<p>U Podgorici je održana panel-diskusija pod nazivom “Bošnjački nacionalni identitet početkom 21. vijek” - II dio projekta u organizaciji i koordinaciji mr<b> Seada Šahmana</b>, a na kojoj su govorili akademik <b>Šerbo Rastoder </b>i doc. dr<b> Erma Ramić-Kunić.</b>&nbsp;</p>
<p>Koordinator projekta Sead Šahman ukazao je na današnju zbilju Bošnjaka u Crnoj Gori koju karakteriše uglavnom ekonomska nerazvijenost sredina koje nasevaljaju, ogromna naslonjenost na socijalne servise, nedostatak odgovarajućeg ljudskog resursa, ali i nedovoljno razvijene institucije i nevladina udruženja.&nbsp;</p>
<p>- Naša nastojanja nijesu subverzivna, već dobrosusjedska, uz izraženu spremnost za izgradnju društva različitosti. Inkluzija, bez asimilacije. Takvu hipotezu potkrepljuju brojni primjeri, a jedan od najeklatantnijih su i naše iseljeničke zajednice- dijaspora koja decenijama unazad bivstvuje na prostorima Zapadne Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, zemalja regiona, ali i Republike Turske - kazao je Šahman u svom uvodnom izlaganju.&nbsp;</p>
<p>Akademik Šerbo Rastoder govorio je o “istorijskim grijehovima” Bošnjaka ukazavši na dekonstrukciju stereotipa i lažnu istorijsku naraciju nastalu u balkanskim i zapadnim istoriografijama u interpretaciji, suštine, karaktera i sadržaja vladavine Osmanlija.&nbsp;</p>
<p>- U tom kontekstu su Bošnjaci prepoznati kao lojalni sljedbenici politike Osmanskog carstva poprimili negativan obrazac “Turaka” i Osmanskog nasljedstva i time sebe izložili da plaćaju istorijsku krivicu nastalu u iskrivljenoj i konstruisanoj naraciji koja nije utemeljena na činjenicama, nego na emocijama - kazao je Rastoder.&nbsp;</p>
<p>On je naveo da je pokušaj identifikacije tih navodnih “istorijskih grijehova Bošnjaka“ samo površno grebanje po istorijskom nasljeđu koje je protivurječno i višeslojno.&nbsp;</p>
<p>Doc. dr Erma Ramić-Kunić sa Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu je kazala da je jezik sastavni dio nacionalnog identiteta jednog naroda.&nbsp;</p>
<p>- Bosanski jezik ima svoju viševjekovnu istoriju čemu svjedoče pisani spomenici iz najranijeg perioda pisane riječi- srednjeg vijeka. Neki od rukopisa bosanske pisane tradicije pronađeni su u Crnoj Gori i u 19. vijeku odneseni su u Rusiju - naglasila je Ramić-Kunić.&nbsp;</p>
<p>Ona je dodala da se jedan od spomenika koji je pisan u srednjovjekovnoj Bosni- Divoševo evanđelje, iz 14. vijeka čuva u Manastirskoj riznici na Cetinju i dan danas.</p>
<p>Projekat je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a u ime ove institucije skupu je prisustvovala <b>Željka Raščanin.</b>&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šahman: Naša nastojanja nijesu subverzivna već dobrosusjedska - inkluzija, bez asimilacije

<p>U bjelopoljskoj prosvjeti na rukovodećim mjestima u tri srednje škole, osamnaest osnovnih škola, jednom vrtiću i u muzičkoj školi je više od 94 odsto Srba, dok je Crnogoraca, Bošnjaka-Muslimana više od pet odsto što je suprotno Ustavu Crne Gore. Sve preko 43,13 odsto zastupljenosti Bjelopoljaca koji se izjašnjavaju kao Srbi u državnim i lokalnim javnim ustanovana i preduzećima je protivustavno i kažnjivo po zakonu – upozorava predsjednik Opštinskog odbora Stranke pravde i pomirenja Bijelo Polje <b>Admir Camić</b>.</p> <p>Zabrinjavajuće je, ukazuje on, da u bjelopoljskim mjesnim centrima Godijevo, Lozna, Goduša i Bistrica, u kojima su većinsko stanovništvo Bošnjaci -Muslimani, na rukovodećim mjestima u školama nijesu Bošnjaci.</p> <p>- Ustavom Crne Gore je predviđena srazmjerna zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave. Po Ustavu, pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jemče se prava i slobode koja mogu koristiti pojedinačno i u zajednici sa drugima – naglašava Camić u saopštenju dostavljenom Portalu ETV.</p> <p>Podsjeća da su se, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2023. godine, u Bijelom Polju građani nacionalno izjasnili kao Srbi u procentu od 43,13 odsto, Bošnjaci - 31,85, Crnogoraci - 14,88, a Muslimani - 7,54 procenta.</p> <p>- Potpuno je logično da se političke nacionalne partije koje zastupaju interese srpskog naroda u Bijelom Polju bore za svoj narod vezano za zapošljavanje i rukovođenje određenim institucijama, ali se postavlja logično pitanje zašto građanske partije poput DPS-a, PES-a, UR-e, SDP-a, SD-a, SEP-a, kao i nevladine organizacije koje se bore za ljudska prava, ne vode računa o nacionalnoj zastupljenosti rukovodećeg kadra u školama – ističe Camić.</p> <p>Opravdano se, prema njegovim riječima, pitaju građani Bošnjaci-Muslimani što je sa Bošnjačkom strankom, kao nacionalnom partijom.</p> <p>- Zašto se ona ne bori za prava svog naroda, koji joj je dao podrušku i danas imaju šest poslanika i još toliko ministara u Vladi. Da li je učešće u Vladi samo lični interes nekolicine u Bošanjačkoj partiji – pita Camić.</p> <p>Ističe da „najnovija dešavanja ukazuju na kontradiktornosti - Inspekcija rada Bijelo Polje je utvrdila da je direktorica Gimnazije 'Miloje Dobrašinović' - <b>Jasmina Međedović</b> postupila zakonito u slučaju profesora <b>Nova Vukovića</b>, dok je inspekcija Ministarstva prosvjete utvrdila nepravilnosti u radu direktorice“.</p> <p>- Prijedlog za smjenu direktorice je usledio, po našem saznanju, nakon nekorektnog ponašanja profesora Vukovića, koji je predavao u bjelopoljskoj Gimnaziji. Bez saglasnosti direktorice škole, nepozvan došao je u školu i, iako je koristio godišnji odmor, nasilno i veoma bahato upao na čas geografije i napao profesora koji je držao čas, prekinuo nastavu đacima, agresivno istjerao profesora sa časa. Odbio je molbu i upozorenje direktorice škole da napusti učionicu, ponašajući se prema njoj neprimjerno, koristeći veoma primitivan rječnik, zbog čega je ona pozvala obezbeđenje – ističe Camić, koji je kategoričan da sve ukazuje da je tražena smjena direktorice Međedović politički obojena.