Najmanje 18 migranata poginulo je kada se čamac na naduvavanje prevrnuo južno od Krita, saopštile su vlasti.
Polupotopljeni čamac je juče locirao turski trgovački brod u prolazu, a dvoje ljudi je spaseno, navode zvaničnici.
Grčka je glavna ulazna tačka u Evropsku uniju (EU) za ljude koji bježe od sukoba i siromaštva na Bliskom istoku, u Africi i Aziji, pri čemu se slične smrtonosne nesreće često dešavaju.
U posljednjih nekoliko mjeseci su sve češći dolasci iz Libije na Krit, a vlasti još nisu utvrdile odakle je čamac koji se juče potopio došao.
Akciju potrage sprovode Obalska straža Grčke i evropska granična agencija "Fronteks".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U prevrtanju čamca s migrantima blizu Krita 18 poginulih

Snage ratne mornarice Sjedinjenih Američkih Država juče su u Karipskom moru targetirale dronom i uništile čamac za koji sumnjaju da je korišćen za transport droge iz Venecuele prema SAD-u. To je saopštio američki predsjednik Donald Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Ministar komunikacija Venecuele, Fredi Nanez, u objavi na društvenim mrežama sugerisao je da je video koji je podijelio Tramp kreiran pomoću vještačke inteligencije.
U napadu je stradali namjanje 11 ljudi koji su činili posadu broda.
Ovo je vrhunac napetosti između SAD-a i Venecuele koje ne jenjavaju u posljednje vrijeme.
- Upravo smo, u posljednjih nekoliko minuta, doslovno pucali na brod, brod koji je prevozio drogu, puno droge je bilo u tom brodu. I ima još toga odakle to dolazi. Imamo mnogo droge koja ulazi u našu zemlju, dolazi već dugo vremena. Ova dolazi iz Venecuele- rekao je Tramp.
Napad je prema svemu sudeći izvršen bespilotnom letilicom čijim je udarom brod u potpunosti uništen, a njegov tovar zapaljen.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F1962992760354755018%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1962992760354755018%7Ctwgr%5E4d7ef585d6751d8170ddff24524f87ba4ced3206%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Mornarica SAD-a dronom uništila venecuelanski čamac za transport droge; Venecuela tvrdi da je snimak produkt AI

U kotorskom zalivu danas se nalazi brod “Wind spirit” sa 133 putnika.&nbsp;
Prema informaciji iz AD "Luka Kotor", plovilo će isploviti za luku Krf u 23 sata.

U Kotoru “Wind spirit” sa 133 putnika

Više od 560 ljudi spašeno je sa trajekta koji se juče zapalio u blizini indonežanske obale, dok su tijela tri poginule osobe izvučena iz mora, saopštili su danas spasioci, prenosi Portal Analitika.
Požar je izbio na trajektu „KM Barselona 5“ oko podna po lokalnom vremenu, dok je plovilo bilo na putu ka Manadu, glavnom gradu provincije Severni Sulavesi. Brod je bio na redovnoj poludnevnoj ruti iz luke Melonguane, u okrugu Ostrva Talaud.
U operaciji spasavanja učestvovali su brod obalske straže, šest spasilačkih plovila i više gumenih čamaca, potvrdio je šef mornaričke baze u Manadu, admiral Franki Pasuna Sihombing. 
 Prema njegovim riječima, mnogi putnici su izvučeni direktno iz mora, dok su lokalni ribari uspjeli da pomognu preživjelima koji su sa prslucima plutali u uzburkanim vodama.
Požar, koji je izbio na krmi broda, ugašen je za oko sat vremena.
Iako su prvobitne procjene govorile o 280 putnika i 15 članova posade, Agencija za potragu i spasavanje saopštila je da je ukupno spašeno 568 osoba, a da su troje izgubili život, među njima i trudnica. Ranije se vjerovalo da je poginulo petoro ljudi, ali je broj revidiran nakon što su dvije osobe — uključujući i dvomjesečnu bebu s teškim oštećenjem pluća — ipak pronađene žive u bolnici.
Admiral Sihombing upozorio je da se u Indoneziji često dešava da se broj putnika razlikuje od zvaničnog manifesta, što može zakomplikovati traganje i povećati rizik od nesreća. Kapacitet trajekta, inače, iznosi oko 600 osoba.
Na društvenim mrežama pojavili su se dramatični snimci koji prikazuju putnike kako u panici skaču u more dok gusti crni dim izbija iz zapaljenog broda. Većina ih je imala prsluke za spasavanje.
Istraga o uzroku požara je u toku.

