Na proslavi pravoslavnog Božića, koju je organizovao srpski prorežimski tabloid Informer, prisustvovao je veliki broj visokih zvaničnika vlasti u Srbiji, kao i osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj.&nbsp;
Program obilježen četničkim pjesmama i huškačkom retorikom prenošen je uživo.
Među zvanicama su bile predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić, ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, ministar informisanja Boris Bratina, ministar za javna ulaganja Darko Glišić, kao i ministarka rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
Tokom večeri se, prema navodima medija, nakratko pojavio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Muzički dio programa činile su brojne četničke pjesme, među kojima i „Vrati se vojvodo na Dinare ponovo“, koja je, kako je istaknuto tokom prenosa, bila posvećena upravo Vojislavu Šešelju.
Šešelj, koji je čest gost Informer televizije, tokom večeri je javno kritikovao Sjedinjene Američke Države, uz istovremeno veličanje Rusije. U jednoj od rasprava uživo izjavio je: „Otjerasmo ovo đubre“, na šta mu je ministar Ivica Dačić odgovorio: „Što si se toliko sad ti uznemirio… Pa, ćuti, bre, ti si ovdje gost, čovječe.“
Informer je objavio i snimak na kojem Dačić uzima mikrofon i pjeva pjesmu „Miljacka“, dok su se tokom večeri nizale i druge pjesme sa četničkom simbolikom, poput „Gdje si, đeda, sakrio kokardu“, „Nad Kraljevom živa vatra seva, da vidimo kog četnika nema“ i „Morem plovi jedna mala barka“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fradomir_martin%2Fstatus%2F2008998543680512126%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Posebnu pažnju izazvao je trenutak kada je Šešelj jednom od pjevača dao 100 eura, što je zabilježeno kamerama tokom prenosa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2FJZ8f1icz%2FJZ8f1icz.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

(VIDEO) Božić po Informeru: Četničke pjesme, ratni zločinac i državni vrh u jednom kadru

Pravoslavni vjernici u Crnoj Gori danas slave Božić, najradosniji hrišćanski praznik.
Prema drevnom vjerovanju i običaju, Božić se smatra veselim porodičnim praznikom.
Na taj dan se ne ide u goste, već se Hristovo rođenje proslavlja u svojoj kući.
Hrišćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste jedni drugima uvrede.
Božiću prethodi 40-odnevni post, a na dan praznika trpeza je bogata i mrsna.
Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi polaznik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu.
Na ovaj praznik pravoslavni vjernici pozdravljaju se sa „Hristos se rodi“, a odgovara se sa „Vaistinu se rodi“.
Božić se slavi tri dana.

1084x550

Danas je Božić - najradosniji hrišćanski praznik

Ovaj praznik nas podsjeća na dobrotu, na vjeru koja ohrabruje i nadu koja nas vodi ka boljem sjutra - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitajući Badnji dan i predstojeći Božić.
Božićni dani, kako navodi, nam ukazuju koliko su bliskost među ljudima, uvažavanje i solidarnost važni za očuvanje temelja na kojima počiva naše društvo.&nbsp;
- U te temelje su utkane vrijednosti tolerancije i poštovanja različitosti - kazao je Milatović i istakao i značaj međuvjerskog i multietničkog sklada koji predstavlja našu snagu i trajnu vrijednost.
Duh Božića, prema njegovim riječima, poziva na ličnu odgovornost.
- Na to da svako od nas, u okviru svojih mogućnosti, treba da doprinese stvaranju humanijeg, kohezivnijeg i pravednijeg društva, u kojem se različitost doživljava kao bogatstvo, a dijalog kao put ka stabilnoj i sigurnoj budućnosti - poručio je Milatović.
Dodaje da je u vremenu u kojem se svijet suočava sa složenim društvenim i bezbjednosnim izazovima naročito važno da biramo put mira, razumijevanja i saosjećanja, te da svojim djelima zastupamo vrijednosti koje ovaj praznik simbolizuje.
- Sa željom da vam božićni dani donesu blagostanje, zdravlje i sreću, svim pripadnicama pravoslavne vjeroispovijesti u Crnoj Gori čestitam Badnji dan i Božić. Mir Božji, Hristos se rodi - poručio je Milatović.

