I pored višemjesečnih apela mještana Babinog dola, u podnožju brda Spas u Budvi, nadležni žmure na prijetnju klizištem koje bi moglo nastati zbog prekomjerne gradnje.
Brdo Spas, površine 130 hektara, zaštićeno je kao spomenik prirode od 1968, a mještani kažu da se još u prošlom vijeku znalo da je ono zona rizika i mogućih klizišta.
Devedesetih godina, je jedna od tada građenih kuća “skliznula” desetak metara i ugrozila okolne objekte. Nikada nije završena.
Ipak, urbanistički planovi doneseni tokom prethodne dvije decenije su omogućili gradnju na tom području.
Veliki “ožiljak” na brdu, koji su napravili građevinski radovi na tom terenu poslednjih mjeseci, uključio je alarm od mogućeg klizišta, no na takva upozorenja mještana nadležni ne reaguju.
<h2>Mještani: Zaštitite živote, imovinu i prirodu na Spasu</h2>
Mještani koji žive u podnožju brda su prošle jeseni uočili da je brdo “presječeno” na nekim djelovima.
- Meni kao laiku to djeluje dosta opasno, jer se golim okom može vidjeti da zbog uklanjanja zemlje i šume ima blagog klizanja terena, spiranja zemlje i pojave erozije i vododerina - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Anđa Budimir.
Dodaje da su teren najviše ugrozili pripremni radovi za gradnju – nezakonita sječa šume i presijecanje i skretanje bujičnog toka, koje je utvrdila i inspekcija.
Već pola godine ona od nadležnih traži odgovor koliko je dubok “rez” na brdu i gdje se nalazi klizna ploča.
- Apelujem da struka izađe na teren i izvrši mjerenja, i da nam nadležni kažu je li to opasno i prijeti li našim životima i imovini - rekla je Budimir.
Mještanka Tanja Mandić, koja u podnožju Spasa živi 35 godina u porodičnoj kući, kaže da se za to vrijeme život veoma promijenio jer je omogućena gradnja osmospratnica u podnožju brda.
A da se na tom terenu “sliježe” teren, ona svakodnevno vidi i na potpornom zidu kuće: prije pet godina je on bio “otvoren” tri, a sada 15 santimetara.
- To znači da sve lagano tone. I ja samo želim da mi se obezbijedi ono što mi Ustav garantuje: pravo na bezbednu životnu sredinu i zaštitu prirodne baštine. Ništa drugo - kaže Mandić za RSE.
U posljednjoj zgradi naselja pri brdu se prije tri godine uselila Ivana Zoranić Govedarica, i za svo to vrijeme primjećuje manje odrone.
- Shvatam ja da tu postoji neki plan (za gradnju) podređen investitorima, ali se mora napraviti plan bezbjednosti za građane. Raznim “valorizacijama” mi bukvalno gubimo dostojanstven u human život u ovom gradu - istakla je Zoranić Govedarica.
<h2>Bez konkretnih poteza</h2>
Budimir se mjesecima obraćala nadležnim institucijama na lokalnom i državnom nivou, ali ni nakon četiri inspekcijska nadzora nije ništa konkretno preduzeto.
Iako je ekološka inspekcija utvrdila da su sve devastirane parcele dio zaštićenog područja, dodaje, odgovorni još uvijek nisu identifikovani.
U zapisniku ekološke inspekcije koja je na teren izašla 18.marta, i u koji je RSE imao uvid, navodi se da se sve parcele (na kojima se odvijaju pripremni građevinski radovi) nalaze u zaštićenom dijelu.
Oni konstatuju da su na tom području posječena stabla i prokrčeni placevi, te da se u podnožju brda gradi objekat budvanske firme Galop inženjering.
U zapisniku piše da su vlasnici parcela, Milan Komnjenović i firma Galop inženjering izjavili da nisu izvodili nikakve radove, te da imaju saglasnost za izgradnju apartmanskih objekata.
Takođe, vlasnici druge dvije parcele iz firme Prichal Adriatic tvrde da nisu uklanjali stabla i da imaju urbanističko-tehničke uslove za izgradnju, piše u izvještaju inspekcije.
<h2>Opština: Nadležno je Ministarstvo</h2>
Iz Opštine Budva su saopštili da su za problem na Spasu direktno nadležni Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, te građevinska inspekcija.
- Mi smo uradili što je do nas, lokalna inspekcija je nekoliko puta intervenisala i obavijestila građevinsku inspekciju, očekujem da oni konačno krenu da rade svoj posao - kazao je predsjednik Opštine Nikola Jovanović 30. maja.
Naveo je da lokalna vlast ne želi nikakvu gradnju na Spasu, te da su to saopštili ministarstvu koje već četiri godine priprema Prostorni plan Crne Gore.
Izrada planskih dokumenata koja je u nadležnosti Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, od 2026. će biti u ingerenciji lokalnih parlamenata.
<h2>“Katastrofa u najavi”</h2>
I dok se čeka da država reaguje, građanski aktivista Aleksandar Dragićević je 30. maja napravio video snimke Spasa, kao dokaz o ozbiljnosti upozorenja građana.
On situaciju na Spasu opisuje kao “katastrofu u najavi”.
- Posječeno je oko 12 hiljada kvadrata šume, a podnožje brda se prokopava. Bojim se da bi pri najmanjem potresu, a i poslije obilnih kiša, cijelo brdo moglo da se pokrene, jer se radi o ogromnim nagibima od 45 do 60 stepeni - kaže Dragićević za RSE.
Sa protesta koji je 30. maja organizovan ispred Opštine Budva zbog situacije na brdu Spas, poručeno je da se hitno mora donijeti sanacioni plan kako bi se u podnožju živjelo bez straha za bezbjednost.
Zaustaviti devastaciju, donijeti moratorijum na gradnju a za to vrijeme staviti van snage sve planove za brdo Spas, zahtjev je građanskog protesta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Strah od klizišta zbog prekomjerne gradnje u Budvi, nadleženi bez konkretne reakcije

Više od 700 mještana u blizini brda Spas kod Budve, gdje se pokrenulo klizište, žive u strahu. Iako ovaj problem nije od juče, reakcije nadležnih institucija izostaju, uprkos brojnim inicijativa. S obzirom na seizmički osjetljivo područje, dugoročno posljedice bi mogle biti katastrofalne.
Stanovnica Babinog dola, koje gravitira na ovom području Božena Jelušić ocijenila je u izjavi za Dan da Budvu urbanistički uređuje samo novac i to od devedesetih godina.
- Ako me pitate kako mještani žive u blizini građevina koje potencijalno mogu da ugroze ovaj prostor, mi smo se na to u Budvi odavno navikli. Navikli smo se od kada na bilo koji način struka i nauka ne utiču na donošenje urbanističkih planova, od kada su oni obesmišljeni jednom nevjerovatnom afirmacijom stambene gradnje. Svi obronci brda Spas napadnuti su gradnjom. Prosto smo se navikli da nam stalno nešto visi nad glavnom i da živimo u maniru "ako" i "dako" jer ovaj seizmički vrlo osjetljiv prostor, na kome postoje verifikovana klizišta, nije nešto na čemu se gradi bez rizika. Što se tiče toga da li je moguće graditi na rizičnim pristorima, jeste, ali je ta gradnja izuzetno skupa i izuzetno ozbiljno zasnovana na istraživanjima, što u ovom slučaju ne vidimo. U blizini moje kuće pokrenulo se bilo jedno klizište, tada se odmah reagovalo. Ne vidim da je sada to iko uradio. Na cijelom prostoru Budve ne vidim da se pitaju nauka i struka. Ostaje nam samo da očekujemo i da se nadamo da neće biti nekih nepredviđenih prirodnih katastrofa, da će i graditelji pokušati bolje da rade - izjavila je za Dan Jelušić, poručujući da je cijela Crna Gora u obavezi da svoje osjetljive prostore zaštiti.
Građanski aktivista i stanovnica Babinog dola Anđa Budimir za Dan ističe da je lokacija (brdo Spas), koja je u prethodnom periodu devastirana građevinskim mašinama, odavno prepoznata kao klizni i teren nepogodan za gradnju.
- U prethodnom periodu na istom terenu javljalo se klizanje objekta, kao i odronjavanje dijela brda i klizanje blata usljed velikih kiša i bujica. Na devastiranom prostoru se bez uključivanja geološke i naučne struke ne može procijeniti ni stepen opasnosti, a ni bezbjednost po lokalno stanovništvo i njihovu imovinu. Do sada slanje inicijativa nadležnim inspekcijskim službama nije dalo rezultata u dijelu uključivanja stručnih lica i relevantnih institucija - upozorava Budimir.
Prema njenoj procjeni, pokretanje tla se desilo usljed presijecanja i skretanja bujičnog toka, evidentiranog na izvodu iz DUP-a Babin do.
- Postojeće stanje hidrotehničke infrastrukture, kao i prokopavanje novog atmosferskog kanala, a tome je svakako doprinijelo i uklanjanje vegetacije (drveća i makije) na površini od 4.50 0m2 i njihovog korijenskog sistema koji je na kraju i držao sav taj teren. Sada na terenu imamo pojavu da bujični tok pokušava da se vrati u svoj višegodišnji pravac, dio voda odlazi novoprokopanim kanalom, a ostatak ljulja kompletan teren koji je ispod. Djelovi stijenja koje voda nosi presijecaju djelove brda što će u krajnjem imati za posljedicu veliko odronjavanje i klizanje terena - upozorava Budimir.
Navodi da na području Mjesne zajednice Babin do živi oko 700 ljudi od kojih većina strahuje od novonastalog problema sa potencijalnim klizištem.
- Posebno oni koji su u ranijem periodu bili svjedoci sličnih katastrofa. Područje na kojem su izvođeni radovi a na kojem sada iz svakog dijela grada vidimo tragove zemlje koja klizi, nekada su stari Budvani zvali "Blato". Posljedice po životnu sredinu su značajne, osim potencijalnog klizišta, suočavamo se svakodnevno sa blokiranim saobraćajnicama usljed prolaska građevinskih mašina. Zbog prekomjerne težine mašina koje se kreću našim ulicama koje su pod velikim nagibima, jako često se dešavaju havarije u dijelu uništavanja postojeće saobraćajne, vodovodne i telekomunikacione infrastrukture. Elaborati procjena uticaja na životnu sredinu koje investitori izrađuju u svrhu dobijanja neophodnih dozvola na terenu se ne poštuju, prašina, zemlja i drugi građevinski otpad u produženom trajanju zagađuju okolinu, a kako nemamo riješeno pitanje atmosferskih kanala i odvoda te vrste voda, sav otpad iz naselja najčešće završava u atmosferskom kanalu u centru grada praveći poplave - istakla je Budimir.
Dodaje da je Zapisnikom Ekološke inspekcije utvrđeno da su sve parcele koje su devastirane dio zaštićenog područja koje potvrđuju studije zaštite brda Spas iz 2009. i 2020. godine.
- Do sada se nijedna institucija za naš problem nadležnom nije oglasila, niti uključila u rješavanje istog iako se o istome priča i piše od oktobra prošle godine, a sve braneći se činjenicama da investitori za radove imaju izdate uslove i dozvole - ukazuje Budimir.
<h2>Katastrofa u najavi</h2>
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević kaže da je klizište na brdu Spas katastrofa u najavi.
- Klizište se već pokrenulo i samo je pitanje kada će pola brda da se obruši na kuće i zgrade. I nije pitanje hoće li biti uništene imovine i izgubljenih života, nego koliko. Institucije, izuzev nekoliko inspekcija, ne rade ama baš ništa da spriječe katastrofu, investitor radi šta misli da treba, skrenuo je prirodne bujične tokove, koji dodatno pokreću materijal i ubrzavaju klizište, i dalje se radi pod samim brdom. Kada se klizište pokrene biće kasno. Poenta je da se ne pokrene i da uradimo nešto kao društvo da spriječimo katastrofu, a to će da košta milione eura - upozorio je Dragićević.

Nadležni ne reaguju na upozorenja: Ako se brdo Spas obruši, spasa neće biti

Radnici ulcinjske Solane blokirali su u 11 sati magistralu Ulcinj - Bar.
Blokada će, kako su kazali, trajati dva sata, prenosi portal RTCG.
Radnici Solane zahtijevaju isplatu oko 900 hiljada eura i pet godina radnog staža, a tvrde da im se do sada niko nije obratio. Oni su najavili da će tražiti i isplatu kamate na svoja potraživanja.
Radnici su pozvali lokalne i državne funkcionere da ih posjete na protestu i porazgovaraju sa njima.
Oni su najavili da će nastaviti sa protestima i blokadom magistrale svake subote, a razmatraju i druge lokacije za protest i blokadu magistrale.

Radnici ulcinjske Solane blokirali magistralu Ulcinj-Bar

Novi pregovori Rusije i Ukrajine trebalo bi da bude održan u kabinetu administracije turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana u Istanbulu, rekao je informisani izvor za RIA Novosti.
- Najvjerovatnije će se krug održati ponovo u radnoj kancelariji u Dolmabaheu - rekao je izvor za ruske državne RIA Novosti.
Kancelarija se nalazi u blizini istoimene palate u jednoj od istorijskih četvrti grada.
Novi krug održaće se u ponedjeljak, 2. juna, a na tim će razgovorima Moskva podnijeti memorandum o budućem mirovnom sporazumu.
Sastav ruske delegacije biće isti kao i u prethodnom krugu: predsjednički pomoćnik Vladimir Medinski, zamjenik ministra vanjskih poslova Mihail Galuzin, načelnik Glavne obavještajne uprave Glavnog štaba Igor Kostjukov i zamjenik ministra odbrane Aleksandar Fomin.
Prvi sastanak predstavnika Moskve i Kijeva u tri godine održan je 16. maja. Stranke su se složile predstaviti viziju mogućnosti budućeg primirja i organizirati veliku razmjenu zatvorenika u omjeru 1.000 za 1.000, koja se održala od 23. do 25. maja.
Ukrajina je tokom pregovora zatražila sastanak šefova država. Rusija je to uzela u obzir.
Ministar vanjskih poslova Turske Hakan Fidan, koji je nakon Moskve vodio šatl diplomatsku misiju u Kijevu, rekao je da ako se postigne pozitivan rezultat u pregovorima koji bi trebalo da se nastavi u Istanbulu 2. juna, čelnici SAD-a, Rusije i Ukrajine mogli bi se okupiti i okružiti proces pod vodstvom predsjednika Erdogana.

Idući pregovori Rusije i Ukrajine biće održani u kabinetu Erdogana

Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je danas da se Kina sprema "da potencijalno upotrebi vojnu silu" u azijsko-pacifičkom regionu.
- Prijetnja koju predstavlja Kina je stvarna i mogla bi da bude neminovna - rekao je Hegset na Dijalogu Šangri-La u Singapuru, najvećem azijskom bezbjednosnom i odbrambenom forumu.
On je dodao je da Peking "želi da dominira i kontroliše" region i da "svaki dan vježba" za invaziju Tajvana.
Prema njegovim riječima, Peking se jasno priprema da promijeni ravnotežu snaga u azijsko-pacifičkom regionu.
U tom kontekstu, SAD su region učinile svojim prioritetom i preorijentišu strategiju "u cilju odvraćanja svake agresije komunističke Kine", naglasio je američki ministar odbrane.

Američki ministar odbrane: Kina se sprema da upotrijebi vojnu silu u azijsko-pacifičkom regionu

Estonija nam je uzor. Oni su prije više od tri decenije krenuli u reforme – promišljeno, strateški i dosljedno. Danas su svjetski lideri. I mi idemo tim putem – odlučno i sistemski, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Dukaj je podsjetio da je Ministarstvo javne uprave dobitnik prestiznog priznanja „Partner godine 2025“, koje dodjeljuje renomirana e-Governance Academy.
- To priznanje je za nas od izuzetnog značaja – ne samo zato što dolazi od jedne od vodećih svjetskih institucija u oblasti digitalne transformacije, već i zato što je dodijeljeno u Estoniji – državi koja je simbol digitalne zrelosti i vizije - istakao je Dukaj.
On je istakao da ovo priznanje nije slučajnost. 
- Nije epizoda. To je rezultat rada – strateškog, stručnog i posvećenog. I poruka da idemo u pravom smjeru. Naš cilj je jasan: obezbijediti građanima i privredi najviši nivo sajber bezbjednosti i elektronskih usluga. Učinićemo to zajedno – jer to nije samo tehnološki, već i društveni i demokratski iskorak. Hvala vam na povjerenju. Idemo dalje – zajedno - poručio je Dukaj.

Dukaj povodom priznanja „Partner godine 2025“: Rezultat posvećenog i stručnog rada