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328120344_673f818702c2bdbe28b5effb961a41d555f589b39c17e7f0c5a4a2fc1460177d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250328120344_673f818702c2bdbe28b5effb961a41d555f589b39c17e7f0c5a4a2fc1460177d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Protesti u BP"> </figure>  <p>Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je 24. marta da će Prosvjetna inspekcija predložiti razrješenje direktorice bjelopoljske Gimnazije „Miloje Dobrašinović“, Jasminke Međedović, a Ministarstvo postupiti u skladu sa zakonom.</p> <p>Incident u bjelopoljskoj gimnaziji dogodio se 13. marta, kada je profesor Novo Vuković, koji je trebalo da bude odmoru, a rješenje o odmoru potpisao je nekoliko dana ranije, upao na čas i izbacio profesora koji je predavao, kako bi on preuzeo nastavu?! Vuković je inače pred penzijom i prije penzionisanja trebalo je da iskoristi preostali odmor.</p> <p>Direktorica Međedović, kada je on upao na čas profesora koji ga je mijenjao, pozvala obezbjeđenje škole da reaguju i izbace Vukovića.</p> <p>Uslijedili su protesti đaka i njihovih roditelja, a Vuković je predstavljen kao žrtva progona direktorice.</p> <p>Uključilo se i Ministartsvo po čijem je nalogu sproveden inspekcijski nadzor „iz oblasti obrazovanja i vaspitanja u ustanovi i inspekcijski nadzor iz oblasti prava i obaveza po osnovu rada, kao i upravni nadzor nadležnog Ministarstva unutrašnjih poslova u oblasti zaštite lica i imovine u navedenoj ustanovi“.</p> <p>- Inspekcijskim nadzorom Prosvjetne inspekcije utvrđeni su propusti u radu organa rukovođenja u ustanovi, odnosno postupanja odgovornog lica, direktorice ustanove, a uvidom u zapisnik Prosvjetne inspekcije utvrđeno je da će postupajući inspektor preduzeti upravne mjere i radnje iz svoje nadležnosti i predložiti za razrješenje direktoricu ustanove, Jasminku Međedović – saopšteno je iz Ministarstva 24. marta.</p> <p>Vuković je, iako, davdesetak dana pred penzionisanje (8. aprila stiče uslov za penziju), uslovio Ministarstvo prosvjete da će sa đacima organizovati proteste i bojkotovati nastavu do smjene direktorice Međedović.</p> <p>Njegova supruga, takođe profesorica u Gimnaziji, <b>Vinka Vuković </b>je, kako je prenio Portal Vijesti, kazala da će, ukoliko Međedović ne bude razriješena, više profesora, od kojih je prva ona, početi štrajk glađu.</p> <p>Protiv Vukovića, nakon incidenta u Gimnaziji, 22. marta podnešena je krivična prijava zbog više krivičnih djela - povrede prava na rad, povrede prava na upravljanje, nasilničkog ponašanje, lake tjelesne povrede, prinude, ugrožavanja sigurnosti, sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje, pozivanje na otpor...</p> <p>Kako je Televizija E objavila, Vuković je politički aktivan i ranije je bio čelnik opštinskog odbora stranke <b>Andrije Mandića</b>, aktuelnog predsjednika Skupštine Crne Gore.</p>

Kaćuša Krsmanović

Camić: Da li su u bjelopoljskim školama Bošnajci žrtva političkog progona?

<p>Sead Šahman, predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) i dugogodišnji funkcioner Bošnjačke stranke u Crnoj Gori, govorio je za Klix.ba o ključnim ciljeve novoosnovane političke organizacije BDP. Govorio je o tome kako BDP ima ambiciju da postane glavni predstavnik Bošnjaka u Crnoj Gori, zastupajući njihove interese kroz jačanje nacionalnog i ekonomskog identiteta.</p>
<p><i><b>KLIX.BA: Koji su ključni ciljevi i planovi Bošnjačkog demokratskog pokreta u narednom periodu?</b></i></p>
<p><b>ŠAHMAN:</b> Bošnjački demokratski pokret (BDP) je osnovan sa ciljem da bude emancipatorska politička organizacija bošnjačkog naroda u Crnoj Gori sa nedvosmislenim pogledima na društvena zbivanja u zemlji. Za sada sam više nego zadovoljan kojim dinamikom se odvija proces uspostavljanja novoformiranog pokreta. Naša dugoročna nastojanja jesu da kroz vrijeme pred nama budemo superiornija opcija od postojeće ponude i opcija broj jedan za bošnjački narod u Crnoj Gori.</p>
<p>Naravno da je jedan od naših kratkoročnih ciljeva učešće na eventualnim vanrednim parlamentarnim izborima i dobijanje parlamentarnog statusa kako bi smo bolje predstavili naše politike i na najbolji mogući način zastupali interese bošnjačkog naroda, ali i svih onih građana koji se iskazuju drugačije, a dijele naša programska načela. Kako i na koji način ćemo nastupati na izborima zavisiće naravno od političkog momentuma u kome budu raspisani, te do kojeg stepena ćemo biti organizovani u tom trenutku.</p>
<p>Mi radimo ono što je do nas, snažimo infrastrukturu pokreta, razgovaramo sa ljudima u svim sredinama gdje žive naši sunarodnici i što je najvažnije nastojimo da ponudimo konkretna rješenja. Mi smo i nastali kao odgovor na poziv našeg naroda i dijaspore koja živi širom svijeta, od zemalja regiona, preko država Zapadne Evrope do Sjedinjenih Američkih Država. Naša uloga biće da služimo građanima koji od nas puno toga očekuju, a za to je potrebna promjena u načinu shvatanja i prihvatanja politike kao važne discipline u našem društvenom poretku.</p>
<p><i><b>KLIX.BA: Kako biste ocijenili trenutni položaj Bošnjaka u Crnoj Gori, posebno u kontekstu učešća bošnjačkih ministara u aktuelnoj Vladi Crne Gore?</b></i></p>
<p><b>ŠAHMAN: </b>Bošnjački narod voli slobodu, principe i ideale koji su pogaženi krajem jula mjeseca ove godine ulaskom u najglomazniju i najheterogeniju rekonstruisanu 44. Vladu Crne Gore. Bošnjaci ne žele da budu sluge za tuđe interese, oni žele partenrstvo i savezništvo na ravnopravnim osnovama, uz uvažavanje svih njihovih specifičnosti koje posjeduju kao narod. Podsjetiću vas da je ex DF konačno, po prvi put nakon 30. avgusta 2020. godine i tzv. "velikih promjena" pristupio važnim mjestima ministara u Vladi. Legitimitet za njihov ulazak i snažniju zastupljenost na pozicijama odlučivanja je dala Bošnjačka stranka. Veoma se dobro sjećam kritičkog odnosa koji je dolazio 2020. godine uglavnom iz Sarajeva prema Dritanu Abazoviću, predsjedniku GP URA koji je optuživan da radi na štetu države Crne Gore tvoreći vlast sa tadašnjim DF-om.</p>
