Vladina Komisija za analizu i praćenje ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova u potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta države održala je konstitutivnu sjednicu, sa koje je poručeno da će do kraja 2025. godine ovakvi ugovori biti smanjeni za najmanje 20 odsto, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
&nbsp;Komisija je utvrdila standardizovanu formu za dostavljanje zahtjeva za angažovanje po osnovu ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, na osnovu kojih će isti biti razmatrani.
&nbsp;- Sve potrošačke jedinice obavezane su da, uz zahtjev, Komisiji dostave i saglasnost Ministarstva finansija o obezbijeđenim finansijskim sredstvima- ističe se u saopštenju.
&nbsp;Zaključak Komisije je da nijedna potrošačka jedinica neće dobiti sredstva iz budžeta, ako ne ispoštuje propisanu proceduru, a saglasnost i odobrenje Komisije odnosiće se na period od tri mjeseca.
&nbsp;- Na taj način obezbijedićemo kontinuirano praćanje angažovanja lica po osnovu ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Ovo je prvi korak ka sveobuhvatnoj optimizaciji i racionalizaciji javne uprave- &nbsp;saopštio je predsjednik Komisije Branko Krvavac.
&nbsp;Komisija je konstatovala da budžetski korisnici nijesu dostavili potpune podatke o postojećem broju ugovora o djelu i ugovora o povremenim i privremenim poslovima, pa im je ostavljen rok do 7. marta 2025. godine da to učine.
&nbsp;- Slijedi analiza svih postojećih ugovora i zahtjeva za novim, a ono što je već sada jasno je da u javnoj upravi ubuduće neće biti zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova bez prethodne saglasnosti Ministarstva finansija o odobrenim budžetskim sredstvima, kao i bez odobrenja Komisije- rekao je Krvavac.
&nbsp;Komisija će već u martu ove godine imati podatke o tome koliko je smanjenje ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova u odnosu na decembar 2024. godine, što je referentni mjesec za postupanje, kao i o tome koliko je smanjenje budžetske potrošnje po ovom osnovu.
&nbsp;- Cilj rada Komisije je uspostavljanje mehanizma za redovno praćenje ukupnog broja angažovanih po ugovorima o djelu i ugovorima o obavljanju privremenih i povremenih poslova i njihove opravdanosti, kako bi se u krajnjem smanjile zloupotrebe, kao i izdvajanje budžetskih sredstava po ovom osnovu- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Krvavac: Za svako angažovanje po ugovorima o djelu biće potrebna saglasnot Ministarstva finansija i odobrenje Komisije

-Šef kabineta premijera Branko Krvavac nije podnio ostavku - saopštili su jutros iz Vlade, demantujući tako sinoćnju informaciju Portala ETV.&nbsp;
U kratkom objavi iz Vlade se navodi da je u pitanju dezinformacija, dodajući da je ,,Krvavac na jučerašnjoj sjednici Vlade preuzeo obavezu predsjedavanja Komisijom za analizu i praćenje ugovora o djelu čiji je zadatak optmizacija i unapređenje efikasnosti u javnoj upravi“.
Isti izvor Portala ETV, koji je sinoć prenio informaciju da je Krvavac podnio ostavku, tvrdi da je premijer Milojko Spajić nakon višesatnog razgovora ipak ubijedio šefa kabineta da promijeni odluku.&nbsp;
U cilju potvrđivanja te informacije, funkcioner PES-a je dostavio i screenshot poruke koja je proslijeđena rukovodstvu stranke, koju objavljujemo, uz ,,zamračenje“ dijela kojim se otkriva identitet.
Upravo zbog ranijih slučajeva nesporazuma u vrhu PES-a, Portal ETV sinoć je objavio da premijer Spajić intenzivno pokušava da nagovori Krvavca na promjenu odluke, napominjući da je šef kabineta premijera i ranije imao dileme i najave povlačenja sa funkcije.&nbsp;
Informacija o namjeri Branka Krvavca da se povuče provjerena je iz dva izvora, jednog iz vrha PES-a, dok je kasnije potvrda stigla iz izvršne vlasti.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbranko-krvavac-podnio-ostavku-u-vladi-i-u-pes-u-spajic-pokusava-da-ga-nagovara-da-je-povuce&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Draško Đuranović

1250x600

1084x550

Spajić ipak ubijedio Krvavca, postoje dokazi o nuđenju ostavke

Povodom navoda koji su se pojavili sinoć u određenim medijima da je šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac podnio ostavku obavještavamo javnost da je riječ o neistinama, saopšteno je jutros iz Kabineta premijera.
Portal ETV objavio je sinoć da je šef kabineta Milojka Spajića podnio ostavku i da je tu informaciju proslijedio i Predsjedništvu Pokreta Evropa sad, ali je molio da, prije objave javnosti, „pripreme teren“.&nbsp;
Poruka je bila relativno kratka i sročena da ne izaziva dalje prepirke ili svađe unutar PES-a.&nbsp;
- Ljudi – ovo neka ostane ovdje, ali da znate, danas sam @MickeyBato predao ostavku. To će se potvrditi na prvoj sjednici. Lični su razlozi. Do tada ćemo vidjeti i medijski da se napravi da to ispadne sve kako treba za PES, jer ne želim da tu dodje do do nekih problema – napisao je Krvavac, kako je Portalu ETV prenio visoki funkcioner Spajićeve stranke.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbranko-krvavac-podnio-ostavku-u-vladi-i-u-pes-u-spajic-pokusava-da-ga-nagovara-da-je-povuce&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Kabineta premijera Spajića, jutros su naveli da imajući u vidu da je vijest objavljena bez prethodne provjere u izvršnoj vlasti, najljubaznije mole medije da vode računa o vjerodostojnosti izvora kako bi spriječili širenje lažnih vijesti i dezinformacija.&nbsp;
- Posebno ukoliko za cilj imaju objektivno i istinito izvještavanje javnosti. Ukazujemo na činjenicu da je šef Kabineta juče, na 67. sjednici Vlade, preuzeo i obavezu predsjedavanja Komisijom za analizu i praćenje ugovora o djelu čiji je zadatak optmizacija i unapređenje efikasnosti u javnoj upravi – zaključuje se u reagovanju Kabineta premijera Spajića.

