Filmski centar, u skladu sa novim Sporazumom o saradnji u oblasti kinematografije između Crne Gore i Francuske, nastavlja da širi svoje djelovanje u cilju realizacije prve bilateralne crnogorsko-francuske koprodukcije, a izuzetno veliki odziv autora na konkurse potvrđuje da su prepoznali novu institucionalnu podršku i &nbsp;mogućnosti za djelovanje i razvoj. To je istakla direktorica Filmskog centra Crne Gore, Aleksandra Božović.
Ona je podsjetila ta institucija posljednjih godina intenzivno razvija međunarodne saradnje, među kojima se &nbsp;posebno izdvaja partnerstvo sa Francuskim fondom za kinematografiju – jednim od najznačajnijih i najuticajnijih filmskih fondova u Evropi.
Božović je je da je saradnja sa Francuskom rezultat višegodišnjeg rada i strateškog planiranja koje je kulminiralo potpisivanjem bilateralnog koprodukcionog sporazuma između Crne Gore i Francuske.
- Komunikacija sa Francuskim fondom za kinematografiju započela je prije nekoliko godina, ali se značajno intenzivirala u posljednje tri. Prošle godine, na Kanskom filmskom festivalu, potpisali smo Sporazum o saradnji između Filmskog centra Crne Gore i Francuskog filmskog fonda, što je kruna našeg zajedničkog rada. Ove godine, zahvaljujući zalaganju Ministarstva kulture i medija i ministarke dr Tamare Vujović, potpisan je i prvi bilateralni koprodukcioni Sporazum u oblasti kinematografije između Crne Gore i Francuske - kazala je Božović u intervjuu za PR Centar.
Prema njenim riječima, ovo je jedan od najvećih uspjeha Filmskog centra od njegovog osnivanja 2018. godine, jer otvara nova vrata crnogorskim i francuskim autorima za saradnju, razmjenu ideja i zajedničko stvaranje.
- Već tokom prethodne godine, u okviru Hercegnovskog filmskog festivala, pokrenuli smo Crnogorske industrijske dane – Montenegro Film Rendezvous. Tada su predstavnici Francuskog filmskog fonda predstavili načine na koje naši producenti mogu učestvovati u njihovim programima. Dva crnogorska projekta izabrana su da se u novembru 2024. predstave francuskim producentima u Parizu, što je važan korak ka novim koprodukcijama - navela je Božović.
Kazala je da Filmski centar nastavlja da širi oblasti djelovanja u skladu sa novim sporazumom, a cilj je stvaranje prve bilateralne crnogorsko-francuske koprodukcije.
- Važno je da crnogorski filmski sektor dobije jasnu poruku da postoji institucionalna podrška. Već smo podržali jedan projekat koji, iako crnogorski, ima potencijal za koprodukciju sa Francuskom. Trenutno smo u toku još jednog konkursa koji je izazvao veliki odziv, što pokazuje da su naši autori prepoznali prostor za djelovanje i razvoj - smatra Božović.
Istakla je da je postojanje Filmskog centra od ključnog značaja za savremenu crnogorsku kinematografiju, jer stvara stabilan okvir za razvoj i međunarodnu prezentaciju domaćih filmova.
- Od osnivanja smo najmlađi Filmski centar u regionu, ali rezultati koje smo postigli zajedno sa crnogorskim autorima i producentima su značajni. Na svim velikim festivalima ove godine: od Trsta, preko Bijarica i Roterdama, pa sve do Berlina, imali smo svoje predstavnike i projekte. Na Berlinskom festivalu potpisali smo i Memorandum o saradnji sa Moldavskim filmskim centrom, a u Kanu je krunisan višegodišnji trud - rekla je Božović.
Kao dodatni pokazatelj rasta i stabilnosti sektora, Božović je ukazala na &nbsp;statistiku koja pokazuje da je broj prijava na konkurse Filmskog centra porastao za čak 60 odsto od 2017. godine.
- Producenti i autori sada mogu da planiraju svoje projekte dugoročno: od pisanja scenarija, preko razvoja, do same produkcije. Nije lako snimiti film u uslovima inflacije i povećanih troškova, ali kontinuirana institucionalna podrška omogućava sigurnost i stabilnost - istakla je Božović.
Kazala je da je film složen i skup proces koji zahtijeva timski rad i međunarodnu saradnju.
- Naš najveći uspjeh kao javne ustanove jeste to što smo uspjeli da izgradimo sistem u kojem se autori osjećaju sigurno i podržano - istakla je Božović.
Producent Miljan Vučelić ocijenio je da je Sporazum o filmskoj koprodukciji između Crne Gore i Francuske predstavlja izuzetno važan korak za razvoj crnogorske kinematografije.
- Riječ je o dogovoru sa Francuskom, najvećom filmskom silom Evrope i jednom od najznačajnijih u svijetu, pravom "zemljom filma".Ovaj sporazum otvara novi prostor za saradnju i koprodukcije. Do sada je postojala samo jedna koprodukcija između dvije zemlje, a nadam se da će se taj broj u narednom periodu značajno povećati - istakao je Vučelić.
Istakao je da nove mogućnosti, koje se otvaraju autorima, donose veću vidljivost njihovih projekata, kao i finansijsku i logističku podršku.
- Bez saradnje sa Francuskom teško je očekivati vrhunske rezultate na evropskoj sceni. - smatra Vučelić.
Podsjetio je da je pošle godine učestvovao sa jednim projektom na programu koji je organizovao Francuski fond za kinematografiju u okviru inicijative saradnje između Francuske i Balkana.
- Tom prilikom sam imao priliku da upoznam brojne francuske producente i upoznam se sa potencijalima koje Francuska nudi u ovoj oblasti. Iako je ovaj Sporazum važan, naši projekti moraju biti znatno konkurentniji – kako po pitanju budžeta, tako i u svim ostalim segmentima. Prostor za saradnju jeste proširen, ali je neophodan posvećen rad na razvoju projekata, jačanje institucionalne podrške, obrazovanje kadrova, te kontinuirana međunarodna prezentacija i promocija - rekao je Vučelić.
Kazao je i da Filmski centar Crne Gore već upućuje autore na relevantne adrese, organizuje brojne vidove saradnje, uključujući i one na domaćem terenu.
- Potrebno je to pratiti i koristiti, jer je to, po mom mišljenju, ključ za napredak - naveo je Vučelić.
Kazao je da u narednom periodu očekujem porast broja saradnji i koprodukcija.
- Vjerujem da će u narednom periodu biti i više događaja koji će dodatno promovisati saradnju između dvije zemlje. Našim autorima otvoriće se prostor ne samo za koprodukcije, već i za edukaciju i druge oblike međunarodnog povezivanja. Ovo je dobar početak. Naši autori treba samo da nastave da rade na svojim projektima &nbsp;i do saradnje će doći - &nbsp;zaključio je Vučelić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Božović: Filmski stvaraoci prepoznaju novu institucionalnu podršku i mogućnosti za razvoj