<p>Međutim, Abazović je bio zagovornik ekspertske Vlade i tom naumu je uspio. Zatim je on bio mandatar, kasnije i premijer bez glasova DF-a. Međutim, ovo što je uradila BS i njen čelnik Ervin Ibrahimović je značajno složenije sa mnogo više posljedica koje će proizaći iz takvog ad-hoc pristupa ovoj političkoj situaciji. Oni su ulaskom u Vladu sa predznakom koji nose u svom nazivu “bošnjačka” oprali političke biografije struktura koje ne priznaju genocid u Srebrenici, ne priznaju samostalnost naše susjedne države Kosovo, te su bili glasni zagovornici protiv ulaska Crne Gore u NATO savez. BS je omogućila da po prvi put imamo tu političku organizaciju direktno u izvršnoj vlasti što je već sada postala normalnost za svaku narednu iteraciju sastavljanja izvršne vlasti. U posljednje vrijeme primjećuje se povećan stepen uzajamne prihvaćenosti između te dvije političke grupacije, čak im je i slogan za podgoričke izbore bio skoro identičan. Biće zanimljivo pratiti putanju koaliranja BS i ex DF koja već poprima ozbiljne obrise saglasja.</p>
<p>Za očekivati je da na idućem Kongresu BS-a, koji slijedi u prvoj polovini naredne godine, ta partija izmijeni dobar dio svog političkog programa i pripodobi ga aktuelnim političkim okolnostima u kojima sudjeluje, jer definitivno je da ono što sada radi apsolutno nije manifest političkih ciljeva koje smo zajedno usvojili na posljednjem Kongresu jula 2021. godine. Glede učešća u Vladi i resora koje su dobili "bošnjački ministri" dovoljno je da pogledate strukturu istih. Radi se o skoro praznim i resorima koji nikada do sada nisu postojali na nivou ministarstava. Izuzev naravno ministarstva vanjskih poslova, ali je i za to nađeno adekvatno rješenje pa u Vladi Crne Gore iznad ili pored ministra vanjskih poslova postoji značajna pozicija potpredsjednika Vlade za vanjsku i evropsku politiku (PES). Ovo ostalo su uglavnom bila odjeljenja, uprave ili direktorati- a danas su zbog samo i isključivo ličnih ineresa pojedinih funkcionera BS-a pretočeni u rang ministarstava. Sve važne odluke na sjednicama Vlade se donose bez značajnijeg učešća BS-a, jer prosto pet (uglavnom novoformiranih resora) od 32 člana koliko broji vlada i nije neka brojka.</p>
<p><i><b>KLIX.BA: Kakav je Vaš komentar na rezultate popisa u Crnoj Gori, s obzirom da sada Bošnjaci čine gotovo 10 posto ukupnog stanovništva?</b></i></p>
<p><b>ŠAHMAN: </b>Povećanje broja izjašnjenih Bošnjaka na 9,45 posto i izjašnjenih govornika bosanskog jezika na 6,97 posto predstavlja blagi iskorak u sazrijevanju i jačanju nacionalnog i jezičkog identiteta bošnjačkog naroda u Crnoj Gori. U brojkama to izgleda na sljedeći način: 58.956 osoba se izjasnilo kao pripadnik/ica bošnjačkog naroda, dok bosanski jezik je maternji za 43.470 osoba.</p>
<p>Ovo predstavlja dobru osnovu za snažnije korištenje ustavnih i zakonskih mehanizama zaštite prava manje brojnih naroda u Crnoj Gori, ali i unaprjeđenja istih.</p>
<p>Ono što je zabrinjavajuće jeste činjenica da Crna Gora posjeduje veliku regionalnu različitost i neujednačenost, pa je tako sjever Crne Gore najnerazvijeniji region. Broj stanovnika u sjevernom regionu smanjen je za oko 15 posto, čime se nastavlja trend migracije prema centralnom i južnom dijelu Crne Gore, ali mnogo više prema zemljama Zapadne Evrope. Govorimo o manje razvijenim opštinama koje su uglavnom naseljene bošnjačkom populacijom. Na državnim institucijama je sada da osmisle i kreiraju, shodno demografskim pokazateljima nove strategije za narednu deceniju koje bi trebale biti naprednije i sa više očekivanja, jer je očigledno da postojeće nisu dale rezultate. Na tome bi trebale insistirati sve bošnjačke organizacije u Crnoj Gori, kako političke partije, vijeće, NVO organizacije, pa i udruženja iz naše dijaspore koja je širom svijeta postigla velike rezultate u svim oblastima društvene djelatnosti.</p>
<p>Akronim Bošnjačkog demokratskog pokreta je BDP, te kao takav ima i ekonomsku simboliku – bruto domaćeg proizvoda. Možda jeste simbolično, ali za nas je skoro pa jednako važno da pored snažnog nacionalnog identitata imamo jednako snažan i sadržajan ekonomski identitet koji će biti najbolji mehanizam borbe sa sve češćom “brain drain” pojavom i sve vidljivijim problemom depopulacije.</p>
<p><i><b>KLIX.BA: Kako vidite trenutnu političku situaciju u Crnoj Gori? Da li smatrate da je uticaj Srbije veći nego što bi trebao biti u okviru dobrosusjedskih odnosa?</b></i></p>
<p><b>ŠAHMAN: </b>Politička situacija u Crnoj Gori je vrlo kompleksna, slojevita i potrebno ju je posmatrati sa više aspekata. Kohabitacija skoro da nije prestala da bude prisutna još od 2020. godine. Ukoliko pogledate političko ponašanje izvršne, zakonodavne i pravosudne vlasti, pa uz to i ulogu predsjednika Crne Gore, vrlo je lako primijetiti da nema zajedničkih strategija, vizije razvoja države i sinergetskog efekta svih važnih činilaca društveno-političkog sistema.</p>
<p>Nemanje identičnih pogleda svih prethodno navedenih struktura na perspektivu i budućnost države ostavlja manevarski prostor za uplitanja sa strane, bilo da dolaze iz našeg okruženja ili iz geografski udaljenijih država. Zato je to vrlo važna poruka upravljačkim strukturama unutar Evropske unije kojoj kao država, ali i region težimo. Manje prisustva evropskih partnera i njenih institucija, znači ostavljanje prostora za veće prisustvo drugih zainteresovanih strana za Crnu Goru.</p>
