Predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik obratio se javnosti nakon sastanka vladajuće koalicije u RS-u i tom prilikom iznio niz uvredljivih, šovinističkih i historijski neutemeljenih tvrdnji koje su izazvale brojne reakcije u domaćoj i regionalnoj javnosti.
U svom obraćanju, Dodik je poručio da se Bosna i Hercegovina "raspada" i da je njen trag "smrdljiv na nečovještvo". U više navrata osporavao je legitimitet visokog predstavnika Kristijana Šmita, nazivajući ga "nelegalnim", te utvrdio da "muslimani", "prihvataju njegove odluke i nadaju se drugom poluvremenu".
Međutim, najskandalozniji i najuvredljiviji dio njegovog govora odnosio se na direktan poziv Bošnjacima da se "vrate pravoslavnoj vjeri", uz tvrdnju da bi Bosna i Hercegovina u tom slučaju bila "većinski srpska" i da bi "samo takva mogla postojati".
- Rješenje za BiH je sljedeće: da se muslimani vrate na svoju staru pravoslavnu vjeru. Pokušavamo da dajemo konstruktivne prijedloge. Postoje dokazi da su naši preci prelazili na islam pod osmanskom prisilom. Zato je ovo za mene korektno rješenje - rekao je Dodik.
On je naveo i da "Bošnjaci treba da se vrate vjeri svojih predaka, pa će BiH biti većinski srpska".
Dodik je govorio i o statusu Brčkog, iznijevši nejasan prijedlog da se taj distrikt “vrati Federaciji, ali 50 posto”, uz dodatak da bi tada trebalo “povući liniju razgraničenja”. Optužio je bošnjačku stranu da je Brčko zamišljeno kao “klin unutar RS-a”, tvrdeći da su tamo Srbi većina i da “nema govora o uzimanju tog prostora”.
- Prestanite govoriti o Brčkom. Status Brčkog je riješen konačnom arbitražnom odlukom, i mi mislimo da je ta priča završena - poručio je.
Predsjednik RS-a najavio je i da će tražiti od Srbije da u Narodnoj skupštini razmatra položaj entiteta Republika Srpska, navodeći da je “RS napadnuta iznutra” i da “iza Bećirovića ostaje raspadnuta Bosna i Hercegovina”.
- BiH nije ono za šta se predstavlja. Ona će se raspasti. I drago mi je zbog toga - kazao je Dodik, ne skrivajući zadovoljstvo mogućim urušavanjem države.
Na kraju svog obraćanja, ponovio je raniji stav da Srbija treba stajati iza Republike Srpske, rekavši da je "odbrana Srba, ma gdje se nalazili, državni interes Srbije".
- Srbija stoji iza Republike Srpske. Srbija je u svojim odbrambenim planovima rekla da je odbrana Srba, ma gdje se nalazili državni interes. Ponavljam, nek se Bošnjaci vrate pravoslavnoj vjeri i Bosna i Hercegovina će biti većinska srpska i onda možemo zajedno graditi državu.
U njegovim izjavama nisu izostale ni poruke koje se tumače kao otvoreno podrivanje ustavnog poretka BiH i poticanje na vjersku i nacionalnu netrpeljivost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dodik: Neka se muslimani vrate pravoslavnoj vjeri, Bosna će biti srpska

