U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Porodica Darka Belog Raspopovića reagovala je na izjave ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, koji je, kako navodi porodica Raspopović, u negativnom kontekstu pomenuto ime Darka Belog Raspopovića, nekadašnjeg visokog funkcionera MUP - Crne Gore, koji je tragično, pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, stradao na Božić 2001. godine.
- Porodica Raspopović iskazuje duboku povrijeđenost i ogorčenost prema službenom licu koje je pred Crnom Gorom zloupotrijebilo ministarsku funkciju kako bi - ne nudeći bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje, ne razmišljajući o posljedicama koje saopštene neistine mogu prouzrokovati članovima porodice pokojnog Belog - svjesno saopštio to što je saopštio, zaklanjajući se iza 'ministarskog autoriteta' i 'operativnih saznanja', koja su (prema njegovom kazivanju) pribavljena od lica sa upitnim integritetom - navode u reagovanju.&nbsp;
Oni u obraćanju ističu da je u staljinističkom maniru, koji polazi od teze da pokojnici ne mogu biti polemičari, ministar je saopštio građanima Crne Gore svoja „saznanja“ o nesreći koja je zadesila Gorana Žugića, na način da je kao direktnog nalogodavca njegovog pogubljenja označio Darka Belog Raspopovića.
- Gospodine ministre, Beli je potekao iz porodice koja je na oltar otadžbine položila čitave generacije. Ne postoji ni jedno koljeno u našoj porodici koja nije platila visoku cijenu zbog ljubavi prema svojoj zemlji (nadamo se da je Beli posljednji u tom nizu). Naš Beli je bio sin cijenjenog crnogorskog ljekara, njegova sestra posvetila je svoj život istom plemenitom pozivu.
U mladosti je bio istaknuti sportista. Nakon što je stekao pravničko zvanje, profesionalnu karijeru posvetio je policijskom pozivu i borbi protiv kriminala – izgubio je život upravo obavljajući ovu dužnost. U momentu pogubljenja, Beli je bio sin, otac dvoje djece, suprug, brat, kum i prijatelj. Strijeljan je ispred zgrade u kojoj je živio sa svojim roditeljima. Do današnjeg dana, njegovo ubistvo nije razriješeno, čak ni do nivoa “operativnih saznanja - navodi porodica Raspopović.&nbsp;
Pozvali su Šaranovića da rasvijetli masovna ubistva u Crnoj Gori.&nbsp;
- Svježe su naše rane, gospodine ministre – pustite ih da zacijele. Umjesto što neljudski vršite promociju na račun tragedija koje su se desile prije četvrt vijeka, posvetite se rasvjetljavanju masovnih ubistava koja su u crno zavila Crnu Goru tokom trajanja vašeg mandata, odnosno prevenciji da se slični masakri nikad više ne ponove. Beli odavno nije među živima – on ne može odgovarati na laži političara.
Međutim, živi članovi porodice Raspopović ukazuju ministru da će bilo kakve slične, buduće tvrdnje imati priliku da dokazuje pred sudovima Crne Gore, u postupcima koje propisuju zakoni Crne Gore - zaključuje porodica Raspopović.&nbsp;

Porodica Darka Raspopovića poručila Šaranoviću: Posvetite se rasvjetljavanju masovnih ubistava koja su u crno zavila Crnu Goru

