Univerzitet Crne Gore planira da učini dostupnim registar u kojem će moći da se provjeri ko je i kada završio UCG. To bi predstavljao značajan iskorak, jer ne sumnjam da pojedinci pokušavaju da falsifikuju čak i naše diplome, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/moci-ce-da-se-provjere-diplome-ucg">kazala je za Pobjedu</a> savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj na Univerzitetu Crne Gore prof. dr Branka Bošnjak.
Sporne diplome na tržištu rada i u obrazovanju u žiži su interesovanja javnosti, te, pored ostalog, bilježimo primjere da nadležni podnose krivične prijave zbog sumnji da su obrazovne isprave falsifikovane. S druge strane, stručna javnost sagledava situaciju i kritikuje donosioce odluka, smatrajući da njihova akcija u ovom slučaju treba da bude intenzivnija i da nikako ne smije biti selektivna.
Bošnjak je stava da je priča o spornim diplomama ,,kamen o vratu države, jer će nas neznanje preskupo koštati“. Ona je obrazložila da je, kada govorimo o spornim diplomama, neophodno praviti jasnu razliku između falsifikovanih diploma – u kojima je pojedinac krivotvorio dokument, potpis i pečat – i onih kupljenih, iza kojih stoje kriminalno-korumpirane grupe: oni koji takve dokumente proizvode, uredno ih potpisuju, pečatiraju i zavode u registre određenih univerziteta, čime ih faktički „ozakonjuju“, te oni koji ih kupuju, a da nikada nijesu studirali niti polagali ispite.
“Ova druga pojava je nažalost dominantnija u Crnoj Gori, ali i daleko pogubnija, a znatno teže dokaziva. Prvi slučajevi se lakše razotkrivaju i njima se bavi Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i tužilaštvo, ali takvih je znatno manje. Sve dok se u samom vrhu vlasti – među ministrima i poslanicima – nalaze oni sa kupljenim diplomama, jasno je da ne postoji stvarna politička volja da se tom problemu stane na kraj. Zbog toga su ovi iskoraci Ministarstva tek privid aktivnosti; suština problema ostaje netaknuta”, smatra Bošnjak.
Uostalom, kako dodaje, ovolika dominacija neznanja na javnoj sceni, u gotovo svim sferama društva, postala je očigledna.
“To se više ne može prikriti, ono odzvanja”, istakla je Bošnjak.
Kada je riječ o Univerzitetu Crne Gore, savjetnica rektora kaže da osuda ove pojave postoji, ali bi lično voljela da su glasniji u suočavanju s ovom pošasti, jer takvi ,,kradu budućnost“ njihovim svršenim studentima.
“Ipak, nadam se da će se uskoro na Univerzitetu organizovati i javna debata na ovu temu, jer za to, čini se, postoji raspoloženje. Što se zaposlenih tiče, uglavnom je riječ o našim alumnistima, pa smatram da je Univerzitet, kada je riječ o lažnim diplomama, u velikoj mjeri zdrav sistem”, kazala je Bošnjak.
Bošnjak je nedavno pozdravila potez vlasti da se privremeno obustavi priznavanje diploma sa Univerziteta Megatrend, ističući da je mnogo kupljenih diploma na pozicijama moći.
Ističe da nije samo Univerzitet Megatrend sporan kada je riječ o izdavanju diploma, te da sve više zabrinjava i Univerzitet Union „Nikola Tesla“, čijim su se diplomama mnogi olako i za veoma kratko vrijeme „okitili“. Rekla je i da posebno zabrinjava činjenica da sam vrh vlasti krije podatke o sopstvenim diplomama.
Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović rekla je nedavno za Pobjedu da bi za Crnu Goru bilo ljekovito uspostaviti jasne i precizne statističke podatke o priznatim obrazovnim ispravama sa sumnjivih visokoškolskih ustanova iz regiona koje su već ušle u sistem tržišta rada, što zahtijeva ozbiljnu međuinstitucionalnu saradnju. Tek tada ćemo sa sigurnošću znati da su nadležne vlasti istinski riješene da se bore protiv lažnih, sumnjivih i ,,praznih“ diploma koje imaju za posljedicu nesagledivu štetu.
Kaluđerović smatra da je posebno važno da se javno objave baze podataka o zaposlenim visokoškolcima u državnoj upravi i drugim javnim ustanovama, kako bi se obezbijedila potpuna transparentnost i omogućilo javnosti da vidi ko je, što i gdje studirao.
“Time bi se dodatno ojačalo povjerenje građana u institucije i potvrdila dosljednost države u primjeni sopstvenih odluka, uz puno poštovanje prava onih koji su studije završili radom, zalaganjem i u dobroj vjeri”, rekla je Kaluđerović.
Vlada je nedavno na prijedlog resornog ministarstva zbog oduzimanja dozvole za rad donijela odluku da privremeno obustavi priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu, za njih pet. Od 2023. godine do danas resorno crnogorsko ministarstvo priznalo je radi zapošljavanja 68 diploma sa ove visokoškolske ustanove.
Podaci Vlade pokazuju da je devet zahtjeva da se priznaju ove diplome radi zapošljavanja u postupku provjere.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija poručilo je da obustavljanjem priznavanja diploma jasno pokazuju da ostaju dosljedni u primjeni propisa i preduzimanju mjera u cilju zaštite obrazovnog sistema i tržišta rada Crne Gore od upliva nelegalnih obrazovnih isprava.
Univerzitetu Megatrend i za pet fakulteta u njegovom sastavu oduzeta je dozvola za rad zbog protoka vremena od godinu od dana konačnosti rješenja o odbijanju, odnosno odbacivanju zahtjeva za akreditaciju ovih visokoškolskih ustanova, jer iste nijesu podnijele zahtjev za akreditaciju visokoškolske ustanove i studijskih programa najkasnije godinu prije isteka roka važeće akreditacije, a prethodno važeća akreditacija im je istekla.
U detaljnoj informaciji Vlade objašnjeno je da se privremeno obustavlja priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu: Fakultetu za kulturu i medije, Fakultetu za poslovne studije, Fakultetu za umjetnost i dizajn, Pravnom fakultetu i Geoekonomskom fakultetu. Kako je saopšteno, obustava će važiti do pribavljanja neophodnih informacija od nadležnih organa Republike Srbije, nakon čega će se odlučiti o njenom daljem trajanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zbog sumnji u falsifikovanje diploma: Moći će da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore

Univerzitet Crne Gore, kao najveći stručni kadrovski resurs u državi, sačinio je kadrovsku bazu od, za sada, 630 pojedinaca koji su iskazali spremnost da učestvuju u kreiranju strateških razvojnih politika države.&nbsp;
Ova baza biće ponuđena donosiocima odluka, s ciljem da upravo stručnjaci sa Univerziteta budu okosnica i aktivni učesnici na putu evropskih integracija, posebno u procesu oblikovanja razvojnih pravaca države.&nbsp;
To je poruka dr Branke Bošnjak, savjetnice Rektora za strateške politike i održivi razvoj, sa današnje konferencije za medije.
Kao mala država u smislu broja stanovnika, kazala je ona, ne bismo trebali dozvoliti da, u cilju razvoja države, ostane nedovoljno iskorišćena naučna i stručna kadrovska baza jedinog državnog univerziteta, već se ona, posebno u ovom trenutku, svim svojim kapacitetima mora staviti na raspolaganje razvojnim politikama naše države.
- Sigurni smo, da često nema potrebe za angažovanjem stranih eksperata ako imamo domaću pamet, koja osim stručnosti nosi i patriotsku dimenziju da doprinese svojoj zemlji, koju stranci nemaju - dodala je Bošnjak i kazala da je baza napravljena tako da administratori imaju jasan pregled po mnogim parametrima od njihovog statusa na Univerzitetu, zvanja, iskustva, uske specijalnosti do toga da li su spremni da javno prezentuju rezultate svog angažmana i učestvuju u javnim debatama.
Od 630 koji su se do ovog momenta odazvali da budu dio ove baze, kako je istakla, njih 411 su doktori nauka, a među njima je čak 169 onih sa najvećim zvanjem dakle zvanjem redovnog profesora ili adekvatnog zvanja u nauci naučnog savjetnika, a samim tim i sa velikim iskustvom što je ogroman resurs.&nbsp;
- Razvrstani su po, od Vlade usvojenoj, Fraskatijevoj klasifikaciji oblasti i podoblsti nauka, tako da u bazi je impozantan broj stručnjaka iz prirodnih, tehničko tehnoloških, medicinskih, poljoprivrednih do društvenih i humanističkih nauka, ali je ova podjela precizirana i na uske specijanosti tipa energetika, građevinarstvo, ekonomija a onda još preciznije tipa automatika, hidrotehnika, osiguranje itd. tako da maltene gotovo da nema najuže specijalnosti koje nema zastupljene u našoj bazi - objasnila je savjetnica Rektora.
Cijeneći vrijednost ovog ljudskog kapitala koji je raspoložen da uzme proaktivnu ulogu javno, kaže, apeluju na donosioce najvažnijih strateških i razvojnih odluka u državi, a i onih na lokalnom nivou da uvijek konsultuju Univerzitet Crne Gore i uključe ove kadrove u razne radne grupe i tijela koja se bave kreiranjem strateških politika, zakona, studija, rezolucija, odluka, rješenja itd.
Univerzitet će i sam za dobrobit društva raditi određene studije i analize koje se prepoznaju kao važne po dobrobit društva i razvoj, te ih predstaviti javnosti i donosiocima odluka, najavila je ona jer, kako kaže, Univerzitet ima namjeru da bude proaktivan učesnik društvenih tokova.
- Jer smatramo da nam to kao jedinom državnom univerzitetu i pripada. Apelujemo da se vrati značaj znanju, jer živimo u vremenu degradacije znanja što može imati dugoročno pogubne posljedice. Zato Univerzitet, u ovom istorijski važnom trenutku, zauzma ovu proaktivniju ulogu i nudi svoj stručni kapital državi Crnoj Gori. Iskreno se nadamo da će donosioci odluka, umjeti to da prepoznaju i iskoriste - zaključila Bošnjak.

UCG napravio kadrovsku bazu za one koji su spremni da učestvuju u kreiranju strateških razvojnih politika

Razvoj doktorskih studija medicine od suštinskog je značaja za unapređenje zdravstvenog sistema Crne Gore – kroz jačanje domaćih istraživačkih kapaciteta, povezivanje nauke i kliničke prakse i usmjeravanje kadrova ka stvarnim potrebama društva. 
Upravo tim temama bila je posvećena tribina „Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, održana u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Na ovu temu govorili su ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, te profesori Medicinskog fakulteta prof. dr Mileta Golubović i prof. dr Milica Martinović, dok je moderatorka bila dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj.
- Zdravstveni sistem Crne Gore ne može da se razvija bez snažne domaće nauke. Doktorske studije medicine moraju da budu orijentisane ka realnim problemima našeg društva – od hroničnih nezaraznih bolesti do mentalnog zdravlja i onkoloških terapija — kazao je Šimun.
Moderatorka tribine, dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj, istakla je da su doktorske studije medicine ključne za razvoj zdravstvene politike, inovacije u dijagnostici i liječenju, kao i za stvaranje kvalitetnog akademskog kadra.
Šimun se saglasio i naglasio važnost pomjeranja fokusa zdravstvene politike: „Ministarstvo zdravlja mijenja paradigmu – sa liječenja ka prevenciji. Naše zdravstvene politike moraju biti zasnovane na istraživanjima, a doktorske studije su mjesto gdje takva istraživanja nastaju.“
Dodao je da istraživanja treba da budu usmjerena na ono što najviše opterećuje naš zdravstveni sistem:
- Srčana oboljenja, hipertenzija, maligne bolesti, mentalno zdravlje – to su oblasti gdje nam je potrebna nova znanja, koja mogu da nastanu upravo na doktorskim studijama. To je put ka efikasnijem, pravednijem i savremenijem sistemu zdravstvene zaštite kazao je Šimun. 
Ministar je posebno istakao značaj modernih tehnologija i digitalizacije u razvoju zdravstvenog sistema:
- Digitalna medicina više nije budućnost – to je sadašnjost. Vještačka inteligencija, automatizacija analiza, digitalni kartoni... sve su to alati koji mogu pomoći menadžerima zdravstva da nadoknade manjak kadra i unaprijede dostupnost usluga. Na doktorandima je da istraže kako ih možemo najbolje primijeniti u crnogorskom kontekstu - naglasio je Šimun. 
Na pitanje o sistemskoj podršci studentima doktorskih studija, ministar Šimun je poručio da bez jasne strategije razvoja doktorskih studija, nema ni napretka zdravstvene politike. 
- Ministarstvo je spremno da podrži istraživanja koja odgovaraju prioritetima države, ali i da jača institucionalnu saradnju sa univerzitetima, kako bi se obezbijedila strukturalna i finansijska podrška doktorandima - zaključio je Šimun. 
Prof. dr Mileta Golubović podsjetio je da doktorske studije na Medicinskom fakultetu u Podgorici postoje od 2006/07. godine, dok su od 2017. akreditovani zasebni doktorski programi za medicinu, stomatologiju i farmaciju. 
Od 2017. godine licencom je dozvoljen upis: 10 studenata na medicini, pet na stomatologiji i pet na farmaciji.
- U posljednje tri godine evidentan je izuzetan porast odbranjenih disertacija, što implicira da se u tom periodu kvalitetnije pristupalo ovom obliku studija. Upravo iz tog razloga, neophodan je sistematičan i studiozan pristup, koji će biti u skladu sa savremenim razvojnim tendencijama medicinske nauke, kao i kreiranju prosperiteta sveukupnog zdravstvenog sistema u Crnoj Gori - kazao je Golubović.
Prof. dr Milica Martinović istakla je da se doktorske studije medicine u svijetu ubrzano razvijaju i postaju sve više usmjerene ka liderstvu, multidisciplinarnosti i snažnijem povezivanju bazičnih istraživanja sa kliničkom praksom.
- U našoj zemlji potrebno je nastaviti sa radom na dodatnom unapređivanju uslova za naučnoistraživački rad, daljem usklađivanju programa doktorskih studija sa međunarodnim standardima, što će podstaći već uočeni porast efikasnosti studiranja. Istraživački i postdiplomski programi na medicinskim fakultetima imaju jednu od ključnih uloga u oblikovanju budućnosti zdravstvene zaštite i medicinskog obrazovanja - kazala je Martinović.
Diskusiju su obogatila i pitanja publike. Na kraju je zaključeno da je za uspješan razvoj doktorskih studija medicine neophodna sinergija nauke i kliničke prakse, strateška saradnja između Univerziteta i Ministarstva zdravlja, te osmišljavanje novih, društveno relevantnih i međunarodno konkurentnih modula.

Razvoj doktorskih studija od značaja za unapređenje zdravstvenog sistema

Univerzitet Crne Gore organizuje tribinu na temu „Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, koja će se održati u petak u Plavoj sali Rektorata Univerziteta Crne Gore, sa početkom u 11.00 časova.
Na tribini će govoriti ministar zdravlja Crne Gore, dr Vojislav Šimun, profesori Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Mileta Golubović i prof. dr Milica Martinović. Moderatorka tribine je savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj, dr Branka Bošnjak.
- Ova tribina biće posvećena ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore. Imajući u vidu značaj Univerziteta Crne Gore u stvaranju kadrovskog potencijala za državni sistem, a posebno za zdravstveni sektor kao jedan od temelja savremenog društva, panel će okupiti istaknute stručnjake i donosioce odluka kako bi se sagledali aktuelni trendovi i definisale preporuke za dalji razvoj- navodi se u saopštenju Univerziteta.
Događaj je otvoren za javnost, a Univerzitet Crne Gore posebno poziva akademsku i stručnu zajednicu da prisustvuju diskusiji i doprinesu ovom važnom razgovoru o budućnosti medicinskog obrazovanja u Crnoj Gori.

UCG: U petak o ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić posjetio je 1. marta predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, prvostepeno osuđenog na Sudu Bosne i Hercegovine, kako bi mu pružio podršku.
Posjeta je izazvala dilemu da li je Mandić u Banja Luci predstavljao instituciju ili svoju političku partiju.
Njegovi koalicioni partneri, stranka premijera Milojka Spajića i Bošnjačka stranka šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića, ogradili su se ističući da Mandićev gest ne odražava zvanične stavove Vlade Crne Gore.
Da u javnom djelovanju državnih funkcionera često ima preplitanja državnih i partijskih stavova za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuje Mirsad Nurković potpredsjednik crnogorskog parlamenta.
U Mandićevom slučaju je jasno da plasira lične i partijske stavove kaže Nurković zbog čega Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova imaju obavezu da se ograde.
- Politički stavovi Mandića ne korespondiraju sa stavovima Vlade, državnom spoljnom politikom, niti politikom parlamentarne većine a još manje sa stavovima svih građana Crne Gore - rekao je Nurković.
I bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kaže za RSE da odgovorna državnička funkcija podrazumijeva državničko ponašanje i poštovanje strateških opredjeljenja države.
- Posebno je to važno kada nastupate van zemlje, jer vi ste tamo predstavnik svoje države Crne Gore i svih njenih građana, a ne predsjednik partije ili predstavnik određenog naroda - kaže Bošnjak.
Iz Mandićevog kabineta RSE nije dobio komentar na pitanje o miješanju partijskih i državnih stavova.
<h2>Mandićeva promocija partijskih stavova</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je lider Nove srpske demokratije, članice nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta. Politički je blizak sa Miloradom Dodikom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Izražavajući političku podršku Dodiku i Vučiću, više puta je izazvao negativne reakcije.
Tako je u januaru čestitao Dan Republike Srpske, iako je taj praznik Ustavni sud u BiH proglasio neustavnim. Ministar Ibrahimović je taj potez ocijenio narušavanjem dobrosusjedskih odnosa.
Prethodno je BiH uputila protestnu notu Crnoj Gori jer je Mandić na Svesrpskom saboru 8. juna u Beogradu, entitet RS nazvao državom. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je taj stav ocijenio pokušajem "udara na ustavno uređenje BiH".
To je bila druga protestna nota BiH zbog Mandićevih poteza.
Prvu su uputili nakon Dodikove posjete Mandiću u Skupštini Crne Gore februara prošle godine, kada je u kabinetu Mandić umjesto zastave BiH istakao zastavu RS.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Spajić su tada saopštili da nisu imali "zvaničnih informacija o posjeti Dodika".
Oštre kritike izazvalo je Mandićevo prisustvo pres konferenciji u izbornom štabu Aleksandra Vučića, dok je ovaj proglašavao izbornu pobjedu u Srbiji decembra 2023. Osim partija kritikovao ga je i predsjednik Milatović rekavši da mu tamo nije bilo mjesto.
No, nisu sve Mandićeve inicijative koje se odnose na susjede naišle na kritike.
Inicijativu da se usvoji Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, parlamentarna većina, izuzev partija manjinskih naroda, prihvatila je i izglasala u Skupštini.
Zbog toga je Mandića Hrvatska proglasila za personu non grata.
Rezolucija je rezultirala blokadom zatvaranja poglavlja 31 sa Evropskom unijom, od strane Hrvatske.
<h2>Nurković: Skupština bez zakona, poslanici bez ograničenja</h2>
Potpredsjednik Skupštine Nurković kaže da ne postoje ograničenja da li će poslanici nastupiti u ime institucije ili partije, jer ne postoji Zakon o Skupštini.
Konstatuje da je to surova realnost navodeći da Vlada priprema platformu za nastup ministara, dok u Skupštini nema te prakse.
- Obrazloženje je da su poslanici birani od strane građana kao zastupnici naroda i svojih politika, pa se nastupi poslanika ne ograničavaju - kaže Nurković.
On kaže da ni poslovnikom Skupštine nije definisano kako i u kom svojstvu "predstavnici naroda" ispoljavaju političke stavove.
- Bilo bi neophodno i državnički odgovorno da ne odstupaju u stavovima od utvrđene državne i spoljne politike u međunarodnim kontaktima. Na žalost to za sada nije tako - zaključuje Nurković.
<h2>Bošnjak: Važno je ponašati se državnički u regionu</h2>
A da je ranije bila praksa da se 'prema spolja' promovišu državni interesi potvrđuje bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak.
- I sama sam poštovala tu dobru praksu. Nažalost danas, koliko vidim, mnogo je toga urušeno i obesmišljeno i svako 'vuče' na svoju stranu. Nepodnošljiva je doza neozbiljnosti i diletantizma u ponašanju na najvažnijim državnim adresama - kaže Bošnjak.
Ukazuje da je posebno važno državnički se ponašati u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana koji je, kako kaže, uvijek bio potencijalno "bure baruta".
- Mora se biti vrlo senzibilan. Ako nema jedinstvenog utvrđenog stava vladajuće većine, kao što ga nažalost nema u ovoj neprirodnoj većini, predstavljamo se kao neozbiljni i nedorasli. Jednom riječju, brukamo se, pa počinjem da sumnjam da je to nekome cilj - navela je Bošnjak.
Ona ističe da se ranije poštovao poslovnik Skupštine po pitanju sastava parlamentarnih delegacija u kojima su uvijek bili i predstavnici opozicije, što sada nije slučaj.
- Vidim da su sada neke međunarodne aktivnosti jednopartijske pa čak i nedopustivo privatizovane - kaže Bošnjak.
<h2>Prozivke na račun premijera Spajića</h2>
Najjača opoziciona stranka Demokratska partija socijalista je posljednju Mandićevu posjetu Dodiku ocijenila kao novi šamar evropskoj integraciji Crne Gore, ali i premijeru Milojku Spajiću.
A da će od premijera Spajića tražiti da se odredi prema potezima Mandića najavile su stranke nacionalnih manjina koje su u Vladi.
Kako su objavile Vijesti pozivajući se na izvore iz manjinskih stranaka, one planiraju izradu zajedničke platforme kojom će od premijera tražiti određenje o potezima predsjednika Skupštine za koje smatraju da izazivaju podjele i narušavaju odnose Crne Gore sa susjedima.
Parlamentarnu većinu koja je formirala Vladu Crne Gore od juna prošle godine čine Pokret Evropa sad premijera Spajića, Demokrate, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta i partije manjinskih naroda Bošnjaka i Albanaca.