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E., poručio je da sindikat nema ništa protiv planirane centralizacije obračuna zarada u obrazovnom sistemu, ali da nikako ne prihvata mogućnost smanjenja plata prosvjetnim radnicima.
- Mi u Sindikatu smo stava da Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete treba da centralizuju sistem i nemamo ništa protiv toga, ali smo za to da nam se ne smanjuju zarade - &nbsp;rekao je Božović.
Kako je objasnio, Ministarstvo finansija i Sektor za finansije u Ministarstvu prosvjete planiraju uvođenje novog softverskog sistema za obračun zarada, što bi, prema bojaznima iz Sindikata, moglo dovesti do smanjenja plata i do 50 eura. Razlog je, kaže Božović, nesaglasnost softvera sa Granskim kolektivnim ugovorom.
- Postoji realna mogućnost da se pojedine zarade mojim koleginicama i kolegama smanje zbog drugačijeg načina obračuna zarada novim softverom. Nama se zarade obračunavaju isključivo po Granskom kolektivnom ugovoru. Prosvjete u Zakonu o zaradama u javnom sektoru jednostavno nema – niti naših specifičnosti, niti dodataka. Taj Granski kolektivni ugovor u manje-više sličnoj formi je na snazi posljednjih 30 godina - naglasio je Božović.
Softver, prema njegovim riječima, predviđa obračunavanje minulog staža na osnovni koeficijent, što je suprotno kolektivnom ugovoru.
- Naš osnovni koeficijent nije samo onaj koji piše u tabeli, recimo za sedmi stepen 10,42, već se dobija tako što se dodaju specifični dodaci – razredno starješinstvo, naučno i nastavničko zvanje i drugi elementi. Tek tada se obračunava minuli staž. Po novoj formuli, zarade bi svima onima koji imaju te dodatke, u zavisnosti od godina staža, bile manje – od nekoliko eura pa čak i do 50. Rijetki bi bili koji bi izgubili maksimalan iznos, ali bi i takvih bilo - &nbsp;upozorio je Božović.
Dodaje da su predstavnici Sindikata imali sastanak sa Ministarstvom finansija, gdje im je rečeno da nije cilj smanjenje zarada, već centralizacija sistema. Božović ističe da je moguće izmjenama Granskog kolektivnog ugovora spriječiti finansijsku štetu za zaposlene.
- Prosječna zarada u obrazovanju za mart je 953 eura, dok je na državnom nivou 1.003 eura. Prošle godine smo se izborili da dostignemo nivo srednje zarade, ali sada smo opet pali za 50 eura. Stekli smo uslove da nam se zarade povećaju za makar tih 50 eura – da dostignemo državni prosjek, a ne da se one umanjuju - zaključio je Božović.