Radmilo Ivanović, vršilac dužnosti javnog tužioca, otkrio je danas na konferenciji za medije da je utvrđen identitet 19 djece od ukupno 31, koliko je pronađeno u kući u Brčkom. On je iznio do sada poznate detalje o identitetu pronađene djece.
- Imamo 31 dijete. Možemo reći da je utvrđen identitet za njih 19, od kojih je za 14 utvrđeno na osnovu ličnih dokumenata koje su imali ili koje su donijeli ovi roditelji. A za petoro djece imamo podatke ko su i šta su na osnovu izjava ostale djece koja su rekla kako se zovu, ko su im roditelji. Što se tiče, za 12 djece još uvijek nemamo pouzdane podatke kome se radi, ko su zaista oni. Imamo ime i prezime, ali ne znamo da li je to zaista to lice, da li je to adekvatno ime i prezime. Mogu vam reći što se tiče uzrasta, imamo sedmoro djece od dvije do tri godine, šestoro djece imamo od četiri do šest godina, troje djece od sedam do devet godina i dvoje djece su uzrasta od 10 do 12 godina - rekao je tužilac Ivanović.
On se potom osvrnuo i na identitete pronađene djece.
- Dvadeset tri su djevojčice i osam je dječaka. Za njih 18 je poznato mjesto rođenja: njih šestoro rođeno je u Italiji (Rim), u Hrvatskoj je rođeno njih petoro, jedno je rođeno u Rijeci, u Barseloni je rođeno dvoje djece, jedno u Francuskoj (Nica) i u BiH je rođeno dvoje djece - naveo je on.
Dodao je i da kada je u pitanju prebivalište, poznato je mjesto prebivališta 14 djece.
- Njih šestoro prijavljeno je u Mostaru, troje u Zagrebu, dvoje u Tuzli, dvoje u Brčkom i jedno dijete u Rijeci - rekao je tužilac.
Na pitanje novinara da li su djeca koja su boravila u toj kući bila zlostavljana, glavni tužilac je odgovorio:
- Vama je poznato da su dva lica u pritvoru i da postoji osnovana sumnja. Da bi se odredio pritvor, mora da postoji osnovana sumnja, bar tako je sud utvrdio – postoji osnovana sumnja za zapuštanje i zlostavljanje lica. S tim sam odgovorio na vaše pitanje - zaključio je on.
Ivanović je naveo da su djeca smještena u hotelu te da im je pružena sva potrebna njega i tretman, ali to nisu adekvatni uslovi za duži vremenski period.
- Tu su angažovani Crveni krst, centar za socijalni rad i volonteri. Što se tiče daljeg smještaja djece i njihovog zbrinjavanja, za to je nadležan Centar za socijalni rad. Određene sigurne kuće su izrazile želju da se djeca smjeste u sigurne kuće, međutim, ja zaista ne znam imamo li dovoljno kapaciteta. Djeca su tamo povezana rodbinskim vezama, pa ih tako treba i smjestiti. Nastojimo da sve što se djece tiče da u što kraćem roku bude nađeno krajnje rješenje - naveo je on.

Utvrđen identitet 19 djece nađene u Brčkom: Rođeni u Nici, Barseloni, Zagrebu

Osnovni sud u Brčkom odredio je pritvor Zahidi Đogo, kao i njenom sinu Aliji, koje se sumnjiče da su počinili krivično djelo zapuštanje ili zlostavljanje djeteta. U njihovoj kući u utorak je pronađeno 31 dijete čiji identiteti još uvijek nisu utvrđeni, prenosi Klix.ba.
Kako je saopšteno iz Tužilaštva Brčko distrikta, na njihov prijedlog Osnovni sud je danas odredio pritvor za Z. Đ. (72) i A. Đ. (38), zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično dijelo zapuštanje ili zlostavljanje djeteta.
- Osnovni sud Brčko distrikta odredio je pritvor navedenim licima zbog postojanje naročitih okolnosti koje ukazuju da će ometati krivični postupak uticajem na svjedoke, saučesnike ili prikrivače. Postupajući Osnovni sud Brčko distrikta nije prihvatio prijedlog Tužilaštva za određivanje pritvora V.P. (29) iz Banja Luke, jer nije utvrdio postojanje osnova sumnje da je ovo lice učinilo krivično djelo, odnosno nije utvrdio postojanje zakonskih razloga i okolnosti za određivanje pritvora- naveli su iz Tužilaštva Brčko distrikta, prenosi Klix.ba.
Što se tiče preostalih pet osoba koje su uhapšene dan kasnije, H. H. (52), Š. L. (37), O. Š. (25), H. S. (37) i H. N. (41), Tužilaštvo Brčko distrikta je nakon završenog intenzivnog saslušanja, utvrdilo da trenutno nema zakonom propisanih razloga i okolnosti za podnošenje prijedloga za određivanje pritvora.&nbsp;

Brčko: Uhapšena vlasnica kuće u kojoj je bilo zarobljeno 31 dijete

Na području Distrikta Brčko u BiH, u naselju Ivici, pronađeno je 31 dijete - od beba do 12 godina, javlja N1 Sarajevo.
Policija je uhapsila tri osobe zbog sumnje na trgovinu djecom, ljudima i zlostavljanje djece. Djeca, kako javlja N1 Sarajevo, nemaju dokumenta BiH.
Za Klix.ba je potvrđeno da su ih nadležni pronašli u jednoj kući.
Izvor im je rekao da su djeca zatečena s pasošima Hrvatske, a da ih je čuvala izvjesna ženska osoba, navjerovatnije državljanka Italije. Uz nju, uhapšen je i državljanin BiH, kao i njegov sin.

U kući u Brčkom pronađeno 31 dijete bez dokumenata BiH

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: brcko