Možda se u ovom trenutku u nekoj radionici radi još pet, šest spomenika. Možda se negdje još prave neke metalne crkve. Ovo je, nakon bruke sa Trinaestojulskom nagradom, bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru, predstaviti je kao jednu malu selendru, nesposobnu da vodi svoju kulturnu politiku - kaže televizijski i filmski reditelj Branko Baletić, komentarišući to što je Milutinu Mićoviću dodjeljen status istaknutog kulturnog stvaraoca.
Baletić je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, rekao da se status istaknutog kulturnog stvaraoca zaslužuje doprinosom crnogorskoj kulturi i da se takvo priznanje nikada nije dodjeljivalo negatorima države, društva i crnogorskog identita.
- Kulturu shvatam kao posljednju liniju odbrane i nije ni čudo da je sve tu koncentrisano. Sve ove afere, htjeli ili ne, u domenu su kulture, počevši od limene crkve na Rumiji - rekao je Baletić, koji je i član Komisije koja se bavi odabirom kandidata za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac.
Podsjeća da pet godina nije dodijeljen status stvaraocima, iako su mnoge biografije za to vrijeme priložene. Objašnjava da je najveći broj kandidata status istaknutog kulturnog stvaraoca dobija glasovima većine, gotovo, jednoglasno. Slikar Naod Zorić dobio je sedam glasova za, dok je jedan član Komisije bio uzdržan.
- Kada je riječ o Milutinu Mićoviću bilo je rasprave u vezi sa vrijednosnim sistemom. U uredbi (o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac) piše da kandidat mora imati jedno veliko državno priznanje. Mićović ima Miroslavljevo jevanđelje i mi (članovi komisije) nijesmo ulazili u to da li je to priznanje zasluženo dodjeljeno ili ne. Riječ je o velikom priznanju i on (Mićović) je priložio još sedam, osam od kojih su neka bila manje relevantna. Zaključili smo i prihvatili da ispunjava one osnovne uslove - jedna državna i četiri, pet drugih nagrada i glasali smo. Mićović je dobio samo dva glasa. Da bi ušao u red dobitnika trebalo mu je pet. Konstatovano da on, nažalost, nema pet, već samo dva glasa - istakao je Baletić.
Na sljedećem sastanku, kaže Baletić, Komisiji je stigao prigovor od Novice Đurića koji je, istovremeno i njen član i kandidat za priznanje. U ponovljenom glasanju, nakon dvije sedmice, pet članova Komisije podržali su Mićovića, četiri su bila protiv.&nbsp;
&nbsp;- On (Đurić) je uputio prigovor da treba ponovo da glasamo, jer mi nijesmo razumjeli sve njegove nagrade. U tom prigovoru nije bilo nijednog novog podatka. Predsjednica Komisije je konstatovala da su nagrade bolje posložene i da smo bili u zabludi. To je mogla da kaže za sebe. U tom prostoru od dvije sedmice, odlučeno je da se ponovo glasa. Student prve godine prava reći će da je to apsurd i da se ne može o istom glasati dva puta, jer nije bilo nikakvih novih činjenica - naglasio je Baletić.
Uslijedio je, kaže, prigovor na rad Komisije. Dobili su obavještenje da će se o prigovoru raspravljati na sljedećem sastanku koji nikad nije zakazan.
- U Pravilniku o našem radu, piše da onaj ko ne priznaje državu u kojoj živi, njenu kulturu, njeno ime i njen identitet, ne može dobiti ovo priznanje. Međutim, o tome nije bilo diskusije - rekao je Baletić.
Smatra da Vlada Crne Gore mora hitno formirati nezavisnu komisiju, koja bi ispitala cijelu situaciju, jer sve liči, kako kaže na vodvilj. Baletić kaže i da će dodjela priznanja istaknuti kulturni stvaralac dobiti novu dimenziju i potvrditi da se ništa nije slučajno desilo.
- Ako bi ovo prošlo, šta slijedi? Možda se, u ovom trenutku, u nekoj radionici radi još pet, šest spomenika, možda negdje prave još neke metalne crkve. Ovo je, posle bruke sa Trinaestojulskom nagradom, bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru, predstaviti je kao jednu malu selendru, nesposobnu da vodi svoju kulturnu politiku - napominje Baletić.
Riječ je, dodaje, o flagrantnim prekršajima iz oblasti prava i ekonomije o čemu bi bilo dobro da struka upozna javnost.
- Ima možda Milutin Mićović pravo da tako misli o državi u kojoj živi. Ali, patologija je da od te države tražite da vas izdržava do kraja života i plaća vam da bi govorili protiv nje. Pozadina je da se unizi Crna Gora i predstavi kao mali rezervat nesposoban da vodi bilo kakvu politiku. Ponoviću, kultura je posljednja odbrana imena, smisla ove države. Zato nije ni čudo što sve ove akcije imaju veze sa kulturom - zaključio je Baletić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTWIg9N_Zlh0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Baletić: Poslije bruke sa Trinaestojulskom nagradom ovo je bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
- Belivuk: iza pokušaja državnog udara u Crnoj Gori stajala strana ambasada
- Sporne dodjele statusa istaknutih kulturnih stvaralaca 
 
- Tvrdnje Veljko Belivuka o umješanosti jedne strane amabasade za terorizam u pokušaju u Crnoj Gori 2016. 
 