Više od 20 nevladinih organizacija ponovo apeluju na Skupštinu da obustavi dalje odlučivanje o Prijedlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, te pozivaju poslanike i poslanice da otvore prostor za široku i inkluzivnu javnu raspravu i uvaže stavove relevantnih stručnjaka, organizacija i institucija.
Ističu da bez demokratskog nadzora nad službama bezbjednosti nema ni pravne sigurnosti ni evropske budućnosti za Crnu Goru.
Apel su dostavili Vladi, poslanicima i poslanicama, kao i šefu Delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori.
<h2>Apel prenosimo u cjelosti:</h2>
Nevladine organizacije sa žaljenjem konstatuju da, nakon decenija čekanja na reformu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), aktuelna vlast nije predložila zakon koji bi utemeljio savremenu, profesionalnu i demokratski kontrolisanu službu bezbjednosti.&nbsp;
Ako se ovakav zakon danas usvoji, Crna Gora će propustiti ključnu priliku da uspostavi službu koja radi u interesu građana, a ne političkih elita – i time dodatno ugroziti proces demokratizacije, vladavinu prava i evropske integracije.&nbsp;
Predlog zakona o ANB-u, o kom poslanici danas odlučuju, izrađen je u tajnosti, bez javne rasprave, bez analize uticaja na ljudska prava i usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima i pravnom tekovinom Evropske unije (EU), iako je država u odlučujućoj fazi pristupanja EU. Njegovim usvajanjem, faktički bi se odbacila ponuda Evropske komisije da pomogne da tekst zakona bude bolji, i to bez obrazloženja, što nije pristup vlasti posvećene demokratskim reformama. To je slika vlasti koja samo želi da prisvoji poluge moći, od kojih tajnu policiju vide kao jednu od najvažnijih.&nbsp;
Cilj hitnog usvajanja ovog zakonskog teksta je da, prije zakonskog roka za odlazak u penziju, odstrani iz službe one koji su zapošljeni u vrijeme bivše vlasti, da bi se doveli, bez konkursa i testa stručnosti, podobni novoj vlasti, kao i da se ANB izdvoji iz sistema javnih nabavki. Pored toga, pokušalo se i sa snižavanjem postojećeg, slabašnog, nivoa garancija zaštite privatnosti građana od zloupotreba tajne službe.&nbsp;
Ako se ovakav zakon usvoji, povjerenje u ANB – službu koju godinama prati reputacija zloupotreba i nedostatka kontrole, i čijem se bivšem direktoru trenutno sudi zbog neovlašćenog prisluškivanja desetina javnih ličnosti – teško da će biti moguće obnoviti pod ovom ili bilo kojom vlašću bez ozbiljne i sveobuhvatne reforme. Takva obnova povjerenja može doći tek sa novom političkom garniturom, čiji demokratski kapacitet bude u skladu s evropskim vrijednostima i obavezama.&nbsp;
Ovim zakonom, izuzetno široka ovlašćenja daju se u ruke službi koja nikada nije suštinski reformisana, dok je javnost ostala uskraćena za punu informaciju o tome ko je i kako odgovarao za dosadašnje zloupotrebe. Očigledna je namjera da se smanji prostor za građansku kontrolu, a sama institucija dodatno transformiše u opasno oruđe ili oružje u rukama političara.&nbsp;
Zahvaljujući hitnoj i argumentovanoj reakciji NVO, Vlada je upozorena da se Predlogom zakona degradiraju garancije prava na privatnost iz postojećeg zakona, umjesto da se one i unaprijede u skladu s preporukom Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Nakon rasprave u Odboru za bezbjednost i odbranu, Vlada je predložila amandmane kojima je zapravo zadržan status quo. Istovremeno, obezbijeđena je sudska kontrola nadzora informaciono-komunikacionih sistema organa državne uprave i pravnih lica s javnim ovlašćenjima (poput Fonda PIO ili Fonda za zdravstvo), pored sudske kontrole dva druga nova ovlašćenja ANB – nadzora međunarodnih komunikacija i pregleda objekata, vozila i predmeta – koja je već bila predviđena Predlogom zakona.&nbsp;