Kabinet premijera demantovao da je Krvavac podnio ostavku

Šef kabineta predsjednika Vlade Crne Gore i funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) Branko Krvavac podnio je danas premijeru Moilojku Spajiću ostavku, saznaje Portal ETV iz vrha izvršne vlasti.&nbsp; Prema istom izvoru, Krvavac je informaciju o vlastitom povlačenju proslijedio i Predsjedništvu PES-a, ali je molio da, prije objave javnosti, ,,pripreme teren“.&nbsp; Poruka je bila relativno kratka i sročena da ne izaziva dalje prepirke ili svađe unutar PES-a.&nbsp; - Ljudi – ovo neka ostane ovdje, ali da znate, danas sam @MickeyBato predao ostavku. To će se potvrditi na prvoj sjednici. Lični su razlozi. Do tada ćemo vidjeti i medijski da se napravi da to ispadne sve kako treba za PES, jer ne želim da tu dodje do do nekih problema – napisao je Krvavac, kako je Portalu ETV prenio visoki funkcioner Spajićeve stranke.&nbsp; <blockquote>- To što je podnio ostavku ne znači da će i otići. Branko je do sada tri puta podnosio ostavku. Kada Spajić i Vlada neće da igraju kako Branko svira, Branko podnese ostavku koju Milojko ne prihvati.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020623020_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025020623020_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68" data-rendition-name="original" width="1080" height="679" loading="lazy" alt="Krvavac i Spajić"> <figcaption>KOJI SU MOTIVI OSTAVKE: Krvavac i Spajić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Za sada nijesu poznati motivi ovog poteza. Prema jednoj verziji, postoji uzročno posljedična veza između neuspjeha pregovora u Budvi i pritiska na nosioca liste ,,Budva naš grad“ Nikole Jovanovića, koji se odvijao, između ostalog, i preko sveštenika Srpske pravoslavne crkve Mijajla Backovića.&nbsp; Kravavac i Backović su u bliskim rodbinskim odnosima i šefu kabineta predsjednika Vlade teško je pao, kažu iz njegovog okruženja, napad na imovinu Mijajla Backovića i paljenje njegovog luksuznog automobila ,,BMW X6“, između dva kruga pregovora o formiranju vlasti u Budvi.&nbsp; Prema navodima više izvora Portala ETV iz Budve, na Jovanovića su pritiskali iz dva pravca. Osim popa Backovića, na Jovanovića i ljude iz koalicije ,,Budva, naš grad“, značajan pritisak i kroz lične i porodične prijetnje... Kravavac i Backović su u bliskim rodbinskim odnosima i šefu kabineta predsjednika Vlade teško je pao, kažu iz njegovog okruženja, napad na imovinu Mijajla Backovića i paljenje njegovog luksuznog automobila ,,BMW X6“, između dva kruga pregovora o formiranju vlasti u Budvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206220244_22e41e82ab05418e923a4f8978513e0f37fa22e81a80ba612798ccd0d6ee62b0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250206220244_22e41e82ab05418e923a4f8978513e0f37fa22e81a80ba612798ccd0d6ee62b0" data-rendition-name="original" width="496" height="401" loading="lazy" alt="KOLATERALNA ŠTETA: Zapaljeni automobil sveštenika SPC Mijajla Backovića"> <figcaption>KOLATERALNA ŠTETA: Zapaljeni automobil sveštenika SPC Mijajla Backovića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  No, Jovanović je istrajao u odbrani vlastitog stava, a Backović je, nakon paljenja automobila, odlučiio da se povuče, a užu porodicu je iz nekog razloga hitno prebacio u Srbiju. &nbsp; Sve su to, kažu upućeni izvori, bili posredni razlozi da Krvavac odluči da ,,digne sidro“: danas popodne je pismenu ostavku podnio lično na sto premijera Milojka Spajića. - To što je podnio ostavku ne znači da će i otići. Branko je do sada tri puta podnosio ostavku. Kada Spajić i Vlada neće da igraju kako Branko svira, Branko podnese ostavku koju Milojko ne prihvati. Nakon toga se njih dvojica pomire. To se dešavalo tri puta tokom posljednjih dvanaest mjeseci – kaže za portal ETV funkcioner PES-a.&nbsp; Isti izvor kazao je da su se noćas sastali Milojko Spajić i Branko Krvavac i da je premijer tražio da šef kabineta povuče ostavku. No, Kvavac je, ističu ljudi iz Vlade Crne Gore, ostao pri stavu da se ostavka ne povlači.&nbsp;

Branko Krvavac podnio ostavku u Vladi i u PES-u, Milojko Spajić uporno pokušava da ga nagovori da je povuče!

Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović upitala je zašto šef kabineta premijera Milojka Spajića - Branko Krvavc ima obezbjeđenje - ako već Uprava policije govori da nema dovoljno policajaca.
Ona je to pitala u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
- Uprava policije saopštava da nema dovoljno policajaca, a zašto onda ima obezbjedjenje šef kabineta premijera gospodin Krvavac i po kojem osnovu? - navela je Aranitović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKAranitovic%2Fstatus%2F1875118652640608341%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1875118652640608341%7Ctwgr%5Ead14ae978d08547e1312bc0f54e39b9f03a7dd44%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Aranitović: Zašto i po kojem osnovu Krvavac ima obezbjeđenje - ako policija kaže da nema dovoljno službenika?