Promocija partijskih stavova sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, a najviša dnevna temperatura iznosiće 17 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru je na sjeveru po kotlinama moguća magla i povećana niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do sedam, najviša dnevna od sedam do 17 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 17 stepeni

Broj povrijeđenih u ruskom napadu na Kijevsku oblast u noći s 21. na 22. februar porastao je na 17, uključujući četvoro djece, dok je jedna osoba poginula, potvrdio je načelnik Kijevske oblasne vojne administracije Mikola Kalašnik.
- Za sada imamo potvrđene informacije o 17 povrijeđenih, uključujući četvoro djece. Pet osoba se trenutno nalazi u zdravstvenim ustanovama – četiri odrasle osobe i jedno dijete. Dvije odrasle osobe su u teškom stanju, dok su još dvije u srednje teškom stanju. Dijete je takođe u srednje teškom stanju i prima svu potrebnu medicinsku pomoć - kazao je Kalašnik.
Šteta je zabilježena u okruzima Brovari, Obuhiv, Borispil, Buča, Fastiv i Višhorod. Najteže su pogođeni okruzi Borispil, Buča i Fastiv.
Ukupno je u oblasti oštećeno više od 100 domova, riječ je o kućama i stanovima u višespratnicama, ali ovaj broj još nije konačan. Razmjeri štete variraju, od potpuno uništenih objekata do razbijenih prozora, oštećenih krovova i fasada. Takođe su pogođeni poslovni objekti, skladišta, kancelarijski prostori, garažne zadruge i transport.
U okrugu Brovari oštećene su garaže, administrativne i skladišne zgrade, kancelarijski prostori, kao i automobili i druga oprema. U okrugu Obuhiv povrijeđene su tri osobe, uključujući jedno dijete.
Šteta je zabilježena na objektu kritične infrastrukture, poslovnim objektima, stambenim zgradama (kućama i višespratnicama), obrazovnoj ustanovi, automobilima i željezničkoj infrastrukturi.
U okrugu Borispil povrijeđena je jedna osoba. Oštećene su kuće, farma i automobili. Crkva je takođe pogođena udarnim valom.
U okrugu Buča povrijeđeno je šest osoba, uključujući troje djece. Oštećene su stambene zgrade i kuće, automobili te kancelarijski i maloprodajni prostori.
U okrugu Fastiv povrijeđeno je sedam osoba, uključujući jedno dijete. Jedna osoba je poginula usljed ruskog udara. Oštećene su kuće i automobili. Najtragičnije posljedice napada zabilježene su upravo ovdje.
Ruske snage su tokom noći i jutra 21. i 22. februara izvele masovni raketni i napad dronovima na Kijevsku oblast. Ranije je saopšteno da je u napadu poginula jedna osoba, a da je 15 ljudi povrijeđeno.

Rusija zasula Kijev raketama: Oštećeno više od 100 stambenih objekata, veliki broj ranjenih

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih polova Ervin Ibrahimović učestvovaće sjutra na Segmentu na visokom nivou Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN), koji će biti održan u Ženevi.
Iz Vlade je saopšteno da je planirano obraćanje Ibrahimovića u plenarnom dijelu zasijedanja.
Dodaje se da će Ibrahimović imati bilateralne susrete sa najvišim zvaničnicima UN-a, Kancelarije Visokog komesara UN za ljudska prava (OHCHR) i Savjeta za ljudska prava.
U Platformi objavljenoj na sajtu Vlade podsjeća se da se ovogodišnji Segment održava u uslovima rastućih tenzija u međunarodnim odnosima, pojačane nestabilnosti i geopolitičkih i geostrateških pomjeranja koja vode sve snažnijem pritisku i dovode u pitanje djelotvornost i dalje postojanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.
Kako se navodi, očekuje se da diskusija dodatno bude usmjerena na goruća stanja, odnosno u prvom redu Ukrajinu, Gazu, lran i Sudan, prenosi MINA.
Osim toga, biće riječi i o zabrinjavajućim i opasnim trendovima kada je u pitanju porast govora mržnje, podsticanje na nasilje, diskriminacija i rastuća nejednakost, ali i o upotrebi sile u rješavanju međunarodnih sporova.
U Platformi se ističe da je Segment na visokom nivou najznačajniji godišnji politički događaj u okviru stuba ljudskih prava sistema UN i dodaje da on na svojevrstan način oblikuje međunarodnu agendu ljudskih prava i skreće pažnju na goruća pitanja.

Ibrahimović sjutra na Segmentu na visokom nivou Savjeta za ljudska prava

Muškarac koji je smrtno pogođen hicem u Mar-a-Lagu bio je Ostin T. Martin (21) iz Kamerona, Sjeverna Karolina, objavio je Si-Bi-Es njuz, pozivajući se na više izvora.
Vlasti navode da je Martin sa sobom nosio sačmaricu i kanister s gorivom kada je ušao u Mar-a-Lago, i to u trenutku kada je jedan gost napuštao objekat.
Prema izvještaju Si-Bi-Es-a, Martinova porodica ga je juče prijavila nestalim.
Zvaničnici istražuju da li je kupio oružje tokom puta koji je prešao iz Sjeverne Karoline u Floridu. Vlasti su za Si-Bi-Es navele da je Martin ušao na imanje u Palm Biču upravo dok je gost izlazio. Mar-a-Lago je privatni klub, ali i rezidencija predsjednika Donalda Trampa u Floridi.
Martin je pronađen kod sjevernog ulaza, koji izlazi na javni put uz obalu. Tu su ga suočila dvojica agenata Tajne službe i policijski službenik okruga Palm Bič.
Prema izvještajima, držao je sačmaricu i kanister s gorivom. Kada mu je naređeno da spusti predmete, vlasti tvrde da je podigao oružje. Agenti su pucali i Martin je poginuo.
Direktor FBI-ja Keš Patel objavio je kratku izjavu na društvenim mrežama, navodeći da FBI „posvećuje sve potrebne resurse u istrazi današnjeg incidenta u Mar-a-Lagu predsjednika Trampa“.
Patel je dodao da je „naoružana osoba pogođena i ubijena nakon što je nezakonito ušla u perimetar“.
FBI će sarađivati s Tajnom službom, kao i sa državnim i saveznim partnerima, a dodatna ažuriranja biće dostupna kada to bude moguće.
Portparolka Bijele kuće Karolin Livit pohvalila je Tajnu službu za brzo i odlučno djelovanje u neutralizaciji osumnjičenog, kojeg je opisala kao „ludaka naoružanog pištoljem i kanisterom goriva koji je upao u dom predsjednika Trampa“.
U izjavi na mreži Iks rekla je da savezni policijski službenici rade 24 sata dnevno kako bi državu i sve Amerikance držali bezbjednima.

Tag: branka-bosnjak