Ove godine smo razvili online platformu kojoj svaki pojedinac može da da svoj skromni doprinos i da donira za one kojima je najpotrebnije, tako što će posjetiti naš sajt i vidjeti online platformu preko koje mogu da učine dobro djelo za svakoga kome je njihova pomoć potrebna - kazao je jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, Božidar P. Drecun iz Crvenog krsta Cetinje.
Osnovna djelatnost Crvenog krsta je da pomogne ljudima koji su i zoni siromaštva, kaže Drecun, i stanju socijalne potrebe, i u toku godine rade više akcija kako bi, navodi on, pomogli svima kojima je, kako kaže, pomoć najpotrebnija.
- Digitalni svijet pruža mogućnost da dopremo do što većeg broja ljudi koji su u stanju da pomognu onima kojima je pomoć najpotrebnija. Zaista, to nam predstavlja veliko olakšanje u odnosu na neke ranije periode, kad nije toliko bilo razvijena mogućnost da bukvalno dođemo do.svakog pojedinca koji sa svojom malom pažnjom omogući da se pomogne onima kojima je pomoć najpotrebnija, onima koji su u zoni siromaštva - rekao je Drecun.
Godina na izmaku je bila puna projekata, podsjeća Drecun, i servisa koje je Crveni krst Cetinje pružio, kada je u pitanju tema solidarnosti.
- Mogu reći da smo organizovali više akcija solidarnosti gje je svaki pojedinac mogao i svoj mali doprinos da da, kako bismo uručili pomoć onima kojima je najpotrebnija. Radili smo.s našim međunarodnim partnerima pomoć za ugrožena lica, lica u stanju socijalne potrebe, ali i ona to nijesu, već zbog obilaska i pružanja neke psihosocijalne podrške, i drugih stvari. Ove godine smo razvili online platformu kojoj svaki pojedinac može da da svoj skromni doprinos i da donira za one kojima je najpotrebnije, tako što će posjetiti naš sajt i vidjeti online platformu preko koje mogu da učine dobro djelo za svakoga kome je njihova pomoć potrebna - istakao je Drecun.
Cetinjani su uvijek voljni da pomognu, navodi Drecun, i odazivaju se svim akcijama Crvenog krsta, i siguran je da će to i dalje raditi.
- Kao što sam i prethodno rekao, svi koji žele da se odazovu akcijama mogu to uraditi preko online platforme, koja se nalazi na sajtu <a href="https://www.google.com/url?q=https://www.google.com/url?q%3Dhttp://www.crvenikrstct.me%26amp;sa%3DD%26amp;source%3Deditors%26amp;ust%3D1734687897738703%26amp;usg%3DAOvVaw16faNTkyfbcRoQVLV8Ovnf&amp;sa=D&amp;source=docs&amp;ust=1734687897743028&amp;usg=AOvVaw0SVdZGlwNUwuYQRZX81VjN" target="_blank">www.crvenikrstct.me</a> , ili dolaskom u organizaciju, a kad su u pitanju volonteri, takođe mogu doći u prostorije Crvenog krsta, svakog radnog dana, da se popuni pristupnica za volonterski rad, jer ima puno oblasti od kojih oni mogu da izaberu u kojoj oblasti žele da daju svoj doprinos društvu - zaključio je Drecun.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Drecun: Cetinjani su uvijek voljni da pomognu