1250x600

Božović: Stekli smo uslove da nam se zarada uveća makar 50 eura, da dođemo na prosjek na državnom nivou, a ne da se umanjuje

Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica, koje već tri decenije okuplja ljude spremne da dobrovoljno i besplatno daju krv kako bi spasili druge, suočava se s gašenjem. Bez podrške nadležnih i bez osnovnih uslova za rad, mole Glavni grad i državu za pomoć kako bi nastavili svoju humanitarnu misiju.
– Ovo je društveni javni interes – obezbjeđenje dovoljnih količina krvi. Ono što radimo u Crvenom krstu takođe. Za 2025. godinu predviđena su sredstva 40 odsto manja nego u 2024, a ni u 2024. godini nijesu isplaćena četiri mjeseca - izjavio je sekretar Crvenog krsta Glavnog grada Dragan Božović, gostujući u emisiji „E uživo“ na Televiziji E.
Bez pompe, ali i bez pomoći
Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica, kako kažu njegovi predstavnici, tiho se gasi – baš onako kako su i radili svoj posao: skromno, ali predano. Danas mole za prostoriju od svega 20 kvadrata i osnovnu finansijsku podršku, ali odgovora od Glavnog grada, ministarstava i zdravstvenih institucija – nema.
Predsjednik Društva, Vukota Jašović, podsjeća da je organizacija formirana prije 30 godina, a da su se kao NVO registrovali 2006. godine, kada su okupljali više od 800 davalaca.
– Kasnije smo pokušavali simbolično da pomladimo organizaciju i uključimo mlade. Mi smo jedino registrovano društvo koje je opstalo, dok su se druga u Podgorici – iz Kombinata aluminijuma, Radoja Dakića i 11. oktobra – ugasila. Održali smo se zahvaljujući dobrim ljudima. Najmanju pomoć dobijali smo od države - kaže Jašović.
Društvo godišnje organizuje dvije velike akcije – jednu krajem maja, drugu povodom Dana oslobođenja Podgorice. Međutim, njihovi članovi svakodnevno odgovaraju na pozive Zavoda za transfuziju, Crvenog krsta i građana, i u prosjeku obezbjeđuju od tri do pet jedinica krvi dnevno, van planiranih akcija.
– To znači oko 30 jedinica krvi mjesečno mimo organizovanih akcija. Pomažemo i pacijentima iz drugih gradova – Bijelog Polja, Berana, Kotora, Risna. Prije deset godina smo potpisali protokol sa zavodima za transfuziju iz Srbije, Republike Srpske i VMA, pa naši pacijenti koji se liječe na tim mjestima imaju osiguranu krv. Naša je obaveza da svakom ko se zatekne u Crnoj Gori – turisti, radniku – pružimo pomoć, smjestimo ga i obezbijedimo krv – ističe Jašović.
<h2>Dvije jedinice krvi spašavaju šest života</h2>
Svaka njihova akcija, kako naglašava, ima rezultat, jer i najmanji doprinos može spasiti više života.
– Nema neuspjele akcije. Dvije jedinice krvi spašavaju šest života. Ko to ne zna, do njega humanost nije doprla. Ja sam 161 put dao krv – odužio sam se ovoj naciji. Sad mi je samo stalo da nađem nekoga ko će me zamijeniti, da uključimo mlađu populaciju, ništa više - poručuje Jašović.
Društvo danas traži prostoriju – malu kancelariju s osnovnim uslovima – bez dodatnih troškova.
– Slaćemo pismo novom gradonačelniku. Tražimo prostoriju od 20 kvadrata, jedan sto, par stolica, da ne plaćamo struju. Dali su nam ranije nešto, ali traže da plaćamo komunalije, vodu, struju – odakle to nama? U Podgorici ima više od 20 takvih prostora – neki su kafane, neki zaključani. Ako ne dobijemo pomoć, vratićemo ključeve, pa neka Glavni grad odluči šta dalje - poručuje Jašović.
On ističe da Bijelo Polje, Nikšić, Berane, Budva – svi imaju svoje prostorije za ovakve organizacije. Samo Podgorica nema.
<h2>Crveni krst bez plata, a budžet sve manji</h2>
Crveni krst Glavnog grada takođe se nalazi u teškoj situaciji. Zaposleni nijesu primili platu već devet mjeseci, a budžetska sredstva su umanjena bez obrazloženja, kaže Božović.
– Pokrenuli smo tužbu za naknadu štete. Za 2024. godinu bilo je opredijeljeno 84.000 eura, odnosno 7.000 eura mjesečno. Do avgusta su sredstva isplaćivana, a od septembra je sve stalo. Predstavnici Glavnog grada nijesu reagovali na zakonom obavezujući način - istakao je Božović.
Upozorava da smanjenje sredstava ugrožava ključne humanitarne i zdravstvene aktivnosti.
– Što je veći budžet, to je manje sredstava za društveni interes. Obezbjeđenje dovoljnih količina krvi jeste društveni javni interes. A sredstva za 2025. godinu biće 40 odsto manja nego ove godine, koja ni sama nije ispunjena do kraja - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dj-qyeROfZso&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Što je veći budžet sve je manje sredstava za društveno javni interes