Indonezija: Požar na trajektu, spašeno preko 560 ljudi, troje stradalo

Brod za eksploataciju nafte prevrnuo se u Sueckom zalivu, nakon čega je najmanje četiri člana posade poginulo, dok se četvoro vodi kao nestalo, saopštile su danas lokalne vlasti.
Taj brod se sinoć prevrnuo kod grada Ras Gareb blizu sjeverozapadnog rukavca Crvenog mora, gdje se nalazi važan pomorski put, saopštilo je Ministarstvo nafte Egipta.
Na brodu je pred prevrtanje bilo 30 radnika, a spasilačke ekipe su pronašle četiri tijela, dok je 22 ljudi prevezeno u bolnice, rekao je guverner ove provincije Amr Hanafi.
Lokalni mediji izvijestili su da je iskopavanje u drugom području povuklo brod ka sebi, te da se zbog toga prevrnuo.
Prevrtanje nije poremetilo brodove koji su prolazili kroz kanal koji povezuje Suecki zaliv sa Sredozemnim morem, tvrde zvaničnici.

Nesreća u Sueckom kanalu: Prevrnuo se brod za eksploataciju nafte, četvoro poginulih

Izrael je 9. juna presreo brod Madleen koji je nosio humanitarnu pomoć za Gazu i preusmjerio ga ka luci Ašdod. Na brodu se nalazila i poznata švedska aktivistkinja Greta Tunberg, kao i još 11 aktivista, uključujući glumca Liama Kaningema i francusku poslanicu Rim Hassan.
Izraelske vlasti saopštile su da će svi putnici biti deportovani u svoje matične zemlje i da je “predstava završena”. Tvrde da će mala količina pomoći sa broda biti prebačena u Gazu preko "zvaničnih kanala".
Brod je isplovio iz Italije 1. juna kako bi skrenuo pažnju na glad u Gazi, a presretnut je u međunarodnim vodama. Aktivisti tvrde da su oteti, dok izraelska vlada brani svoju akciju kao mjeru protiv kršenja blokade.
Organizatori broda, iz Koalicije Flotile slobode, optužuju Izrael za nasilno sprečavanje isporuke pomoći. UN i brojne organizacije već mjesecima upozoravaju na humanitarnu katastrofu u Gazi.

Izrael deportuje humanitarce sa broda za Gazu

Najmanje dvije osobe su poginule kada je jedrenjak Meksičke mornarice Cuauhtémoc udario u Bruklinskim moste u subotu naveče, saopštio je gradonačelnik Njujorka Erik Adams. 
 
- U ovom trenutku, od 277 osoba na brodu, 19 je povrijeđeno, od čega su dvije osobe u kritičnom stanju, a još dvije su, nažalost, preminule od zadobijenih povreda- napisao je Adams na platformi X.
Dvije osobe koje su izgubile život pale su s jednog od jarbola broda, rekao je jedan policijski zvaničnik za CNN. Proglašene su mrtvima nakon što su prevezene u obližnju bolnicu, dodao je isti izvor.
Brod je u međuvremenu premješten na njujorški Pier 36, potvrdio je zvaničnik. Gradski zvaničnici su ranije izjavili da su "mehanički problemi" mogli dovesti do toga da brod udari u most, ali su upozorili da su svi dosadašnji podaci preliminarni. Uzrok sudara još uvijek je predmet istrage.
Videozapisi objavljeni na društvenim mrežama prikazuju trenutak kada je jarbol školskog broda Meksičke mornarice udario u donji dio Bruklinskog mosta.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTheWillieNelson%2Fstatus%2F1923902044051550591%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1923902044051550591%7Ctwgr%5Effdc736c2b82e440aeb74bcbd229558770dea16b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Njujork: Brod meksičke mornarice udario u Bruklinski most, dvoje poginulo

