srbija, deset pozicija BiH, dok je najbolja u regionu Crna Gora, na 37. mjestu.

Kontić: Sa nestankom velikih nezavisnih medija gubi se i medijska zajednica

U emisiji vikend popodne Televizije E donosimo raznovrstan i inspirativan sadržaj.&nbsp;
Pričamo kako je proteklo istorijsko lansiranje prvog crnogorskog satelita Luča i šta taj korak znači za budućnost nauke i tehnologije u Crnoj Gori.&nbsp;
U studiju nam je gošća koja se bavi filantropijom i otkriva kako uspješno spaja muziku sa humanitarnim radom i pomaganjem drugima. Razgovaramo i sa veterinarkom koja govori o svom profesionalnom putu, razlozima zbog kojih je izabrala taj poziv i misiji posvećenoj zaštiti i zbrinjavanju pasa lutalica.
&nbsp;Za sam kraj, ulazimo u kuhinju i kuvamo sa Sandrom Manojlović, uz ukusne recepte i prijatnu atmosferu.&nbsp;
Čeka vas toplo, informativno i zabavno izdanje koje povezuje nauku, humanost, brigu o životinjama i gastronomiju!
 
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17h!

Vikend popodne na Televiziji E: O lansiranju prvog crnogorskog satelita, veterini i filantropiji

Centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E večeras vodi Amra Tahirović, a gost u studiju biće Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.&nbsp;
U intervjuu će biti riječi o političkim tenzijama nakon dešavanja u Botunu, nesuglasicama oko izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i o najavama lidera Demokratske narodne partije o mogućem izlasku iz vlasti. Biće otvorena i pitanja o zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, kao i unapređenju uslova u oblasti poljoprivrede.
<h2>Tema dana: „Botun ili Ustav?“</h2>
U 24 sata analiziramo: 
 
- Iako su najavljivali izlazak iz vlasti zbog policijske intervencije u Botunu, Demokratska narodna partija je nakon sjednice Predsjedništva ostala u Vladi, ali je postavila nove, politički i pravno teško ostvarive uslove. Umjesto povlačenja, DNP sada vezuje opstanak u vlasti za ustavne promjene, izmjene zakona o jeziku, državljanstvu i državnim simbolima, koja nemaju direktnu vezu sa problemom kolektora u Zeti ali koja i po važećim procedurama, podrazumijevaju široki politički konsenzus u Parlamentu, pa i referendum građana, bez kojeg nema izmjena tog člana Ustava. Šta je onda stvarna taktika DNP-a, da li su građani Botuna zloupotrijebljeni? 
 
 
Ostale teme: 
 
- Porast vodostaja na Skadarskom jezeru, Rijeci Crnojevića i Bojani, Vranjina kritična tačka; 
 
- Peti dan poplava Danilovgrad Prohodniji, vodostaj rijeke Zete opao gotovo metar, otvoren put ka Glavi Zete..
Gledajte "24 sata" , večeras od 19 sati na Televiziji E.

Informativna emisija "24 sata": Gost Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Parlament Grenlanda ubrzaće održavanje sjednice kako bi razmotrio odgovor na prijetnje Sjedinjenih Američkih Država da preuzmu kontrolu nad ovim arktičkim ostrvom, saopštilo je u zajedničkoj izjavi petoro lideria političkih partija u grenlandskom parlamentu.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Države moraju da posjeduju Grenland, autonomni dio Kraljevine Danske, kako bi u budućnosti spriječile Rusiju ili Kinu da zauzmu ovu strateški važnu teritoriju bogatu rudama.
- Ne želimo da budemo Amerikanci, ne želimo da budemo Danci, želimo da budemo Grenlanđani - navodi se u izjavi koju je na društvenim mrežama objavio premijer Grenlanda, Jens-Frederik Nilsen.
Sjednica parlamenta Grenlanda, Inatsisartut, biće pomjerena unaprijed kako bi se obezbijedila fer i sveobuhvatna politička rasprava i zaštitila prava građana, poručili su lideri.

Parlament Grenlanda ubrzava sastanak zbog Trampovih prijetnji

Više osoba povrijeđeno je u saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila na magistralnom putu Bijelo Polje – Mojkovac, na skretanju za Slijepač most, piše Portal Analitika.
Kako navode, nezgoda se dogodila u 13.50 časova, a u njoj su učestvovala dva vozila.
Više osoba je , kako ističu, zadobilo povrede, ali nijedna nije teže povrijeđena.&nbsp;
Dodaje se da su povrijeđeni zbrinuti i transportovani u Opštu bolnicu u Bijelom Polju.

Tag: boro-kontic