Milatović: Ovaj praznik nas podsjeća na dobrotu, na vjeru koja ohrabruje i nadu koja nas vodi ka boljem sjutra

Rođenje Hristovo nije samo događaj iz prošlosti, već vječna poruka čovječanstvu da se tama pobjeđuje svjetlošću, nasilje smirenjem, a mržnja ljubavlju, kazao je mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo.
- U ovoj svetoj noći rođenja gospoda našega Isusa Hrista, kada se nebo spustilo na zemlju, a ljubav božja obukla ljudsku prirodu, sabrani smo da još jednom obnovimo svoju vjeru, nadu i odgovornost pred bogom i pred sobom - naveo je Mihailo u Božićnoj poslanici.
On je rekao da rođenje Hristovo nije samo događaj iz prošlosti.
- Već vječna poruka čovječanstvu: da se tama pobjeđuje svjetlošću, nasilje smirenjem, laž istinom, a mržnja ljubavlju. Hristos dolazi među nas kao novorođeno dijete – tih, nenametljiv, ali silniji od svake nepravde - dodao je Mihailo.
On je rekao da se i danas u Crnoj Gori svjedoči nepravdi i diskriminacije.&nbsp;
- CPC, uprkos svom istorijskom i duhovnom utemeljenju, trpi osporavanja, poniženja, napade i institucionalno nasilje. Naše sveštenstvo i vjernici su često dovedeni u položaj građana drugog reda, a pravo na slobodu vjere i identiteta nam je uskraćeno ili relativizovano - naveo je Mihailo.
On je rekao da je snaga u vjeri i pravednosti.
- Ali, braćo i sestre, Hristos nas uči istrajnosti, a ne ogorčenju! Uči nas istini i očuvanju dostojanstva. Naša snaga nije u galami, nego u vjeri. Nije u mržnji, nego u pravednosti. Nije u odricanju od Crne Gore i njene crkvenosti, već u našem cjelokupnom duhovnom preporodu - kazao je Mihailo.
On je pozvao Crnogorce da se vrate Bogu.
- Zato danas, više nego ikad, pozivamo Crnogorce i sve ljude dobre volje da se vrate Bogu. Jer bez Boga čovjek gubi mjeru, a narod bez duhovnog temelja lako postaje plijen tuđih interesa i zabluda. Okrenimo se Hristu ne samo riječima, nego djelima: poštenjem, brigom za bližnjega, ljubavlju prema domovini i poštovanjem istine - dodao je Mihailo.
On je rekao da „nas Božić uči da se Bog rađa tamo gdje ima smirenja“.&nbsp;
- Neka se, zato, Hristos rodi u našim srcima, u našim domovima i u našoj državi Crnoj Gori. Neka nam podari mudrost da razlikujemo istinu od obmane, snagu da istrajemo u pravednim djelima i vjeru da nijedna nepravda nije vječna - poručio je Mihailo.

Mihailo: Rođenje Hrista vječna poruka da se tama pobjeđuje svjetlošću

Danas je molitva za mir i razum među narodima od posebnog značaja u vremenu kada brojna područja istočne Evrope i svijeta, nažalost, potresaju ratna stradanja, a srpski narod se posebno moli za svoje sunarodnike na Kosovu - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u čestitki povodom Badnjeg dana i predstojećeg Božića.
On je čestitku uputio patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Porfiriju, mitropolitu Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikiju, mitropolitu budimljansko-nikšićkom Metodiju, mitropolitu mileševskom Atanasiju, &nbsp;mitropolitu zahumsko-hercegovačkom i primorskom Dimitriju i svim pravoslavnim vjernicima uz želju da im Božić donese blagoslov i mir.
- Najradosniji hrišćanski praznik vječno nas podsjeća na suštinske vrijednosti naše vjere - ljubav prema bližnjima, opraštanje i zajedništvo. Rođenje Spasitelja svijetu donosi nadu i podsticaj za duhovno obnavljanje, moralno sazrijevanje i stremljenje ka jedinstvu i pomirenju među ljudima, kako bi čovječanstvo koračalo putem istinskog mira i bratstva - naveo je Mandić.
Dodaje da pomirenje, dijalog i zajednički život nemaju alternativu.
- Upravo nas praznik Hristovog rođenja neprestano poziva da tim vrijednostima budemo dosljedni i da činimo sve što je u našoj moći da ljubav, vjera i nada preovladaju nad mržnjom, mrakom i bezumljem - kazao je Mandić.