Iza najave predsjednika države Jakova Milatovića, da će narednih dana javnost obavijestiti o koracima koje će preduzeti “povodom udara na našu nacionalnu bezbjednost”, krije se namjera čelnika koalicije „Za bolju Podgoricu“ da &nbsp;podnesu krivične prijave za zloupotrebu položaja protiv premijera Milojka Spajića i šefa njegovog kabineta Branka Krvavca.&nbsp; Dvojica čelnika Vlade Crne Gore osmislili su i vodili akciju, zakonski vrlo upitnog, imenovanja turističkog radnika Ivice Janovića za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; <h2>OPERACIJA: „SMJENA I IMENOVANJE“</h2> Prema informacijama Portala ETV, tokom posljednjih dvadesetak dana čelnici PES-a sve su se više pribojavali scenarija u kojem bi, postizbornom kombinatorikom vezanom za formiranje vlasti u Podgorici, mogli doći u nezgodnu situaciju: da ako žele vlast u Glavnom gradu, moraju prihvatiti imenovanje Dejana Vukšića za budućeg čelnika ANB-a, kao kompenzaciju za „pristanak“ koalicije „Za bolju Podgoricu“. Zato je smišljena „blic krig“ operacija: izbor novog čelnika Agencije, vršioca dužnosti direktora, što kalkulacije o direktoru ANB-a odgađaju makar na šest mjeseci koliko traje v.d. mandat. Zasluge za izbor novog čelnika ANB-a idu na ime Branka Krvavca – Budvanin Ivica Janović mu je jedan od najbliskijih priajtelja, njih dvojica su se i okumili prije nekoliko godina.&nbsp; Više izvora naše redakcije istaklo je da predsjednik Jakov Milatović nije učestvovao u bilo kakvim pregovorima o mogućem dolasku Dejana Vukšića na čelo ANB-a.&nbsp; Za razliku od njega, savjetnik za bezbjednost Vukšić nije se trudio da odbaci – u razgovorima sa ljudima iz okruženja Andrije Mandića, ali i sa nekim čelnicima BIA koji rade na teritoriji Crne Gore, poput Marka Parezanovića – „da mu nije mrska“ ideja o povratku na poziciju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. Kako su raspolagali tim informacijama, Spajić i Krvavac su morali da reaguju hitro, kako bi obezbijedili kontrolu nad Agencijom za nacionalnu bezbjednost. I, kako pokazuju podaci, u toj žurbi nijesu mnogo marili o zakonitosti izbora vršioca dužnosti direktora ANB-a...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216021248_c5dc9d13e0719021f945a3922f9e791edf589a3e05811c98fdad69736836642b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216021248_c5dc9d13e0719021f945a3922f9e791edf589a3e05811c98fdad69736836642b" data-rendition-name="original" width="721" height="480" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore "> <figcaption>TAJNI SUSRET U JAVNOJ INSTITUCIJI: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MILIĆEVA OSTAVKA I JANOVIĆEVA „INAUGURACIJA“</h2> Iz nekog jako bitnog, a za sada nepoznatog razloga, bilo je od izuzetne važnosti da sve bude okončano najkasnije do kraja protekle sedmice.&nbsp; Zato je u četvrtak 12. decembra, dok je ručao sa kolegama iz obavještajnog sektora koji rade pri ambasadama zapadnih država, Boris Bato Milić dobio telefonski poziv koji nije mogao da odbije – od premijera Milojka Spajića. Prekinuo je ručak, izvinio se zapadnim kolegama, i hitro pošao na razgovor u zgradu Vlade Crne Gore.&nbsp; Negdje oko 16 sati Spajić je mirno, ali odlučno, saopštio Miliću da više neće biti prvi čovjek Agencije za nacionalnu bezbjednost, iako mu je do kraja mandata ostalo čak tri i po godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216021248_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216021248_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5" data-rendition-name="original" width="1156" height="748" loading="lazy" alt="Boris Milić"> <figcaption>OSTAVKA JE REZULTAT DOGOVORA: Boris Milić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Premijer je objasnio Miliću da postoji dvostruka politička motivacija za radikalan rez na čelu Agencije: opasnost Vukšićevog povratka, ali i potreba PES-a da pojača vlastiti rejting, postavljanjem partijski lojalnog čovjeka u sam vrh krovne bezbjednosne organizacije kao što je ANB. &nbsp; Nekoliko sati nakon razgovora Spajića i Milića u zgradi u Karađorđevoj 2, kada se već duboko zašlo u decembarsku noć, mediji su obaviješteni o „svojevoljnoj“ ostavci direktora ANB-a, a saopštenjem Vlade Crne Gore u javnost je plasirana vijest da je za vršioca dužnosti imenovan Ivica Janović, Budvanin, nekadašnji stanovnik Tivta.&nbsp; <h2>PROVJERA IVICE JANOVIĆA: „ZAKON NIJE SVETO PISMO“</h2> Kada je sredinom oktobra Branko Krvavac zatražio da ljudi iz ANB-a u Kotoru obave bezbjednosne provjere za njegovog bliskog prijatelja i kuma Ivicu Janovića, niko iz vrha Agencije za nacionalnu bezbjednost nije mogao da nasluti &nbsp;da će čovjek bez dana iskustva u bezbjednosnom sektoru biti, četrdesetak dana kasnije, postavljen za prvog čovjeka Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216021252_afdd892f8733def534783ebbc95ed579e95d5da29ac31225607bb427438778a1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241216021252_afdd892f8733def534783ebbc95ed579e95d5da29ac31225607bb427438778a1" data-rendition-name="original" width="1274" height="1027" loading="lazy" alt="Ivica Janović"> <figcaption>MNOGO TAJNI: Ivica Janović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <blockquote>Prema informacijama Portala ETV, Janović nema VII 1 stepen visokog obrazovanja, već diplomu trogodišnje Više pomorske škole u Kotoru. Istovremeno, Janović ne zadovoljava ni druge zakonom propisane kriterijume - nema položen državni ispit, niti je radio pet godina u bezbjednosnom sektoru. Istovremeno, nema jedan dan radnog staža u državnoj upravi!</blockquote> Tada je Krvavac od Milića tražio da se sprovede hitna bezbjednosna provjera za Janovića radi raspoređivanja na - funkciju savjetnika direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Ispostavilo se da Janoviću nije namijenjen taj položaj. Ili da tada još nije bilo ideje da će zasjesti u fotelju direktora ANB-a.&nbsp; Kako god, sve se brzo odvijalo: dan nakon „svojevoljne“ ostavke, u prostorijama ANB-a u Bulevaru revolucije obavljena je u petak 13. decembra primopredaja dužnosi između Milića i Janovića.&nbsp; Dan kasnije, u subotu 14. decembra, Janović je održao prvi kolegijum ANB-a, na kojem je trebalo da se smisle odgovori na neugodna pitanja koja bi mogla da budu postavljena nakon parlamentarne kontrole koja je planirana za danas. &nbsp; A pitanja, onih neprijatnih, može biti sijaset. Jer, ostalo je nejasno kako je Janović prošao bezbjednosnu provjeru za rad u Agenciji za nacionalnu bezbjednost kada je, prostim pregledom javno dostupnih podataka, jasno da je suvlasnik kompanije „Gvardija“, zajedno sa Matom Boškovićem, čovjekom koji se vodi kao bezbjednosno intersantno lice (BIL) koji se sumnjiči da je pripadnik škaljarskog klana i koji je svojevremeno, 2017. godine, u policijskoj akciji „Boka“ temeljno pretresan kao potencijalni član škaljarskog klana.&nbsp; Ključni problem za premijera Spajića i šefa njegovog kabineta Krvavca, nakon imenovanja Ivice Janovića za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, biće obrazlaganje zakonitosti imenovanja. Prema informacijama Portala ETV, Janović nema VII 1 stepen visokog obrazovanja već diplomu trogodišnje Više pomorske škole u Kotoru, što nije dovoljan uslov po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima da obavlja funkciju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Istovremeno, Janović ne zadovoljava ni druge zakonom propisane kriterijume - nema položen državni ispit, niti je radio pet godina u bezbjednosnom sektoru. Istovremeno, Janović nema jedan dan radnog staža u državnoj upravi!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216021256_cc3749a5db79719d066857f024cea7ba9c8d861d6e016ace51b342ffac0c4d10.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241216021256_cc3749a5db79719d066857f024cea7ba9c8d861d6e016ace51b342ffac0c4d10" data-rendition-name="original" width="1024" height="689" loading="lazy" alt="Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>NA METI POLITIČARA ŽELJNIH MOĆI: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Uz sve to, prema izvorima Portala ETV, Janović je donedavno imao dva državljanstva, crnogorsko i hrvatsko, kojeg se odrekao kada mu je Krvavac obećao novi posao u ANB-u.&nbsp; Svi ti elementi ukazuju na nezakonitost imenovanja Ivice Janovića na mjesto vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, ali i da će Spajić i Krvavac morati – u slučaju prijave – da pronađu pravno valjana obrazloženja.&nbsp; Koje nije lako pronaći, pa se zato i ponovo postavlja pitanje: osim učvršćivanja veze sa Demokratama Alekse Bečića, zašto su, sa kojim motivima, ili po čijem nalogu, odradili akciju promocije Janovića, koja im može nanijeti mnogo političke štete, otvoriti istragu o zloupotrebi službenog položaja, ali i oslabiti pozicije kod zapadnih partnera Crne Gore.&nbsp; Pitanje je i kakve će biti reakcije ljudi iz vrha PES. Zato su se u subotu u jednom restoranu u „Siti kvartu“ sastali na ručku Milojko Spajić, njegov ujak Sreten Kankaraš i poslanik PES-a Miodrag Mišo Laković. Očito da su Spajić i njegova ekipa prinuđeni da pokušaju na različite načine &nbsp;da naprave „kontrolu štete“. Djeluje da je objava „transfera“ Zorana Brđanina sa pozicije direktora Uprave policije na savjetničko mjesto u vrhu Agencije za nacionalnu bezbjednost jedan od tih pokušaja.&nbsp; Samo, nije poznato – hoće li to zaista biti od pomoći?&nbsp;