Suđenje bivšim policajcima Mileti Ojdaniću i Ljubu Miloviću, zatim nekadašnjem predsjedniku opštine Budva Milu Božoviću i ostalim članovima navodne kriminalne grupe danas nije počelo u Višem sudu zbog zdravstvenih razloga predsjednika vijeća sudije Sima Rašovića.
Optuženi koji su u UIKS- u nijesu sprovedeni u Viši sud a o početku suđenja biće nakadno saopšten termin.
Osim Ojdanića, Milovića i Božovića na optužnici je 18 osoba i terete se za šverc 4,3 tone kokaina, a neki optuženi se povezuju i sa pranjem novca.
Na optužnici su i vođa kavačkog klana Radoje Zvicer, zatim suspendovani službenik policije Petar Lazović, Ivan Stamatović, Dejan Knežević, Miloš Mišurović, Milan Popović, Nebojša Bugarin, Dražen Milović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksanda Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović, Darko Knežević i Ivan Mijatović.

Marija Žižić

Odgođen početak suđenja Milu Božoviću i grupi

U toku je 19. sjednica Odbora za rodnu ravnopravnost &nbsp;na kojoj je utvrđeno kontrolno saslušanje ministra pravde Bojana Božovića i ministarke kulture Tamare Vujović, na temu "Sajber nasilje nad ženama u politici".
Ministar pravde, Bojan Božović, saopštio je da se intenzivno radi na uvođenju novih zakonskih rješenja u cilju prevencije nasilja u digitalnom prostoru, uključujući i novo krivično djelo – seksualno uznemiravanje, koje je uvedeno u skladu sa Istanbulskom konvencijom.
- Najavljene su nove sankcije, a fokus je na prevenciji online nasilja. Realnost nas podstiče da zakone prilagođavamo savremenim izazovima. Naša odgovornost je da stvarnost oblikujemo kroz propise, ali i da ih dosljedno sprovodimo - poručio je ministar Božović.
Prema riječima Božovića, Ministarstvo pravde je preduzelo neke aktivnosti kako bi dodatno osnažilo ulogu pravosudnih institucija u krivično pravnom okviru, u smislu zaštite svih koji su na meti govora mržnje. 
 
- Ministarstvo pravde, podstaknuto sudskom praksom i nekim nedavnim odlukama, ali i preporukama od međunarodnih institucija, planira da u Krivični zakonik uvede novo krivino djelo teški govor mržnje - saopštio je Božović. 
 
On je objasnio da je teški govor mržnje u novom Nacrtu Krivičnog zakonika krivično djelo koje se ispoljava prema pripadnicima određenih grupa, ili njihovim članovima, određenim na osnovu nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovijesti, državljanstva, pola, jezika, boje kože, obrazovanja, društvenog položaja, seksualne orjentacije, rodnog identiteta ili invaliditeta, političkog ili drugog ubjeđenja ili drugog ličnog svojstva. 
 
Božović je rekao da će novim krivičnim djelom koje planiraju da uvedu u Krivični zakonik, ukoliko bude podrške poslanika, napraviti dinstikciju u odnosu na postojeći član 370 Krivičnog zakonika koji se odnosi na izazivanje etničke, rasne i vjerske mržnje. 
 
- Postojećim krivičnim djelom se tretira samo onaj koji podstiče na mržnju, a novim krivičnim djelom ćemo moći da procesuiramo svakog ko javno ispoljava mržnju - pojasnio je Božović. 
 
On je kazao da će to biti nadležnost Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda čime će, kako je rekao, prohodnost tih postupaka biti veća. 
 
Božović je rekao da će za novo krivično djelo, ukoliko bude dio pozitivno pravnih propisa, biti predviđena sankcija od tri mjeseca do tri godine zatvora. 
 
- Mislimo da je vrijeme da se stane na kraj takozvanom junačenju po društvenim mrežama i da damo reakciju kakvu treba - rekao je Božović. 
 
Dodao da je sve još u formi Nacrta i da ga usaglašavaju sa Sekretarijatom za zakonodavstvo, nakon čega će biti poslat Evropskoj komisiji.
On je naglasio da Ministarstvo ne želi da ostane pasivni posmatrač problema.
- Želimo da budemo proaktivni i da budno pratimo dešavanja u društvu kako bismo stvorili inkluzivno i demokratsko okruženje - rekao je Božović.
Vujović: Osuda nasilja nad ženama mora biti jasna i glasna
Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, istakla je važnost osnivanja Ženskog kluba, ocijenivši to kao značajan korak ka jačanju institucionalne borbe protiv nasilja i diskriminacije nad ženama.
- To je važan iskorak, uz paralelna zakonska unapređenja. Stvorena je povoljnija društvena atmosfera. Iako su napadi na žene i govor mržnje i dalje prisutni, važno je što se jasno i nedvosmisleno osuđuju - kazala je Vujović.
Dodala je da borba protiv nasilja nad ženama ima i snažnu emotivnu dimenziju.
- Svaka žena u politici osjeća obavezu da doprinese ovoj borbi. Svi smo se, barem jednom, zapitali – zašto ovo radimo. Zato i poručujem: loše prakse ne smiju pobijediti - naglasila je ministarka.
Vujović je najavila da Ministarstvo kulture i medija radi na formiranju mreže koja će se sistemski baviti suzbijanjem ovih pojava.
Pavlićić: Analiziramo postojeće sudske prakse
Predsjednica Vrhovnog suda, Valentina Pavličić, ocijenila je da je postojeća sudska praksa kada je riječ o onlajn nasilju neadekvatna, budući da se takvi postupci uglavnom vode kao prekršaji i završavaju novčanim kaznama.
- Kao čelna pravosudna institucija, moramo pronaći odgovore, čak i u okviru postojećih zakonskih okvira. Iako se radi o prekršajima, neophodno je djelovati odmah, ne čekajući izmjene krivičnog zakonodavstva - poručila je Pavličić.
Ona je pozvala sve građane da prijavljuju nasilje, uz uvjerenje da institucije reaguju i da je vidljiv određeni napredak.
- Postupci se sve češće pokreću, što predstavlja pomak. Ovo se ne odnosi samo na novinare, već i na političare. Jasno je da je potrebna bolja sinhronizacija svih segmenata sistema. Vrhovni sud je posvećen ovoj temi i već smo započeli analize postojeće sudske prakse. Tema nasilja nad ženama biće posebno analizirana kroz prizmu sudske prakse i institucionalnog odgovora - istakla je Pavličić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djc2gLuo0AFU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Danijela Jovanović

Božović: Uvodimo teški govor mržnje kao novo krivično djelo u borbi protiv online nasilja

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: bozovic