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Dio zapošljenih u Domu zdravlja u Herceg Novom predao je tamošnjem Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) krivične prijave protiv Dragane Knežević - bivše direktorice, ali i aktuelne Vesne Kovač, tereteći ih za zloupotrebu položaja, nanošenje štete zdravstvenoj ustanovi, ali i radnicima, saznaje Portal ETV.
U prijavi, u koju je Portal ETV imao uvid, oni navode da je bivša direktorica Dragana Knežević pravila fiktivne ugovore za pojedince, donosila rješenja bez potrebne saglasnosti Ministarstva zdravlja, da je sebi lažno upisala dopunski rad, omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenima, ali i da je kontinuirano zlostavljala, prijetila i zastrašivala neke radnike...
U toku 2024. godine dr Knežević je sa pozicije direktorice, prema njihovim riječima, kontinuirano zlostavljala dvoje zapošljenih izjavljujući da bi „uzela pištolj da ih pobije“.
- A posebno svoje zlostavljanje nastavlja nad jednom zaposlenom kojoj uz prijetnje stalnog otkaza primorava da obavlja poslove čistačice - navodi se u prijavi.
Zapošljeni tvrde i da se Knežević, zajedno sa sekretaricom, služila spletkama, podmetanjem i skrivanjem dokumentacije.
- A posebno prema ovim zaposlenima. Prijetnje i pritisci se inteziviraju u periodu od 10.10.2024 godine kada uz pomoć sekretara A.P. falsifikuju potpis (pomenute zaposlene) na dostavnici dokumenta kako bi prikazali da je ista dokument primila. Prijavljuje je inspekcijskim službama, a u toku kontrole ne predaju cjelokupnu dokumentaciju zaposlene kako bi inspekcijska služba donijela zaklučak po njih povoljan - ističu zapošljeni u prijavi ODT-u.
Oni tvrde da je ta zaposlena zbog prijetnji i pritisaka bila primorana da zatraži ljekarsku pomoć u više navrata.
- Primoravana je na rad van medicinske struke u nehumanim uslovima, a na kraju je prijetnja ostvarena - te je ista dobila otkaz ugovora o radu - dodali su oni uz napomenu da je Knežević određenim radnicima i prijetila da će „sve kadrove bivšeg direktora ukloniti sa posla, kao što su i njega“.
<h2>NEZAKONITI UGOVOR SA PRIVATNOM USTANOVOM</h2>
Uz to, oni ističu da sumnjaju da je Knežević 19. aprila prošle godine zloupotrijebila položaj tako što je potpisala ugovor sa privatnom zdravstvenom ustanovom „Stojović“ i to bez saglasnosti Ministarstva zdravlja. Cijene da se tim ugovorom korist pribavlja za privatnu ustanovu „Stojović“, a da predstavlja štetu za Dom zdravlja u Herceg Novom.
- „Stojović“ je privatna ustanova koja pored specifičnih pregleda izdaje i ljekarska uvjerenja. Kako bi ista mogla da nastavi i zakonito posluje potrebno je da se uklopi u propisane zdravstvene normative - a to bi značilo posjedovanje rengen aparata kao i osposobljenog medicinskog kadra. Imajući u vidu da je osnovni prihod JZU Dom Zdravlja Herceg Novi upravo od izdavanja ljekarskih uvjerenja - ostaje pitanje motiva potpisivanja ovog ugovora kojim se privatnoj ambulanti „Stojović“ izdaje Rengen aparat i ustupa medicinski kadar - cijeni dio radnika novljanskog Doma zdravlja.
Oni su decidni da je tako direktnom konkurentu omogućen zakonit rad uz simboličnu naknadu. Ovim ugovorom se, kako su naveli u obrazloženju prijave, privatnoj ustanovi izdaje državna imovina i ustupa državni kadar bez saglasnosti resornog Ministarstva.