1250x600

Mandić: Molitva za mir i razum od posebnog značaja danas, srpski narod se posebno moli za svoje sunarodnike na Kosovu

Želim vam da u dobrom zdravlju ostanete na putu najvećih učitelja i prosvjetitelja Cetinjske mitropolije, čiji kult je, na temelju univerzalnih vrijednosti pokajanja i praštanja, postao neraskidivi dio nacionalne tradicije, kulture i identiteta - poručio je premijer Milojko Spajić čestitajući Badnji dan i Božić sveštenstvu, građankama i građanima koji ovaj praznik slave po julijanskom kalendaru 
- Rođenje Hristovo i prosijavanje svjetlosti usred vitlejemske noći, simboli su prosvjetljenja, neugasive nade u pravdu i stremljenja ljudskoj dobroti i samilosti. Ova slika pruža utjehu i uliva snagu kako na individualnom, tako i na planu kolektiviteta - naveo je Spajić u čestitki.
Pred svakim čovjekom, kako je naglasio, stoji šansa ličnog progresa i obaveza da se nikada ne prepustimo izazovima otuđenosti, nerazumijevanja i konflikta. Isto tako, kako dodaje, svako društvo nalazi se pred istim izazovima i svi subjekti i institucije, poučeni istorijskim iskustvima, dužni su da šire duh dijaloga, inkluzivnosti, tolerancije i sloge.
- Siguran sam da ćemo svi ponaosob, ličnim primjerom, ponašanjem i djelovanjem nastaviti da doprinosimo razvoju demokratskog društva, dosljednom poštovanju ljudskog dostojanstva, prava i sloboda - kazao je Spajić.

Spajić: Pred svakim čovjekom obaveza da se nikada ne prepustimo izazovima otuđenosti, nerazumijevanja i konflikta

Neradni dani, povodom novogodišnjih i božićnih praznika, su 1, 2, 6, 7. i 8. januar 2026. godine - saopšteno je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima Nova godina praznuje se dva dana i to: četvrtak 1. januara i petak 2. januara.
Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika vjernici pravoslavne vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i Božić, i to: utorak 6. januara (Badnji dan), srijeda 7. januara (prvi dan Božića) i četvrtak 8. januara (drugi dan Božića).

Neradni dani 1, 2, 6, 7. i 8. januar

Predsjednik Vlade Milojko Spajić, čestitao je sveštenstvu Katoličke crkve i građanima koji slave Badnji dan i Božić po gregorijanskom kalendaru, najradosniji hrišćanski praznik – Rođenje Hristovo.
- Tople riječi Jevanđelja, koje postojano i dostojanstveno živite, oplemenjuju naše društvo. Iznova sve podsjećate na dužnost da sudove donosimo i postupamo sa punom savješću i odgovornošću, te da međuljudske odnose gradimo na iskrenom poštovanju ljudskog dostojanstva i ličnih sloboda- napisao je premijer Spajić.
Kako je naglasio, sve što nas okružuje, naslijedili smo i dužni smo da unaprijeđeno i obogaćeno ostavimo budućim generacijama.
- Želim vam da u dobrom zdravlju i sa uspjehom nastavite apostolsku misiju, kojom nas snažite, podstičete i hrabrite u nastojanju da budemo bolji i uspješniji. Time zajedno doprinosimo da Crna Gora bude još ljepši, sigurniji i sadržajniji dom za sve njene građane, kao i za one koje dočekujemo kao prijatelje i dobronamjerne, drage goste- zaključio je predsjednik Vlade Milojko Spajić u čestitki.

Spajić: U dobrom zdravlju i sa uspjehom nastavite apostolski put, da Crna Gora bude ljepši i sigurniji dom za sve njene građane