Najmanje 148 ljudi pronađeno je mrtvo u Demokratskoj Republici Kongo nakon što se motorizovani drveni brod zapalio i prevrnuo, objavili su u petak mediji koji se pozivaju na lokalne izvore.
Brod je prevozio čak 500 putnika, uključujući žene i djecu, kada se prevrnuo u rijeku Kongo koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu zemlje.
Nesreće na čamcima i brodovima uobičajene su u Kongu, jer su stara, drvena prevozna sredstva glavni oblik transporta između sela i često prevoze putnike daleko iznad predviđenih kapaciteta.
Brod, nazvan HB Kongolo, zapalio se u blizini grada Mbandaka, nakon što je iz luke Matankumu otišao na teritoriju Bolombe.
Oko 100 preživjelih prebačeno je u improvizovano sklonište u lokalnoj gradskoj vijećnici, dok su oni s opekotinama prebačeni u lokalne bolnice, prenosi Rojters.
Incident se dogodio kada je izbio požar dok je žena kuvala na brodu, rekao je Kompetent Lojoko, komesar za rijeku, za Asošijejted Pres.
Nekoliko putnika, uključujući žene i djecu, umrlo je nakon što su skočili u vodu bez sposobnosti da plivaju, dodaje se u izvještaju.
2024. godine najmanje 78 ljudi se udavilo kada se čamac sa 278 putnika prevrnuo u jezeru Kivu u istočnom Kongu. U odvojenom incidentu, najmanje 22 osobe su poginule nakon što je riječni brod potonuo u decembru u zapadnom Kongu.

Kongo: Najmanje 148 ljudi poginulo nakon požara na brodu

Vlasti Tunisa spasile su danas 64 migranta sa broda koji se prevrnuo kod obale u istočnom Mediteranu nakon što je ostao bez goriva, saopštili su zvaničnici te države. 
 
Carinska služba Tunisa navela je da su u pomoć migrantima različitih nacionalnosti pritekle pomorske patrole, a u nesreći niko nije stradao, prenosi AP. 
 
- Spašeni migranti pokušavali su da se ilegalno domognu evropskih zemalja - saopštila je carinska služba. 
 
Prvi nalazi istrage sugerišu da su migranti krenuli iz neimenovane susjedne zemlje, vjerovatno Libije. 
 
Migranti su odvedeni u luku Čeba, radi dalje istrage. 
 
Prema podacima UNHCR-a, više od 30 hiljada migranata isplovilo je iz Libije i stiglo u Italiju tokom prošle godine. 
 
Agencija UN-a za izbjeglice saopštila je ranije da je 61 odsto onih koji su stigli u Italiju morskim putem iz Libije, dok je 32 odsto iz Tunisa. 
 
Procjenjuje se da je više od 100 migranata umrlo ili nestalo u središnjem Mediteranu kod obala Tunisa i Libije od početka ove godine.

Vlasti Tunisa spasile 64 migranta

Hrvatska kompanija Jadrolinija je potpisala ugovor s Barskom plovidbom na osnovu kojeg će brodom Dalmacija u 2025. ponovno povezati crnogorsku luku Bar s italijanskom lukom Bari, na međunarodnoj liniji Dubrovnik – Bari, piše RSE.
Iz Jadrolinije su danas saopštili da je međunarodna linija od Bara do Barija realizovana u partnerstvu s Barskom plovidbom koja će imati ulogu lučkog agenta i obavljati prodaju karata za međunarodne linije Jadrolinije.
Navode da se njihov brod Dalmacija u proljeće pridružio floti i podignuo uslugu linije Dubrovnik – Bari na novi nivo.
Iz Jadrolinije još kažu da je Dalmacija najveći brod u istoriji te kompanije i da je stvorio uslove za proširenje reda plovidbe i ponovno povezivanje luke Bar, prenosi RSE.
Jadrolinija je, kako navode, posljednji put povezivala Bar i Bari 2022. godine i dodaju da je ta linija uvijek pokazivala dobre rezultate i velik turistički potencijal.
Brod Dalmacija ima kapacitet 800 putnika i 280 osobnih vozila, dva restorana, bar i grill bar na otvorenoj palubi, igraonicu za najmlađe te arkadne igre.
Linija Bar - Bari održavaće se u ljetnoj sezoni, od 1. jula do 27. avgusta, sa mogućnošću produženja u septembru, o čemu će se naknadno pregovarati.
Putovanja će se obavljati jednom sedmično, a plovidba u jednom smjeru traje osam sati.
Polazak iz luke Bari biće utorkom u 11 sati, s dolaskom u Bar u 19 sati, a polazak iz luke Bar srijedom u 11 sati, s dolaskom u Bari u 19 sati.

