Vlasti Tunisa spasile su danas 64 migranta sa broda koji se prevrnuo kod obale u istočnom Mediteranu nakon što je ostao bez goriva, saopštili su zvaničnici te države. 
 
Carinska služba Tunisa navela je da su u pomoć migrantima različitih nacionalnosti pritekle pomorske patrole, a u nesreći niko nije stradao, prenosi AP. 
 
- Spašeni migranti pokušavali su da se ilegalno domognu evropskih zemalja - saopštila je carinska služba. 
 
Prvi nalazi istrage sugerišu da su migranti krenuli iz neimenovane susjedne zemlje, vjerovatno Libije. 
 
Migranti su odvedeni u luku Čeba, radi dalje istrage. 
 
Prema podacima UNHCR-a, više od 30 hiljada migranata isplovilo je iz Libije i stiglo u Italiju tokom prošle godine. 
 
Agencija UN-a za izbjeglice saopštila je ranije da je 61 odsto onih koji su stigli u Italiju morskim putem iz Libije, dok je 32 odsto iz Tunisa. 
 
Procjenjuje se da je više od 100 migranata umrlo ili nestalo u središnjem Mediteranu kod obala Tunisa i Libije od početka ove godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vlasti Tunisa spasile 64 migranta

Hrvatska kompanija Jadrolinija je potpisala ugovor s Barskom plovidbom na osnovu kojeg će brodom Dalmacija u 2025. ponovno povezati crnogorsku luku Bar s italijanskom lukom Bari, na međunarodnoj liniji Dubrovnik – Bari, piše RSE.
Iz Jadrolinije su danas saopštili da je međunarodna linija od Bara do Barija realizovana u partnerstvu s Barskom plovidbom koja će imati ulogu lučkog agenta i obavljati prodaju karata za međunarodne linije Jadrolinije.
Navode da se njihov brod Dalmacija u proljeće pridružio floti i podignuo uslugu linije Dubrovnik – Bari na novi nivo.
Iz Jadrolinije još kažu da je Dalmacija najveći brod u istoriji te kompanije i da je stvorio uslove za proširenje reda plovidbe i ponovno povezivanje luke Bar, prenosi RSE.
Jadrolinija je, kako navode, posljednji put povezivala Bar i Bari 2022. godine i dodaju da je ta linija uvijek pokazivala dobre rezultate i velik turistički potencijal.
Brod Dalmacija ima kapacitet 800 putnika i 280 osobnih vozila, dva restorana, bar i grill bar na otvorenoj palubi, igraonicu za najmlađe te arkadne igre.
Linija Bar - Bari održavaće se u ljetnoj sezoni, od 1. jula do 27. avgusta, sa mogućnošću produženja u septembru, o čemu će se naknadno pregovarati.
Putovanja će se obavljati jednom sedmično, a plovidba u jednom smjeru traje osam sati.
Polazak iz luke Bari biće utorkom u 11 sati, s dolaskom u Bar u 19 sati, a polazak iz luke Bar srijedom u 11 sati, s dolaskom u Bari u 19 sati.

Hrvatska Jadrolinija ponovo povezuje Crnu Goru i Italiju

Britanski mediji su objavili da je u blizini egipatskog ljetovališta Marsa Alama na zapadnoj obali Crvenog mora potonuo brod na kojem je bilo 45 osoba.
Za 31 osobom se još traga, objavili su mediji.
Brod „Si stori“ prevozio je turiste u okviru ronilačke ture po Crvenom moru. Brod je isplovio 24. novembra iz luke Porto Galib i trebalo je da se vrati u Hurgadu 29. novembra.
Međutim, jutros oko 5:30 sati po lokalnom vremenu s broda je poslat poziv u pomoć. Plovilo je potom nestalo sa radara i s njim je izgubljen kontakt.
Na brodu je bilo ukupno 45 osoba, od čega 31 turista iz različitih zemalja i 14 članova posade.
Helikopteri i egipatska mornarica pretražuju more kako bi spasili preživjele. Prema pisanju lokalnih medija, nekoliko turista s potonulog broda je spašeno u blizini obale.