Spajiću i Krvavcu prijete krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja zbog imenovanja Janovića na poziciju čelnika ANB-a

Aktuelni direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boris Bato Milić više neće biti prvi čovjek ANB-a, a na njegovo mjesto bi, prema informacijama Portala ETV, Vlada Milojka Spajića trebalo da postavi Ivicu Janovića, kuma Branka Krvavca, šefa kabineta premijera.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241212231220_1526ff2c3a0bf241a8e889638db76baccee0691035d34467804af22fcec0f275.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241212231220_1526ff2c3a0bf241a8e889638db76baccee0691035d34467804af22fcec0f275" data-rendition-name="original" width="1274" height="1600" loading="lazy" alt="Ivica Janović"> <figcaption>VEZE SA KRVAVCEM KAO PREPORUKA: Ivica Janović, vršilac dužnosti direktora ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako su našoj redakciji kazala dva izvora iz vrha Vlade, premijer Spajić je danas obavio razgovor sa Milićem i obavijestio ga o kadrovskoj kombinatorici i kandidatu Janoviću.&nbsp; Iako je suštinski smijenjen, Milić je tokom večeri podnio ostavku kako se ne bi stvarala afera, a Spajić mu je obećao da će dobiti ,,fino namještenje" unutar ANB-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241212231240_beeff699b5b684133b778ecbed76ab2ba30c366a4ce24d68233d52da7a85930e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241212231240_beeff699b5b684133b778ecbed76ab2ba30c366a4ce24d68233d52da7a85930e" data-rendition-name="original" width="863" height="726" loading="lazy" alt="Tekst ostavke Borisa Milića"> <figcaption>,,DOBROVOLJNI" ODLAZAK: Tekst ostavke Borisa Milića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Za Miličevog nasljednika određen je Ivica Janović, inače brat od strica Tonćija Janovića, poslanika i funkcionera Pokreta Evropa sad.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, Ivica Janović nije do sada bio, makar zvanično, involviran u bezbjednosni sektor već se bavi turizmom i drži apartmane ,,L Palace“ u Budvi i vlasnik kompanije ,,La Botega company".&nbsp; Njegova supruga Zvezdana Janović je član UO Morsko dobro.&nbsp; -Za funkciju čelnika ANB preporučilo ga je prijateljstvo sa Brankom Krvavcem – kaže izvor naše redakcije.&nbsp; Prema Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, član 25, direktora ANB-a imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade. Potom prijedlog za imenovanje direktora Agencije, Vlada dostavlja Skupštini Crne Gore radi davanja mišljenja.&nbsp; Direktor se imenuje na period od pet godina i može biti ponovo imenovan, a ne smije biti član političke stranke ni politički djelovati. &nbsp; Milić je 8. oktobra 2022. postavljen za vršioca dužnosti (v.d.) šefa ANB, a potom je u maju 2023. godine dobio pun mandat na čelu tajne službe. Izvori iz ANB-a kazali su Portalu ETRV da je već večeras počelo ,,veliko spremanje dokumentacije“ u zgradi Agencije, što znači da je Milić prihvatio ponudu da bude premješten. Prema raspoloživim informacijama, Milić je i želio da napusti mjesto prvog čovjeka ANB-a, da ne bi snosio odgovornost za brojne propuste koji su se dešavali, a prevashodno za potpuno prepuštanje ANB-a agenturi srpske BIA.&nbsp; U slučaju prestanka funkcije direktoru ANB-a prije isteka vremena na koje je imenovan, Vlada može imenovati vršioca dužnosti najduže na period od šest mjeseci. &nbsp;

Milić smijenjen iako je formalno podnio ostavku, na njegovo mjesto dolazi Ivica Janović, prijatelj Branka Krvavca

Šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Glavnog grada Andrija Klikovac kaže da je šef kabineta premijera Branko Krvavac, koji je član predsjedništva PES-a, pisao zakon o RTCG i unaprijed znao koga će Savjet RTCG naimenovati te definisao kriterijume u zakonu shodno kandidatu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1864794109384232974%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1864794109384232974%7Ctwgr%5Ea01308abe2e1f76edcdcbfc454fca10931caff69%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ne želi Krvavac samo obezbjedjenje i blinkere na automobilu već i partijsku kontrolu RTCG-a. Evropski - napisao je Klikovac u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).