Hrvatska Jadrolinija ponovo povezuje Crnu Goru i Italiju

Moskva raspoređuje nove hipersonične balističke projektile sposobne da nose nuklearne bojeve glave u bivšoj vazdušnoj bazi u istočnom dijelu Bjelorusije, što bi moglo da poveća sposobnost Rusije da tim projektilima dosegne ciljeve širom Evrope, zaključila su dva američka istraživača proučavanjem satelitskih snimaka.
Zaključak istraživača uglavnom je u skladu s nalazima američke obavještajne službe, rekao je izvor upoznat s tim pitanjem, koji je govorio pod uslovom anonimnosti kako bi podijelio informacije koje nijesu bile odobrene za javno objavljivanje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin jasno je dao do znanja da u Bjelorusiji planira rasporediti rakete srednjeg dometa Orešnik, s procijenjenim dometom do 5.500 kilometara, ali tačna lokacija prethodno nije objavljena.
Raspoređivanje Orešnika dodatno bi istaklo sve veću zavisnost Kremlja od prijetnje nuklearnim oružjem, budući da pokušava da obeshrabri članice NATO-a da snabdijevaju Kijev oružjem koje može pogoditi duboko unutar Rusije, rekli su neki stručnjaci. Ruska ambasada u Vašingtonu nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, dok je bjeloruska ambasada odbila da komentariše.
Državna novinska agencija Belta citirala je u srijedu ministra odbrane Viktora Krenjina, koji je rekao da raspoređivanje Orešnika neće promijeniti ravnotežu snaga u Evropi i da je to "odgovor na agresivne akcije Zapada". Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, a CIA je odbila da komentariše.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAdambrv%2Fstatus%2F2003436848102932906%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003436848102932906%7Ctwgr%5Ef01a75b9b0213462ab3afc29172678a740ee94c7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Revidirana ruska strategija</h2>
Istraživači Džefri Levis iz Instituta za međunarodne studije Middlebury u Kaliforniji i Deker Evelet iz istraživačke i analitičke organizacije CNA u Virdžiniji rekli su da su svoje nalaze o raspoređivanju Orešnika temeljili na snimcima satelitske kompanije Planet Labs, koje su pokazale karakteristike koje odgovaraju ruskoj strateškoj raketnoj bazi.
Levis i Evelet tvrde da su 90 odsto sigurni da će mobilni lanseri Orešnika biti stacionirani u bivšoj vazdušnoj bazi u blizini Kričeva, oko 307 kilometara istočno od glavnog grada Bjelorusije, Minska, i 478 kilometara jugozapadno od Moskve.
Moskva je ispitivala konvencionalno naoružani Orešnik protiv cilja u Ukrajini u novembru 2024. Putin se hvali da ga je nemoguće presresti zbog brzina koje navodno prelaze deset Macha.&nbsp;
- Putin planira da rasporedi oružje u Bjelorusiji kako bi proširio njegov domet dalje u Evropu - rekao je Džon Forman, stručnjak Chatham Housea koji je služio kao britanski vojni ataše u Moskvi i Kijevu.
Forman je rekao da takav potez vidi i kao reakciju na planirano stacioniranje konvencionalnih projektila SAD-a u Njemačkoj sljedeće godine, što uključuje hipersonični projektil srednjeg dometa Dark Eagle.
Putin je nakon sastanka sa svojim bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom u decembru 2024. rekao da bi Orešnik mogao biti stacioniran u Bjelorusiji u drugoj polovini ove godine, što je dio revidirane strategije u kojoj Moskva prvi put od Hladnog rata postavlja nuklearno oružje izvan svog teritorija.
Lukašenko je prošle sedmice rekao da su prvi projektili raspoređeni, bez navođenja lokacije, dodajući da će u Bjelorusiji biti smješteno do deset Orešnika. Američki istraživači procijenili su da je lokacija dovoljno velika da primi samo tri lansera i da bi drugi mogli biti smješteni na drugoj lokaciji.
<h2>Politička poruka Moskve</h2>
Levis je rekao da raspoređivanje Orešnika u Bjelorusiji naglašava kako rusko stacioniranje nuklearnog oružja izvan svog teritorija šalje "političku poruku" o povećanom oslanjanju na njih.
- Možete li zamisliti da u Njemačkoj postavimo nuklearno naoružani Tomahawk umjesto samo konvencionalnih? Nema vojnih razloga za postavljanje sistema u Bjelorusiji, samo političkih - rekao je Levis.