Brod s turistima potonuo u Egiptu, mornarica i helikopteri traže nestale

Kraljevska mornarica Novog Zelanda izgubila je svoj prvi brod u moru od Drugog svjetskog rata, nakon što se jedan od njenih brodova nasukao kod obale Samoe.
HMNZS Manavanui, specijalizovani brod za istraživanje i snimanje okeana, naišao je na probleme oko jedne nautičke milje od ostrva Upolu u subotu uveče po lokalnom vremenu, dok je vršio istraživanje grebena, prenosi BiBiSi (BBC).
Kasnije se zapalio, a potom i prevrnuo.
Svih 75 ljudi na brodu evakuisano je u čamce za spasavanje i spašeno rano u nedjelju, saopštile su odbrambene snage Novog Zelanda.

Novi Zeland izgubio prvi ratni brod od Drugog svjetskog rata

Ministarstvo odbrane je, kako je ranije planirano, raspisalo tender za podizanje olupine rashodovanog desantnog broda - minopolagača DMB-241 "Krk" koji je, u februaru 2023, uslijed nevremena, potonuo u blizini vojnog objekta Pristan u Boki Kotorskoj.
Kako je objavljeno na portalu javnih nabavki, procijenjena vrijednost postupka izvlačenja broda na površinu iznosi 363.000 eura sa PDV-om.
- Usluga podrazumijeva izvlačenje potonulog broda sa lokacije "Rakite" na molo vojnog dijela "Pristan", koja je udaljena od sadašnje lokacije oko 1.000 metara. Usluga podrazumijeva da se svi njegovi elementi koji bi eventualno, u postupku izvlačenja broda, otpali ili se polomili, pokupe i premjeste na lokaciju molo vojnog dijela "Pristan" - navedeno je u dokumentaciji objavljenoj na sajtu CeJN.
U postupku javne nabavke, kako je istaknuto, može da učestvuje samo privredni subjekat koji posjeduje iskustvo na kvalitetnom i uspješnom izvršavanju minimum jednog istog ili sličnog posla iz ove oblasti.
- Isti poslovi podrazumijevaju izvlačanje potonulih plovnih objekata iz vode, težine minimalno 70 tona, metodom kojom će ponuđač izvršavati predmetnu uslugu i koju je naveo u svojoj ponudi, dok slični poslovi podrazumijevaju izvlačenje iz vode tereta, težine minimalno 70 tona, bilo kojom metodom - navedeno je, pored ostalog, u javnom oglasu.
Od ponuđača se traži da dostave opis metode kojom će izvući potonuli brod, spisak osoba koje će biti angažovane na ovom poslu sa dokazima o stručnoj spremi i osposobljenosti, faze realizacije i njihova dinamika...
Tender traje do 8. novembra kada će se obaviti i otvaranje ponuda.
Brod DBM-241, sagrađen u Splitu 1998. godine, dug je 49,7, širok 10,2 metra, a visine je 5,4 metara. Puni deplasman mu iznosi 945 tona. Udaljen je oko 10-15 metara od mola Rakite i desnim bokom je oslonjen na dno mora. Lijevi bok broda je iznad površine oko dva-tri metra. Dubina mora na kojoj je potonuli brod je između 15 i 20 metara.
Ratni brod, koji se od 2007. godine nalazio na tzv. mrtvom vezu na Luštici, bio je namijenjen za iskrcavanje mornaričke pješadije, tenkova i naoružanja na neuređenu obalu. Deceniju i po je van operativne upotrebe u Mornarici Vojske Crne Gore.

