Mještani pivskog sela Brezna, okupljeni u Građansku inicijativu "Spasimo Brezna" podnijeli su ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću, zahtjev za obustavu i reviziju postupka izmjena i dopuna PUP Plužine.
Kako su saopštili, zahtjev su podnijeli zbog brojnih nezakonitosti, nepoštovanja procedura i potpunog ignorisanja lokalne zajednice koja je direktno i najviše pogođena planskim rješenjima - mještana sela Brezna, saopštili su iz GI "Spasimo Brezna".
Kako dodaju, Savjet za reviziju dao je negativno mišljenje na Izvještaj o javnoj raspravi, uvažavajući brojne primjedbe koje su na ovaj planski dokument podnijeli mještani Brezana, kao i Akcija za socijalnu pravdu.&nbsp;
GI Spasimo Brezna podnijela je zahtjev zbog, kako su naveli u dopisu, teških povreda zakona, uskraćivanja prava javnosti i indicija nedozvoljenog uticaja investitora na proces planiranja
- U ime lokalne zajednice Gornja Brezna, kao direktno pogođene strane u postupku izrade i usvajanja Izmjena i dopuna PUP-a Opštine Plužine, ovim putem podnosimo formalni zahtjev za hitnu obustavu daljeg postupka usvajanja predmetnih izmjena i dopuna, zbog: 1. teških povreda zakonom propisanog postupka javne rasprave; 2. uskraćivanja prava javnosti na učešće; 3. povrede međunarodnih obaveza države Crne Gore, te indikatora mogućeg nedozvoljenog uticaja energetskog investitora Crnogorskog elektroprenosnog sistema CGES, i drugih, na postupanje Ministarstva, što može ukazivati na postupanje suprotno načelima zakonitosti, nepristrasnosti i integriteta javne uprave - navode u zahtjevu.&nbsp;
U dopisu naslovljenom na čelnika Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slavena Radunovića, navode da je ovo Ministarstvo odbilo njihov, sedam puta ponovljen zahtjev, da organizuje centralnu javnu tribinu, i to obrazložio navodima da je, citat, "CGES prethodno detaljno informisao mještane Gornjih Brezana o planiranom energetskom projektu."
Ovim se, kako navode mještani Brazana, Ministarstvo nezakonito poziva na informativni nastup investitora kao zamjenu za zakonom propisanu javnu raspravu, i faktički delegira javna nadležnost privatnom subjektu – što predstavlja povredu javnopravnog integriteta i načela nepristrasnosti organa.
- Ovakvo obrazloženje je nespojivo sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji jasno propisuje obavezu organa da sprovodi javnu raspravu, a ne investitora. Istovremeno, pozivanje Ministarstva na navodni informativni sastanak koji je organizovao investitor (CGES) ne može zamijeniti formalno, transparentno, otvoreno i inkluzivno učešće javnosti, kako to propisuje Aarhuska Konvencija (čl. 6 i 7), Direktive EU o učešću javnosti u odlučivanju, EBRD PR10 standard (2024), Zakon o državnoj upravi – načelo zakonitosti i nepristrasnosti - navode iz GI Spasimo Brezna.&nbsp;
Podsjetimo, mještani pivskog sela Brezna već šest mjeseci se bore da spriječe gradnju visokonaponske trafostanice 400kV i formiranja međunarodnog energetskog čvorišta u centru ovog sela koje snažno razvija ruralni turizam i predstavlja jedno mjesto u Pivi koje raste, razvija se i gdje se doseljava.
- Uprkos faktičkom stanju na terenu, CGES i njihov konsultant ENOVA su, kako navode, u projektnoj doklumentaciji na osnovu koje je EBRD odobrila kreditna sredstva za ovaj projekat, naveli da u krugu od 2 km od planirane lokacije trafostanice nema nijedna kuća niti poslovni objekat. Mještani se bore i protiv kompanije Alcazar Energy koja takođe namjerava da postavi dalekovod preko njihovih privatnih imanja za svoj projekat vjetroelektrane Bijela u Šavniku, i do sada su, kako navode iz GI "Spasimo Brezna" načinili niz nezakonitih radnji, uključujući nezakoniti desant privatnih geometara na imanja mještana bez njihovog znanja i saglasnosti - piše u saopštenju.