Najviši katolički velikodostojnik u Svetoj zemlji pozvao je Palestince da ne samo prežive, već i da obnove život u Gazi, dok je u nedjelju predvodio božićnu misu u crkvi Svete Porodice, koja je tokom rata bila meta smrtonosnog izraelskog napada. Kardinal Pjerbatista Picabala, latinski patrijarh Jerusalima, posjetio je crkvu u Gazi četvrti put od početka izraelske agresije na Gazu, a prvi put nakon julske eksplozije u župi, u kojoj je bilo poginulih i velike materijalne štete.
– Naša situacija je vrlo nesigurna, kao i kod mnogih drugih širom Gaze. Često mislimo da će sile svijeta odlučiti našu budućnost, ali u stvarnosti, mi smo ti koji ćemo odlučiti kako obnoviti sve što je uništeno. Ohrabrujem vas – ne gubite nadu. Sada ulazimo u novu fazu: ne smijemo samo preživjeti, već moramo i obnoviti život, rekao je Picabala vjernicima tokom propovijedi.
Patrijarh je dodao da nova faza zahtijeva – „duh Božića, duh svjetlosti, nježnosti i rasta“.
– Sada se čini nemogućim, ali nakon dvije godine užasnog rata – još smo ovdje, naglasio je.
Picabalina posjeta dolazi u trenutku dok borba za opstanak stanovnika Gaze i dalje traje, više od dva mjeseca nakon američkim posredovanjem uspostavljenog primirja između Izraela i Hamasa. Ograničen pristup humanitarnoj pomoći, nesigurnost u snabdijevanju hranom, izraelska vatra i poplave dodatno pogoršavaju stanje u enklavi. Prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, od 11. oktobra poginula je najmanje 401 osoba, dok je od početka sukoba 7. oktobra 2023. ubijeno 70.925 Palestinaca, a 171.185 ranjeno.
Zvona crkve odjekivala su Gazom dok je beba Mario krštena kao simbol „novog života“ i „nove nade“. U crkvi su bile postavljene crveno-zlatne kugle, zeleni vijenci i ukrasne trake, dok je u uglu stajala velika božićna jelka.
Jedanaestogodišnji Džordž Bisan kazao je za CNN da je još u šoku zbog napada na crkvu u julu.
– Kada su bombardovali crkvu, mnogi su bili povrijeđeni, a neki su poginuli. Moja želja za Novu godinu je da odem odavde, da se sretnem sa porodicom u inostranstvu i da živimo u miru. Želimo da živimo, rekao je dječak.
Za hrišćane u Gazi posjete vjerskih lidera predstavljaju podršku i utjehu u svakodnevnoj borbi za opstanak.
– Takve posjete doživljavaju se kao čin podrške i istrajnosti, kazao je Ramez Al-Suri, raseljen iz Gaze. – Narod Gaze voli život i teži miru.
Al-Suri je izgubio troje djece – Suhajlu (14), Džuliju (12) i Madžida (11) – u izraelskom napadu na grčko-pravoslavnu crkvu Svetog Porfirija, jednu od najstarijih aktivnih crkava na svijetu, oktobra 2023. godine. Napad je, prema navodima, ciljao pripadnike Hamasa, a život je izgubilo najmanje 17 osoba.
– Nijedno dijete nije ostalo. Sva su postala žrtve ovog rata. Sa dolaskom Nove godine, nadamo se da će to biti godina ljubavi i mira, godina u kojoj će svi ljudi moći živjeti slobodno i s nadom u bolje sjutra, poručio je Al-Suri.

„Još smo ovdje“: Nakon dvije godine patnje, hrišćani Gaze ponovo ukrašavaju crkve za Božić

Danas je Božić

Mreža za evropske politike MASTER započela je realizaciju projekta „MASTERTim – Igramo zajedno“, čiji je cilj doprinos izgradnji inkluzivnog i zdravog društva kroz promociju sporta, fizičke aktivnosti i zdravih stilova života među djecom, mladima i građanima Crne Gore.
Projekat, koji finansira Ministarstvo sporta i mladih, usmjeren je na međugeneracijsko povezivanje, jačanje zajedništva i suzbijanje negativnih pojava u sportu, uključujući diskriminaciju, govor mržnje i nesportsko ponašanje.
Iz MASTER-a navode da je osnovni cilj projekta afirmacija sporta kao snažnog alata za unapređenje fizičkog i mentalnog zdravlja, ali i kao prostora u kojem se razvijaju vrijednosti solidarnosti, poštovanja i timskog duha.
U okviru projekta planirana je realizacija više aktivnosti, među kojima su obuka za mlade u oblasti sporta pod nazivom „U formi sa MASTERom“, kroz koju će učesnici steći znanja o pravilnim oblicima fizičke aktivnosti, zdravim navikama i značaju aktivnog načina života.
Takođe, predviđeno je snimanje podkast serijala „MASTERTim – Igramo zajedno“, koji će kroz multimedijalne sadržaje promovisati pozitivne priče, primjere dobre prakse i inspirativne poruke o sportu, zdravlju i zajedništvu.
Projekat obuhvata i organizaciju Dana sporta i zdravih stilova života, događaja koji će okupiti mlade, sportiste, rekreativce i građane sa ciljem zajedničke promocije aktivnog i zdravog načina života.
Projekat je namijenjen mladima uzrasta od 15 do 30 godina – učenicima, studentima, sportistima i rekreativcima – ali i svim građanima koji žele da doprinesu promociji zdravih navika i aktivnog života.
Iz MASTER-a poručuju da sport uči zajedništvu, solidarnosti i dostojanstvenom suočavanju sa izazovima, te da projekat „MASTERTim – Igramo zajedno“ ima za cilj da podstakne građane da budu dio pozitivnih promjena.
– Zajedno gradimo društvo u kojem je zdravlje prioritet, a zajedništvo naša najveća snaga – navodi se u saopštenju.

MASTER pokrenuo projekat „MASTERTim – Igramo zajedno“ uz podršku Ministarstva sporta i mladih

Ambasada Narodne Republike Kine u Crnoj Gori sinoć je u podgoričkom tržnom centru Big Fashion organizovala proslavu Festivala proljeća – Lunarne Nove godine.
Mnogobrojne posjetioce na početku svečanosti pozdravio je ambasador NR Kine u Crnoj Gori Čen Sijufeng, koji je ukazao na značaj obilježavanja Kineske Nove godine u Crnoj Gori.
– Festival proljeća je najznačajniji tradicionalni praznik kineskog naroda za porodično okupljanje, oproštaj od starog i doček novog. Ovaj praznik je 2024. zvanično uvršten na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, čime je radost Kineske Nove godine prešla planine i mora i postala kulturna svetkovina koju dijeli cijeli svijet. Kroz niz tradicionalnih kineskih kulturnih običaja, gastronomije i talenata učenika Instituta Konfucije želimo sa vama podijeliti ovu radost i harmoniju, te učiniti da kinesko-crnogorsko prijateljstvo u ovoj snažnoj prazničnoj atmosferi postane još dublje. 2026. godina je godina konja po kineskom starom lunarnom kalendaru. U kineskoj kulturi, konj simbolizuje napredak, izdržljivost i marljivost. – Energiju od zmaja i konja – doživljavamo kao simbol vitalnosti, dok – biti prvi naprijed – predstavlja hrabrost da juri ispred drugih. Ove vrline su živi odraz kineskog visokokvalitetnog razvoja, ali se istovremeno prirodno podudaraju sa herojskim duhom i težnjom ka slobodi koje crnogorski narod tradicionalno povezuje sa simbolikom konja. Godina Konja dolazi u punom zamahu. Kinesko-crnogorska saradnja, takođe, hvata povoljan vjetar i ulazi u novu fazu razvoja – poručio je Nj.E. Čen Sijufeng.
Ambasador je podsjetio da se 2026. godine obilježava 20. godišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kine i Crne Gore.
– Dvadeset godina od rasta do zrelosti, dvadeset godina zajedničkog puta rame uz rame. Naše dvije zemlje dosljedno se drže principa međusobnog poštovanja, povjerenja i uzajamne koristi, postavši primjer odnosa između država različitih društvenih sistema i različite veličine. Od skoro deset miliona bezbjednih prolazaka vozila na prioritetnoj dionici autoputa Bar–Boljare, do projekta rekonstrukcije mosta na Tari kojim će se junački mostovi ponovo vratiti u život, svaki korak praktične saradnje je čvrst, postojan i ispunjen toplinom – istakao je Čen Sijufeng.
On je naglasio da je tokom proteklih dvadeset godina važan segment crnogorsko-kineskih odnosa bila povezanost među ljudima.
– Ovo prijateljstvo teče kroz sve intenzivnije kulturne i ljudske razmjene. Godine 2025. broj kineskih turista koji su posjetili Crnu Goru premašio je 80.000, uz rast od više od 34 odsto na godišnjem nivou. Ovom prilikom, iskreno pozivam što veći broj prijatelja iz Crne Gore da iskoriste bezvizni režim, da dođu u Kinu, da je obiđu i dožive, te da osjete dubinu kineske civilizacije i iskuse dinamičan razvoj savremenih tehnoloških inovacija. Srdačno vas pozivam da naredne godine dođete u Kinu i praznike provedete zajedno s nama, da doživite jedan istinski, autentični kineski doček Nove godine – saopštio je Sijufeng.
Proslavi je prisustvovala i ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović, koja je ukazala na važnost kulturne saradnje između Kine i Crne Gore.
– Saradnja Crne Gore i Narodne Republike Kine u oblasti kulture temelji se na čvrstim sporazumima i programima razmjene. Od prvog sporazuma o saradnji 2008. godine, pa do izvršnog programa saradnje od 2017. do 2020. godine, dvije zemlje kontinuirano jačaju saradnju u oblasti obrazovanja i umjetnosti. Ministarstvo kulture Crne Gore redovno je učestvovalo na forumima i događajima u organizaciji Narodne Republike Kine, podržavajući razmjenu umjetnika, plesnih i muzičkih programa, kao i vizuelnih umjetnosti. Crna Gora njeguje prijateljske i bratske veze sa gradovima širom svijeta, a posebno su značajne veze koje crnogorski gradovi imaju sa kineskim gradovima – istakla je ministarka.
Ona je podsjetila i na infrastrukturnu saradnju dvije države.
– Riječ je o projektima koji imaju veliku ulogu u povezanosti i razvoju naše zemlje, uključujući izgradnju dionice autoputa Bar–Boljare, čiji je prioritetni segment izrađen uz angažman kineske kompanije i finansiran kroz inicijativu Pojas i put. Kineske kompanije ostaju aktivne u daljim fazama izgradnje saobraćajne mreže, bulevara Jaz–Tivat i nastavka autoputa Bar–Boljare – dodala je Vujović.
Nakon zvaničnih obraćanja uslijedio je umjetnički program crnogorskih i kineskih mladih talenata, kroz koji je publiku vodila Alisa Bogdanović, pobjednica svjetskog takmičenja Kineski most u poznavanju kineskog jezika za učenike srednjih škola.
– Takmičenja u kojima sam učestvovala i čitav moj put sa kineskim jezikom su mi mnogo toga donijeli. Uspjela sam da kroz taj put shvatim ko sam i šta želim, te da odredim svoju budućnost. Naučila sam mnogo toga, osim jezika upoznala sam se sa kineskom kulturom i srećna sam što sam u životu imala priliku da se susretnem sa takvom kulturom – kazala je Bogdanović.
U okviru proslave, posjetioci su imali priliku da učestvuju u interaktivnim igrama, osvoje nagrade, upoznaju se sa tehnikama izrade papirnih ukrasa i kaligrafijom, kao i da degustiraju kineske specijalitete koje je pripremio šef kuhinje Ambasade NR Kine u Podgorici, Li Jiping.