<h2>ZAPOŠLJAVANJE NA POPUNJENA MJESTA</h2>
U prijavi protiv Knežević, u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je angažovala više osoba - iako za tim nije bilo potrebe pošto su radna mjesta već bila popunjena. Dodaju i da je licima koja su bila u radnom odnosu obezbijedila potpisivanje dodatnih ugovora - iako se time nijesu bavili.
- Na taj način je potpisivanjem ugovora sa sljedećim licima njima pribavila korist, a ustanovi nanijela štetu: Ugovor penzionisanom 2023. na mjesto pravnika - iako je vazećom sistematizacijom to mjesto popunjeno i poslove sekretara obavlja A.P; Ugovor penzionisanom - energetska efikasnost koji obavlja poslove šefa tehničke službe iako to mjesto pokriva već jedan stalno zaposleni; Dodatni fiktivni ugovor stalno zaposlenom na mjestu kućnog majstora - obavlja poslove upravljanja kotlarnicom bez položenog sertifikata. Njegova plata iznosi po više osnova 1.400 eura, što je u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o radu i Granskim ugovorom - ističu zapošljeni.
Kažu i da je jednoj radnici omogućeno primanje naknade od 500 eura za poslove koje ona ne obavlja.
- Ta praksa je bila prisutna i u prošlim memadžmentima gdje je ista primala naknadu za javne nabavke od 380 eura po dva osnova - što je u potpunosti suprotno Zakonu o radu i Granskom ugovoru - navode zapošljeni u prijavi uz napomenu da se sklapanjem štetnih ili fiktivnih ugovora čini bespotrebna šteta u iznosu od više desetina hiljada eura.
Dalje ističu da jedna penzionisana medicinska sestra po ugovoru obavlja poslove apotekarskog poslovanja - što je, cijene oni, u potpunosti suprotno sa zakonom. Kažu da stalno zapošljena na mjestu spremačice, po raznim osnovama, ima zaradu od 900 eura.
- Što je u suprotnosti sa Zakonom o radu o podzakonskim aktima - dodali su u prijavi.
Za navedene ugovore, prema njihovim tvrdnjama, ne postoji izvještaj o obavljenom poslu.
- Što bi prestavljao osnov isplate. Isti su zaključeni bez saglasnosti Ministarstva zdravlja - ističu zapošljeni.
<h2>ZIMNICA BEZ SAGLASNOSTI</h2>
Dalje navode da je Knežević u decembru 2024. donijela odluku o isplati zimnice zapošljenima bez saglasnosti Ministarstva zdravlja i finansijske potvrde Ministarstva finansija.
- Što je u potpunosti suprotno sa čl. 26 Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost koji decidno obavezuje na ove radnje - čime je oštetila budžet Doma zdravlja za više od 20.000 eura - ističe se u prijavi.
<h2>DOPISIVANJE RADNIH SATI</h2>
Kažu i da je Knežević omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenih.
- A posebno zaposlenih sa pedijatrije i opšte medicine gdje im se dopisuje određen broj sati iako isti nikad nije odrađen - što se može vidjeti iz rasporeda radnog vremena - dodaju oni.
Kažu i da je jednoj medicinskoj sestri omogućila vođenje apoteke, naručivanje ljekova iako ona nije farmaceutski tehničar i nema iskustva u toj oblasti.
- Istoj je omogućila poziciju glavne sestre iako nema kvalifikaciju priznatu od nadležnih organa. Sve u isto vrijeme dok se iskusni farmaceut otpušta - naglasili su u prijavi.
<h2>„POČEĆU DA PRIČAM“</h2>
U prijavi navode i da je Knežević, bez saglasnosti Ministarstva, zakonskom zastupniku dala punomoćje o priznavanju tužbenog zahtjeva jedne radnice bez vođenja parnice.