Ovim načinom finansiranja država uskraćuje mnoge benefite koje sad imaju korisnici Dnevnog centra. Pored individualnog i stručnog rada, svaki dnevni centar u Crnoj Gori se trudi da korisnike vodi na sportske, kulturne manifestacije. Sad to ne možete da stavite ni u sat, dva, tri. To ponekad traje mnogo više od našeg radnog vremena, kazao je u jutarnjom programu "Budilnik", na Televiziji E, direktor JU Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju i odrasle lica sa invaliditetom na Cetinju - Božidar P. Drecun.
Trenutni model finansiranja dnevnih centara od strane države je upitan, kaže Drecun. Očigledno je, napominje on, da nešto ne štima između države i centara za socijalni rad jer se povećanje usluge u dnevnim centrima po satnici tumače po slobodnoj volji i donose se rješenja koja nijesu jednaka za osamnaest ovakvih ustanova u Crnoj Gori.
- Država je donijela jednu cijenu usluge po satnici, koja je sasvim u redu, međutim, po mom mišljenju, to je svojevrsna varka, iz razloga što sada pojedini centri za socijalni rad, ne odnosi se na cetinjski Centar, pozivaju roditelje i sami određuju koliko će korisnik da boravi. Samim tim, kada pomnožite tu cijenu sa satnicom ispada mnogo manje nego što je do sada država opredjeljivala. Na koji način i zašto država to radi možemo samo da nagađamo, a u svakom slučaju nije dobro i ne može vama niko da odredi hoće li korisnik biti sat vremena, dva sata, četiri sata. Po mom mišljenju država treba da odredi, kao što se na Cetinju odradilo, za mlađe korisničke grupe 20 sati zbog inkluzije, zbog obrazovanja korisnika, da li odlaska u vrtić ili škole, i za korisnike koji nijesu po inkluziji nigdje usmjereni, 40 sati nedjeljno. Na nama je odgovornost, svih direktora dnevnih centara, kako ćemo to fakturisati prema državi, a Centar ima svoje mehanizme kojima može da nas kontroliše, ne da oni zabranjuju i govore koliko neki korisnik može da boravi ili ne - rekao je Drecun.
Za svakog korisnika Dnevnog centra nije potreban isti broj stručnih lica, objašnjava Drecen. Na radnicima Dnevnog centra je da prepoznaju koje su to potrebe korisnika i izvuku, kako kaže, maksimalan potencijal iz svakog od njih.
- Imate situaciju, gdje na ovaj način finansiranja država uskraćuje mnoge benefite koje naši korisnici sad imaju. Pored individualnog i stručnog rada koji radimo u dnevnim centrima, svaki dnevni centar u Crnoj Gori se trudi da korisnike vodi na sportske, kulturne manifestacije, sad to ne možete da stavite ni u sat, ni u dva, ni u tri. To ponekad traje mnogo više od našeg radnog vremena - istakao je Drecun.
Dnevni centri bi trebalo da budu uključeni, poručuje Drecun, na mnogo transparentniji način u donošenje odluka od strane Vlade nego što su to sada.
Svaki dnevni centar u Crnoj Gori, podsjeća Drecun, ima svoje specifičnosti, a to zavisi od profila stručnog osoblja, a najviše, kako kaže, od strukture samih korisnika i njihovih potreba.
- Dnevni centar na Cetinju je razvio modernu i dobru uslugu,jer je najveći akcenat na mlađoj korisničkoj grupi i individualnom pristupu svakom korisniku, i radu na individualnom principu sa svim korisnicima, kako bi izvukli najveći mogući potencijal, koje može jedan korisnik da dobije. Tako angažujemo više stručnih radnika i saradnika iz različitih oblasti, a sve u skladu sa individualnim planom rada, kad je u pitanju Dnevni centar Cetinje. Trebalo bi da bude tako i drugim gradovima, da u izradi individualnog plana učestvuje stručni radnik dnevnog centra, stručni radnik Centra za socijalni rada, kao i roditelj, odnosno staratelj svakog korisnika - zaključio je Drecun.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCmDku0hHaGg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Drecun: Centri za socijalni rad određuju koliko će sati korisnik boraviti u dnevnom centru