Sijufeng: Kinesko-crnogorska saradnja ulazi u novu fazu razvoja

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je danas da mir u Ukrajini mora biti pod uslovima Kijeva.
- U Kijevu deseti put od početka rata. Da ponovimo da Evropa stoji uz Ukrajinu, finansijski, vojno i tokom ove surove zime. Da podvučemo našu kontinuiranu posvećenost pravednoj borbi Ukrajine. I da pošaljemo jasnu poruku i ukrajinskom narodu i agresoru: nećemo odustati dok se ne uspostavi mir. Mir pod ukrajinskim uslovima - napisala je fon der Lajen na mreži X, nakon što je stigla u Kijev sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, kako bi pružila podršku Ukrajini na četvrtu godišnjicu od početka ruske agresije na ovu zemlju.
Košta je po dolasku u Kijev u objavi na mreži X poručio da je potrebna „zajednička odlučnost da se obezbijedi pravedan i trajan mir u Ukrajini".
Četvrta godišnjica početka rata u Ukrajini navršava se danas, pri čemu se sukobi na bojnom polju nastavljaju uporedo sa trilateralnim mirovnim pregovorima koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.

Fon der Lajen: Mir u Ukrajini isključivo pod uslovima Kijeva

Za<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/nematicna-drzava"> Portal Analitika </a>piše Adnan Čirgić
Naivnima je 2020. godine izgledalo nevjerovatno da jedan musliman i Albanac može biti politički velikosrbin. Ne velim da je Dritan Abazović to (bio) po ubjeđenju, no po učinku. A sve što je učinio sa skupinom svojih ljudi jasno ukazuje da je riječ o izvršitelju zadataka srpske službe.
Ne velim ni da je Kenana politički velikosrbin po ubjeđenju. Ali je ona, i cipcijela partija kojoj pripada, po svemu što čini izvršitelj zadataka srpske službe kojoj je cilj, od Garašanina naovamo, pripajanje Crne Gore Srbiji.
Istina, nijesu ni Kenana ni Bošnjačka stranka izjavili da Crnu Goru treba pripojiti Srbiji. Ali jesu dio vladajuće koalicije četničkoga vojvode Mandića. I jesu dio iste političke strukture koja brutalno ruši ustavno definisano građansko ustrojstvo crnogorske države, dio strukture koja sve više uvodi u javni diskurs nekakvu državu narodâ potiskujući instituciju građanina. Najnovije otkriće bošnjačkih piona srpske politike u Crnoj Gori jeste bestidno priznanje da ovo nije matična država Bošnjaka u Crnoj Gori.
Sva je Crna Gora gotovo ćutke prije 20-ak godina prihvatila kampanju po kojoj su crnogorski muslimani neviđenom brzinom postali Bošnjaci, čak i onđe đe ih nikad nije bilo i đe se nikad nijesu tako zvali. Taj je proces prihvaćen najprije zbog toga što je tadašnja bošnjačka politička elita na svakome koraku demonstrirala privrženost Crnoj Gori.