Tamara Klikovac

Za izvlačenje potonulog vojnog broda iz Boke spremni da iskreširaju 360.000 eura

Dva broda sa migrantima iz Afrike potonula su u Crvenom moru kod obale Džibutija, poginulo je 45 ljudi, saopštila je agencija UN za migracije.
Čamci su krenuli iz Jemena sa 310 ljudi.
Agencija UN, koja je pomagala u potrazi i spasavanju, saopštila je na platformi X da je 32 preživjelih spašeno.
Obalska straža Džibutija saopštila je da se tragedija dogodila 150 metara od plaže u blizini sjeverozapadnog regiona Khor Angar.
Rečeno je da su u toku zajednički napori za spašavanje i da je 115 preživjelih spašeno.
- Ostajemo posvećeni pronalaženju nestalih osoba i pružanju sigurnosti preživjelima - navodi agencija u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama.
Hiljade migranata iz afričkih, bliskoistočnih i južnoazijskih zemalja, koji traže bolji život, svake godine pokušavaju ilegalno da uđu u Evropu.
Krijumčari, u trci za zaradom, nemilice pune brodove ljudima i dovode ih u opasnost.

1250x600

1084x550

Dva broda potonula u Crvenom moru, utopilo se 45 migranata

Crna Gora i Slovenija moraju spriječiti da u njihove luke pristane brod “Katrin”, koji plovi pod portugalskom zastavom, a za koji se vjeruje da nosi eksplozive za Izrael, saopštila je svjetska organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenal (AI).
Iz ove organizacije su kazali da postoji jasan rizik da bi takav teret doprinio činjenju ratnih zločina u Gazi.
Kako su naveli iz te organizacije, prema namibijskoj vladi i portugalskom ministru spoljnih poslova, teret broda Katrin uključuje eksploziv namijenjen Izraelu.
Iz IA su dodali da su vlasti Namibije odbile da dozvole brodu da uđe u njihovu glavnu luku u avgustu, pozivajući se na informaciju brodskog operatera da teret broda uključuje osam kontejnera RDKS Hekogen eksploziva za Izrael.
- Saopštenja kabineta slovenačkog premijera i portugalskog ministra spoljnih poslova ukazuju da brod ide ka Crnoj Gori i slovenačkoj luci Kopar, gdje će iskrcati svoj teret. Nejasno je kako će tovar nakon toga stići do Izraela - saopštio je AI.
Šefica slovenačkog ogranka Amnesti internešenela Nataša Posel kazala je da smrtonosni teret za koji se vjeruje da se nalazi na brodu MV Katrin ne smije stići do Izraela, jer postoji jasan rizik da bi takav teret doprinio činjenju ratnih zločina nad palestinskim civilima.
- Namibija je s pravom ispunila svoje međunarodne obaveze tako što je osigurala da MV Katrin ne prenese vojni teret u Izrael kroz luku te države. Sada je na Sloveniji, Crnoj Gori i svim drugim državama da učine isto i izbjegnu omogućavanje nezakonitog transfera - dodala je. Posel
Amnesti Internešanal je ukazao na to da međunarodno humanitarno pravo (MHP) zabranjuje svim državama da prenose oružje strani u oružanom sukobu kada postoji jasan rizik da bi to doprinijelo činjenju ratnih zločina ili drugih teških kršenja MHP-a.

Amnesti internešenal: Crna Gora ne smije pomoći brodu Katrin u isporuci eksploziva Izraelu

Najmanje 30 tijela pronađeno je na brodu koji je plutao nadomak obala Senegala, kod glavnog grada Dakra, saopštila je vojska te zapadnoafričke zemlje.
Senegalska mornarica je u nedjelju obaviještena o nepoznatom plovilu pa je poslala patrolni čamac u tu oblast na pučini, 70 kilometara od Dakra, rekla je portparolka vojske i dodala da je do sada pronađeno 30 leševa.
Poodmaklo stanje raspadanja veoma otežava proces identifikacije, saopštila je vojska.
Očekuje se da istraga pruži više informacija o broju mrtvih osoba i porijeklu broda.
Ovog mjeseca se brod sa 89 osoba nasukao na obalu Senegala, a najmanje 37 je umrlo.
Sve više žitelja zapada Afrike pokušava da pobjegne u Evropu. Oni bježe od siromaštva, ratova i nezaposlenosti, a do mora dolaze preko Senegala. Potom idu ka Kanarskim ostrvima, španskom arhipelagu kraj obale zapadne Afrike i nadaju se da će odatle ući u kontinentalnu Evropu.
Od početka godine, više od 22.300 osoba je prispjelo na Kanarska ostrva, što je 126 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Na plutajućem brodu kod obala Senegala pronađeno najmanje 30 tijela