Amerikanci: Znamo gdje Putin razmješta Orešnik, može da gađa ciljeve širom Evrope

Ministri spoljnih poslova Egipta, Somalije, Džibutija i Turske održali su hitan telefonski sastanak nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio da će priznati nezavisnost Somalilenda, dijela Somalije koji je pokušao da se otcijepi od zemlje.
Na inicijativu šefa egipatske diplomatije Badra Abdelatija, ove četiri zemlje su osudile izraelski potez.
Takođe su, kako je saopšteno, potvrdili podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Somalije, kao i jedinstvu ove zemlje.
Ministri spoljnih poslova ove četiri zemlje takođe su izjavili da bi „priznavanje separatističkih regiona predstavljalo opasan presedan u međunarodnom pravu“.
Na kraju saopštenja je takođe navedeno da odbacuju svako prisilno raseljavanje Palestinaca i protive se stvaranju paralelnih vlada koje podrivaju legitimitet države.
Benjamin Netanjahu danas je objavio da će Izrael priznati Somalilend, dio Somalije koji je proglasio nezavisnost 1991. godine. U prethodnih 34 godine, nijedna zemlja osim Izraela nije priznala nezavisnost ovog dijela Somalije.
Ono što ovu vijest čini posebno intrigantnom, a prema nekim izvještajima koji su uslijedili nakon ovog diplomatskog prodora, jeste mogućnost da je priznanje dio šireg sporazuma. Naime, pojavile su se informacije da bi Somalilend mogao da prihvati palestinske izbjeglice iz Pojasa Gaze.
Iako detalji ovog potencijalnog sporazuma nisu zvanično potvrđeni, analitičari smatraju da bi to mogao biti ključni motiv Izraela za ovaj rizičan diplomatski potez.

Egipat i Turska osudili najavu Izraela o priznanju Somalilenda

Evropski saveznici Ukrajine sastaće se u januaru da bi finalizovali planove za bezbjednosne garancije nakon završetka rata, uključujući moguće raspoređivanje trupa na terenu, izjavio je danas zvaničnik Jelisejske palate za Euraktiv.
Izvor je naveo da francuski predsjednik Emanuel Makron želi da grupa zemalja koje podržavaju Ukrajinu, poznata kao "koalicija voljnih", finalizuje detalje podrške Ukrajini sljedećeg mjeseca, dok zapadne prijestonice čekaju odgovor Rusije na mirovni plan. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Ukrajinci, Evropljani i Amerikanci su saglasni i vjerujemo da je sada na Rusiji da pruži jasan odgovor - istakao je izvor.
Izvor je rekao da se očekuje da će pitanje garancija biti riješeno sa operativnog stanovišta, dajući Ukrajini jasnu sliku o tome kako bi izgledala dugoročna podrška saveznika.
Novi razgovori između američkih i ukrajinskih zvaničnika rezultirali su planom od 20 tačaka za okončanje rata u Ukrajini o kojem sada treba da se izjasni Rusija.
Desetine zemalja, predvođene Francuskom i Velikom Britanijom, mjesecima rade i pripremaju bezbjednosne garancije za Ukrajinu koje uključuju raspoređivanje trupe na terenu, finansijsku pomoć, isporuke oružja kako bi se Rusija odvratila od mogućnog ponovnog napada na Ukrajinu.
Pojedine garancije, posebno one koje daju Sjedinjene Američke Države, još su u fazi rasprave.
Očekuje se da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otputovati na Floridu da se sastane sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u "bliskoj budućnosti" kako bi bio završen plan o bezbjednosnim garancijama, navodi Euractiv.&nbsp;

Jelisejska palata: Evropa će finalizovati bezbjednosne garancije za Ukrajinu u januaru

Američki vojni avioni i osoblje primijećeni su u četvrtak u bivšoj pomorskoj bazi Roosevelt Roads u Ceibi u Portoriku, čime se nastavlja gomilanje snaga u Karibima.&nbsp;
Predsjednik SAD-a Donald Tramp je ranije ovog mjeseca naredio blokadu svih sankcionisanih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele, što predstavlja najnoviji potez Vašingtona za povećanje pritiska na venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Američki predsjednik optužio je Venecuelu da preplavljuje SAD drogom, a njegova administracija mjesecima napada brodove iz Južne Amerike za koje tvrdi da prevoze drogu. Mnoge države osudile su te akcije kao vansudska ubistva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F2003689827183845757%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003689827183845757%7Ctwgr%5E4d3aa86ee8314faaa8b2550a2570914374348e4f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema izvještaju Rojtersa, u bazi su primijećeni američki borbeni avioni F-35A, jurišni avion AC-130J, kao i brojni drugi avioni parkirani na pisti bivše mornaričke baze.
Tramp je takođe često prijetio da će bombardovati infrastrukturu za drogu na kopnu i odobrio je tajne operacije CIA-e usmjerene prema Karakasu.
Do sada ovog mjeseca, američka Obalna straža presrela je dva tankera u Karipskom moru, oba potpuno natovarena venecuelanskom sirovom naftom.