Klikovac: Krvavac želi partijsku kontrolu RTCG-a

Kad pravimo naslove, članke, analize i javne nastupe - nemojte da govorimo državi fali ovo ili ono - državi ne fali ništa ako imate tekući suficit - poručio je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije na kojoj Vlada predstavlja budžet za 2025. godinu.
Rekao je da se sjeća slične interakcije sa predstavnicima medija 2021. godine kada smo, kaže, bili u drugačijoj situaciji.&nbsp;
- Imali smo 105 odsto dug po BDP - oko 4 i po milijarde. Koliko i danas. Nominalni dug je isti kao prije tri i po godine. Tada smo imali prosječne zarade od 500 i nešto eura. Jednom sam spomenuo da će prosječna zarada do 2025. godine biti 1000 eura. Niko to ni u tekstu nije spomenuo jer niko nije vjerovao u to. Do te mjere nije vjerovato da nije smatrao za shodno da pomene u tekstu. Ne krivim predstavnike medija zbog toga. Vjerovatno niko nije vjerovao da ćemo 2025. imati prosječnu zaradu 1.000 eura. Nikoga ne krivim uopšte što u to nije vjerovao. U međuvremenu kako smo postigli tu prosječnu zaradu? Jesmo li povećali deficit i zlatno pravilo - tekući deficit? Možemo li malo da se fokusiramo svi na tekući deficit? To je jedan koncept koji bih volio da svi obrate pažnju - naveo je on.
To je, ističe, onaj deficit kada od svih prihoda oduzmete tekuće rashode - plate, penzije... koji, kako je istakao, ne uključuju kapitalne investiicije.
- I taj tekući balans je to štp svi treba da prate u finansijama jedne države. Mi smo samo dva puta imali tekući suficit iznad nule. To se dešavalo kada smo podigli opštu stou PDV-a. Imali smo suficit tekućeg budžeta samo dva puta. Zamislite razliku filozofije javnih finansija kada posljednje četiri godine imamo tekući suficit. Nijedna reforma za vrijeme 43. Vlade nije napravljena. To znači da njihov suštinski rezultat od decembra 2020. godine kada se napravio rez sa nepravilnim radom u finansijama - više nema onoga što se dešavalo od 2011. do 2020. godine. Tada smo zatekli sprženu zemlju. Plate duplo manje od Hrvatske, a sad su manje 25 odsto. To je veliki napredak za tri godine. Mislim da je to sve jednostavno rečeno činjenicom da je tekući deficit potpuno pod kontrolom - poručio je Spajić.
Kazao je da će odgovoriti analitičarima lično.
- Ko god bude kao analitičar pomenuo da državi nešto fali, lično ću da se javim i da pitam što fali i gdje je bio kad je tekući deficit bio dubok kao Kanjon Tare. Sa 105 odsto duga po BDP-u stigli smo do današnjih 62 odsto bruto duga po BDP. Mi sada ispunjavamo kriterijume. U teoriji Crna Gora može da postane članica eurozone prvog dana po ulasku u Evropsku uniju zbog nove filozofije razmišljanja i revolucije u razmišljanjima u javnim finansijama koja se desila 2020. godine - naveo je Spajić.
Dug po BDP-u je, poručuje, ispod 60 odsto.
- Deficit je ispod tri odsto, od prvog januara imaćemo SEP-u. Mi čekamo političku odluku da budemo članica eurozone, da neko iz Centralne banke kaže da Crna Gora treba da bude članica eurozone. Suštinske uslove ispunjavamo - istakao je Spajić.
Tekući suficit je, kaže, najbitnija stvar za jednu državu.
- Naročito koja nema monternu politiku. Kada nemate svoju valutu, fiskalna politika postaje sve. Šta smo mi uradili sa tom fiskalnom politikom? BDP je porastao sa četiri i nešto milijardi eura, koliko smo zatekli u januaru 2021. On će se skoro pa duplirati sljedeće godine. Tada možemo da očekujemo skoro osam milijardi BDP-a za malu Crnu Goru. Broj stanovnika nije porastao. Kako se duplirao BDP? Realnim rastom. Ako isključimo inflaciju, prosječan realni rast je bio preko šest i po odsto - rekao je premijer.
<h2>Deficit 2020.</h2>
Deficit smo 2020. godine imali, navodi, 10.2 odsto.
- Masnih, užasnih 10.2 odsto.. Zamislite dvocifreni deficit. Pritisak mi skoči. To je nešto što nijedna država ne smije da ima. To je isto kao da vas neko sačeka iza ugla i isprebija. Tako treba da se osjećate kad imate dvocifreni deficit - ocijenio je Spajić.
Nema, kaže, izvođača koji tada nije pretplaćen.
- Ništa nije pomoglo da se zaustavi pad od 15.2 odsto. To je ono što nas je sačekalo. Jesmo li se žalili tada i lamentirali nad sudbinom? Svi su očekivali da ćemo smanjiti plate i penzije a nijesmo. To su svi čekali. Imali su svi durbin i čekali da nam se smanje plate i penzije. Uključujući i MMF čuveni koji je oštrio sablju i dao nam sjajnu ideju kako linearno da pokidamo penzije i plate. To moja baba može da sprovede jednu fiskalnu politiku. Petlja i znanje se pokazuje kada ne smanjite plate i penzije, a smanjite neproduktivnu potrošnju za preko 200 miliona eura. Ostvarili smo rast plata i penzija koji se nije desio u istoriji Crne Gore - naveo je Spajić.
To je, kaže, samo početak.
- Mora da se promijeni svijest svih nas da bi brže napredovali. Ovo je brzina kojom je realno napredovati - poručio je premijer.
<h2>Povećanje od preko 100 miliona eura</h2>
Ove godine će, ističe, budžet da ima povećanje od preko 100 miliona eura.
- Uprkos tome što smo smanjili doprinose, povećanje prihoda za preko 100 miliona eura - iako smo smanjili doprinose. Imaćemo tekući suficit. Čitav deficit koji će Crna Gora da plaća će biti isključivo za kapitalni budžet. Čak će i jedan dio kapitalnog budžeta da se plaća iz tekućih prihoda. Najbolja stvar koja se desila ove godine je što je od skoro 500 miliona vraćenih starih dugova od prije 2020. godine - čak 250 miliona je vraćeno iz tekućih prihoda. To se nikada nije desilo. Ne iz novog zaduživanja - naveo je on.
Saldo, podvlači on, nije nula - prvi put.
- Saldo je plus 250 miliona eura jer smo iz tekućih prihoda vratili 250 miliona eura kredita. Nema više saldo je nula. Ne dozvoljavamo saldo nulu. Nama ne treba saldo nula, nama treba agresivan, veliki rast, veće plate, penzije, kapitalne investicije, autoputeve - kazao je Spajić.
Nominalni dug, smatra on, ne treba da se smanjuje.
- Sve države u Evropi imaju značajno veće dugove nego u vremenu prije korone. Vrlo je malo onih koji su održali dug po BDP-u na stabilnom nivou. A niko nije smanjio dug po BDP-u tako značajno kao mi. Bruto je sa 105 odsto na 62 smanjen, a neto sa 80 i nešto na 50 i nešto - dodao je Spajić.
On je poručio da je htio da svi obrate pažnju na koncept tekućeg suficita.
- Na koji Crna Gora treba da se navikne, kao i na koncept da saldo nije nula - zaključio je Spajić.
<h2>Velje brdo minimalno opterećenje budžeta</h2>
Državni budžet, kaže, žele da minimalno opterete budžet projektom Velje brdo.
Velje brdo je, kaže, već u kapitalnom budžetu.
- Za oko 10 miliona eura koji predviđa pristupne puteve, infrastrukturu koja je potrebna sa državnog niova za prvu fazu radova i stanova iz projekta Velje brdo - dodao je Spajić.
Cifre koje se tiču puta Mataševo - Andrijevica se tiču, kaže Spajić, ERBD.
- Oni su raspisali tender, razgovaraju sa ponuđačima i daće procjene - dodao je Spajić.
<h1>Vuković: Građani će moći da uzmu učešće u retail obveznicama</h1>
Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da će građani moći da uzmu učešće u retail obveznicama.
Krenuće, kaže, sa limitom do 50 miliona.
- To su dodatni izvori kako će se praviti rezerva za narednu godinu. Mi smo vrlo konzervativno postavili prag da u narednu godinu uđemo sa depozitima od 250 miliona. Zato izraz nedostajuća sredstva su postavljena u odnosu na formiranje samog budžeta - da dospijeva 820 miliona obveznica i da imamo kapitalni budžet za 280 miliona. To treba obezbijediti kroz finansiranje i to ne ulazi u tekuću potrošnju. Od milijardu i 140, kada oduzmete konzervativni pristup depozita koji će biti, do 900 smo stavili kao mogućnost - naveo je Vuković.
Odluka o zaduženju, kaže, nije za finansiranje dugova iz prethodnog perioda.&nbsp;
- Nego su to projekti koji su definisani za razvoj naše države: kao što je bolnica, autoput... - dodao je on.
Ove godine su definisali ugovorom na nivou od 80 miliona.
- Ali oni nijesu ušli u dug jer nije počelo povlačenje sredstava. Kad bude prva tranša on se definiše u sami dug. To je ostavljeno, ne kao zaduživanje, da ne bude negdje akcenat da je to zaduživanje za potrebe finansiranja budžeta. To je kroz odluku definisano tačno za koji projekat se što odnosi - naveo je on.
Osnovne poruke samog budžeta jesu, rekao je, kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog ekonomskog rasta od 4.8 u 2025. godini, ograničavanje inflantornih pritisaka kroz smanjenje stope inflacije sa projektovanih prosječno 2.9 procenata u periodu 2025-2026 godine...
<h2>Pokretači ekonomskog rasta</h2>
On je naveo koji su glavni pokretači ekonomskog rasta.
- Lična potrošnja domaćinstva, započinjanje novog investicionog ciklusa koji će biti stimulisan unaprjeđenjem biznis ambijenta kroz regulatorne reforme i smanjenjem sive ekonomije, nastavak povoljnih trendova u turizmu, sprovođenje strukturnih reformi, inveziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova i sprovđenje plana rasta Zapadnog Balkana - rekao je Vuković.
Započinjanjem novog investicionog ciklusa podržaće se, kaže, prospekti ekonomskog rasta kroz realizaciju značajnih investicija.
- Posebno u sektoru turizma, energetike, putne i komunalne infrastrukture, sektora komunikacije i IT uz nastavak izgradnje autoputa Bar - Boljare, zadržavanje deficita budžeta na 3.3 procenta BDP-a prosječno u naredne tri godine, nivo javnog duga na nivou od 61 procenat u periodu potrebe vraćanja starih dugova u iznosu od 2.1 milijarde u narednom trogodišnjem periodu, ostvarenje suficita tekuće potrošnje u periodu 2025-2027, nivo zaduživanja 2025-2027 isključivo za finansiranje kapitalnih projekata i kroz kapitalno izdvajanje u naredne tri godine biće uloženo milijardu i 42 miliona eura - što će značajan dio reformi i investicija biti podržan kroz plan rasta za Zapadni Balkan i ostale inicijative koje Crnoj Gori stoje na raspolaganju kao kandidatu za članicu EU - naveo je Vuković.
On je pomenuo i nastavak druge dionice Bar - Boljare, nastavak ulaganja u javno zdravstvo, kao i stvaranje fiskalnog prostora.
- Kada govorimo o makroekonomskim trendovima, osnovni scenario ukazuje na prosječan godišnji realni rast crnogorske ekonomije u srednjem roku u 3.7 - tj 3.8 2024, 4.8 2025 i 3.2 i 3.1 u 2026. i 2027. godini - dodao je Vuković.
Izvorni prihodi budžeta u 2025. godini planirani su, kaže, u iznosu od dvije milijarde 886.1 milion - ili 36.2 procenta prosječnog BDP-a.
<h1>Milović: Možemo biti zadovoljni kretanjem inflacije</h1>
Savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović kazala je da Crna Gora može biti zadovoljna kretanjem inflacije.
- Imamo dva mjeseca za redom pad cijena hrane, pri čemu je mjesečna inflacija iznosila nula odsto. Mi smo projektovali inflaciju na 3.8 odsto što je gotovo na nivou koju je projektovala Evropska komisija. U prethodnim godinama smo imali situacije da smo nadmašili njihova očekivanja - navela je ona na konferenciji Vlade na kojoj se predstavlja budžet za 2025. godinu.
Inflantorni pritisci su, ističe ona, posustali.
- Tome svjedoči godišnja inflacija od 1.2 odsto. Crna Gora ima godišnju inflaciju u oktobru ima nižu nego u eurozoni. Srbija je imala 4.3 posto, Rumunija 4.8 odsto, Poljska 4.2 odsto, Belgija 4.3 podsto.. Kada je u pitanju inflacija možemo biti zadovoljni sa tim kretanjem - poručila je Milović.
Podsjećamo, Vlada je na sjednici u petak usvojila Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu i odluku o zaduživanju, uz predviđeni suficit tekuće budžetske potrošnje.&nbsp;
To znači, kako su ranije pojasnili u Ministarstvu finansija, da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje kapitalnih projekat.
Iz tog Vladinog resora su kazali da se tim ispunjava „zlatno pravilo“ budžeta da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda.
Kako su ranije rekli iz Ministarstva finansija, izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,88 mililijardi eura i u odnosu na planirane za ovu godinu veći su za 102 miliona eura ili 3,7 odsto, i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje planirano u sklopu reforme smanjenja poreskog opterećenja na zarade.
Iz Ministarstva su naveli da su rashodi budžeta planirani u iznosu od 3,16 milijardi eura.