Profesija medicinskih sestara i tehničara u Crnoj Gori dovedena je na sam rub opstanka. Ono što bi trebalo da bude temelj zdravstvenog sistema, danas je marginalizovano, potcijenjeno i sistemski zanemareno, saopšteno je danas iz Sindikata zdravstvenih radnika Klinničkog centra Crne Gore.
Kako navode, u državi u kojoj je minimalna zarada 600 eura, medicinska sestra koja tek započinje svoj profesionalni put sa srednjom stručnom spremom prima tek 620 eura.
- Taj iznos ne predstavlja samo finansijsku nepravdu – on je simbol društvenog ignorisanja jednog od najodgovornijih i najplemenitijih poziva - kažu u Sindikatu.
Podsjećaju da posljednje povećanje zarada, koje je Vlada dogovorila sa Sindikatom zaposlenih u ustanovama socijalne djelatnosti, po kojem medicinske sestre u toj oblasti sada primaju višestruko više od svojih koleginica i kolega zaposlenih u zdravstvenom sistemu, uz isti nivo obrazovanja, za njih predstavlja dodatni udarac.
- Taj potez doživljavamo kao svojevrsno poniženje i još jedan korak ka potpunoj degradaciji naše struke. Osjećamo se zaboravljeno. Vrlo brzo su izblijedile slike iz pandemijskih godina, kada smo bili jedina linija odbrane, kada smo danonoćno, pod punom opremom, u neizvjesnosti i strahu, stajali uz bolesne, riskirajući sopstveno zdravlje i živote svojih porodica - kažu sestre i tehničari.
Danas, dodaju, mnoge njihove kolege žive na ivici egzistencije – bez riješenog stambenog pitanja, bez sistemske podrške, ali i dalje sa ogromnom posvećenošću obavljaju svoj posao, brinući o onima kojima je pomoć najpotrebnija.
- U međuvremenu, svijet je prepoznao vrijednost medicinskih sestara. U Sjedinjenim Američkim Državama, medicinska sestra u anesteziji postala je najplaćenije zanimanje u 2024. godini, sa platama koje dostižu i do 20.000 dolara mjesečno. U Kanadi, Danskoj, Norveškoj, Njemačkoj i drugim zemljama Evrope, plate za ovu profesiju kreću se od 3.500 do 7.000 eura. Kod nas, naprotiv, svjedočimo apsurdnoj situaciji – da nemedicinski kadar u zdravstvenom sistemu ima veća primanja od medicinskog. To je presedan bez presedana, ne samo u regionu, već i u svijetu - upozoravaju oni.
Dodaju da, kao što nije uobičajeno da portir u sudu ima veću platu od pravnika, ne može biti ni normalno da se medicinska sestra, obrazovana, stručna i odgovorna, vrednuje ispod svakog dostojanstva.
- Posebno nas boli činjenica da naše kolege iz sektora socijalne zaštite, sa istim nivoom obrazovanja i višestruko manjim stepenom odgovornosti i radnog opterećenja, sada imaju znatno veće zarade. Ovo nije pitanje zavisti – ovo je pitanje pravde i jednakog tretmana - poručuju.
Ovakav položaj rezultat je, kažu, decenijskog zanemarivanja, ali i neadekvatnog zastupanja od strane onih koji su, u njihovo ime, potpisivali sporazume sa Vladom.
- Oni koji nijesu razumjeli, ili nisu htjeli da razumiju složenost i težinu našeg posla, snose dio odgovornosti za stanje u kojem se danas nalazimo. Dosta je bilo ćutanja. Dosta je bilo spuštanja pogleda i prećutkivanja nepravdi. Tražimo promjene. Tražimo poštovanje. Tražimo fer i dostojanstven tretman u skladu sa obrazovanjem koje imamo, složenošću poslova koje obavljamo i odgovornošću koju svakodnevno nosimo. Vrijeme je da se glas medicinskih sestara i tehničara jasno čuje - zaključuje se u saopštenju Sindikata zdravstvenih radnika KCCG.