Prihvatajući velikosrpski koncept po kojem je religijska pripadnost odlučujući faktor nacionalne pripadnosti, koncept koji je razbio bosansku državu, prešlo se na razbijanje crnogorske države. To razbijanje može donijeti nesumnjive (premda kratkoročne) beneficije bošnjačkoj političkoj eliti koja se toga sramotnoga posla prihvatila, ali nikakvo dobro neće donijeti onima koje ta "elita" navodno predstavlja - Bošnjacima u Crnoj Gori. A ni Bošnjacima u Bosni.
Insistiranje na tome da je jezik crnogorskih Bošnjaka bosanski nema utemeljenja u realnosti jer svi znamo razlikovati po jeziku stanovnika Bosne (po kojoj je taj jezik dobio ime) od stanovnika Crne Gore, ali na osnovu toga jezika ne možemo znati nacionalnu pripadnost stanovnika Crne Gore ni Bosne. Ne možemo jer svi bosanski štokavci govore bosanskim jezikom kao što svi crnogorski štokavci govore crnogorskim jezikom.
Stoga kad bošnjačka kulturna elita u Crnoj Gori insistira na RTV emisijama na bosanskome jeziku ona ne čini ništa drugo do ono što Dodik čini u Bosni - razbija sopstvenu državu ispunjavajući ciljeve beogradske agende.
Kad Kenana kaže da je matična država crnogorskih Bošnjaka Bosna i Hercegovina, ona čini isto što i razna velikosrpska kulturna udruženja koja sluđuju crnogorske Srbe kako im je Srbija matična država, a Aleksandar Vučić predśednik svih Srba. Ona time implicitno poručuje da ima nečega lošega i neprihvatljivoga u tome ako neki musliman smatra Crnu Goru svojom državom ili ako nedajbože vjeruje u sopstveno crnogorsko porijeklo.
Nesuvisla naručena ispomoć što je Kenani stigla iz Bosne kojom se tolkuje da je cio crnogorski śever sve do 1912. godine bio zapravo država Bosna razotkriva stvarne namjere Bošnjačke stranke i onima što ne žele vjerovati u njih.
Tvrdnja da je śever Crne Gore do 1912. bio dio bosanske države odista je prava senzacija. Jer po tome tumačenju Crna Gora krajem XIX i početkom XX vijeka nije vodila oslobodilačke ratove s osmanskom no s bosanskom vojskom, nije potpisivala ugovore s Portom no s nekakvom vladom u Sarajevu za koje se dosad vjerovalo da je u to doba i samo bilo pod upravom Beča. Mora da su tada stanovnici donjih krajeva kad krenu na śever, do Kolašina ili Bijeloga Polja recimo, govorili: Odoh malo do u Bosnu.
Ako će, kao i svaki put dosad, i ovaj tekst biti povod za orkestriranu propagandnu paljbu botova Vučićeve posluge u Bošnjačkoj stranci, ako će biti i izvrnut naglavačke, predstavljen kao nacionalistički, asimilatorski ili naručen, opet se nije mogla prećutati ogavna propaganda čiji je cilj sluđivanje i otuđivanje crnogorskih građana.
Jer što bismo praštali Kenani i Ervinu ono što ne praštamo vojvodi Andriji. Oni su kolege na istome zadatku, u istoj vlasti, s istim ciljem da budemo nacionalno (kad već ne možemo i teritorijalno) obilježeni kao ovce u planini da se kojim slučajem ne bismo pomiješali.

Tag: bozic