- U namjeru uništenja cijelog sela Brezna - a to je neizbježno ukoliko dozvolimo formiranje međunarodnog energetskog čvorišta - uključeni su brojni akteri, državna i privatne energetske kompanije, snažan energetski lobi povezan sa pojedincima iz crnogorskih institucija, isključivo radi ostvarivanja ličnih profita. Ukoliko naša država Crna Gora ne zaštiti naše elementarno ljudsko pravo na život, očekujemo da to učini Evropska unija i njene institucije koji nas zovu u članstvo. Država koja radi na uništenju cijelog sela i sprema tihi genocid cijele lokalne zajednice, ne može u EU - zaključuju iz GI "Spasimo Brezna".&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mještani Brezana traže od Radunovića povlačenje PUP Plužine: Plan dogovoren sa investitorima, ne sa mještanima

Mještani Gornjih Brezana predali su tužbu protiv državnog energetskog preduzeća Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) koje namjerava da u centru njihovog sela izgradi veliku trafostanicu 400kV a potom i međunarodno energetsko čvorište.
Mještani Brezana okupljeni u Građanskoj inicijativi "Spasimo Brezna" saznali su za ovaj plan tek prije nekoliko mjeseci i od tada se bore da zaustave projekat koji bi, kako tvrde, uništio njihovo selo i život u njemu.&nbsp;
Oni tužbom traže i da sud sasluša i predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD kako bi se i formalno utvrdile, kako ističu, nesporne činjenice
Pivsko selo Gornja Brezna je jedino selo u opštini Plužine a vjerovatno i cijeloj Crnoj Gori koje se posljednjih godina intenzivno razvija, gdje se doseljavaju mladi i porodice, osnivaju seoska domaćinstva i grade turističke objekte koji su popunjeni, uglavnom stranim turistima, i do 250 dana godišnje. Mještani Gornjih Brezana otkrili su da je CGES u projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je dobio kredit od 28 miliona eura za gradnju trafo stanice od Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, sakrio postojanje cijele ljudske zajednice od nekoliko stotina mještana, te EBRD-u dodstavio lažan podatak da u krugu od 2 kilometra od lokacije 400kV trafostanice nema nijedan stambeni niti poslovni objekat.
- Popisali smo samo vlasnike objekata, postojećih i onih u izgradnji u krugu od dva kilometra i ima ih 75, dok je vlasnika zemljišta mnogo više. Kako gotovo svi vlasnici imaju po dva ili više objekata, zbirno u krugu od dva kilometra od lokacije 400 kV trafostance kojui su isplanirali da rade, ima oko 200 kuća, štala i turističkih objekata. Kako to da tako moćna kompanija kompanija kao što je CGES nije vidjela 200 objekata? Zbog navedenog osnovano sumnjamo da je CGES namjerno sakrio postojanje naših kuća i da "nije vidio" cijelo živo selo, upravo kako bi izbjegao stroge procedure i visoke standarde EBRD-a kada su u pitanju loklane zajednice i njihovo očuvanje - navode iz GI "Spasimo Brezna".&nbsp;
Dodaju da EBRD procedure zahtijevaju da lokalne zajednice na koje utiču projekti koje oni finansiraju budu uklkjučene od najranijih faza planiranja projekta, te da uticaj na prirodu i ljude bude minimalan.
- U našem slučaju, intencija CGES-a pa i države Crne Gore, odnosno aktuelne, ali i prethodnih Vlada je bila da sakriju naše postojanje, jer su svjesni da će međunardone energetski projekat u naseljenom mjestu značiti kraj života na toj lokaciji i potpuno obezvrijeđivanje privatne imovine mještana. Sigurni smo da EBRD, da je imao ovu informaciju ne bi podržao ovaj projekat, kao što nije podržao uništenje sela Krallje radi gradnje autoputa. Prema našim pouzdanim saznanjima, Vlada Crne Gore, odnosno Monteput, &nbsp;je izmjestio trasu autoputa upravo na zahtjev Evropske unije i Evropske banke za obnovu i razvoj kako bi se sačuvalo preko 50 kuća i lokalna zajednica u ovom selu - ističu oni.