Anja Ivanović

Spajić: Saldo nije nula nego plus 250 miliona, ispunjavamo suštinske uslove da budemo članica eurozone

Implementacijom programa ES2 i limitiranjem cijena u trgovinama stvorili smo pretpostavke da građani imaju na raspolaganju veće plate i penzije i niže cijene, čime se unapređuje njihova kupovna moć a čemu već svjedočimo kroz niže cijene preko 1.000 artikala u marketima, poručio je član Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Branko Krvavac povodom jučerašnjeg usvajanja set reformskih zakona.
Skupština Crne Gore usvojila je set reformskih zakona čime su se stvorili uslovi za implemantaciju programa “Evropa Sad 2” od 1. oktobra.&nbsp;
- Program omogućava veće zarade za sve zaposlene u Crnoj Gori, od čega najveći rast ostvaruju zaposleni sa minimalnom zaradom kojih ima najviše u strukturi zaposlenih u Crnoj Gori i to posebno u privatnom sektoru - naveo je Krvavac u saopštenju za medije.
Time se, kako je rekao, ne samo unapređuje njihov standard kroz veće zarade već i buduća penzija kroz veću penzionu osnovu i to, ističe, posebno onih zaposlenih koji su bili primorani da kod pojedinih neodgovornih poslodavaca dio zarade primaju “na ruke”.
- Zato je ovaj program važan ne samo sa aspekta većih radničkih prava već i sa aspekta borbe protiv “sive ekonomije” i nelojalne konkurencije. Zahvaljujući ovoj reformi koja dovodi do značajno veće prosječne zarade obezbijediće se i osjetno veće penzije za penzionere kroz redovno uskladjivanje penzija tri puta godišnje i punu stabilnost Fonda PIO - istakao je Krvavac.
Prema njegovim riječima, sve reforme usmjerene su na povećanje životnog standarda građana na način koji je održiv za poslodavca i koji, kako tvrdi, unapređuje poslovni ambijent, konkurentnost privrede i otvaranje novih radnih mjesta.
- Implementacijom programa ES2 i limitiranjem cijena u trgovinama stvorili smo pretpostavke da građani imaju na raspolaganju veće plate i penzije i niže cijene, čime se unapređuje njihova kupovna moć a čemu već svjedočimo kroz niže cijene preko 1.000 artikala u marketima. Umjesto dnevne politike, neka naša politička utakmica bude zasnovana na programima kojima se unapređuje životni standard i jača naša ekonomija kako bi Crna Gora 2028. bila članica EU što je cilj svih nas. Rezultati govore - zaključio je Krvavac.