- Nastavak izborne reforme u Crnok Gori 
 
- Pobjeda proevropskih snaga u Moldaviji na izborima koje pratio jak proruski uticaj
Gost emisije je reditelj Branko Baletić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Branko Baletić

Vlada Crne Gore prije nekoliko dana objavila je spisak sa imenima 15 dobitnika statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, među kojima je i kontroverzni književnik Milutin Mićović, u javnosti prepoznat po govoru mržnje, mizoginiji, negiranju crnogorske nacije i identiteta.
Iako je odluka Vlade objavljena, član stručne komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, reditelj Branko Baletić ističe da čitav proces zapravo nije ni završen.
"Trebalo je da se održi finalna sjednica, na kojoj bi se raspravili stavovi svih ljudi oko onoga što se desilo”, kaže Baletić.
Kako pojašnjava, desilo se nešto nevjerovatno.
“Nas četvoro, ne znam za ostale članove, insistirali smo na finalnom sastanku na kojem bi se sve razjasnilo i dogovorilo. I dok se zakazivao sastanak, Vlada je objavila da su svih 15 kandidata, uključujući i gospodina Mićovića, stekli pravo na doživotna primanja za najuspješnije stvaraoce, čiji se doprinos Crnoj Gori vrednuje”, otkriva on.
Podsjetimo, Baletić je ranije kazao da zapisnik sa sjednice, osim njega, nijesu potpisali ni Radmila Vojvodić, Marko Eraković i Tatjana Krkeljić.
Istaknuti reditelj naglašava da im se dva mjeseca nakon završetka sastanaka niko nije obraćao, da bi, kako navodi, dobili zapisnike o kojima treba da se izjasne u roku od dva dana.
“I to smo ispoštovali. Nas četvoro smo poslali odvojena mišljenja oko svega toga i živjeli smo u nadi da će to biti raspravljeno na toj finalnoj sjednici, jer treba potpisati zapisnike i obrazložiti zaključan stav za svaku ličnost”, podvlači Baletić i dodaje:
“Mi sada čekamo da vidimo ko je to dao Vladi, zašto je Vlada to tako objavila, a da uopšte ne postoji finalno rješenje, jer smo se mi usprotivili tom glasanju i čitavoj manipulaciji koja je sprovedena”, objašnjava.
Baletić ukazuje da je najvažniji povod cijele ove priče to što je predsjednica komisije, Isidora Damjanović, drugi put stavila na glasanje slučaj Milutina Mićovića.
“U redovnom i prvom glasanju, gospodin Mićović dobio je svega dva glasa, a neophodno je pet glasova da bi on većinski stekao to priznanje. S tim što vam moram reći da mi to predlažemo Vladi, a Vlada, odnosno Ministarstvo kulture i medija daje posljednju riječ”, pojašnjava on..
Problem je, dodaje Baletić, nastao zbog njihove tvrdnje da se ne može drugi put glasati o istom.
“Dakle, mi smo u prvom glasanju razmatrali kvalifikacije odnosno priznanja koja on ima. Tu jeste bilo malih vrijednosnih sudova, ovakvih i onakvih, ali mi smo usvojili to kao relevantno, glasali i on je od osam glasova dobio svega dva, a većina je bila uzdržana”, napominje Baletić.
Jasno je, kaže, da je neko naredio da se slučaj Mićovića vrati na ponovno razmatranje.
“Tu postoji jedno pravilo. Da mi nismo prihvatili nagrade koje on ima i koje je prezentovao, ne bismo ni glasali. Pošto smo prihvatili te nagrade kao relevantne, mi smo glasali, ali on nije dobio dovoljan broj glasova. Dakle, postoji i taj sud, nije automatski ako vi imate priznanja, jer zašto onda postoji komisija”, objašnjava reditelj.
Komisija, kako dodaje, utvrđuje relevantnost nagrada, ali i djela.
“Ja sam naročito insistirao na članu 10, odnosno u uredbi je to član 3, a u Pravilniku o radu komisije piše da to priznanje ne može dobiti onaj koji negira postojanje države Crne Gore, njeno ime i njen identitet. Da se tu razvila diskusija, ja bih to pokušao i da dokažem”, naglašava Baletić.
Zatim im je, kako ističe, komisija poslala dopis za koji je kasnije rečeno da je sastavni dio treće sjednice.
“Ja sam inače to shvatio kao uputstvo o ponašanju – jedan besmislen tekst, u kojem ona, doduše, priznaje da se dva puta glasalo, a održala je mali govor o tome da njoj ne pada na pamet da izigrava policiju, da ona nije nikakva vještica, pa ako je neko sudski gonjen zbog širenja mržnje, ona bi to usvojila, što je nonsens, jer je to predmet sudskog spora. A ovdje nije riječ o sudskom sporu, nego o tumačenju tekstova koje je objavio gospodin Mićović”, objašnjava dalje Baletić.&nbsp;