Postojeće garancije prava na privatnost nisu unaprijeđene, npr. nije predviđen sudski nadzor nad utvrđivanjem lokacije korisnika u elektronskoj komunikaciji, iako je Ustavni sud utvrdio da to spada u zaštitu prava na privatnost, niti je prihvaćena preporuka Komiteta za ljudska prava da se uvede sudska kontrola pristupa baza podataka pravnih lica kao što su banke i NVO.
Argumenti koji su se čuli od predlagača zakona - da bi sudski nadzor nad pristupom podacima otežao operativni rad ANB i opteretio sudove - ne opravdavaju izostanak garancija za zaštitu ljudskih prava. Upravo su nezavisna kontrola i sudska zaštita ključni elementi profesionalne i demokratske bezbjednosne službe.&nbsp;
Spriječeno je da se potpuno isključi zapošljavanje na osnovu javnog konkursa, ali time nije obezbijeđeno transparentno zapošljavanje na osnovu stručnosti.&nbsp;
Na osnovu usvojenog zakona, službenicima ANB-a, koji se bave neodređenim konceptom "nacionalne bezbjednosti” i koji ne moraju biti pravnici, ostaju šira ovlašćenja od onih koja imaju državni tužioci i policija dok izviđaju konkretno definisana krivična djela, što je nesrazmjerno i suprotno međunarodnim standardima zaštite prava na privatnost.&nbsp;
Zakon ne propisuje obavezu uništavanja svih podataka koji se, nakon prikupljanja, pokažu kao nepotrebni ili neopravdano prikupljani, čime se ostavlja prostor za dugotrajno i neopravdano zadržavanje osjetljivih ličnih informacija bez pravnog osnova.&nbsp;
Posebno problematično je izuzeće ANB-a iz sistema javnih nabavki, i isključivanje obaveze redovnog izvještavanja drugih državnih organa, jer se dodatno smanjuje mogućnost institucionalne kontrole i povećava prostor za zloupotrebe.&nbsp;
Nedostatak javne rasprave je onemogućio intervencije i u pogledu preciziranja predmeta rada ANB, čime bi se promovisala i dobra uprava i kultura vladavine prava.&nbsp;
Neodređeni interes "nacionalne bezbjednosti" ne smije se koristiti kao opravdanje za smanjivanje garancija ljudskih prava i izbjegavanje primjene principa odgovorne državne uprave. Upravo suprotno, bezbjednost podrazumijeva vladavinu prava, garancije zaštite ljudskih prava i efikasan demokratski nadzor nad radom službi bezbjednosti. U demokratskom društvu bezbjednost nije izgovor za represiju – nego obaveza da se sloboda zaštiti."
<h2>Potpisnici apela:</h2>
Akcija za ljudska prava
&nbsp;Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)&nbsp;
Centar za građansko obrazovanje (CGO)&nbsp;
Centar za ženska prava (CŽP)&nbsp;
Asocijacija Spektra&nbsp;
Centar za građanske slobode (CEGAS)&nbsp;
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)&nbsp;
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)&nbsp;
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)&nbsp;
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)&nbsp;
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)&nbsp;
Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA&nbsp;
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro&nbsp;
GREEN Home&nbsp;
Juventas&nbsp;
Prima&nbsp;
Sigurna ženska kuća&nbsp;
SOS PG&nbsp;
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)&nbsp;
Udruženje za odgovorni i održivi razvoj – UZOR&nbsp;
Udruženje pravnika Crne Gore