Krvavac: Građanima na raspolaganju veća primanja i niže cijene

Centar za ženska prava pozdravlja presudu Apelacionog suda Crne Gore, koji je preinačio presudu Višeg suda i Daliboru Nikoliću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 40 godina za teško ubistvo Zimrite Nerde, saopšteno je iz ove organizacije.
Ipak, kako dodaju, neophodno je nastaviti rad na unapređenju sistema koji će osigurati adekvatnu prevenciju nasilja i zaštitu svih žrtava, bez obzira na njihovu etničku i socijalnu pripadnost, naročito Romkinja koje predstavljaju najranjiviju društvenu grupu.
Iz Centra podsjećaju da je prvostepeni, Viši sud, Nikolića prvobitno osudio na 12 godina zatvora za nasilje u porodici, zbog čega je Centar za ženska prava organizovao više protesta, ukazujući na neadekvatnu kaznu za izuzetnu surovost koju je Nikolić ispoljio prema svojoj trudnoj supruzi, u prisustvu njihove maloljetne djece.&nbsp;
- Ova, u poslednjih mjesec dana treća po redu presuda za femicid kojom se izriče najduža zakonom propisana kazna zatvora, predstavlja značajan korak ka pravdi za žrtve porodičnog nasilja i šalje jasnu poruku da takvi zločini neće biti tolerisani. Ona je važan korak ka unaprjedjenju sudske prakse koju godinama unazad karakteriše blaga kaznena politika u slučajevima rodno zasnovanog nasilja - navodi se u saopštenju.
Ističu da pozdravljaju posvećenost pravdi koju je Više državno tužilaštvo pokazalo u ovom predmetu.&nbsp;
- Posebno ističemo važnost pružanja podrške djeci preminule Zimrite Nerde, koja su ostala bez majke, na čije ranije prijave nadležne institucije nisu adekvatno reagovale. Smatramo da je država Crna Gora dužna da ih obešteti i omogući im odgovarajuće uslove za život i obrazovanje - kazali su oni.
Naglašavaju da će Centar za ženska prava nastaviti da se zalaže za pristup pravdi, da prati slučajeve nasilja nad ženama i obezbjeduje besplatno pravno zastupanje žrtvama i porodicama žrtava femicida.
- Kao što smo činili u ovom slučaju i u predmetu u kojem je Ilir Djokaj osudjen na 40 godina za teško ubistvo devetnaestogodišnje Šejle Bakije. Izražavamo duboko saosjećanje sa njihovim najbližim i tražimo efikasnu primjenu zaštitnih mjera kako bi se sačuvali životi i zdravlje svih koji su izloženi nasilju u porodici- zaključuju u saopštenju.

Centar za ženska prava: Presuda za ubistvo Nerde značajan korak ka pravdi za žrtve nasilja, neophodno nastaviti u tom pravcu

Vrijeme je da se zaustavi praksa nepotizma i partijskog zapošljavanja u našoj opštini koju je dosadašnja vlast usavršila, poručila je Tanja Vujičić, kandidatkinja na listi „Evropski savez – Najbolje što možeš – (SD, SDP, LP i građani)”.
- Ovakve prakse moraju prestati, a mi ćemo se čvrsto boriti protiv njih. Naša opština treba da funcioniše na principima jednakih šansi za sve, vrednovanjem znanja, iskustva i predanog rada, a ne ličnih, partijskih i drugih veza - rekla je Vujičić.
Prema njenim riječima Evropski savez zalagaće se da svi građani imaju jednake mogućnosti da se zaposle, da bi konačno šansu mogli da dobiju oni koji kvalitetom i posvećenošću zaslužuju jer mogu da doprinesu razvoju Herceg Novog.
- Pružićemo priliku mladima, ali i svima koji svojim radom mogu i žele da Herceg Novi učine opštinom koja cijeni znanje i kvalitet - rekla je Vujičić.
Ona je istakla da će Evropski savez pokrenuti niz korake u cilju rješavanju nepotizma. Između ostalog, jačanjem i spječavanju transparentnosti.
- Konkursi će biti otvoreni, transparentni, kao i objave rezultata. Formiraćemo nezavisne komisije koje će ocjenjivati kandidate bez političkog i partijskog uticaja. Omogućićemo lakši pristup informacijama i zapošljavanju - kazala je Vujičić.
Ona je pozvala građanke i građane Herceg Novog da glasaju za broj 1 i na taj način podrže Evropski savez.
- Evropski savez ima namjeru da ugasi nepotizam u opštini Herceg Novi i tu ćemo namjeru sa zadovoljstvom sprovesti u djelo - zaključila je Vujičić.

Vujičić: Vrijeme je da se zaustavi nepotizam i partijsko zapošljavanje u Herceg Novom

Predavanje kulturološkinje Nele Savković-Vukčević pod nazivom „Jezik iznad moći zla – 120 godina od rođenja Mirka Banjevića“ biće održano u četvrtak, 3. aprila u 18.30 sati u Multimedijalnoj sali Tehnopolisa u Nikšiću (Radoja Dakića bb). Predavanje organizuje Matica crnogorska Ogranak Nikšić.
Čuveni jugoslovenski i crnogorski revolucionar i književnik, novinar i urednik, Mirko Banjević je ostavio za sobom bogat opus. Njegove „Pobune uma“ smatraju se jednom od najboljih pjesničkih zbirki objavljenih u prošlom vijeku u Crnoj Gori, a praćena je knjigama „Zemlja na kamenu“, „Sutjeska“, „Bezdani“ i drugim. Njegov poetski izraz karakterišu bogata deskripcija, ekspresivnost, narativnost i duboka meditativnost. Savković-Vukčević će se baviti pjesmama koje potvrđuju postojanje Crne Gore kroz crnogorski jezik u vrijeme kada je bijeli teror zatirao svaki oblik autohtonog života.
Nela Savković-Vukčević diplomirala je na Univerzitetu Crne Gore, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, a magistrirala na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Trenutno je doktorandica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Bila je poslanica u crnogorskoj Skupštini. Radila je kao direktorka Gradskog pozorišta, sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, novinarka i urednica u Televiziji Crne Gore. Više godina je izvodila nastavu na predmetu Retorika na Univerzitetu Crne Gore i Univerzitetu Donja Gorica. Usavršavala se u Velikoj Britaniji i SAD-u. Članica je Matice crnogorske i Crnogorskog PEN centra.