Baletić ukazuje da svaka analiza tih tekstova odiše nerazumijevanjem prema svim narodima koji žive u Crnoj Gori, sem onog kojem Mićović pripada. Uz nacionalizam, međutim, problem je i mizoginija!
“Što se tiče mizoginije, tu ima jedan tekst za koji je neshvatljivo da je promakao članovima komisije koji otprilike kaže 'ko bi silovao te dvije novinarke'. Ti tekstovi su objavljeni”, naglašava Baletić.
Ponavlja raniji stav da je ponovno razmatranje Mićovićevog slučaja naređeno.
“Imam utisak da je neko naredio da se Mićović po svaku cijenu priključi ovoj ekipi i da je zato izveden taj manevar. Šta se poslije desilo da umjesto zakazane sjednice Vlada na svom sajtu objavi da je komisija donijela odluku I da su svi, uključujući i gospodina Mićovića dobili to priznanje, a mi nijesmo ni održali sjednicu. Treba potpisati zapisnike I obrazložiti sve to. I sad dobijamo informaciju da će sastanak ipak biti”, navodi Baletić.
Ne zna, kaže, o čemu će na tom sastanku pričati, ali ističe da će zahtijevati odgovornost onih koji su vodili komisiju.
“Sastanak je negdje prvog ili drugog oktobra. Da vidimo ko je to poslao Vladi. Znate, Vlada to ipak rješava, vjerovatno u nekom paketu. Koliko ja znam, ono o čemu se Vlada izjašnjava stiže utorkom. Vlada četvrtkom rješava te probleme, a utorkom se formiraju predmeti”, navodi.
Naglašava da najveću odgovornost snosi predsjednica komisije Isidora Damjanović, jer, kako podvlači, nije smjela da vrati slučaj na ponovno glasanje.
“Ona je rekla da je to vratila na prigovor jednog člana komisije, Novice Đurića, koji je uzgred i kandidat i član komisije i rekla je kako gospodin Đurić na to ima pravo. Prvo, dogovorena je tajnost rada. Ne znam kako se saznalo da mi nismo usvojili Mićovićeva priznanja. Da smo odbili I rekli da to nije dovoljno, ja bih čak shvatio. Međutim, mi smo to prihvatili, ali ocjenom kvaliteta dobio je samo dva glasa”, napominje Baletić.
Komentarišući dodjelu statusa istaknutog kulturnog stvaraoca Draganu Koprivici, o čemu se polemisalo u javnosti, Baletić objašnjava da se o njegovom slučaju ne diskutuje.
“On je dobio dvostruku Trinaestojulsku nagradu, dobio je nagradu za životno djelo i u tom slučaju nema rasprave oko tog kandidata. Automatski se podrazumijeva da dobija i ovo priznanje, tako da to nijesmo ni razmatrali, jer smo se strogo držali pravilnika o dodjeli priznanja, gdje stoji da oni koji su dobili navedene nagrade automatski stiču pravo i na ovu”, podvlači Baletić.
Kad je riječ o Naodu Zoriću, ističe da je Zorić dobio sedam glasova, dok je samo jedan član komisije bio uzdržan.
“Dakle, većina je dobila jednoglasno, eto on je dobio sedam glasova. Gospodin Zorić je odličan slikar. Ja ga nikad nisam čuo da nešto negativno govori u smislu člana 10 i 3 o zemlji u kojoj stvara”, naglašava sagovornik Antene M.
Smatra da se o Zorićevom slučaju govori kako bi se prikrio slučaj Mićovića.
Baletić naglašava da je ovo veća afera od one kojoj smo nedavno svjedočili prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade.
“Ja sam poslije afere oko dodjele Trinaestojulske nagrade mislio da su ljudi izvukli neke pouke – da se ne može na silu nešto raditi. Tamo je, ipak, završeno neko glasanje, kako god je ko glasao i naknadno je pitanje da li uopšte postoji knjiga postavljeno. Ovdje je zapravo došlo do prisilnog ponovnog glasanja”, pojašnjava on.
Neki ljudi su, kaže, promijenili mišljenje.
“Što ja ne sporim, jer svako ima pravo na to. Ja samo sporim zašto se drugi put glasalo, kada nema nikakvih promjena u priloženom materijalu, sem suludog objašnjenja da je dokumentacija koju smo već razmatrali bolje složena. Ovakve stvari se ne mogu nasilno raditi. Drugo, potpuni je diletantizam ljudi koji su ovo pokušali na silu da riješe. Na kraju, odgovornost snosi i Vlada, odnosno Ministarstvo kulture i medija jer oni vode čitav proces”, zaključuje Baletić.
Podsjetimo, Milutin Mićović je brat mitropolita Crkve Srbije Joanikija.

Baletić: Odluka o istaknutim kulturnim stvaraocima donijeta bez potvrde na finalnoj sjednici komisije, veća afera od dodjele Trinaestojulske nagrade

To što je projekcija filma „Roda“, u režiji Ise Ćosje, u okviru Džada Film Fest-a prekinuta, prema riječima reditelja Branka Baletića, nije slučajni incident ni mali mangupluk, već kontinuitet dešavanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Poražavujaća je, naglašava Baletić, spremnost mladih ljudi da učestvuju u takvim radnjama.
- Ako pogledate čak i kontekst vremena i situacije u regionu, neki hrabri mladi ljudi u Srbiji odlučuju da preuzmu u svoje ruke sopstvenu sudbinu, a vidite čime se mi ovdje bavimo - dodaje Baletić.
On je podsjetio i na dešavanja na Kanli kuli kada je, najavljen kao humanitarni događaj, održan skup koji je prerastao u četničko orgijanje sa nacionalističkim pjesmama i slavljenjem ratnog zločinca Pavla Đurišića. A sve to, kako dodaje, prošlo je ispod radara.
- To je prošlo gotovo nezapeženo, kao što nije bilo ni krajnjih rezultata ni oko one akcije 'Nož, žica, Podgorica', te je očigledno da je neko manipulisao sa tim mladim ljudima. Ali, ja i dalje mislim da je najtužnija ta spremnost mladih ljudi u ovome. A paralelno slušam dok se to dešava izjave nekih nedovršenih ljudi iz vlasti kako blebeću da samo to nijesmo ušli u Evropsku uniju. Pa čekajte, ko ulazi? Ne ulaze propisi, ulazi kompletno društvo. To društvo treba da pokaže određenu zrelost, a ne da se vraćamo u devedesete godine, koje su nama izgleda sudbina i limit još neki period - ističe sagovornik Antene M.
Najgore je, naglašava Baletić, što izostaje reakcija nadležnih institucija. A cilj je, objašnjava, urušavanje slike o građanskoj Crnoj Gori.
- Izvanredna je slika kad vidite da neki ljudi izlaze na ulice, sjede jedni pored drugih, uživaju u tom zajedničkom događaju, gledanju filma. I onda se tom narodu zbog tog zajedništva ovo i radi. Da se ta priča o građanskoj Crnoj Gori ospori. Gdje je reakcija na društva? To je ključno pitanje. Za ove i očigledno buduće slične događaje, koji će se dešavati - ističe sagovornik Antene M.
Znajući raspoloženje jednog dijela javnosti, neke stvari su se, naglašava Baletić, mogle i predvijeti.
- Mi stalno govorimo o posljedicama, a ne o tome da nešto spriječimo. Ako se pojavi na kraju krajeva reakcija, pa mi saznamo ko su ti ljudi imenom i prezimenom, za neke buduće stvari. Ja vam tvrdim biće većina onih koji su još i onda učestvovali u “Nož, žica, Podgorica”. Čućemo mi još te mlade ljude u nekim sljedećim akcijama, jer posljedica nije bilo - kaže Baletić.
Situacija se, kaže, neće promijeniti, jer ne postoji niti svijest niti spremnost, a mišljenja je da sve ovo dobrim dijelom potiče od ljudi koji vrše vlast u Crnoj Gori.
- Možda su neki od tih koji treba da se izjasne i kolovođe i naručioci ovih stvari - upozorava Baletić.
Kako bi se ova situacija iole popravila, ključna je, kategoričan je Baletić, reakcija institucija.
&nbsp;- A postoji odgovornost - ne samo na izvođačima radova, nego i na onima koji su morali da vode računa da do ovoga uopšte ne dolazi više - naglašava Baletić.
Važno je da i ovaj događaj ne ode u sjutrašnji zaborav, kaže Baletić dodajući da je sve ovo što se dešava mnogo ozbiljnije nego što izgleda.&nbsp;
Potebno je, kaže, o ovome govoriti, ali i, kako zaključuje, izvršiti pritisak na institucije da odrade svoj posao do kraja.

Baletić: To što je projekcija filma „Roda“ prekinuta je kontinuitet dešavanja, najgore je što izostaje reakcija nadležnih