Objavljen novi snimak gomilanja američkih trupa blizu Venecuele: Desetine borbenih aviona čeka znak za akciju

Bivši premijer Malezije Nadžib Razak danas je osuđen zbog pranja novca, jer je na svoje privatne račune prebacio više od 700 miliona dolara iz fonda 1MDB, koji je u vlasništvu Ministarstva finansija.
Nadžib je negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo i rekao da je novac na njegovom računu "politička donacija iz Saudijske Arabije", kao i da su ga "obmanuli finansijeri predvođeni Lou Tejk Džom".
Lou Tejk Džo, za koga se smatra da je organizator ove šeme, još uvijek je na slobodi.
Sutkinja Kolin Lorens Sekera rekla je da je Nadžibova tvrdnja o saudijskoj donaciji "nevjerovatna".
Četiri pisma navodnih saudijskog donatora su falsifikovana, a dokazi jasno pokazuju da sredstva potiču iz fonda 1MDB, rekla je ona.

Bivši premijer Malezije osuđen zbog pranja novca

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je u petak da će se uskoro sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, u okviru napora za okončanje ruske invazije.
&nbsp;- Dogovorili smo sastanak na najvišem nivou, sa predsjednikom Trampom u bliskoj budućnosti. Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine- naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Zelenski je u srijedu predstavio najnoviju verziju američkog plana za okončanje rata između Rusije i Ukrajine, o kojem se već sedmicama pregovara između Vašingtona i Kijeva. Plan predviđa zamrzavanje sukoba na postojećim linijama fronta i ne nudi rješenje za najspornije pitanje – teritorije koje je okupirala Rusija, a koje čine više od 19 odsto Ukrajine.
Za razliku od prvobitne verzije dokumenta, koju su izradili Amerikanci, nova verzija ne sadrži dva ključna zahtjeva Moskve: povlačenje ukrajinskih snaga sa djelova Donbasa koji su još pod njihovom kontrolom i pravno obavezujuće obećanje Kijeva da se neće pridružiti NATO-u. Zbog toga je malo vjerovatno da će Moskva prihvatiti ovu verziju plana.
Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je u četvrtak da je napredak ka okončanju rata „spor, ali stalan“.
Upitan o tome, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je u srijedu kazao da Moskva „formuliše svoj stav“, odbijajući da komentariše detalje. Zaharova je u četvrtak ponovila da je napredak u pregovorima o okončanju rata „spor, ali stalan“.
Ako želiš, mogu dodatno skratiti tekst, prilagoditi ga novinskom izvještaju ili urediti u agencijskom stilu.

Zelenski najavio skori susret sa Trampom: Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine

Policijska uprava iz Novog Sada saopštila je danas da je uhapsila L. N. (20) i L. M. (18) zbog sumnje da su u Savinom Selu, poslije kraćeg verbalnog sukoba, usmrtili nožem četrdesetšestogodišnjeg muškarca iz Vrbasa.
Njegovo tijelo pronađeno je na sportskom terenu, a poslije nekoliko sati, policija je identifikovala i pronašla osumnjičene, kao i nož kojim je, kako se sumnja, izvršeno krivično djelo.
Obojici osumnjičenih je određeno zadržavanje do 48 sati i biće privedeni, uz krivičnu prijavu, višem javnom tužiocu u Somboru.

Vrbas: U Savinom Selu nožem ubjen muškarac, uhapšeni osumnjičeni

Jake kiše koje su padale proteklih dana u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a poginule su tri osobe.
Kako je prenio BBC, oluje, za koje se očekuje da će trajati i tokom današnjeg dana, donijele su 27 centimetara kiše u neke djelove okruga Los Anđeles, izazvale evakuacije i onemogućile saobraćaj glavnim ulicama.
Hitne službe morale su izvesti nekoliko akcija spašavanja, uključujući ljude zaglavljene u vozilima zbog porasta nivoa poplavnih voda.
Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je vanredno stanje u Los Anđelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bez struje je od četvrtka uveče.

Tag: brod