Dodaju da je u Gornjim Breznima direktno ugroženo oko 200 objekata i cijela ljudska zajednica od nekoliko stotina ljudi. ukoliko se realizuje gradnja 400kV trafostanice i međunarodnog energetskog čvorišta. Kako dodaju, oni traže da se trafo stanica i eneretsko čvorište izmjeste na drugu lokaciju gdje će imati minimalan uticaj na prirodu i ljude.&nbsp;
- Takvih lokacija je u Pivi mnogo, jer je sjever Crne Gore opstošen pogubnim politikama proteklih decenija i godina. Umjesto da opština Plužine i Vlada ohrabe i konkretno podrže svakog mladog čovjeka koji se vraća na selo, oni su ujedinjeni u namjeri da naše selo unište a nas protjeraju sa naše zemlje. To nećemo dozvoliti ni po koju cijenu - decidni su u GI "Spasimo Brezna". &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Mještani Brezana javno su se u proteklih nekoliko mjeseci obraćali brojnim adresama, pa i državnom vrhu Crne Gore, predsjedniku, premijeru i predsjedniku Skupštine, insistirajući da se uključe i pomognu u spasavanje njihovih života, imovine i budućnosti njihovog sela, ali ih do sada niko od njih nije čuo, ni vidio.&nbsp;
- Još smo za našu državu i sve institucionalne adrese "selo koje ne postoji", ali nećemo odustati dok nas ne vide, priznaju da postojimo, i dok ne izmjeste planirano energetsko čudovište na bezbjednu udaljenost od naših kuća i imanja - zaključili su oni.

1250x600

Mještani Brezana predali tužbu protiv CGES-a, traže i saslušanje predstavnika EBRD-a

Kompanija Alcazar Energy Partners, koja je osnivač crnogorske firme Vjetro park Bijela, nastavlja da brutalno gazi crnogorske zakone, Ustav i međunarodne konvencije, i pokušava nasilnim putem da otme privatne posjede mještana Brezana kako bi preko njih napravila dalekovod do trafo stanice u Breznima za vjetro elektranu Bijela koju namjerava da gradi u Šavniku - poručili su mještani okupljeni u Građanskoj inicijativi „Spasimo Brezna“.
Oni naglašavaju da je današnja, navodna, prezentacija projekta u Plužinama organizovana od strane Alcazar Energy kompanije isključivo u cilju fingiranja procesa dijaloga sa mještanima, što im je, kako su kazali, neophodno kako bi međunarodnim finansijim institicujama, predstavili dokument pod nazivom ESIA (Procjena uticaja naživotnu sredinu i društvo) i aplicirali za kreditna sredstva.
- Međunarodne finansijske institucije poput Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, Evropske investicione banke EIB, Svjetske banke WB, i druge imaju visoke standarde i veoma stroge kriterijume kada je u pitanju uticaj na lokalne zajednice, i ovaj dokument bi trebalo da pokaže d investitor te standarde poštuje kako bi mu bila odobrena sredstva. Da je u pitanju samo fingiranje dijaloga, govori činjenica da je Alcazar Energy poziv na prezentaciju - ne govoreći kakvu i zbog čega - uputio samo medijima, a ne i građanima, te da su na prezentaciju doveli nekoliko zaposleih iz jedne PR agencije iz Podgorice, koja je potom sastavila i distribuirala saopštenje koje sadrži niz neistina - naveli su u GI Spasimo Brezna.
Kako dodaju, niko od mještana Brezana nije pozvan, naprotiv.
- Pokušali su da ovo obave ispod žita, nadajući se da se niko od nas neće pojaviti, te da će mediji i plaćena PR agencija prenijeti njihovu verziju i odati im hvalospjev kao dobrotvorima Pive i Crne Gore - istakli su oni.&nbsp;
Naglašavaju da su slučajno saznali za događaj i došli kako bi poručili kompaniji Alcazar Energiy da nisu dobro došli u nihovo selo,&nbsp;
- Posljednje što su uradili je da su poslali dvojicu svojh službenika, tajno, kod najstarijeg stanovnika našeg sela, koji ima 95 godina i živi sam, da ga ubjeđuju da im proda svoju zemlju, i pritom naglasili da mu je bolje da im dobrovoljno proda nego da mu zemlja bude uzeta eksproprijacijom. Kako se ovo zove ako nije - nasilje, ucjenjivanje, prijetnja? Ići tajno kod čovjeka od 95 godina koji živi sam i prijetiti mu eksproprijacijom ako im ne proda zemlju - kako se to zove? - pitaju mještani Brezana.&nbsp;
Navode i kako su saznali za namjeru Alcazar Energy Partners kompanije da prave dalekovod u nihovom selu.
- Slučajno smo saznali za javnu raspravu o Ekološkom elaboratu, i imali šta da vidimo - oni su u Ekološki elaborati upisali naše parcele i napisali da su napravili dogovor sa vlasnicima zemljišta i potpisali ugovore o zakupu. A mi tada prvi put čujemo za to. &nbsp;Poslije nekoliko dana prave desant na našta imanja - šalju geometre da premjere što će od privatne svojine da nam uzmu, bez našeg znanja i saglasnosti. Podnose zahtjev Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da proglasi javni interes, te da onda država uz aspisteniciju policije otme našu zemlju i preda je njima - naveli su oni.
Pitaju na osnovu čega privatna firma Alcazar Energy Partners mještanma Brezana prijeti eksproprijacijom.
- Ko im je iz sistema obećao proglašenje javnog interesa i šta stoji iza toga? Poručujemo njima i svima ostalima koji žele da u Gornjim Breznama instaliraju ogromne energtske objekte i protjeraju nas sa naših ognjišta, unište naše domove i imanja, da ćemo životima braniti ono što nam je najsvetije - naše kuće, našu djecu i našu budućnost - zaključili su oni.

Mještani Brezana: Alcazar Energy Partners nas ucjenjuje i prijeti eksproprijacijom

Mještani pivskog sela Brezna, okupljeni u Građansku inicijativu „Spasimo Brezna“, danas su u minut do 12, na pola sata, blokirali magistralni put Nikšić- Šćepan Polje kako bi poslali poruku crnogorskom državnom vrhu i javnosti da neće dozvoliti da se u centru njihovog sela izgradi visokonaponska trafo stanica 400kV i međunarodno energetsko čvorište.
To bi, cijene oni, značilo „tihi genocid“ i raseljavanje brojne lokalne zajednice. &nbsp;
Mještani su imali transparente na engleskom sa natpisima: „Premijeru Milojko Spajiću, da li će naša Vlada uništiti naše selo?“, „CGES i EBRD da li nas sada vidite?!“ i „Alcasar Energy, ovo je naša zemlja, mi smo javni interes naše države“...
Jedna od okupljenih, Vesna Radojević, poručila je da bi to značilo kraj sela.
- Gornja Brezna su jedino selo u Crnoj Gori u koje se ljudi, naročito mladi. doseljavaju, grade turističke objekte, razvijaju svoje poslove, rade na održivom razvoju, sprovode strateško opredjeljenje države Crne Gore. I umjesto da ova država pomogne te ljude, da pomogne povratak njihov na selo, ova država pravi plan da uništi ovo selo. To traje već 15 godina, a da niko u selu o tome ništa ne zna - istakla je Radojević.
Dodala je da su, tokom dvomjesečne borbe da spriječe ovakvu namjeru, otkrili da je državna energetska kompanija Crneogorski elektroprenosni sistem (CGES), u projektnoj dokumentaciji za kredit Evropske banke za obnovu i razvoj, a na osnovu koje su dobili 28 miliona eura za gradnju 400kV trafo stanice, navela da u krugu od dva kilometra od lokacije trafostanice koja se planira graditi nema nijedne kuće, niti poslovnog objekta. To je, kaže, apsolutna neistina, jer tu ima preko 100 kuća u kojima ljudi stalno ili povremeno žive, a prva kuća je na oko 100 metara od trafo stanice.&nbsp;
Nadaju se, kaže, da će, konačno, ova država vidjeti svoje građane i reagovati na njihov zahtjev da se energetsko čvorište izmjesti na drugu lokaciju. Ukoliko se to, ipak, ne desi, razmatraju postojanje osnova za podnošenje tužbe Evropskom javnom tužilaštvu u dijelu u kojem je u proces uključena Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).&nbsp;
Radojević je rekla da su, nakon što su javnost upoznali sa netačnim tvrdnjama CGES-a u projektnoj dokumentaciji za EBRD, dobili &nbsp;“prilično neugodnu poruku od CGES-a”, gdje su ih nazvali “državnim neprijateljima”.