Član stručne komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac, reditelj Branko Baletić, objasnio je kako je odluka da se književniku Milutinu Mićoviću prihvati kandidatura za ovaj prestižan status koji vodi do nacionalne penzije - donesena pod jako čudnim okolnostima.
Baletić je pojasnio da je prva sjednica održana na Cetinju, da se glasalo o Mićovićevoj kandidaturi i da je on dobio svega dva glasa „za“, dok je ostalih šest članova bilo uzdržano. Jedan član nije prisustvovao prvoj sjednici. Međutim, na sljedećoj sjednici u Podgorici, na kojoj je trebalo da se raspravlja da li kandidature Šerba Rastodera i Radovana Radonjića mogu da potpadnu pod oblast „kulturne baštine“, ponovo je aktuelizovana kandidatura Mićovića, a ovoga puta su bili prisutni svi članovi.
„Ja sam bio u Beogradu, pa sam se, nažalost, javio preko video-poziva. Drugi članovi komisije su se skupili i pojedini su kazali „prvo da vidimo ovo oko Mićovića“... Meni je to bilo neprihvatljivo jer smo već glasali i njegova kandidatura je odbačena. Međutim, morali smo da glasamo da li on uopšte ispunjava uslove i onda je bilo pet glasova za i četiri glasa protiv. Radmila Vojvodić, Marko Eraković, Tatjana Krkeljić i ja, nakon što smo nadglasani, izjavili smo da ne želimo da učestvujemo u tome ni na koji način“, rekao je Baletić za Pobjedu.
Pored pomenuta četiri člana komisije, o kandidaturi su odlučivali i Aleksandar Čilikov, Svetlana Dragojević, Isidora Damjanović, Dalibor Elezović i Novica Đurić.
„Uoči glasanja o kandidaturi Mićovića, ja sam rekao da ne samo da nema dovoljno drugih relevantnih domaćih ili međunarodnih nagrada, već da su njegovi tekstovi loši i puni mržnje. Saznajem da su se telefoni bili usijali i da je izvršen veliki pritisak na pojedine članove Savjeta da promijene mišljenje“, tvrdi Baletić.
Pobjeda je, podsjetimo, juče objavila informaciju da je književnik Milutin Mićović, poznat po osporavanju crnogorske nacije, istorije i kulture, na korak od statusa istaknuti kulturni stvaralac i državne penzije koja iznosi od jedne do dvije prosječne zarade. Izvor Pobjede iz stručne komisije objasnio je, podsjetimo, da je na prvoj sjednici bilo dosta nedoumica oko prijave Mićovića jer je „u brojnim folderima poslao gomilu dokumenata i 'nekih ugovora' koje članovi komisije nijesu mogli da rastumače.“
Već na drugoj sjednici, kako je tvrdio izvor Pobjede, Mićović je poslao uredniju prijavu i to je bilo dovoljno komisiji da većinom glasova konstatuje da zadovoljava uslove. Objavili smo, takođe, da su u glasanju uzdržani bili Baletić, Vojvodić i Eraković.
Baletić sada osporava to viđenje našeg izvora i za Pobjedu podsjeća i na član 3 Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa, u kojem se navodi da se ovaj status ne može dodijeliti „umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu“. Po svemu opisanom, Mićović ne može, prema uvjerenju Baletića, dobiti taj status.
„Sve je ovo pritisak Ministarstva kulture i medija koje se uvijek trudi da u sve žirije ili stručne komisije okupi većinu članova na koje iz nekih razloga može da utiče, te da oni koji brane dostojanstvo države, njen identitet i kulturu, kao i profesionalni integritet umjetnika, budu nadglasani. Ključno pitanje je ko je intervenisao i nametnuo preko drugih članova da na drugoj sjednici ponovo tema bude kandidatura Mićovića. Ja još čekam zapisnik, u kojem bi moralo da bude istinito naveden cio tok sjednice, jer članovi komisije taj zapisnik treba i da potpišu“, rekao je Baletić.

Baletić: Mićović nije prošao, ali onda su se „usijali telefoni“

Legendarni pjevač narodne muzike Halid Bešlić preminuo je danas u 72. godini nakon kratke borbe s teškom bolešću.
Bešlić je hospitalizovan krajem avgusta na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.
Bešlić je 20. novembra 1953. godine u Knežini kod Sokoca i ostavio je neizbrisiv trag na muzičkoj sceni bivše Jugoslavije i šire.
Njegova karijera, koja je trajala više od četiri decenije, obuhvata bezbroj hitova koji su postali evergreeni i nezaobilazni dio svakog veselja, radija i kafanske muzike.
Među njegovim najvećim hitovima izdvajaju se: "Miljacka", "Ja bez tebe ne mogu da živim", "Romanija", "Hej zoro, ne svani", "Prvi poljubac", "Neću, neću dijamante", "Sevdah da se dogodi", "Vraćam se majci u Bosnu" te brojni drugi.

Preminuo Halid Bešlić

Izložba „3D štampani svijet“, koju je organizovao Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture - FUNK 2025, održana je danas u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Izložba je, kako su saopštili sa UCG, privukla posjetioce iz akademske zajednice, institucija i privrede.
Autorka programa i profesorka Elektrotehničkog fakulteta prof. dr Milena Đukanović istakla je da izložba „3D štampani svijet“ pokazuje koliko kreativnost i znanje mogu da doprinesu društvu kada se udruže nauka, tehnologija i društvena odgovornost.
- Ovi radovi su rezultat višegodišnjeg truda naših studenata, njihovog istraživačkog duha i želje da kroz inženjerske inovacije poboljšaju kvalitet života u zajednici. Posebno smo ponosni na projekte koji doprinose inkluzivnosti - od 3D štampe didaktičkih pomagala za djecu i osobe sa invaliditetom, do modela koji povezuju kulturu i tehnologiju - kazala je prof. dr Đukanović.
Cilj im je, kako je istakla, da pokažu da tehnologija može biti humana i da stvara svijet u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni.
Postavka je predstavila rezultate višegodišnjih studentskih projekata realizovanih uz podršku brojnih institucija, među kojima su Fond za inovacije, Zavod za školstvo, Centralna banka i Biblioteka za slijepe.&nbsp;
Projekti su, kako su kazali na UCG, bili usmjereni na inovacije u inkluzivnom obrazovanju, 3D štampu didaktičkih igračaka i namještaja za vrtiće, a pojedini radovi prikazani su i na Nedjelji dizajna u Milanu i u sjedištu Ujedinjenih nacija u Beču.
- Posebnu pažnju privukao je projekat 3D štampe crnogorskih perpera, realizovan u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore, čiji su primjerci trajno pohranjeni u Muzeju novca na Cetinju - naveli su na UCG.
Treći segment izložbe, pod nazivom „Kultura svima“, nastao je u saradnji sa Bibliotekom za slijepe i Kulturnim centrom Homer, a promovisao je inkluzivnost u kulturi.
- Izloženi radovi mladih kreativaca, uključujući 3D skenirane i štampane kulturne spomenike, doprinose većoj dostupnosti kulturnih sadržaja osobama sa invaliditetom, posebno slijepim i slabovidim osobama - istakli su u saopštenju.
Izložba je, naglašavaju, ujedno bila priznanje za inovativnost studenata Elektrotehničkog fakulteta, među kojima su i dobitnici UNESCO-ovih nagrada, kao i potvrda društvene odgovornosti Univerziteta Crne Gore.
Festival umjetnosti, nauke i kulture - FUNK, pokrenut prošle godine povodom jubileja 50 godina Univerziteta Crne Gore, promoviše umjetnost, nauku i kulturu, studijske programe, te naučnu i umjetničku produkciju studenata i akademskog osoblja.
Ovogodišnje izdanje, koje traje od 1. oktobra do 1. novembra, obuhvata 30 programa u devet festivalskih cjelina: Govornica, Forum, Kino, Teatar, Izložba, Knjiga, Radionice, Sport i Svirke.

„3D štampani svijet“: Tehnologija može biti humana i stvarati univerzum u kojem su znanje, empatija i kreativnost jednako važni

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) saopšteno je da u Istražnom zatvoru Podgorica, od ukupno 55 pritvorenih lica koja izražavaju određena neslaganja u odnosu na uslove smještaja i sudske postupke, njih 26 to čini štrajkom glađu.
Kako je navedeno u saopštenju, pritvorenim licima koja učestvuju u štrajku glađu obezbijeđena je sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita. U odnosu na navedeno, medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Ističemo da su sva lica koja učestvuju u štrajku pod stalnim nadzorom, te da je njihovo trenutno zdravstveno stanje stabilno.
Iz UIKS-a poručuju da nastavljaju sa sprovođenjem svih neophodnih mjera u cilju zaštite zdravlja pritvorenih lica, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.

UIKS: 26 pritvorenika štrajkuje glađu, svi stabilnog zdravstvenog stanja

Dok njegove partijske koleginice u državnom parlamentu dižu frku što se na odboru pominje neko ko nije prisutan (pritom imenom niko nije ni pomenut), propala investicija Saša Mujović, najnebitnija figura sa najvećim titulama, u negativnom kontekstu pominje moje prezime prilikom izlaganja na sjednici Skupštine Glavnog grada - saopštio je poslanik Socijaldemokrata i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
No, kako je podvukao, to mu ne predstavlja nikakav problem - već naprotiv.
- Motiviše me da se pozabavim i onima kojima se, drugačije, ne bih bavio. Zamislite vi jednog doktora nauka, bivšeg dekana, koji od početka svoje političke karijere do dana današnjeg služi kao krpa. Svima, pa i sopstvenoj partiji - naveo je Zirojević.
Prvo ga je, kako je rekao, u resoru energetike koji je vodio prevaspitavala Marina Jočić, čiju je smjenu najavljivao, pa naprasno promijenio mišljenje. Milutina Đukanovića i Mija Lekića mu, ističe Zirojević, nije na pamet padalo da pomene.
- Naš vrli doktor nauka. No tu nije kraj Sašinim mukama. Sljedeći udarac stigao je direktno iz njegove partije, rekonstrukcijom Vlade kojom je, njemu tako pametnom, obrazovanom i sposobnom oduzeto pola resora i dato na vođenje čovjeku koji do tada, barem koliko ja znam, nije imao iskustva u toj oblasti. Procjena je, pretpostavljam, bila da od doktora nauka ne može gore - naglasio je Zirojević.
U pokušaju da sanira štetu i smanji bruku, naš hrabri doktor nauka postao je, dodaje Zirojević, kandidat za gradonačelnika.
- I nekim čudom, političkom korupcijom i uticajima iz kriminalnog miljea van Crne Gore, to je i postao. Istina, opet kao krpa, jer vapaje našeg doktora da neće sa grupacijom Jakova Milatovića niko u PES-u nije slušao. Dok su mu građani pokazali šta misle na Gorici 13. jula, a čemu sam se i sam rado priključio, isto su mu pokazali i njegovi koalicioni partneri - rekao je on.
Ne vrijedi, kaže Zirojević, trošiti riječi na ponavljanje onoga što mu je, opet ga tretirajući kao krpu, poručio Milan Knežević.
- Ajde što ne može s nama, “ekstremistima” na Goricu, nego ne može ni kod časnih domaćina u Botun jer postoji vjerovatnoća da bi mogao biti zasut đubrivom. I sad mu je preostalo da kuka i moli da Milojko izbaci Milana iz Vlade, a Milojku, vjerovatno, da ga opet, što bi mladi rekli, iskulira - ocijenio je Zirojević.
Ne iznenađuje ga, kaže, što su njegov lik i djelo predmet interesovanja Saše Mujovića.
- Kako ne bi o meni pričao tamo đe me nema, a i da mu malo poraste rejting i gledanost, pozivam ga da pred kamerama razgovaramo na mnoge političke teme. Sa izuzetkom fekalija jer je tu, priznajem, mnogo bolje profilisan od mene. I da se pritom ponovo bućne u onaj bazen, prošli put mu se očigledno nije primilo - zaključio je on.