Izraelski rezervista udario je kvadom Palestinca dok se molio pored puta na okupiranoj Zapadnoj obali u četvrtak, nakon što je ranije pucao u tom području, saopštila je izraelska vojska.
- Dobili smo snimke na kojima naoružana osoba gazi Palestinca - navodi se u saopštenju, uz dodatak da je riječ o rezervisti čija je vojna služba prekinuta, prenosi Rojters.
Rezervista je "ozbiljno prekršio svoje nadležnosti“ i njegovo oružje je oduzeto, saopštila je vojska.
Izraelski mediji su javili da je rezervista zadržan pod kućnim pritvorom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbUMpwXtkutg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Izraelska policija nije odmah odgovorila na zahtjev Rojtersa za komentar.
Palestinac je nakon napada otišao u bolnicu na pregled, ali nije povrijeđen i sada je kod kuće.
Na snimku, čiju je autentičnost Rojters potvrdio, vidi se muškarac u civilu sa oružjem prebačenim preko ramena kako vozi terensko vozilo pravo u čovjeka koji se moli pored puta.
Ova godina je bila jedna od najnasilnijih u istoriji ikada je reč o napadima izraelskih civila na Palestince na Zapadnoj obali, prema podacima Ujedinjenih nacija koji pokazuju više od 750 povreda.
Više od hiljadu Palestinaca je ubijeno na Zapadnoj obali između 7. oktobra 2023. i 17. oktobra 2025. godine, uglavnom u operacijama bezbjednosnih snaga, a djelimično i zbog nasilja naseljenika, navodi UN.
U istom periodu, 57 Izraelaca je ubijeno u palestinskim napadima.

(VIDEO) Izraelski vojnik udario Palestinca kvadom dok se molio pored puta

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je da su, u saradnji sa Mašinskim fakultetom Univerziteta Crne Gore i Five grupom, sproveli digitalizaciju rada auto škola.
Prema njihovim riječima, u prvoj fazi digitalizovan je kompletan proces - od upisa kandidata do polaganja vozačkog ispita. Druga faza projekta, dodaju u MPNI, planirana za prvi kvartal naredne godine, obuhvatiće i digitalizaciju samog polaganja teorijskog dijela vozačkog ispita.
- Digitalizacija će olakšati rad auto škola, unaprediti nadzor i kontrolu, ali i podići kvalitet obuke i vozačkih ispita. Ovim korakom bliži cilju kojem svi težimo - većoj bezbjednosti na našim putevima i kvalitetnijoj obuci budućih vozača - poručili su u MPNI.

Digitalna transformacija rada auto škola ulazi u završnu fazu

Tri žene su povrijeđene, nakon što je ih je napao muškarac naoružan nožem na liniji 3 pariskog metroa.
Prema nekoliko policijskih izvora, muškarac je izvukao nož i izbo tri žene na različitim stanicama na ovoj liniji, koja saobraća između Banjolea (Sen-Sen-Deni) i Levaloa-Perea (O-de-Sen), prenosi Parizjen.
Napadi su se dogodili zmeđu 16:15 i 16:45 sati, saopštila je policija.
Žrtvama su brzo pružili pomoć pariski vatrogasci.
Izvor iz policije je naveo da su tri žene zadobile lakše povrede, od kojih dvije na leđima i butinama.
Osumnjičeni je potom pobjegao metro linijom 8, prije nego što je uhapšen u svom domu u Sarselu (Val d'Oaz).
Muškarac je navodno malijskog porekla i rođen je 2000. godine, prema policijskom izvoru.
Mogućnost terorizma je isključena, a policija pretpostavlja da je u pitanju djelo mentalno nestabilne osobe.