- U komunikaciji smo sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i očekujemo njihovu reakciju prije svega da bi ova ugledna finansijska institucija zaštitila svoj integritet i svoj međunarodni kredibilitet. Tražili smo da se odobrena sredstva zamrznu i da se kompletna procedura ponovi te da se ispoštuju jako visoki standardi EBRD kada su u pitanju upravo lokalne zajednice koje dotiču projekti koje oni finansiraju, a to je da se od najranijih faza planiranja projekata uključe lokalne zajednice, da se čuje njihov glas i njihov stav i da se ne finansiraju projekti koji imaju negativan uticaj na prirodu i ljudske zajednice - ističe Radojević.
Ona navodi i da su za cijelu priču o namjerama gradnje viskokonaponskog energetskog čvorišta u selu Gornja Brezna saznali kada je privatna kompanija Alcazar Energy poslala svoje geometre na njihova imanja, potpuno nezakonito, a da niko nije znao, niti je pitan.&nbsp;
- Oni su podnijeli ekološki elaborat Agenciji za zaštitu prirode u kojem su naveli naše parcele, privatne parcele mještana Brezana, i tvrdili da su napravili dogovor i sklopili ugovor sa mještanima o zakupu privatnih parcela kuda će proći njihov dalekovod. To je apsolutna neistina. Niko od mještana nije znao za to, nismo znali da su naše parcele u njihovom elaboratu - poručila je Radojević.
Drugi dio priče, kako je navela, je da su otkrili da su urbanističko tehnički (UTU) uslovi koje je Alcazar Energy dobio od resornog ministarstva nezakoniti, jer su ti uslovi dobijeni po bivšem zakonu o gradnji, odnosno spornom članu 218 C, gdje se, citira Radojević, precizno kaže da vlada izdaje, bez svih procedura koje predviđaju regulani zakoni, da se ti uslovi izdaju na zahtjev vlasnika zemljišta.
- Znači ovdje taj uslov nije ispoštovan i to je očigledno i jasno i nedvosmisleno kršenje zakona i to pitanje ćemo takođe otvoriti pravnim sredstvima u skladu sa zakonima - dodala je ona.&nbsp;
Vlasnik jednog od prvih etno sela u Crnoj Gori koje se nalazi u Breznima, Mićo Blagojević, kazao je da ne vjeruju CGES-u koji je već gradio jedan dalekovod 400kV u Breznima i ulestvovao u gradnji postojeće trafo stanice a da mještani ni o tome nijesu ništa znali dok nisu došle mašine.
- Tada su nam uništili put, tokom dvije godine gradnje nije se moglo prići selu, turisti nisu mogli doći, trpjeli smo torturu i ogromne štete. Tek smo se malo oporavili, i nećemo dozvoliti da se isto ponovi, u još većem obimu. Branićemo ako treba i životima svoja imanja i đedovinu, nije nas briga za prijetnje kaznama, preko nas mašine neće proći - kazao je Blagojević.
Sličnog je stava i Milorad Blečić, mještanin koji je na svom imanju zatekao geometre firme Alcasar Energy, uzeo im skice koje su pravili i upozorio ih da se više ne približe njegovoj privatnom posjedu. Najavio je tužbu i ponovio da će svim sredstvima braniti svoju imovinu. Blečić veći dio godine živi sa porodicom u Gornjim Breznima, bavi se poljoprivredom i eko turizmom.&nbsp;
Mještani Gornjih Brezana naveli su ranije da gradnja ovakvog energetskog giganta, kakav se planira u njihovom selu, ne bila moguća u centru naseljenog mjesta nigdje u civilizovanom svijetu.
Mještani su su već otvorenim pismima obraćali CGES-u, predsjednicima države, Skupštine i Vlade i ministrima, a prije dva dana i ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću tražeći od njega da ispoštuje najavu i obećanje svojih planera da će produžiti javnu raspravu o izmjenama i dopunama PUP Plužine, napominjući da je proces izrade tog dokumenta urađen netransparentno te da insistiraju da im se obezbijedi vrijeme i uslovi da budu aktivno uključeni.&nbsp;
- Strahujemo i za svoju bezbjednost jer smo upali u osinjak. Pokušavaju da nas zastraše i zaustave. O svojim strahovima obavijestili smo nadležne institucije u Crnoj Gori, kao i međunarodni faktor - kazali su oni.

Mještani Brezana sa blokade poručili: Nećemo dozvoliti uništenje našeg sela ni po koju cijenu

Skupštinska sala Opštine Plužine bila je prepuna tokom javne rasprave o izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na kojoj su mještani Gornjih Brezana jasno i glasno poručili: plan države da u centru sela izgradi veliko energetsko čvorište – za njih je neprihvatljiv.