Zirojević: Kako ne bi o meni pričao đe me nema, Mujovića pozivam da pred kamerama razgovaramo na mnoge političke teme

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Bošković priveden na saslušanje u SDT-u

,,Ne mogu ovdje, dobićete reakciju ubrzo”. Tako se 30. septembra odbrecnuo čelnik Uprava policije Lazar Šćepanović na pitanje novinarke Televizije E o stanju u bezbjednosnom sektoru, nakon dvostrukog ubistva u selu Ugnji blizu Cetinja. &nbsp;&nbsp; Niko nije očekivao da će tri dana kasnije, 3. septembra, reakcija biti ovako brutalna i morbidna. Ne reakcija policije na još jedan mafijaški obračun, već specijalna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su u petak odradili petostruko hapšenje – kao da rade po ličnim nalozima Demokrata, Bečića ili Bogdanovića, svejedno. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića "> <figcaption>AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  HAPŠENJA, HAPŠENJA... Jer, samo neko ko želi da ugodi mračnim željama političara, ili neko ko želi po svaku cijenu da zapuši usta oponentima, mogao je da sprovede tako bezobzirnu akciju, kao što je to uradilo u petak Specijalno policijsko odjeljenje. &nbsp; Prvo su, kao da hvataju naoružanog teroristu ili masovnog ubicu, maskirani pripadnici SPO upali u Više tužilaštvo da bi onda sproveli tužiteljku u lisicama, držeći je imeđu dva čuvara. &nbsp; A onda je sve poprimilo obrise tužilačko-policijskog procesa, koji treba da utjera strah svima koji ne misle kao vlast. Skoro 60 sati od hapšenja pet osoba - među kojima je viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik ANB-a Drago Spičanović, kao i jedan biznismen, Aleksandar Mijajlović – nije bilo ikakvog zvaničnog saopštenja. &nbsp; Sve, navodno, u cilju čuvanja bezbjednosti. Ćutalo je i Specijalno policijsko odjeljenje koje je sprovodilo akciju, ćutalo je i Specijalno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za lišenje slobode. Istovremeno se – preko uslužnih Vijesti - vodila medijska hajka protiv petoro privedenih. &nbsp;&nbsp; ,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” I kovala laži-bajka o, pazite sad, najvećoj akciji koju je ikad Specijalno policijsko odjeljenje pokrenulo. Opet se u priču krenulo od Vijesti, onda opet Dritan uklizava sa najavom ,,superfinala”, opet Demokrate, pa opet Boris Bogdanović, na kraju, kao neka vrsta začina izvršne vlasti, i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. &nbsp; Najveća akcija ikad? Zaista, veća nego kada je hapšen Svetozar Marović, predsjednik Skupštine, grandioznija od hapšenja Kašćelana i desetina ljudi iz kavačkog ili škaljarskog klana, veća od hapšenja Dikića, Sinđelića i ostalih u pokušaju terorizma 2016, veća čak i od lišavanja slobode Milivoja Katnića ili Zorana Lazovića? &nbsp; Ne, naravno, izjave političara služile su samo za podršku nastavka represivne akcije Specijalnog tužilaštva i specijalne policije. Koja je imala dvostruki cilj: da se sakrije krah bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“, ali i da se bahato demonstrira moć ljudi koji rukovode bezbjednosnim sektorom. Koji su toliko moćni da za njih ne važe ni zemaljski zakoni ili moralni kodeks. &nbsp; Nikada prije, makar ne u posljednjih trideset godina, država nije ličila na one zemlje istočnih despotija u kojima se ne zna ništa o uhapšenima - osim da su živi. I nikada kao u posljednja tri dana nijesu kružile zlokobne najave o novim i novim hapšenjima, saslušavanjima, glasine o tobože ugroženoj državnoj bezbjednosti. &nbsp; Kao da smo u Sjevernoj Koreji, Rusiji ili Bjelorusiji. &nbsp;&nbsp; OD KAD JE MIMER – KRIMINALAC? Ugrožena bezbjednost, a ispituje se poznati mimer, oduzima mu se telefon i konfiskuje kompjuter? Kako može ugroziti crnogorski bezbjednosni sektor građanski aktivista kojeg zaustavljaju u Budvi i oduzimaju telefon, bez odluke suda, upotrebom gole policijske i tužilačke sile. &nbsp;&nbsp; Iako