Tri žene izbodene nožem u metrou u Parizu, uhapšen osumnjičeni

Peri Bamonte, koji je svirao gitaru i klavijature u grupi The Cure, preminuo je u 65. godini.
- Sa ogromnom tugom potvrđujemo smrt našeg velikog prijatelja i člana benda, Perija Bamontea, koji je preminuo kod kuće tokom Božića nakon kratke bolesti. Tih, intenzivan, intuitivan i izuzetno kreativan, Tedi je bio toplo srce i vitalni deo priče o The Cure - objavio je bend na svojoj zvaničnoj stranici.
Nakon što je radio kao tehničar za gitaru i lični asistent Roberta Smita, Bamonte je 1990. godine postao zvanični član The Curea, a prvi album na kojem je svirao bio je "Wish" iz 1992. godine, piše Ultimate Classic Rock.
- Sada sam jedan od prvih koji idu kući poslije nastupa, umjesto posljednji koji napušta binu. Zdravije je, to je sigurno. Takođe, u The Cureu možemo dodavati svoje djelove muzici – tempo, akcenat… Mislim da je naš zvuk sada mnogo energičniji i bučniji. Iako smo vrlo odvojene i različite individue, razvili smo neku vrstu grupnog uma kroz muziku. Biti u The Cure je dosta kao naučna fantastika - rekao je tada u intervjuu.
Svirao je na još dva studijska albuma, "Wild Mood Swings" (1996) i "Bloodflowers" (2000), prije nego što je 2005. godine napustio bend.
Nakon toga, Bamonte je vodio relativno miran život, posvećujući većinu svog umetničkog talenta ilustracijama.
Godine 2019. uveden je u Rock &amp; Roll Hall of Fame zajedno sa članovima The Cure, a 2022. se ponovo pridružio bendu.
- Naše misli i saučešće upućujemo njegovoj porodici. On će nam jako, jako nedostajati - dodali su iz benda.

Premino Peri Bamonte, gitarista i klavijaturista benda The Cure

Sirijske sigurnosne vlasti saopštile su 24. decembra 2025. da su uhapsile Tahu al-Zoubija, poznatog i kao Abu Omar Tibija ili Abu Omar Tabija, kojeg su identifikovali kao valiju Damaska, odnosno guvernera Islamske države.
Hapšenje, koje je najavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, predstavljeno je kao udar na rukovodstvo s ciljem slabljenja ISIS-ovih spavačkih ćelija koje djeluju u i oko prijestonice.
Prema sirijskim zvaničnicima, racija je uslijedila nakon sedmica obavještajnog praćenja i nadzora, a završena je koordiniranom operacijom koja je uključivala jedinice unutrašnje sigurnosti, Direktorat za opštu obavještajnu službu i snage iz međunarodne koalicije protiv ISIS-a predvođene SAD-om.
Cilj je bio ISIS-ovo skrovište u Maadamiyi, gradu jugozapadno od Damaska, u ruralnim predgrađima prijestonice.
Brigadir general Ahmad al-Dalati, šef unutrašnje sigurnosti u ruralnom dijelu Damaska, opisao je raciju kao "preciznu sigurnosnu operaciju" koja je nanijela "razorni udar" ISIS-ovim mrežama u regiji prijestonice.
Sigurnosne snage saopštile su da su sa lica mjesta zaplijenile samoubilački eksplozivni pojas, vojne vrste oružja i dodatnu opremu.
Pored al-Zoubija, uhapšeno je nekoliko njegovih saradnika.
Iako zvanična saopštenja nisu precizirala tačan broj, sirijski i regionalni mediji su izvijestili da je tokom operacije uhapšeno više osoba povezanih s ISIS-om.
Ministarstvo unutrašnjih poslova navelo je da su hapšenja imala za cilj poslati jasnu poruku da "ruka pravde dostiže" militantne grupe bez obzira na lokaciju.
Ova objava dolazi u vrijeme pojačane aktivnosti protiv ISIS-a nakon pada režima Bašara al-Asada krajem 2024. i formiranja nove vlade u Damasku.
Sirijski zvaničnici kažu da ISIS smatra trenutne vlasti nelegitimnim i pokušava održati uticaj kroz spavačke ćelije. Nedavni napadi pojačali su sigurnosni odgovor.
Napad 13. decembra 2025. u blizini Palmire, u kojem su poginuli američki vojnici, doveo je do pojačanih racija i vazdušnih udara na ISIS-ove ciljeve.
Iako Komanda SAD-a za centralnu oblast nije javno potvrdila učešće u operaciji u Maadamiyi, američko-sirijska koordinacija protiv ISIS-a bila je zabilježena tokom 2025.

