Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić pitaće na posebnoj sjednici skupštine ministra pomorska Filipa Radulovića da li je tačno da će se preko Luke Bar transportovati materijali vezani za rudnik litijuma u Srbiji, ukoliko bude otvoren.
- Da li je tačno da bi, u slučaju otvaranja rudnika litijuma u Srbiji u dolini rijeke Jadar, postojala mogućnost da se preko Luke Bar transportuju materijali koji bi bili u direktnoj ili indirektnoj vezi sa konkretnim rudnikom, a koji se mogu svrstati u opasne materije - navedeno je u poslaničkom pitanju Nenezića koje će postaviti Raduloviću u okviru druge-posebne sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja koja je zakazana za 29. oktobar.
Nenezić je poručio da će obrazloženje pitanja dati a samoj sjednici, a zahtijeva odgovor i u pisanoj formi.
Masovni protesti protiv rudnika litijuma u Srbiji počeli su u jesen 2021. kada su organizovane i blokade autoputa koji prolazi od sjevera do juga zemlje. Nakon toga je Vlada Srbije u januaru 2022, stopirala projekat i poništila dozvole "Rio Tintu".
- Stavili smo tačku na REio Tinto u Srbiji - rekla je tadašnja premijerka Ana Brnabić.
Ustavni sud je 11. jula 2024. proglasio neustavnom uredbu Vlade Srbije o zaustavljanju projekta Jadar. Nekoliko dana kasnije Vlada je donijela odluku koja ponovo otvara mogućnost za realizaciju projekta rudnika.
To je izazvalo novu seriju protesta koji su započeli u Loznici 28. juna i proširili se na više desetina gradova u Srbiji. Najveći protest održan je u Beogradu 10. avgusta.
Zvaničnici Srbije su Evropskom unijom 19. jula u Beogradu potpisali Memorandum o kritičnim sirovinama tokom posjete potpredsjednika Evropske komisije Maroša Ševčovića i njemačkog kancelara Olafa Šolca.
Memorandum predviđa cijeli proizvodni lanac – od kopanja litijuma u rudniku kompanije Rio Tinto u dolini rijeke Jadar do proizvodnje baterija za električna vozila.
"Rio Tinto" je ranije u odgovoru za Radio Slobodna Evropa naveo da su "domaći i međunarodni stručnjaci potvrdili da se projekat "Jadar" može realizovati bezbjedno i u skladu sa najvišim standardima zaštite životne sredine".
Brojni stručnjaci iz zemlje i inostranstva ukazuju da u procesu eksploatacije litijuma neizbežno dolazi do ekoloških posledica, prije svega do zagađenja rečnog sliva i zemljišta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Nenezić pita Radulovića: Da li će se preko Luke Bar transportovati opasni materijali za rudnik litijuma u Srbiji?

Kandidat za gradonačelnika Ure i Jakova Milatovića, Luka Rakčević, nakon što je srušio vlast u Podgorici sa DPS-om - a njegove partijske kolege najavile da je to početak rušenja vlasti na državnom nivou, može postati gradonačelnik, jedino ako ga podrže partneri iz antivladinog bloka - poručio je odbornik Pokreta Evropa sad u Skupštini Glavnog grada Branislav Radičević.
Svima je jasno, smatra on, da se Rakčević uzda u DPS.
- A navodno mu je "nikad gori" - dodao je Radičević.
Ocijenio je da smo još gore kvalifikacije na račun DPS-a smo slušali od lidera Ure (Dritana Abazovića) u predizbornoj kampanji prije 2020. godine.
- Pa mu nije smetalo da zahvaljujući njihovoj podršci sa svega tri mandata, postane predsjednik Vlade, što se sa Bemaksa proslavljalo vatrometima - naveo je Radičević.
Isti takav scenario je, poručuje on, zamislio i Rakčević u Podgorici.
- Isto kao i nekadašnjem potpredsjedniku u 42. Vladi Dritanu Abazoviću i Luki Rakčeviću je malo što je sa svega tri odbornika postao zamjenik gradonačelnice i imao ogroman prostor da upravlja Podgoricom, koju tek sada želi da mijenja na bolje - dodao je Radičević.
Podatak da su na listi Rakčevića rukovodioci podgoričkih preduzeća Čistoće, Zelenila, Plodova, sekretarijata za finansije i mnogobrojne ostale uticajne pozicije za razvoj grada govori, ocjenjuje on, da je Rakčeviću sve bilo malo - jer planira da bude gradonačelnik glasovima DPS-a.
- Pošto je jasno da Rakčević nema podršku za ovaj naum od doskarašnje većine (van bloka 11), onda je jasno da će je imati od onih, koje zbog glasača ocjenjuje kao "nikad gore" - zaključio je Radičević.

610x380

500x500

Radičević: Rakčević se uzda u DPS, a navodno mu je "nikad gori"

Odbornik Pokreta Evropa sad (PES) u Skupštini Glavnog grada Branislav Radičević apelovao je na učesnike lokalnih izbora u Podgorici, &nbsp;Jakova Milatovića i Luku Rakčevića da, kako je rekao, "disciplinuju" v.d. direktora "Čistoće" i svog odborničkog kandidata Denisa Hota po pitanju održavanja higijene u Glavnom gradu.
- Očekujemo da će Milatović i Rakčević imati više uspjeha kod, narodski rečeno - svog čovjeka, nego li što je imao odbornički klub PES-a, koji je zahtijevao od Hota da poboljša svoj rad, nakon čega je v.d. direktora "Čistoće" i formalno napustio sve partijske funkcije, iako je od ranije bilo poznato na čijoj je političkoj strani - kazao je Radičević.
Traži, kako je naveo, odgovornost Milatovića i Rakčevića.
- Međutim, zbog javnog interesa da živimo u čistom i uređenom gradu, za šta se svi zalažemo, očekujemo da Milatović i Rakčević preuzmu odgovornost i disciplinuju Hota, ili da mu barem operativno pomognu - zaključio je Radičević.

Radičević: Milatović i Rakčević da disciplinuju Hota

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Kako je šef SPO blokirao istragu o Upravi za imovinu
- Televiziji E stigao odgovor iz MVP, Obradović iz ambasade Crne Gore u Rusiji bio na konsultacijama
- "Svi za jednog, jedan za sve" - naziv je protesta organizacije STEGA uoči ročišta u podgoričkom Sudu za prekršaje
- Odbijena tužba MANS-a protiv Mila Đukanovića, ASK postupio po zakonu
- U SDT-u saslušana direktorica Vijesti Marijana Kadić Bojanić
Gost Informativne emisije 24 sata večeras je Danilo Marunović, reditelj i član STEGE.
Informativnu emisiju "24 sata" vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Danilo Marunović, tema dana "Kako je šef SPO blokirao istragu o Upravi za imovinu"

Akcija za ljudska prava (HRA) i nevladino udruženje “Štrpci – Protiv zaborava” podsjeća da se sjutra navršavaju 33 godine od otmice i ubistva 20 putnika iz voza „Lovćen 671“ na stanici Štrpci, koje su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske.
Iz tih nevladinig organizacija podsjećaju da su putnici nasilno izvedeni iz voza, opljačkani, zlostavljani i ubijeni samo zato što nijesu bili srpske nacionalnosti.
- Njihova tijela su bačena u Drinu. Najmlađa žrtva imala je 16, a najstarija 59 godina. Osmorica ubijenih bili su građani Crne Gore. Ubijeni su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedan nepoznati putnik - navedeno je u saopštenju za javnost.
Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četvorice – Halila Zupčevića, Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine – dok porodice ostalih i dalje čekaju da svoje najmilije dostojanstveno sahrane.
- U znak trajnog sjećanja na žrtve i sa ciljem da se istina o ovom zločinu očuva u javnom prostoru, nevladino udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“ i Akcija za ljudska prava (HRA) predložili su Skupštini opštine Bijelo Polje da jedna ulica ponese naziv Ulica žrtava otmice u Štrpcima. Smatramo da je takvo obilježavanje važno za izgradnju kulture sjećanja i kulture mira, kao civilizacijskih dostignuća svakog demokratskog društva - navodi se u saopštenju.
U HRA i NVU “Štrpci – Protiv zaborava” ističu da su potreba za sistemskim njegovanjem sjećanja dodatno je naglašena rezultatima istraživanja javnog mnjenja koje je HRA sprovela 2024. godine, prema kojem svega 38,8 odsto građana zna šta se dogodilo u Štrpcima.&nbsp;
Ovaj podatak, kako kažu, ukazuje na zabrinjavajući nedostatak obrazovanja o novijoj istoriji Crne Gore. Uključivanje činjenica o zločinu u Štrpcima u nastavni program istorije neophodno je kako bi se, ističu, spriječilo ponavljanje zločina i okolnosti u kojima su oni mogući.
- Ni pravda za žrtve, u smislu potpunog procesuiranja odgovornih, nije ostvarena. Prije tri godine HRA je podnijela inicijativu Specijalnom državnom tužilaštvu da proširi istragu na nove izvršioce, organizatore i naredbodavce, kao i na one koji su imali saznanja o planiranoj otmici, a nijesu preduzeli ništa da je spriječe. Tužilaštvo je pokrenulo izviđaj, ali javnost do danas nije obaviještena o njegovim rezultatima - smataraju oni.
Pred sudovima u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini pravosnažno je osuđeno deset osoba – jedna u Crnoj Gori (2003. godine) i devet u BiH (2016. i 2023. godine). U Srbiji je suđenje pripadnicima paravojnih formacija započelo 2019. godine. Nakon ukidanja prvostepene presude, u ponovljenom postupku je 2025. godine troje optuženih osuđeno na kazne od pet i deset godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ali presuda još nije pravosnažna. Dvojica optuženih su u međuvremenu preminula.
Komandant jedinice „Osvetnici“, Milan Lukić, osuđen je pred Haškim tribunalom na doživotnu kaznu zatvora zbog drugih teških zločina počinjenih u Višegradu, ali mu za otmicu i ubistvo putnika u Štrpcima još nije suđeno, iako je za taj zločin optužen pred Sudom BiH.
- Postupak vođen u Crnoj Gori protiv Nebojše Ranisavljevića utvrdio je da je otmica bila unaprijed planirana i sprovedena uz znanje tadašnjih visokih funkcionera civilnih, policijskih i vojnih struktura Srbije i Savezne Republike Jugoslavije. Dokazi izvedeni tokom suđenja, uključujući dokumentaciju Fonda za humanitarno pravo, ukazuju na postojanje lanca komandne odgovornosti koji vodi do tadašnjih visokih državnih funkcionera. Uprkos tome, do danas niko od nalogodavaca i organizatora zločina nije optužen - podsjećaju u HRA i NVU “Štrpci – Protiv zaborava”.
U tim organizacijama pozivaju građane da im se sjutra pridruže u odavanju počasti žrtvama – u Podgorici, u parku kod spomenika na Pobrežju u 10 sati, i u Bijelom Polju kod spomen-obilježja „Sahat života“ u 13 sati.
- Sjećanje na žrtve Štrbaca nije samo čin pijeteta prema stradalima i njihovim porodicama, već i obaveza društva da insistira na punoj istini, pravdi i odgovornosti. Bez toga, nema trajnog mira ni povjerenja u institucije - poručeno je u saopštenju za javnost.

HRA: 33 godine od zločina u Štrpcima - pravda i sjećanje i dalje nedovršeni

Vlada je pokrenula proceduru za izmjenu člana 86 Ustava Crne Gore, kojom bi se ukinuo imunitet predsjedniku i članovima Vlade za krivična djela povezana sa korupcijom, a zatražiće mišljenje Evropske i Venecijanske komisije radi usklađivanja sa preporukama GRECO-a i evropskim standardima.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Informaciju o potrebi upućivanja Prijedloga za izmjenu člana 86 Ustava Crne Gore na mišljenje Evropskoj i Venecijanskoj komisiji, u cilju obezbjeđivanja njegove usklađenosti sa evropskim standardima i preporukama GRECO komiteta.
U okviru Petog kruga evaluacije, Group of States against Corruption (GRECO) preporučio je da se imunitet članova Vlade revidira tako da se iz njegovog djelokruga izričito isključe sva krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne. 
U Izvještaju o usklađenosti konstatovano je da ova preporuka nije implementirana i upućen je poziv Crnoj Gori da u najkraćem roku preduzme odgovarajuće ustavne izmjene. 
Važeće rješenje iz člana 86 Ustava omogućava da imunitet u određenim situacijama predstavlija procesnu prepreku za efikasno vođenje krivičnih postupaka za krivična djela protiv službene dužnosti i visoke korupcije, naročito kada zaprijećena kazna ne prelazi pet godina zatvora. 
- Takvo normativno rješenje može dovesti do odlaganja ili otežanog procesuiranja, slabljenja povjerenja javnosti u institucije i narušavanja principa jednakosti pred zakonom - navedeno je u saopštenju Vlade.
Polazeći od preporuka GRECO-a, Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije je predložio Vladi da se implementira ova preporuka GRECO i pokrene izmjena Ustava u skladu sa članom 155 Ustava Crne Gore. 
Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije obrazovao je Radni tim koji su činili potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, ministar pravde i ministar bez portfelja. 
- Prema Nacrtu rješenja, predlaže se promjena odredaba člana 86 stav 4 Ustava Crne Gore, kojima se uređuje pitanje imuniteta na način da glasi: predsjednik Crne Gore, predsjednik i članovi Vlade, osim za krivična djela protiv službene dužnosti, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, vrhovni državni tužilac - navedeno je u saopštenju Vlade.
Ovim rješenjem se precizira ustavna norma na način da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti, odnosno za krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne. 
Time se, kako je pojašnjeno, omogućava pokretanje i vođenje krivičnog postupka bez prethodnog odobrenja zakonodavnog tijela, uz zadržavanje funkcionalnog imuniteta isključivo za izražena mišljenja radnje preduzete u vršenju ustavnih nadležnosti. 
- Predložena izmjena predstavlja sistemski iskorak u jačanju odgovornosti najviših nosilaca izvršne vlasti i usklađivanju sa međ unarodnim standardima u oblasti borbe protiy korupcije. Istovremeno, ona doprinosi ispunjavanju obaveza iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, posebno u okviru Poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava, i šalje jasan signal institucionalne posvećenosti vladavini prava i integritetu javne vlasti - poručeno je u saopštenju.

Tražiće mišljenje EK i VK: Bez imuniteta premijeru i članovima Vlade za koruptivna djela

Iz državnog budžeta biće izdvojeno pet miliona eura za nabavku lakih oklopnih vozila namijenjenih Posebnoj i Specijalnoj jedinici policije, s ciljem jačanja kapaciteta za odgovor na visokorizične bezbjednosne prijetnje.
To je navedeno u informaciji koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici. Vijeće za nacionalnu bezbjednost je prethodno predložilo Ministarstvu odbrane da pokrene proceduru nabavke.&nbsp;
U dokumentu koji je Vlada usvojila navodi se da trenutno raspoloživa vozila Specijalne jedinice policije (SJP) i Posebne jedinice policije (PJP) ne omogućavaju optimalan odgovor u situacijama visokog rizika.
- Savremeni bezbjednosni izazovi – uključujući terorizam, organizovani kriminal, nasilni ekstremizam, ilegalne migracije, javne nerede i visokorizične policijske operacije – zahtijevaju brzu, taktički efikasnu i bezbjednu upotrebu specijalizovanih policijskih i vojnih snaga. Nabavkom novih lako oklopnih vozila obezbijediće se povećana zaštita pripadnika jedinica u najsloženijim operativno-taktičkim operacijama, veća mobilnost, vatrena moć i operativna efikasnost, taktička prednost i dominacija u kriznim situacijama borbe protiv terorizma i naoružanih ekstremista, integracija savremenih borbenih i komandno-komunikacionih sistema (RCWS, C2, navođenje), usklađenost sa NATO standardima i interoperabilnost sa jedinicama Vojske koje se u određenim situacijama upotrebljavaju u zajednički koordinisanim akcijama - ističe se u dokumentu.
Vozila ovog tipa već predstavljaju standard u policijskim specijalnim jedinicama država regiona, što ih, kako se ističe u vladinom dokumentu, stavlja u značajnu taktičku prednost u odnosu na crnogorske snage.
- Realizacijom ove nabavke došlo bi do jačanja nacionalnih kapaciteta u sistemu kolektivne bezbjednosti i odbrane, kao i dugoročne otpornosti na bezbjednosne prijetnje i krizne situacije - naglašeno je u dokumentu.
Za 2026. godinu planirano je ukupno izdvajanje od 75 miliona eura za nabavku opreme i sredstava za potrebe Vojske Crne Gore, Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova, dok je za pet lakih oklopnih vozila predviđeno pet miliona eura.
Predloženo je da Ministarstvo odbrane formira interresornu radnu grupu koja će sprovesti ispitivanje tržišta i, po modelu međudržavne nabavke (G2G), predložiti Vladi zaključak na osnovu kojeg bi bio potpisan implementacioni sporazum sa državom iz koje bude izabran najpovoljniji dobavljač.
Radnu grupu činiće predstavnici Ministarstva odbrane, Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije, kao i drugih organa po potrebi, dok će naknade članovima biti isplaćene jednokratno po završetku posla, u skladu sa važećim propisima.

Tag: branislav-radicevic