- Čime joj je omogućila uspjeh u sporu i pričinila korist, a oštetila Dom zdravlja - dodaju zapošljeni.
Ta radnica je, prema njihovim tvrdnjama, nakon smjene menadžmenta na sastanku sa Knežević i sekretaricom rekla: „ili me vratite ili ću početi da pričam“.
- Nakon čega je uslijedilo priznavanje tužbenog zahtjeva iste i isplata iz sredstava DZ - navode zapošljeni.
Kažu i da je Knežević bez saglasnosti Ministarstva sebi dodjelila dopunski rad u pedijatriskoj ambulanti - iako to nikad nije radila.
- Nema izvještaja o učinjenim pregledima. Time je učinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZCG ili drugo krivično djelo za koje se preduzima gonjenje po službenoj dužnosti - cijene radnici novljanskog Doma zdravlja.
<h2>TVRDE DA JE KOVAČ NEOVLAŠĆENO PEČATIRALA</h2>
U prijavi u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je aktuelna v.d. direktorice Kovač tokom 2024. godine u svojstvu medicinskog direktora naložila doktorici medicine rada Aleksandri Kulundžić da joj ustupi svoj službeni pečat dok je bila na godišnjem odmoru.
- Te je, iako to nema pravo, pečat dr Kulundžić upotrebljavala stavljajući ga na izdata ljekarska uvjerenja za vrijeme dok je doktorica koja je zaista vlasnik pečata nalazila na godišnjem odmoru ili bolovanju - navode zapošljeni u prijavi.
Cijene da je Kovač time zloupotrijebila položaj.
Svoje tvrdnje su obrazložili činjenicom da pravo na izdavanje ljekarskih uvjerenja pripada isključivo doktoru medicine rada i ljekaru sportske medicine.
- Kako Dom zdravlja HN u vrijeme izvršenja djela posjeduje jednog takvog ljekara, ljekarska uvjerenja ne može potpisati i izdati niko drugi u njegovom odsustvu. Dr Kovač je ljekar opšte prakse te nije mogla mijenjati, izdavati, potpisivati ili koristiti tuđi pečat radi izdavanja ljekarskog uvjerenja - navode oni.
Smatraju da je Kovač tako izmijenila ili krivotvorila službenu ispravu unoseći neistinite podatke, te svojim potpisom omogućila korišćenje tuđeg pečata i pravljenje isprave neistinitog sadržaja.
Zapošljeni su naglasili da od državnog tužioca očekuju da: pribavi rješenje o godišnjem odmoru za dr Kolundžić i sasluša je, da pregleda protokol izdatih ljekarskih uvjerenja za vrijeme njenog odsustva, pribavi kopije ljekarskih uvjerenja i utvrdi čiji se pečat i potpis na njima nalaze.
- Jasno je da je cilj opisanih radnji upravo bio da se zloupotrebom službenog položaja, prekoračenjem granica svog ovlašćenja ili nevršenjem svoje dužnosti pribavi sebi ili drugom korist - a na štetu ustanove kojom rukovodi, čime je počinila кrivično djelo za koje se može izreći jedna godina zatvora ili teža kazna - dodaje se u prijavi.
Oni traže da se sprovedu istražne radnje i inicira krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja ili nekog drugog krivičnog djela.
Kovač je za v.d. direktorice postavljena 3. aprila ove godine. Do promjene menadžera u ovoj zdravstvenoj ustanovi došlo je po sili zakona - jer je dr Dragana Knežević stekla uslov za odlazak u penziju, pa je Ministarstvo zdravlja na tu poziciju u v.d. mandatu imenovalo Vesnu Kovač.

Zapošljeni u novljanskom DZ tvrde da je Knežević neke zlostavljala, mobingovala, prijetila, a pojedinima pravila fiktivne ugovore i druge benefite

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.