„Jezik iznad moći zla" – 120 godina od rođenja Mirka Banjevića

Pokazujući nevjerovatnu odlučnost, demokratski senator iz Nju Džersija Kori Buker proveo je duže od 25 sati za govornicom Senata i održao maratonski govoro koji je trajao cijelu noć u ponedjljeak i ušao u utorak veče, čime je postavio istorijski rekord kako bi pokazao otpor demokrata protiv poteza predsjednika Donalda Trampa.
Buker je izašao za govornicu Senata u ponedjeljak veče, rekavši da će ostati tamo dokle god bude „fizički sposoban“. Tek 25 sati i 5 minuta kasnije, 55-godišnji senator, bivši hvatač u američkom fudbalu, završio je govor i šepajući napustio pozornicu. Time je postavio rekord za najduži neprekidni govor u istoriji Senata. Bukeru su pomagale kolege demokrate koje su mu omogućile pauze tako što su mu postavljale pitanja.
Bio je to izvanredan pokazatelj izdržljivosti dok demokrate pokušavaju da pokažu svojim frustriranim pristalicama da čine sve što mogu da se suprotstave Trampovoj agendi. Ipak, Buker je takođe pružio istorijski trenutak utjehe stranci koja traži put naprijed: stojeći na podu Senata više od dana i noći i odbijajući da ode, oborio je rekord star 68 godina, koji je postavio tadašnji senator Strom Turmond iz Južne Karoline, segregacionista i južnjački demokrata, kako bi opstruirao donošenje Zakona o građanskim pravima 1957. godine.
- Ja sam ovdje uprkos njegovom govoru - rekao je Buker, koji je otvoreno govorio o svojim korijenima potomka i robova i robovlasnika. Dodao je: „Ja sam ovdje jer, koliko god on bio moćan, narod je moćniji“.
Lider demokrata u Predstavničkom domu, Hakim Džefris, prvi crni lider stranke u Kongresu, ušao je u Senat u utorak popodne da posmatra Bukera. Nazvao je to „nevjerovatno moćnim trenutkom“ jer je Buker oborio rekord segregacioniste i „bori se za očuvanje američkog načina života i naše demokratije“.
Ipak, Buker je svoj govor usmjerio na poziv svojoj stranci da pronađe odlučnost.
- Svi moramo pogledati u ogledalo i reći: ‘Bićemo bolji’. Ovo nisu normalna vremena u našoj naciji. I ne treba ih tretirati kao takva u Senatu Sjedinjenih Država. Prijetnje američkom narodu i američkoj demokratiji su ozbiljne i hitne, i svi moramo učiniti više da im se suprotstavimo - &nbsp;rekao je Buker na početku govora u ponedjeljak veče.
<h2>Buker upozorava na nadolazeću ustavnu krizu</h2>
Prebacujući težinu s noge na nogu, a zatim se oslanjajući na govornicu, Buker je satima govorio protiv rezova u kancelariji socijalnog osiguranja koje sprovodi Trampov savjetnik Ilon Mask u okviru Odjeljenja za efikasnost vlade (DOGE). Nabrojao je posljedice Trampovih ranih odluka i govorio o zabrinutosti da bi mogla uslijediti širi rezovi u mreži socijalnog staranja, iako republikanski zakonodavci tvrde da program neće biti diran.
Buker je takođe čitao ono za što je tvrdio da su pisma njegovih birača. Jedan o dnjih je izrazio zabrinutost zbog govora republikanskog predsjednika o aneksiji Grenlanda i Kanade i „nadolazećoj ustavnoj krizi“.
Tokom čitavog utorka, Buker je dobijao pomoć od demokratskih kolega, koji su mu postavljali pitanja kako bi mu omogućili kratke pauze. Buker je ustupao vrijeme za pitanja, ali je naglašavao da neće odustati od govornice. Čitao je tu izjavu s papira kako ne bi slučajno prekinuo govor. Ostao je na nogama kako bi poštovao pravila Senata.
- Tvoja snaga, tvoja istrajnost, tvoja jasnoća su jednostavno nevjerovatni i cijela Amerika obraća pažnju na ono što govoriš.. Cijela Amerika treba da zna za mnoge probleme, katastrofalne poteze ove administracije - rekao je lider demokrata u Senatu Čak Šumer dok je postavljao pitanje Bukeru.
Dok je Buker satima stajao, izgledalo je da se održava samo uz nekoliko čaša vode. Kasnije je novinarima rekao da je postio nekoliko dana prije govora i da je prestao piti tečnost noć prije.
Kako je dan odmicao, trpio je grčeve, rekao je. Ipak, njegov glas je jačao od emocija dok se govor nastavljao uveče, a članovi Kongresnog crnačkog kokusa stajali su na ivici poda Senata u znak podrške.
- Trenuci poput ovih zahtijevaju od nas da budemo kreativniji, maštovitiji, ili jednostavno uporniji i odlučniji - rekao je Buker.
<h2>Njegov govor u Senatu oborio je Turmondov rekord</h2>
Još satima udaljen od obaranja Turmondovog rekorda, Buker je u utorak popodne primijetio: „Nemam baš mnogo goriva u rezervoaru“.
Ipak, dok se u Kapitolu širila očekivanja da će nadmašiti Turmonda, koji je preminuo 2003. godine, demokratski senatori su ispunili salu da ga slušaju, a galerija Senata se napunila posmatračima. Sala je eksplodirala aplauzom kada je Šumer objavio da je Buker oborio rekord.
Buker je kasnije rekao novinarima da je mislio na Turmondov govor otkako je stigao u Senat, nazivajući ga „čudnom sjenkom koja visi nad ovom institucijom“.
Tokom svoje odlučne izvedbe, Buker je u više navrata pominjao lidera borbe za građanska prava Džona Luisa iz Džordžije, tvrdeći da je za prevazilaženje protivnika poput Turmonda potrebno više od samog govora.
- Mislite da smo dobili građanska prava zato što je Strom Turmond — nakon što je filibusterisao 24 sata — došao u Senat i rekao: ‘Vidim svjetlost’?. Ne, dobili smo građanska prava zato što su ljudi marširali za njih, znojili se za njih i Džon Luis je krvario za njih - rekao je Buker.
Bukerov govor nije bio filibuster, što je govor koji ima za cilj da zaustavi određeni zakon. Umjesto toga, Bukerova izvedba bila je šira kritika Trampove agende, sa ciljem da se uspori rad Senata i skrene pažnja na to što demokrate rade da se suprotstave predsjedniku. Bez većine u bilo kojem domu Kongresa, demokrate su gotovo potpuno isključene iz zakonodavne moći, ali koriste proceduralne manevre u pokušaju da osujete republikance.
<h2>Može li njegov govor pokrenuti otpor protiv Trampa?</h2>
Buker, koji služi svoj drugi mandat u Senatu, bio je predsjednički kandidat 2020. godine, kada je svoju kampanju započeo na stepenicama svog doma u Njuarku. Odustao je nakon što nije uspio da se izbori za mjesto na prepunoj političkoj pozornici, ne ispunivši prag za učešće u debati u januaru 2020.
Ali, dok demokrate traže novu generaciju lidera, frustrirani starim vođstvom na vrhu, Bukerov govor mogao bi učvrstiti njegov status kao istaknute figure u stranci.
U utorak popodne, desetine hiljada ljudi pratilo je Bukerov govor na njegovom YouTube kanalu iz Senata, kao i putem drugih prenosa uživo. Mala grupa ljudi okupila se ispred Kapitola kako bi mu pružila podršku.
Buker je rekao da na kraju poziva sve Amerikance ne samo da se odupru Trampovim potezima, već i da pokažu ljubaznost i velikodušnost prema ljudima u svojim zajednicama.
- Možda se bojim - možda mi glas podrhtava - ali ću još glasnije govoriti – poručio je Buker.

Senator Kori Buker oborio rekord maratonskim govorom u Senatu

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: branko-krvavac