Više od 20 NVO ponovo apeluju na Skupštinu da obustavi dalje odlučivanje o Prijedlogu zakona o ANB

Predlog Zakona o amnestiji, koji su inicirali poslanici koalicije "Za budućnost Crne Gore" (ZBCG), nije usvojen u Skupštini Crne Gore. U prvom krugu glasanja, zakon je podržalo 40 poslanika, dok je jedan bio uzdržan, što nije bilo dovoljno za njegovo usvajanje jer je bila potrebna podrška najmanje 41 poslanika.
Nakon toga uslijedila je &nbsp;konfuzija i negodovanje unutar skupštinske većine, a iz poslaničkog kluba ZBCG zatraženo je da se glasanje ponovi. Predsjedavajući je uvažio taj zahtjev i omogućio novo izjašnjavanje.
Ipak, ni u drugom pokušaju zakon nije prošao – za je glasalo 34 poslanika, dok su četiri bila uzdržana. Većina je tako ponovo izostala, a predlog je definitvno odbijen.
Zakon o amnestiji izazvao je podijeljene stavove u parlamentu, a njegovo odbijanje ukazuje na nastavak neslaganja i unutar same većine kada su u pitanju osjetljiva političko-pravna pitanja.
Obrazlažući neizglašavanje ovog zakona, poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević saopštio je da Zakon o amnestiji, koji je predložio blok „Za budućnost Crne Gore“, danas nije dobio podršku u Skupštini, uprkos prethodnom dogovoru parlamentarne većine.
- Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili - kazao je Knežević.
On je naveo da su u vrijeme glasanja razgovarali s premijerom Milojkom Spajićem o „daljim strateškim pravcima razvoja“, te da premijer nije bio uključen u glasanje koje se u međuvremenu odvijalo.
- Ovakvo postupanje dijela većine neće narušiti naš odnos sa Spajićem, jer on nije bio dio te odluke. Međutim, problem je što ono što dogovorimo unutar kolegijuma većine bude srušeno samo sat vremena kasnije - &nbsp;poručio je Knežević, dodajući da takvo ponašanje smatra nekorektnim.
U tom kontekstu, Knežević je najavio da njihova partija neće podržati amandman koji se odnosi na porez na dobit, te da će ponoviti predložiti Zakon o amnestiji.
Amer Smailović, poslanik Bošnjačke stranke (BS), odbacio je optužbe da je njegova partija prekršila dogovor ili prevarila partnere u vezi sa glasanjem o Zakonu o amnestiji.
- Kada je predložena dopuna dnevnog reda, Bošnjačka stranka se nije izjašnjavala konkretno o tom zakonu. U velikom broju zakonskih prijedloga koji su nam dostavljeni, bilo je teško detaljno se posvetiti svakoj pojedinačnoj tački - kazao je Smailović.
Istakao je da BS nikome nije obećala podršku za pomenuti zakonski prijedlog.

Propao pokušaj ZBCG da progura Zakon o amnestiji; Knežević: BS i dio PES-a prekršili dogovor, ponovo ćemo predložiti ovaj Zakon

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravlja odluku Skupštine Crne Gore kojom su, na jučerašnjoj sjednici, izabrani novi članovi Savjeta Radio Televizije Crne Gore Marijana Camović Veličković, Janko Ljumović i Nikola Tatar.
 - Posebno ističemo imenovanje Marijane Camović Veličković, kandidatkinje koju su CGO, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP), uz podršku još 26 NVO, predložili kao zajednički izraz potrebe za jačanjem integriteta i profesionalizma unutar javnog servisa - naveli su iz ove nevladine organizacije.
Svjesni su, kako navode, da vladajuća većina ovim izborom ne mijenja postojeći odnos snaga u Savjetu RTCG, što je vjerovatno uticalo na različit odnos prema kandidatima za ovaj Savjet u poređenju sa onima za Savjet Agencije za audio-vizuelne medijske usluge.
 - Ipak, očekujemo da će novi članovi doprinijeti većoj transparentnosti, zakonitosti i odgovornosti u radu RTCG, što je ključno u trenutku kada se javni servis nalazi pod pritiskom sve izraženije instrumentalizacije za uskostranačke interese. Umjesto stabilnog evropskog kursa, svjedočimo obrascu gdje Crna Gora napravi korak naprijed - kao što je ovaj izbor - pa odmah zatim dva unazad, poput opstrukcija oko medijskog regulatora. To podriva povjerenje javnosti u iskrenost namjera vlasti i kompromituje kredibilitet EU integracionog procesa - zaključili su iz CGO.