U Siriji uhvaćen zloglasni "valija Damaska", jedna od ključnih figura tzv. Islamske države

Odnosi Njemačke i Francuske su zbog narušenog partnerstva njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona daleko od harmoničnih, a dubok jaz postoji i sa njemačkim istočnim susjedom, Poljskom, ocjenjuje berlinski portal table.media.
Portal ocjenjuje da sa izmakom ove godine između Merca i Makrona postoji mnogo više nesuglasica, nego slaganja, "iako su i njemački kancelar i francuski predsjednik strastveni Evropljani".
Kao primjere razmimoilaženja navodi sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Latinske Amerike Merkosur, finansiranje Ukrajine, stav o razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i zajednički projekat Borbenog vazdušnog sistema budućnosti (FCAS).
Trenutno, između Pariza i Berlina ne preteže harmonija, nego rivalitet, a raniji harmonični odnosi dvije velike zemlje su redovno doprinosili i smirivanju bilo kakvih nesuglasica među članicama Evropske unije, piše portal.
Merc je, ocjenjuje table.media, u novije vrijeme pokušao da za Njemačku obezbijedi vodeću ulogu u međunarodnim odnosima, ali mu je Makron kontrirao, pošto smatra da takva uloga pripada Francuskoj.
Sa druge strane, Makronu su zbog domaćih političkih problema u Francuskoj ruke daleko više vezane nego Mercu, čak i kada je riječ o mnogo sitnijim stvarima nego što su rat i mir.
Njemački portal ocjenjuje da se situacija između dvije zemlje ni u novoj godini vjerovatno neće popraviti, već da može da postane još komplikovanija, jer predsjednički izbori u Francuskoj treba da budu održani najkasnije na proljeće 2027.
Kada je riječ o istočnom susjedu, Poljskoj, postoji jaz koji ne uspijeva da poništi ni lično prijateljstvo i uvažavanje kancelara Merca i poljskog premijera Donalda Tuska, piše table.media.
Njih dvojica se, prema pisanju portala, u strateškim pitanjima u najvećoj mjeri slažu. Tako obojica žele da pomognu Ukrajini ruskim novcem koji je zamrznut u EU, obojica se zalažu za jačanje istočnog krila NATO i angažuju se na jačanju saobraćajnih veza između Njemačke i Poljske.
Međutim, u Poljskoj su veliko negodovanje izazvale granične kontrole, koje je prema istočnom susjedu uveo njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint i nije dugo trebalo čekati na recipročnu mjeru Varšave.
Odnose narušava i kontinuirana rasprava u Poljskoj o ratnim reparacijama koje treba da plati Berlin, a novi nacionalno-populistički predsjednik Poljske Karol Navrocki čini sve da opstruira Tuska i njegovu politiku i u zemlji i u inostranstvu.
Tusk nije lično sklon zahtjevu opozicione partije Pravo i pravda (PIS), kojoj je Navrocki vrlo blizak, da Njemačka treba da plati 1.500 milijardi eura na ime odštete za zločine nacista u Drugom svjetskom ratu.
Istovremeno, Tusk ne smije da ostavi utisak popustljivosti prema Berlinu, ocjenjuje portal.