<p>Apsolutno sam za to da Crna Gora i Srbija imaju dobre odnose, kao dvije zemlje koje su u susjedstvu, uz uzajamno puno poštovanje teritorijalnog integriteta. To je prije svega važno za ekonomsku saradnju, naročito u spoljotrgovniskom dijelu kada je u pitanju i uvoz/izvoz.</p>
<p>Međutim, ukoliko namjere Srbije ili bilo koje druge zemlje prevazilaze okvire dobre saradnje, onda to znači hegemonistički pristup koji kao takav nije prihvatljiv.</p>
<p>Cijenim da je jedan od najvećih interesa bošnjačkog naroda očuvanje Crne Gore kao građanske i suverene zemlje, dovoljno organizovane i spremne da sama odlučuje o sudbini svojih građana. Podsjećam da je bošnjački narod u Crnoj Gori državotvoran koji je na referendumu održanom 2006. godine po pitanju državne nezavisnosti, skoro plebiscitarno podržao uspostavljanje Crne Gore kao samostalne države, te joj dao političko-pravne temelje ustavne demokratije i multietničkog društva. Taj legat ne možemo i ne smijemo zanemariti.</p>
<p><i><b>KLIX.BA: Smatrate li da su rezultati lokalnih izbora u Podgorici pokazatelj da je Bošnjačka stranka pogriješila ulaskom u vlast?</b></i></p>
<p><b>ŠAHMAN: </b>Izbori u Podgorici su često i to ne bez razloga nazivani "mini parlamentarnim izborima". Oni i jesu na određeni način refleksija i stepen zadovoljstva građana politikama koje sprovodi aktuelna vladajuća većina, kako na državnom nivou, tako i u Glavnom gradu. Po prvi put nakon skoro dvije decenije izgubljen je bošnjački mandat u Skupštini Glavnog grada. Bošnjačka stranka samostalnim nastupom u Podgorici nije zadobila povjerenje našeg naroda čak ni po principu afirmativne akcije i povlaštenog mandata koji se garantuje shodno Zakonu predstavnicima manje brojnih naroda.</p>
<p>Podsjećanja radi, juna mjeseca prošle godine, dakle na parlamentarnim izborima 2023. godine BS je u Podgorici osvojila 1.923 glasa. Za samo godinu dana i tri mjeseca, pored svih političkih poluga vlasti koje posjeduje, pet ministarstva (doduše dobrim dijelom ona izmišljena i fiktivna) i mjestom potpredsjednika Vlade, šest poslanika u Skupštini i mjestom potpredsjednika Parlamenta, direktorskim mjestima po dubini i širini, služeći se raznim mahinacijama, zapošljavanjem i još mnogim sredstvima koja očigledno nisu bila dovoljna da se očuva parlamentarni status na nivou Skupštine Glavnog grada. BS je doživjela pad za oko 50% glasova zadobivši samo 953 glasa. To je dokaz da je sve ono na što smo ukazivali dok smo bili u okviru BS-a bilo tačno, a to je prije svega nedosljednost u sprovođenju političkog programa, gaženje principa i nebriga o potrebama sopstevnih birača.</p>
<p>Rezultat podgoričkih izbora je dokaz da samo uska grupa ljudi, lukrativno i lično orijentisanih karijerista koja je zainteresovana samo za partikularne interese i interese svojih najbližih, nije i ne može da bude sinonim za bošnjački narod u cjelini.</p>
<p><i><b>KLIX.BA: Da li Sarajevo pruža dovoljno pažnje i podrške Bošnjacima u Crnoj Gori? Gdje vidite prostor za napredak u odnosima između Bošnjaka iz BiH i Crne Gore?</b></i></p>
<p><b>ŠAHMAN: </b>Odnosi Crne Gore i Bosne i Hercegovine su dobri i prijateljski, te ih kao takve treba iskoristi u pravcu jačanja ekonomskih aktivnosti između dvije zemlje. To potvrđuje i nedavna zvanična posjeta predsjendika Crne Gore Jakova Milatovića tročlanom predsjedništvu Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Bošnjaci iz naših krajeva koji žive i rade uglavnom u Sarajevu, te drugim dijelovima BiH mogu i trebaju biti most povezivanja i jačanja međusobnih veza između dvije države. Sarajevo je nekako više okrenuto rješavanju svojih problema koje ima unutar svoje kuće, te se veoma malo posvećuje saradnji sa Bošnjacima u regionu koji žive i stvaraju u svim zemljama Zapadnog Balkana. Donekle je to i razmljivo jer je svaka od tih država regiona i naroda u njima, sui generis i posvećena vrlo često golom opstanku i svakodnevnim unutrašnjim problemima, zanemarujući značaj onoga što može biti udruženo i sabrano postignuće u svim oblastima društva. To zbirno bi moglo biti od velike koristi za svaku od naših država u kojima bivstvujemo. U Crnoj Gori je bošnjačka zajednica svoja na svome, autohtona. Ovo je zemlja naših djedova i država naše djece. Ali nam je stalo do odnosa sa Sarajevom, sa institucijama Bosne i Hercegovine. Biću možda i ličan ako kažem da je meni kao sarajevskom studentu to posebno i dodatno važno. Snaženje veza u svim oblastima od interesa za građane dviju zemalja i uzajmna podrška moraju ostati prioritet. Bošnjaci kao narod imaju snažnu ulogu u tom procesu.</p>
<p>Prostor za napredak i te kako postoji naročito u dijelu saobraćajne povezanosti, prije svega mislim na putni pravac između dva glavna grada Podgorica- Sarajevo preko Plužina- Šćepan polja i Foče. Takođe, ne postoji ni direktna avio linija na relaciji Podgorica- Sarajevo. Oblasti kulture, nauke i umjetnosti, zajednička težnja prema EU i mnoge druge teme takođe mogu biti od obostranog interesa.</p>
<p><i><b>KLIX.BA: Vodi li se u Crnoj Gori borba za njenu suverenost i kakav je stav Bošnjačkog demokratskog pokreta po tom pitanju?</b></i></p>
<p><b>ŠAHMAN: </b>Cijenim da je Crna Gora “Balkan u malom” u kojoj žive sve etničke i nacionalne zajednice: Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Hrvati, Muslimani, Romi, ali evo prema rezultatima posljednjeg popisa i Rusi, Turci, Ukrajinici. Iako geografski mala (ukoliko je poredimo sa drugim zemljama), ipak je dovoljno velika za sve nas. Stav BDP je da suverenost Crne Gore ne bi trebala biti upitna. To je za nas nesporna činjenica, ali i način življenja. Naša zemlja ima međunarodno priznanje u današnjim granicama.</p>
<p>Međutim, postoje strukture kako u Crnoj Gori, tako i van nje koje podrivaju njenu nezavinost nastojeći da kroz upravljačke strukture promijene unutrašnju demografsku sliku zemlje, njenu međunarodnu poziciju i ulogu u geopolitičkom spektru. Pretpostavka je da je namjera učiniti je manje suverenom u odlučivanju kako bi vjerovatno bila lak plijen za neke druge i tuđe interese.</p>
<p>Kao Bošnjaku i građaninu Crne Gore, žao mi je što u jednoj takvoj perfidnoj igri učesvuje i Bošnjačka stranka koja je nakon 18 godina političkog djelovanja naglo promijenila svoju političku orbitu, a da to nikako nije znala niti obijasniti, niti braniti među građanima Crne Gore, prevashodno među Bošnjacima. Naša dijaspora se još uvijek pita koji su istinski razlozi za takvo nešto. Pogledajte diskusije dojučerašnjih opozicionara iz reda BS-a, pogledajte saopštenja i javne istupe funkcionera BS-a od prije godinu, dvije, tri…</p>
<p>Prije samo nekoliko godina jedan od sadašnjih sedam potpredsjednika Vlade zadužen za obrazovanje i odnose sa vjerskim zajednicama, predložio je i zagovarao da se Pavlu Đurišiću, odgovornom za brojne zločine nad bošnjačko-muslimanskim stanovništvom u Bosni, Hercegovini i Sandžaku tokom Drugog svjetskog rata, podigne spomenik u Beranama. Svjedok sam tada žustre rekacije i negodovanja Bošnjačke stranke uz rezolutno “NE” koaliranju sa takvim političkim snagama. Danas imamo situaciju da predsjendik BS, ali i ministri koji u ime BS-a obnašaju dužnosti u ovoj Vladi sjede “rame uz rame” sa tim čovjekom i zajednički kroz izvršni vlast “unaprjeđuju” živote naših građana. Jasno je da se radi o kraktoročnom pogledu aktuelnog rukovodstva BS na aktuelna politička zbivanja, bez jasne vizije za dugoročnim bošnjačkim interesima, ali i interesima suverene Crne Gore.</p>
<p><i><b>KLIX.BA: Kako komentarišete trenutni evropski put Crne Gore? Da li smatrate da on stagnira?</b></i></p>
<p><b>ŠAHMAN: </b>Uslov za evropski put jeste snažnija regionalna saradnja kako bi zajednička evropska perspektiva za sve zemlje Zapadnog Balkana bila izglednija i u konačnici značila da za rezultat imamo unaprjeđenje kvaliteta života i životnog standarda svih naših građana.</p>
<p>Nedavno usvajanje Rezolucije o genocidu u logoru Jasenovac u Skupštini Crne Gore definitvno je narušilo doskorašnje veoma dobre odnose Crne Gore sa Republikom Hrvatskom, našim prvim EU susjedom, državom koja je i članica NATO saveza. Uslijedila je oštra rekacija Zagreba koji je saopštio da su tri dužnosnika iz Crne Gore proglašeni personama non grata zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe.</p>
<p>Takođe, nedavno je jednan od sedam potpredsejdnika Vlade kazao da je nama susjedno Kosova zapravo srpska pokrajina, te da kada bi njegova partija (DNP- ex DF) činila samostalno vlast u Crnoj Gori odluka iz 2008. godine o proglašenju nezavisnosti Kosova bi bila poništena. S druge strane, isto tako potprepdsednik Vlade iz redova Albanskog foruma odgovarajući na to kaže da Crna Gora ipak čvrsto drži stranu suverenosti Kosova, te da ako se DNP-u i ex DF-u ne sviđa takav stav mogu da napuste vladu. Nezamislivo je da dva vicepremijera koja sjede u istoj Vladi imaju dijametralno suprotne stavove po mnogim važnim pitanjima. Debata i različiti politčki stavovi su imanetni skupštinskim raspravama i sučeljavanju argumenata, dok bi Vlada trebalo da ima makar minimum saglasja po određenim pitanjima bitnim kako za domaću, tako i za spoljno-političku poziciju Crne Gore.</p>
<p>Prije samo nekoliko dana Evropska komisija je objavila Izvještaj o napretku Crne Gore za 2024. godinu koji zahtijeva fokusiranost na suštinske reforme koje se tiču vladavine prava i demokratskih procedura. Pozitivna strana svakako jeste dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR). Cilj koji je Crna Gora sebi postaila jeste članstvo u EU do 2028. godine. Upravo je evropska agenda i društveno htijenje da budemo dio jednog takvog sistema objedinitelj među građanima Crne Gore.</p>
<p><i><b>KLIX.BA: Kako ocjenjujete regionalnu stabilnost u kontekstu uloge Crne Gore? Vidite li opasnost od većih političkih ili etničkih tenzija na Balkanu?</b></i></p>
<p><b>ŠAHMAN: </b>Crna Gora je članica NATO saveza od 2017. godine. Takođe i susjedna Albanija, ali i Sjeverna Makedonija. Bosna i Hercegovina je takođe kandidat za članstvo, međutim rasplet situacije u tom pogledu je neizvjestan upravo zbog komplesnog uređenja BiH.</p>
<p>Ono što je činjenica jeste da je članstvom u NATO savez Crna Gora kao mala država dodatno ojačala svoj vojno-politički status, umanjila vanjske rizike koji se mogu pojaviti i dobila mogućnost da kroz tu vrstu platforme bude aktivan učesnik u važnim međunarodnim procesima.</p>
<p>Usljed ovih činjenica, optimista sam da do većih tenzija na Balkanu neće doći. Stasavaju nove generacije kojima su sve više važni dijalog i stvaranje povjerenja među ljudima, odnosi i interakcije, svi aspekti mira i socijalne kohezije, multikulturalizam uz sve veće prihvatanje drugog i drugačijeg. Proces pristupanja EU, podizanje svijesti o važnosti mira, o toleranciji, zatim pojačan dijalog među liderima naših zemalja, te ekonomski prosperitet su najvažniji faktori u stvaranju dugoročnog mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.</p>

Šahman: Bošnjaci u Crnoj Gori ne žele biti sluge tuđih interesa, tražimo ravnopravno savezništvo

<p>Iz Građanske inicijative "21. maj" saopšteno je da je, prema njihovim informacijama, Brisel neformalno donio odluku da Crna Gora u naredne tri godine postane nova članica Evropske unije, što ocjenjuju kao pozitivan signal uslovljen geopolitičkim okolnostima, uključujući agresiju Rusije na Ukrajinu.</p>