Sindikat zdravstvenih radnika KCCG: Tražimo isti tretman kao naše kolege u sistemu socijalne zaštite

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti umjereno do potpuno oblačno.
Na sjeveru se tokom prijepodneva ponegdje očekuju slabe padavine, a u popodnevnim satima postepeno razvedravanje.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan sjevernih smjerova, uglavnom u kontinentalnim predjelima.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do devet, najviša dnevna od devet do 21 stepen.

Sjutra pretežno slučajno, sjutra do 21 stepen

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u martu su u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku bile više 2,6 odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potrošačke cijene su u martu u odnosu na februar u prosjeku bile više 0,3 odsto.
- Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena u grupama stvarne rente koje plaćaju stanari za primarno boravište, restorani, kafei i slično, voće, farmaceutski proizvodi, povrće, kafa, čaj i kakao, šećer, džem, med, čokolada i slatkiši - navodi se u saopštenju.
Potrošačke cijene su u periodu januar-mart, u poređenju sa istim prošlogodišnjim periodom, u prosjeku bile više 2,7 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u martu je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama zdravlje 3,2 odsto, restorani i hoteli 1,2 odsto, hrana i bezalkoholna pića 0,5 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,4 odsto, alkoholna pića i duvan 0,3 odsto, ostala dobra i usluge 0,2 odsto, rekreacija i kultura 0,1 odsto.

Pad cijena zabilježen je u grupi prevoz jedan odsto i namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,5 odsto.

Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Inflacija u martu 2,6 odsto

U novoj epizodi emisije "Zdravi i uspješni", dr Dušanka vam donosi inspirativnu priču o porodici Ječmenica iz Pljevalja.&nbsp;
Ova priča nas podsjeća da korijeni ne određuju širinu ni visinu krošnje, već samo njen početak. Uvjerićete se sami kako iz tako raskošnog korijena, krošnja može da se vine nevjerovatno visoko.&nbsp;
Njih dvoje su djeca ugledne pedijatrice Vese Ječmenice, žene koja je imala nevjerovatnu harizmu i toplinu i koja je svoj profesionalni život, svoj put stručnosti i humanosti, posvetila neprestanom usavršavanju.&nbsp;
Priča njene djece nije samo priča o profesionalnom uspjehu, to je priča o porodičnim vrijednostima, nepokolebljivoj podršci, intelektualnoj radoznalosti i hrabrosti da se prevaziđu granice - geografske i metaforične.
Mladen je prirodno nastavio majčin put – od Medicinskog fakulteta u &nbsp;Beogradu do vrhunskog gastroenterologa u Kaliforniji.
Tijana je takođe nastavila tradiciju porodične akademske izvrsnosti, malo je reći da je blistala na Ekonomskom fakultetu, osvajajući titulu studenta generacije sa najvišim prosjekom svake godine.&nbsp;
Kasnije je nastavila s master studijama iz kvantitativnih finansija i postala najmlađi doktorant Beogradskog univerziteta sa samo 29 godina.
Emisiju "Zdravi i uspješni" možete pogledati u subotu u 12 sati na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmxkfcbuYl0g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U emisiji "Zdravi i uspješni" inspirativna priča o porodici Ječmenica iz Pljevalja

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: brod