CGO: Oči javnosti uprte u nove članove Savjeta RTCG-a

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

Iz Opšte bolnice Nikšić demantovali su navode nikšićanina Spasoja Krunića koje smo u subotu objavili u tekstu <a href="https://etv.me/drustvo/krunic-cetiri-dana-sam-strahovao-za-dijete-jer-nije-bilo-tetanus-vakcine-da-li-smo-dotakli-dno">Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete, jer nije bilo tetanus vakcine – da li smo dotakli dno?</a> uz tvrdnju da je riječ o „gnusnim lažima“ i obavještenje da je zbog širenja panike prijavljen nadležnim državnim organima.
Demanti u nastavku prenosimo integralano:
Dana 26.07.2025. godine na Portalu ETV objavljen je uznemiravajući tekst sa naslovom &nbsp;„Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete, jer nije bilo tetanus vakcine – da li smo dotakli dno?“.
Sve navode iz teksta javno demantujemo, jer su apsolutno netačni i radi se o gnusnim neistinama, za koje smo zbog uznemirenja javnosti i obraćanja više građana Nikšića – nakon objave teksta, bili primorani da prijavimo nadležnim organima, zbog širenja panike.
Pacijent je u Bolnici dobio apsolutno sve što mu je bilo potrebno, odnosno saniranje povrede od strane dežurnog ljekara specijaliste, izdat mu je medicinski izvještaj, sa kojim je upućen u Dom zdravlja – odnosno kod izabranog doktora, radi dalje terapije koja je preporučena, a to su antibiotici i eventualno tetanus, odnosno tetanusova vakcina, ukoliko pacijent u zdravstvenom kartonu nema podataka o redovnoj vakcinaciji. Primanje vakcine protiv tetanusa, kao i svih drugih vakcina je zakonski regulisano i vakcinacija se ni u jednom slučaju ne sprovodi u stacionarnom dijelu Bolnice. Što se tiče seruma protiv tetanusa, isti se takođe prima u Domu zdravlja, odnosno u hitnim slučajevima u službi hitne pomoći Doma zdravlja. Kako pacijent zbog prirode povrede nije zadržan u Bolnici, već otpušten na dalje kućno liječenje, potrebna terapija se primenjuje u Domu zdravlja.
U konkretnom slučaju, pacijent je upućen u Dom zdravlja da bi se prvenstveno kroz zdravstveni karton provjerilo da li je primio ovu vakcinu sa svojih 18 godina, te nakon te provjere, izabrani ljekar će odrediti da li ima potrebe, da pacijent prima pomenutu vakcinu. Ukoliko je pacijent primio ovu vakcinu sa 18. godina, TZ zaštita mu je potpuna, imajući u vidu da je starost 18 godina granica pokrivenosti TZ zaštitom kroz redovnu vakcinaciju.
Ukoliko se utvrdi da pacijent nije primio navedenu vakcinu, te da postoji potreba da se obavi dodatna provjera, to se obavlja takođe u Domu zdravlja, preko izabranog doktora, između ostalog i radi pravilne evidencije vakcinacije u zdravstvenom kartonu pacijenta. Dakle, vakcinacija se nikada nije sprovodila u Jedinici urgentnog bloka Bolnice.
Indikativno je da se autor teksta osvrnuo na nedostatak ostalih medicinskih sredstava, koji nemaju veze sa liječenjem njegovog člana porodice, a kojih je u tom momentu u Bolnici bilo u dovoljnim količinama, o čemu imamo dokaz stanja Centralne Apoteke.
Posebno moramo napomenuti, da od strane autora teksta nije podnijeta bilo kakva pritužba Zaštitniku prava pacijenata Bolnice, kako bi eventualne propuste otklonili, ukoliko su postojali, odnosno pojasnili pacijentu ono što on kao laik ne zna (što je objašnjeno u prethodnom tekstu), kao ni većina građana, već su se isti nakon objave teksta uznemirili.
Takođe, prije objave navedenog teksta u medijima od urednika, nijesmo dobili mogućnost ni da se izjasnimo kao strana na koju se objavljenim informacijama odnosi, te smatramo da je isto navedeno predstavljalo ozbiljne posljedice i u konačnom je dovelo do stvaranja panike i uznemiravanja javnosti posebno, pacijenata kojima je navedena terapija potrebna.
S poštovanjem,
DIREKTOR 
mr sci. dr Zoran Mrkić

Opšta bolnica Nikšić: Krunić iznio gnusne neistine, prijavili ga nadležnim organima zbog širenja panike

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Tag: brisanje-objava

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Porodica Darka Raspopovića poručila Šaranoviću: Posvetite se rasvjetljavanju masovnih ubistava koja su u crno zavila Crnu Goru

Više od 20 NVO ponovo apeluju na Skupštinu da obustavi dalje odlučivanje o Prijedlogu zakona o ANB

Propao pokušaj ZBCG da progura Zakon o amnestiji; Knežević: BS i dio PES-a prekršili dogovor, ponovo ćemo predložiti ovaj Zakon

CGO: Oči javnosti uprte u nove članove Savjeta RTCG-a

PRATITE TVe UŽIVO