<p>- Geopolitičke prilike i imperijalistička agresija Vladimira Putina na Ukrajinu presudno utiču na ovakvu orijentaciju Brisela. I to je dobra vijest. Međutim, ovakva odluka ostaće samo namjera ukoliko crnogorske vlasti ne pokažu minimum kredibiliteta u pogledu zatvaranja pregovaračkih poglavlja. I to je loša vijest - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz Inicijative ocjenjuju da je aktuelna vlada „skup međusobno isključivih politika“, koje najmanje uzimaju u obzir državne interese i evropske aspiracije većinske Crne Gore.</p>
<p>- Deklarativni stavovi predstavnika vlasti često su usmjereni ka dijelu javnosti koja bira da ne vjeruje sopstvenim očima. Zato je moguće da predsjednik Skupštine Andrija Mandić govori o evropskoj predanosti, iako istovremeno, kako tvrdimo, djeluje u skladu s interesima Beograda i ometa evropski put Crne Gore - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Građanska inicijativa ukazuje i na ulogu Srpske pravoslavne crkve, za koju podsjećaju da je Evropski parlament već identifikovao kao promotera antievropskih politika, kao i na, kako navode, „velikosrpski politički aparat u službi takvih interesa“.</p>
<p>Posebno se kritikuje djelovanje Demokrata, za koje navode da „se uvijek iznova identifikuju s kompromitovanim klerikalnim narativom“.</p>
<p>- To obuhvata i tzv. Demokrate koji se uvijek zaogrnu sa iskompromitovanim klerikalnim srpstvom. Zato će biti kasno kada živopisni PES shvati da je EU iluzija ukoliko se oslanja na savezništvo sa Vučićevim, Porfirijevim i Putinovim falangama. Tada se Spajić može pomiritii i sa Milatovićem jer će im u tandemu lakše pasti neizostavni tretman sa katranom i perjem - zaključuju u saopštenju.&nbsp;</p>

GI 21. maj: Biće kasno kad PES shvati da evropske integracije nijesu moguće u savezništvu sa Vučićevim, Porfirijevim i Putinovim strukturama

<p>Avion koji je dopunio flotu nacionalne kompanije Air Montenegro dobija potvrdu o plovidbenosti od Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je bio ključni preduslov za upis u registar, a uskoro će moći da bude uključen u vazdušni saobraćaj, saznaje Portal ETV.&nbsp;</p>
<p>Postupku su prethodile detaljne provjere aviona i cjelokupne dokumentacije, a prema informacijama iz pouzdanih vazduhoplovnih izvora najveći stepen pažnje je bio posvećen svakom aspektu ispunjenosti propisanih uslova.&nbsp;</p>
<p>Tokom postupka, stručni tim ACV-a je sproveo &nbsp;fizički pregled aviona.</p>
<p>Iz ACV su ranije saopštili da pri odlučivanju primjenjuju niz propisa, među kojima je Zakon o vazdušnom saobraćaju, kao i mnogobrojni podzakonski akti koji su usklađeni sa evropskom regulativom, odnosno da se postupak odvija u skladu sa strogo definisanim pravilima.</p>

Zeleno svjetlo Agencije za treći avion Air Montenegra

<p>U Crnoj Gori danas &nbsp;učesnike u saobraćaju očekuju visoke temperature vazduha i tokom dana pojačana frekvencija vozila na većini puteva u zemlji. Preporuka je da duža putovanja ne treba planirati u najtoplijem dijelu dana. Na dionicama sa aktuelnim radovima izmijenjen režim vožnje a poštovanje postavljene signalizacije je obavezno, &nbsp;saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.</p>
<p>Zbog protesta saobraćaj na Cetinju biće obustavljen u vremenu od 17.26 do 19.30 sati.</p>
<p>Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.</p>
<p>Do 1. avgusta zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar -Kamenički most Krute odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 sati i od 13.00 do 16.00 sati.</p>
<p>Do završetka radova odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 12.00 i od 13.00 do 16.00 sati na regionalnom putu R-16 Plužine-Virak tbog izvođenja radova na investicionalnom presvlačenju kolovoza.</p>
<p>Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine-Poda i Poda-Berane saobraćaj će se zbog radova obavlja jednom trakom naizmjenično.</p>
<p>Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjđe]enja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.</p>
<p>Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestu izvođenja radova na adaptaciji regionalnog puta R-19 Mateševo-Andrijevica.</p>
<p>Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara biće saobraćaj obustavljen u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj će se odvijati alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.</p>
<p>Na magistralnom putu M-6 dionica Pljevlja-Đurđevića Tara odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.</p>
<p>Od 07.00 do 17.00 sati odobrava se povremena promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova na sanaciji klizišta „Provalija“na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Šavnik.</p>
<p>Na magistralnom putu M-3 dionica Šćepan Polje-Danilovgrad zbog presvlačenja asfaltnog kolovoza na državnim putevima u Sekciji Nikšić saobraća se naizmjenično na mjestima izvođenja radova.</p>
<p>Promijenjen je režim saobraćaj sa dvosmjernog na jednosmjern zbog izvođenja radova u okviru investicionog presvlačenja magistralnih i regionalnih puteva u sekciji Nikšić, na magistralnom putnom pravcu M-6 dionica Šavnik-Jasenovo Polje.</p>
<p>Do završetka radova saobraćaj se obavlja naizmjeničnim saobraćanjem, zbog asfalterskih radova u sekciji Nikšić, na regionalnom putu R-23 dionica Bogetići-Glava Zete.</p>
<p>Do 08. jula biće promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog radova na postavljanju dilatacije na mostovima na magistralnom putu M-7 Nikšić-Ilino Brdo,dionica Nikšić-Kuside.</p>
<p>Na autoputu se saobraćaj obavlja bez izmjena u režimu saobraćaja.</p>
<p>Zabranjuje se saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona u periodu od 15. juna do 15. septembra svakim danom na sljedećim magistralnim i regionalnim putevima</p>
<p>M-1 GP Debeli brijeg-Herceg-Novi-Kotor-Tivat (Krtolska raskrsnica)-Budva-Bar-Ulcinj -GP Sukobin</p>
<p>M-2 Podgorica -Sotonići-Petrovac</p>
<p>M-2 Podgorica-Mioska-Kolašincdmputevi</p>
<p>M-10 Podgorica-Cetinje-Budva</p>
<p>u vremenu od 17.00 do 22.00 sata</p>
<p>U periodu od 09. maja do 15. septembra zabranjen je saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7.5 tona na sljedećim djelovima regionalnih puteva</p>
<p>R-1 Kotor -Trojica(raskrsnica sa M-1)opština Kotor do mjesta Krstac(raskrsnica sa R25) opština Cetinje</p>
<p>R-29 Bar 2(tunel Ćafe,raskrsnica sa M-1)opština Bar do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1)opština Ulcinj svakim danom u vremenu od 07.00 do 22.00 sata.</p>
<p>Zabranjuje se saobraćaj autobusa kategorije M-2 i M3 (laki i teški autobusi i tzv.kombi vozila)i specijalnih putničkih vozila za stanovanje -tzv kampera ,u periodu od 09. maja do 15. septembra svakim danom u vremenu od 00.00 do 24.00 sata na dionicama regionalnih puteva</p>
<p>R-1 od mjesta Krstac (raskrsnica sa R-25 ) opština Cetinje do mjesta Trojica-Kotor(raskrsnica sa M-1)opština Kotor, iz smjera Njeguša u smjeru Kotora.</p>
<p>R-29 dionica Bar 2 (tunel Ćafe,raskrsnica sa M-1) opština Bar ,do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj, u oba smjera ,osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika.</p>
<p>R-25.1 dionica Međuvršje-Lovćen od parkinga do Mauzoleja u oba smjera.</p>
<p>Zabrana iz tačke 1 podtačke 1,2,3,4 i 6 iz ove Naredbe se ne odnosi na vozila sa pravom prvenstva prolaza, vozila za održavanje puteva i ptt instalacija,vozila za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu,vozila koja vrše transport vode kao ni vozila za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta M-1 od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci, dok se zabrana iz tačke 1podtačka 5 ne odnosi na vozila sa prvenstvom prolaza i vozila za pružanje pomoći na putu.</p>
<p>Saobraćaj je umjerenog do pojačanog intenziteta.</p>
<p>U protekla 24 sata dogodilo se 30 saobraćajnih nezgoda u kojima je šest osoba zadobilo lakše povrede.</p>
<p>Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.</p>
<p>Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.</p>

AMSCG: Izbjegavati putovanja u najtoplijem dijelu dana

<p>Opština Tivat još 2023. godine raspisala je tender za asfaltiranje puta za Grabovac koji, između ostalog, vodi i do nelegalno izgrađenog konaka Srpske pravoslavne crkve (SPC) na državnoj zemlji i iste te godine potpisala ugovor za izvođenje radova sa kompanijom „Asfalt-beton“ iz Podgorice, saznaje Portal ETV.</p> <p>U tivatskoj upravi zvanično su potvrdili informacije Portala ETV da je Crkva Srbije ilegalno podigla konak na državnoj zemlji, bez bilo kakve građevinske dozvole i legalizacije, ali istovremeno i tvrdili da ,,nije evidentirano da postoji put“ koji vodi do te lokacije?!</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsveti-zidovi-mimo-zakona-spc-u-tivtu-podigla-konak-na-drzavnoj-zemlji-bez-gradevinske-dozvole-i-legalizacije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Uvidom u dokumentaciju Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, nije evidentirano postojanje puta do kat.parc.br.1973/89 i 1957 sve KO Đuraševići - kazali su Portalu ETV u Opštini Tivat 9. juna uz napomenu da im je iz opštinske Direkcije za investicije potvrđeno da nije bilo opštinskih ulaganja na ovoj dionici.</p> <h2>UGOVOR</h2> <p>Ipak, na sajtu Portala javnih nabavki jasno se vidi da je Opština Tivat 31. oktobra 2023. raspisala tender za radove na asfaltiranju puta za Grabovac, te da je na ugovor o ovom poslu potpis stavio predsjednik Opštine <b>Željko Komnenović</b>.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_8c392c3dcc6cb15f6adc984b950d56806b0b0a064fdc17e0e791081fc0e3d060.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250704020728_8c392c3dcc6cb15f6adc984b950d56806b0b0a064fdc17e0e791081fc0e3d060" data-rendition-name="original" width="1170" height="2157" loading="lazy" alt="Tender"> </figure>  <p>Ugovor o izvođenju radova, u koji je Portal ETV imao uvid, potpisan je 29. novembra iste godine između Opštine Tivat i firme „Asfalt-beton gradnja“ sa sjedištem u Podgorici.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_026197dd5c4dfafbbe009d41e326381ef617bac3a6ec76375157ca316cb6ddde.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250704020728_026197dd5c4dfafbbe009d41e326381ef617bac3a6ec76375157ca316cb6ddde" data-rendition-name="original" width="1170" height="1999" loading="lazy" alt="Ugovor"> </figure>  <p>- Naručilac ustupa, a izvođač se obavezuje da za račun Naručioca izvrši izvođenje radova na asfaltiranju puta za Grabovac u skladu sa ugovornim dokumentima i svemu prema ponudi ESJN br. 92164 od 7.11.2023, koja je sastavni dio ovog ugovora - piše u članu 1 predmeta nabavke.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_ef411f0069a2bc14ec11a45d82f0ad50a3db6fd96ea8e41c76c98c49a758a049.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250704020728_ef411f0069a2bc14ec11a45d82f0ad50a3db6fd96ea8e41c76c98c49a758a049" data-rendition-name="original" width="1170" height="1609" loading="lazy" alt="Ugovor 2"> </figure>  <p>Ukupna cijena izvođenja ovih radova, kako piše u ugovoru, sa uračunatim PDV-om iznosila je 48.097,5 eura. Izvori Portala ETV kažu da su ovi radovi obuhvatili i asfaltiranje puta do konaka.</p> <h2>BEZ ODGOVORA</h2> <p>U Opštini Tivat do objavljivanja ovog teksta nijesu precizno odgovorili na zahtjev Portala ETV da zvanično saopšte koliko se asfaltiranih puteva, koji su na dijelu teritorije Opštine Tivat, nalazi u zelenoj zoni Grabovac, te &nbsp;preko kojih tačno parcela prelazi put za čije su asfaltiranje raspisali tender 2023, i iste godine potpisali ugovor o izvođenju radova.</p> <p>Iako se jasno vidi da je Komnenović potpisao ugovor, u opštini su ostali pri tome da informacije nemaju, te dostavili obavještenje da su ovim povodom uputili zahtjev Direkciji za investicije.