Nakon prezentacije plana, mještani su predstavnicima Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i predsjedniku Opštine Slobodanu Deliću, poručili da bi takav potez značio uništenje sela i budućnosti njegovih stanovnika.
Sa sobom su donijeli pano sa slikama – “Brezna danas” i “Brezna sjutra”, uz natpis: „Ko ima pravo da uništi cijelo selo? U čijem interesu?“
Predstavnici Ministarstva i predsjednik Delić naveli su da je plan preuzet iz Prostornog plana Crne Gore starog više od decenije, te da je samo „precrtan“, a da su oni u ovom trenutku – „nemoćni“.
Mještanka Vesna Radojević oštro je reagovala, upozorivši da nije ispoštovana Arhuška konvencija, koju je Crna Gora potpisala, a koja ima zakonsku snagu:
- Ova konvencija nalaže da lokalne zajednice budu uključene od samog početka procesa, te da o tome budu obaviještene preko javnih glasila ili lično. To je trebalo da uradite – da ih obavijestite lično o tome šta im se sprema, jer ti ljudi ne prate sajt Vlade i sekciju 'dokumenta', gdje se zavuku sve informacije od životnog značaja.
Radojević je podsjetila da su Gornja Brezna jedino selo u Pivi koje demografski raste, i da tamo ljudi ulažu u poljoprivredu, turizam i život.
- Ovo što se sprema Gornjim Breznima ima pravne elemente zločina nad čovječnošću. Riječ je o dugoročnom planiranju egzodusa cijele jedne zajednice – i to bez njihovog znanja i saglasnosti - poručila je.
Rade Mićanović istakao je da je selo proglašeno turističkom zonom i da su brojni mještani investirali u razvoj turizma i poljoprivrede:
- Šta mi da radimo ako nam usred sela napravite trafo stanicu i dalekovode? Šta ćemo sjutra da ponudimo turistima – da razgledaju trafostanice? Još ni ne znamo sve što je planirano – informacije dobijamo iz raznih izvora - kazao je on.
Predstavnici Ministarstva su odgovorili da je sva dokumentacija dostupna na sajtu, ali su mještani odgovorili da ne umiju da je tumače, niti prate internet svaki dan.
Mićo Blagorjević rekao &nbsp;da nema televizor, ne prati sajtove, te nije znao ništa o izradi prostornog plana.
Bobana Mićanović podsjetila je na medicinska i ekološka istraživanja koja upozoravaju na opasnosti po zdravlje:
- Povećan je rizik od leukemije kod djece i do 69%. Elektromagnetna zračenja utiču na neurološki razvoj, povećavaju rizik od kancera. Tu je i konstantna buka, uništenje obradivog zemljišta, pad vrijednosti imovine. Gornja Brezna imaju potencijal za eko turizam, ali ko će ovdje dolaziti da gleda trafo stanice?- kazala je ona.
Gordana Đurković, koja je sa sobom dovela dva sina, emotivno je reagovala:
- Oni nijesu bili ni rođeni prije 12 godina, kada je ovo inicirano. Ja sam majka ova dva dječaka i dužna sam da pred njima kažem – mi nismo livade i šume, mi smo živi ljudi. Ovi ljudi proizvode ono bez čega ne možemo – mlijeko, sir, meso. Nisu imali kad da gledaju portale i elaborate od 1000 strana.
Andrijana Mićanović podsjetila je da su ranije podnošene zvanične primjedbe i ekspertska mišljenja protiv sličnih projekata, ali bez rezultata:
- Učestvovala sam u raspravama ispred NVO koja se protivi HE Komarnica. Dostavili smo sve – i primjedbe, i mišljenja međunarodnih eksperata. Nikada nismo dobili odgovor od Ministarstva. Toliko o značaju učešća u raspravama.
Mještani Gornjih Brezana poručuju da neće odustati, jer je u pitanju opstanak zajednice i pravo na dostojanstven život, dok od nadležnih očekuju da konačno pokažu odgovornost prema građanima, a ne samo prema dokumentima starim deceniju.

Mještani Brezana na javnoj raspravi: Energetsko čvorište u srcu sela ugrožava naše živote i budućnost

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: brezna