to kriju pod plaštom brige za nacionalnu bezbjednost, jasno je da je specijalnu akciju specijalne policije i specijalnog tužilaštva inicirala ekipa iz vrha Demokrata, a da su to prihvatili i šef SPO i šef SDT-a. Koji su bili njihovi motivi – saznaće se. Za sada je jasno što je cilj: zastrašivanje novinara i gašenje medija koji mjesecima i mjesecima unazad razobličavaju nezakonite radnje i postupanja u bezbjednosm sektoru. &nbsp; Zato su na meti i specaijalaca iz SDT i SPO-a, ali i njihovog uslužnog servisa koncerna Vijesti - i M portal i Portal ETV i Televizija E, ali i Standard, Antena M, CDM... Baš oni novinari koji uporno i dosljedno raskrinkavaju nepodopštine vlasti. &nbsp; I da, moglo bi se reći da je akcija pritvaranja petoro osoba bila najveća akcija. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  LJUDI ZA ODSTRIJEL &nbsp; Ali, akcija planskog zastrašivanja i akcija zataškavanja, skrivanja mučne istine o nekim uticajnim državnim funkcionerima. &nbsp; Zato su pažljivo birani ljudi za odstrijel. Aleksandar Aco Mijajlović je stara meta - trebalo je da bude živi dokaz kriminalizacije medija i navodne zavjere protiv vlasti. Milovan Pavićević je odabran kao žrtva političkog progona koji raskrinkava nezakonitosti političkog progona nepodobnih u policiji pa ga zato &nbsp;treba ućutkati, a Drago Spičanović kao nezgodan svjedok, čovjek koji puno zna o nepodopštinama čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Najčudnije je bilo hapšenje više tužiteljke Andrijane Nastić. Neki će reći, samo zato što je krvna rođaka sa Mijajlovićem. Ne, nije to bio jedini motiv: hapšenje je trebalo da bi viša tužiteljka bila ukaljana u javnosti. &nbsp; I da bi joj se tako oduzela dva velika predmeta, istraga masakra na Cetinju, u Medovini, 12. avgsuta 2022. godine i masovnog zločina 1. januara ove godine?! &nbsp; Tužiteljka koja je na kraju trebala da donese sud o tome da li će goniti policijske funkcionere, koji nijesu profesionalno obavljali poslove ni tokom prvog, ni tokom drugog masakra. &nbsp; NEZGODNA PITANJA Zašto nikada nije rađena stvarna istraga o postupanju policije, o vezama masovnih ubica sa nekim velikodostojnicima iz Manastira na Cetinju, zbog čega nije poznat rezultat vejštačenja telefona ubice Aca Martinovića koji se skrivao usred Cetinja stotini policajaca punih šest sati? &nbsp; Mnoga pitanja vise iznad glava čelnika bezbjednosnog sektora, mnogo je odgovora koje neko želi da sakrije od porodica ubijenih, ali i od Crne Gore. &nbsp; Je li najveći grijeh Andrijane Nastić što je pokušala da to rasvijetli, pa je sada pod represijom tužilačko-policijskog režima? &nbsp; I da, valja se pitati: kako je to akcija tempirana, baš kada je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, advokat Anto Nobilo objelodanio manipulacije, falsifikate u Skaj objavama specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; Zaista, da li je atak na petoro uhapšenih, odnosno napad na slobodne medije motivisan željom da se silom mraka zaustavi istina koja je počela da se probija na svjetlo dana? &nbsp;&nbsp; Monstruozna je logika ove akcije: to je prvenstveno borba protiv političkih protivnika, opozicije, ali i sračunati, podli pokušaj da se uguši slobodna riječ neovlašćenom upotrebom aparata sile. &nbsp; I stvarno sada se otvara još jedno pitanje. &nbsp;Ko je ovdje organizovana grupa: novinari koji svakodnevno izvještavaju ne krijući svoj identitet, ili specijalni policajci ili specijalci tužitelji koji sa fantomkama, po političkom nalogu proganjaju ljude koji se drznu da drugačije misle i govore. &nbsp; Nije to više nalik ponavljaju vremena iz 1948. Još je morbidnije: djeluje kao uvod u doba rumunskog diktatatora Nikolaja Čaušeskua ili čileanskog diktatora Augusta Pinočea. &nbsp;&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D49fVsM7Cfcc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: branko-baletic