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020736_8676ce267cbe51cfaf632883af1118cfc28988d78db797f02ee15fefe097df3b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250704020736_8676ce267cbe51cfaf632883af1118cfc28988d78db797f02ee15fefe097df3b" data-rendition-name="original" width="942" height="800" loading="lazy" alt="Odgovor"> </figure>  <p>Naglasili su da je, u skladu sa članom 20 stav 4 Zakona o slobodnom pristupu informacijama propisano da, ukoliko organ vlasti nije u posjedu tražene informacije, dužan da bez odlaganja - ukoliko zna koji je organ nadležan za postupanje po zahtjevu - uputi zahtjev tom nadležnom organu i o tome obavijesti podnosioca.</p> <h2>IMA JOŠ POSLA</h2> <p>Portal ETV obišao je teren na kojem su „sveti zidovi“ nikli bez papira, tj. odobrenja lokalne uprave. Ovaj objekat isprva smo uočili iz daljine - sa vidikovca na brdu Grabovac, odakle se silueta nove građevine jasno ocrtala u prostranom zelenom pejzažu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020736_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250704020736_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4" data-rendition-name="original" width="1759" height="2573" loading="lazy" alt="Pejzaž"> </figure>  <p>Do ove lokacije došli smo upravo putem za koji smo kasnije saznali da je asfaltirala Opština - iako iz lokalne uprave tvrde da ne znaju za postojanje puta.</p> <p>Kako smo se približavali lokaciji, uvjerili smo se da radovi još nijesu konačni: na to je prvo ukazala velika gomila građevinskog šuta, kamenja i zemlje nasložena pred sami konak.</p> <p>Iza svega toga nazirala se nedovršena fasada na prizemlju: cigla još vidljiva, spratovi u gruboj fazi, ali sa postavljenim prozorima i krovom na kojem su montirani dimnjaci.</p> <p>Na terenu nije bilo table o gradilištu, investitoru ni broju građevinske dozvole - što je, inače, zakonska obaveza svakog legalnog gradilišta.</p> <h2>TRANSPARENTNO NELEGALNO</h2> <p>Ovaj crkveni smještaj se, inače, nalazi na državnoj parceli (broj:1973/89), u katastarskoj opštini „Đuraševići“- tik uz parcelu koja se zaista vodi na Mitropoliju crnogorsko-primorsku (broj:1957) gdje je ranije regularno napravljena crkva.</p> <p>Za izgradnju ovog konaka na državnoj parceli, kako je Portal ETV ranije objavio, a što nam je potvrđeno i iz same Opštine Tivat, nije izdata građevinska dozvola, rješenje, niti pokrenut postupak legalizacije.</p> <p>- Shodno podacima iz katastarske evidencije, izvršili smo pretragu službene evidencije izdatih građevinskih dozvola, koja se pred Sekretarijatom za uređenje prostora vodi od 1959. godine, na osnovu čega je utvrđeno da u istoj ne egzistira odobrenje za izgradnju objekta na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići - kazali su ranije u Opštini Tivat odgovarajući na pitanja Portala ETV.</p> <p>Decidni su i da je pretragom službene evidencije utvrđeno da za ovu parcelu nije ni pokrenut postupak legalizacije.</p> <p>- Izvršena je pretraga Liste bespravnih objekata, koja je za potrebe ovog organa sačinjena kao grafički sistem, na osnovu čega je utvrđeno da su objekti na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići evidentirani na grafičkoj podlozi, odnosno da su vidljivi na orto foto snimku, ali da isti nijesu označeni kao objekti koji su evidentirani u katastarskom operatu, niti kao objekti za koje je izdata građevinska dozvola ili rješenje o legalizaciji, niti da je za iste pokrenut postupak legalizacije - jasni su u Opštini Tivat.</p> <h2>UZURPACIJA</h2> <p>Ova parcela, inače, ulazi u sastav površine koja je važećim Prostorno-urbanističkim planom predviđena za - „šume sa posebnom namjenom“.</p> <p>To dodatno otvara pitanje odgovornosti za gradnju bez dozvole, ali i mimo planske dokumentacije pošto su „šume sa posebom namjenom“ u Zakonu o šumama definisane kao: urbane šume; za očuvanje i korišćenje genofonda šumskih vrsta drveća; za očuvanje biodiverziteta gena, vrsta, ekosistema i predjela; šume značajne estetske vrijednosti; od značaja za zdravlje ljudi i rekreaciju; za obrazovanje...</p> <p>To su i šume od značaja za naučno-istraživačku djelatnost; kulturno-istorijskog značaja; šume za potrebe odbrane zemlje i za posebne potrebe državnih organa i druge specifične potrebe.</p> <p>Jasno je: zgradnja konaka ne spada ni u jednu od ponuđenih kategorija, a kako sada izgleda, tih projektovanih šuma neće biti, ukoliko se SPC - na državom zemljištu - bude pitala.</p> <h2>STARE NAVIKE</h2> <p>No, ovo nije prvi i jedini uzurpatorski podvig i slučaj crkvene divlje gradnje u novijoj istoriji - nego samo jedan u nizu.</p> <p>Jedan od najupečatljivijih bio je svojevrsni desant na Rumiju, kada je u crkveno-vojnoj operaciji jula 2005. godine, na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije.</p> <p>Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila limenku na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem.</p> <p>Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. Istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar.</p> <p>Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.</p> <p>Drugi primjer je iz 2018. godine - i to upravo u Tivtu, kada je nezakonito sagrađena krstionica SPC na Ostrvu cvijeća u zoni Morskog dobra, preduzeća koje u ime države upravlja obalom.</p> <p>Iako je utvrđeno da ova izgradnja nije bila previđena planskim dokumentima, da je objekat bespravan i nelegalan, krstionica i dan danas stoji na moru kao podsjetnik samovolje Srpske pravoslavne crkve i njenog nastojanja da bude iznad države.</p> <p><b>Anja IVANOVIĆ</b></p>

Opština Tivat 2023. naručila asfaltiranje puta koji obuhvata i prilaz nelegalnom konaku SPC - a tvrde da ne znaju da postoji

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: bosnjaci-u-crnoj-gori