Njemački portal: EU osjeća teret narušenih odnosa Berlina sa Parizom i Varšavom

Papa Lav XIV je u prvoj božićnoj propovijedi u četvrtak osudio uslove u kojima žive Palestinci u Pojasu Gaze, što predstavlja neuobičajeno direktnu poruku tokom svečane mise, kada hrišćani širom svijeta obilježavaju rođenje Isusa Hrista. Lav, prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država, kazao je da priča o Isusovom rođenju u štali pokazuje da je Bog „podigao svoj krhki šator“ među ljudima svijeta.
- Kako onda da ne mislimo na šatore u Gazi, koji su sedmicama izloženi kiši, vjetru i hladnoći - upitao je papa.
Lav, koji obilježava svoj prvi Božić otkako su ga svjetski kardinali u maju izabrali da naslijedi pokojnog papu Franja, ima diplomatskiji stil od svog prethodnika i u pravilu se uzdržava od političkih komentara u svojim propovijedima.
Ipak, novi papa je u više navrata u posljednje vrijeme izrazio zabrinutost zbog životnih uslova Palestinaca u Gazi, a novinarima je prošlog mjeseca poručio da rješenje višedecenijskih sukoba i patnje civila širom svijeta mora biti zasnovano na miru i pravdi.
Tokom mise u četvrtak, kojoj su prisustvovale hiljade vjernika u Bazilici Svetog Petra, Lav se osvrnuo i na uslove u kojima žive beskućnici širom svijeta, kao i na razaranja izazvana ratovima.
- Krhko je tijelo bespomoćnog stanovništva, izmučenog tolikim ratovima, onima koji su u toku ili su završeni, a koji za sobom ostavljaju ruševine i otvorene rane. Krhki su umovi i životi mladih ljudi prisiljenih da uzmu oružje u ruke, koji na ratištima osjećaju besmisao onoga što se od njih traži i neistine kojima su ispunjeni pompezni govori onih koji ih šalju u smrt - poručio je Papa Lav XIV.
Papa će kasnije u četvrtak uputiti tradicionalnu božićnu poruku i blagoslov „Urbi et Orbi“ (gradu i svijetu), koji se uobičajeno odnose na globalne sukobe i stanje u svijetu.

Papa Lav na božićnoj propovijedi: Kako da ne mislimo na šatore u Gazi?

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) poništila je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS) u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta.
Najviše poništenih rezultata je u Laktašima, Doboju i Bratuncu.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, izbori su poništeni i u izbornim jedinicama u Prijedoru, Banjaluci, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima.
Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu.
Odluku o raspisivanju ponovnih izbora, CIK BiH će donijeti nakon pravosnažnosti odluke o poništavanju izbora.&nbsp;
Protiv te odluke dozvoljena je žalba Apelacionom odjelu Suda BiH u roku od dva dana od dana objave odluke na internet-stranici CIK-a BiH.
Na sjednici je saopšteno da na 136 biračkih mjesta, na kojima su poništeni izbori, ukupna razlika između dva kandidata je 15.822 glasa, kao i da ova razlika bitno utiče na izborni rezultat.&nbsp;
CIK je odluku o poništavanju izbora na pojedinim biračkim mjestima donio desetak dana nakon što je utvrdio rezultate na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta RS čime je potvrđena pobjeda Siniše Karana, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i omogućeno ponovno brojanje glasova na više glasačkih mjesta.
On je osvojio 222.182 glasa (50,39 odsto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, iza kojeg je stala opoziciona Srpska demokratska stranka, osvojio je 212.605 glasova (48,22 odsto).
Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Opštih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS.
Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.
Član CIK-a BiH Željko Bakalar rekao je na sjednici 15. decembra da je izborna komisija "morala donijeti odluku o utvrđivanju rezultata bez obzira na utvrđene nepravilnosti kako bi političkim subjektima omogućila da iskoriste pravne mehanizme i podnesu žalbe", uključujući zahtjeve za ponovno brojanje.
CIK BiH je istovremeno naložio ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Bileći, Gacku i Bratuncu.
Opozicija tvrdi da je Blanuša oštećen za najmanje 15 hiljada glasova i traži ponavljanje izbora u više gradova, navodeći nepravilnosti poput pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima.
Prema izbornim pravilima u BiH, u roku od 72 sata može se odlučivati o ponovljenom brojanju glasova, dok se prigovori na tačnost rezultata mogu podnijeti u roku od 24 sata.
Na prijevremenim izborima za predsjednika RS glasalo je nešto manje od 450 hiljada birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača.
Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika.