Najmanje 18 migranata poginulo je kada se čamac na naduvavanje prevrnuo južno od Krita, saopštile su vlasti.
Polupotopljeni čamac je juče locirao turski trgovački brod u prolazu, a dvoje ljudi je spaseno, navode zvaničnici.
Grčka je glavna ulazna tačka u Evropsku uniju (EU) za ljude koji bježe od sukoba i siromaštva na Bliskom istoku, u Africi i Aziji, pri čemu se slične smrtonosne nesreće često dešavaju.
U posljednjih nekoliko mjeseci su sve češći dolasci iz Libije na Krit, a vlasti još nisu utvrdile odakle je čamac koji se juče potopio došao.
Akciju potrage sprovode Obalska straža Grčke i evropska granična agencija "Fronteks".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U prevrtanju čamca s migrantima blizu Krita 18 poginulih

Snage ratne mornarice Sjedinjenih Američkih Država juče su u Karipskom moru targetirale dronom i uništile čamac za koji sumnjaju da je korišćen za transport droge iz Venecuele prema SAD-u. To je saopštio američki predsjednik Donald Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Ministar komunikacija Venecuele, Fredi Nanez, u objavi na društvenim mrežama sugerisao je da je video koji je podijelio Tramp kreiran pomoću vještačke inteligencije.
U napadu je stradali namjanje 11 ljudi koji su činili posadu broda.
Ovo je vrhunac napetosti između SAD-a i Venecuele koje ne jenjavaju u posljednje vrijeme.
- Upravo smo, u posljednjih nekoliko minuta, doslovno pucali na brod, brod koji je prevozio drogu, puno droge je bilo u tom brodu. I ima još toga odakle to dolazi. Imamo mnogo droge koja ulazi u našu zemlju, dolazi već dugo vremena. Ova dolazi iz Venecuele- rekao je Tramp.
Napad je prema svemu sudeći izvršen bespilotnom letilicom čijim je udarom brod u potpunosti uništen, a njegov tovar zapaljen.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F1962992760354755018%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1962992760354755018%7Ctwgr%5E4d7ef585d6751d8170ddff24524f87ba4ced3206%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Mornarica SAD-a dronom uništila venecuelanski čamac za transport droge; Venecuela tvrdi da je snimak produkt AI

U kotorskom zalivu danas se nalazi brod “Wind spirit” sa 133 putnika.&nbsp;
Prema informaciji iz AD "Luka Kotor", plovilo će isploviti za luku Krf u 23 sata.

U Kotoru “Wind spirit” sa 133 putnika

Više od 560 ljudi spašeno je sa trajekta koji se juče zapalio u blizini indonežanske obale, dok su tijela tri poginule osobe izvučena iz mora, saopštili su danas spasioci, prenosi Portal Analitika.
Požar je izbio na trajektu „KM Barselona 5“ oko podna po lokalnom vremenu, dok je plovilo bilo na putu ka Manadu, glavnom gradu provincije Severni Sulavesi. Brod je bio na redovnoj poludnevnoj ruti iz luke Melonguane, u okrugu Ostrva Talaud.
U operaciji spasavanja učestvovali su brod obalske straže, šest spasilačkih plovila i više gumenih čamaca, potvrdio je šef mornaričke baze u Manadu, admiral Franki Pasuna Sihombing. 
 Prema njegovim riječima, mnogi putnici su izvučeni direktno iz mora, dok su lokalni ribari uspjeli da pomognu preživjelima koji su sa prslucima plutali u uzburkanim vodama.
Požar, koji je izbio na krmi broda, ugašen je za oko sat vremena.
Iako su prvobitne procjene govorile o 280 putnika i 15 članova posade, Agencija za potragu i spasavanje saopštila je da je ukupno spašeno 568 osoba, a da su troje izgubili život, među njima i trudnica. Ranije se vjerovalo da je poginulo petoro ljudi, ali je broj revidiran nakon što su dvije osobe — uključujući i dvomjesečnu bebu s teškim oštećenjem pluća — ipak pronađene žive u bolnici.
Admiral Sihombing upozorio je da se u Indoneziji često dešava da se broj putnika razlikuje od zvaničnog manifesta, što može zakomplikovati traganje i povećati rizik od nesreća. Kapacitet trajekta, inače, iznosi oko 600 osoba.
Na društvenim mrežama pojavili su se dramatični snimci koji prikazuju putnike kako u panici skaču u more dok gusti crni dim izbija iz zapaljenog broda. Većina ih je imala prsluke za spasavanje.
Istraga o uzroku požara je u toku.

Indonezija: Požar na trajektu, spašeno preko 560 ljudi, troje stradalo

Brod za eksploataciju nafte prevrnuo se u Sueckom zalivu, nakon čega je najmanje četiri člana posade poginulo, dok se četvoro vodi kao nestalo, saopštile su danas lokalne vlasti.
Taj brod se sinoć prevrnuo kod grada Ras Gareb blizu sjeverozapadnog rukavca Crvenog mora, gdje se nalazi važan pomorski put, saopštilo je Ministarstvo nafte Egipta.
Na brodu je pred prevrtanje bilo 30 radnika, a spasilačke ekipe su pronašle četiri tijela, dok je 22 ljudi prevezeno u bolnice, rekao je guverner ove provincije Amr Hanafi.
Lokalni mediji izvijestili su da je iskopavanje u drugom području povuklo brod ka sebi, te da se zbog toga prevrnuo.
Prevrtanje nije poremetilo brodove koji su prolazili kroz kanal koji povezuje Suecki zaliv sa Sredozemnim morem, tvrde zvaničnici.

Nesreća u Sueckom kanalu: Prevrnuo se brod za eksploataciju nafte, četvoro poginulih

Izrael je 9. juna presreo brod Madleen koji je nosio humanitarnu pomoć za Gazu i preusmjerio ga ka luci Ašdod. Na brodu se nalazila i poznata švedska aktivistkinja Greta Tunberg, kao i još 11 aktivista, uključujući glumca Liama Kaningema i francusku poslanicu Rim Hassan.
Izraelske vlasti saopštile su da će svi putnici biti deportovani u svoje matične zemlje i da je “predstava završena”. Tvrde da će mala količina pomoći sa broda biti prebačena u Gazu preko "zvaničnih kanala".
Brod je isplovio iz Italije 1. juna kako bi skrenuo pažnju na glad u Gazi, a presretnut je u međunarodnim vodama. Aktivisti tvrde da su oteti, dok izraelska vlada brani svoju akciju kao mjeru protiv kršenja blokade.
Organizatori broda, iz Koalicije Flotile slobode, optužuju Izrael za nasilno sprečavanje isporuke pomoći. UN i brojne organizacije već mjesecima upozoravaju na humanitarnu katastrofu u Gazi.

Izrael deportuje humanitarce sa broda za Gazu

Najmanje dvije osobe su poginule kada je jedrenjak Meksičke mornarice Cuauhtémoc udario u Bruklinskim moste u subotu naveče, saopštio je gradonačelnik Njujorka Erik Adams. 
 
- U ovom trenutku, od 277 osoba na brodu, 19 je povrijeđeno, od čega su dvije osobe u kritičnom stanju, a još dvije su, nažalost, preminule od zadobijenih povreda- napisao je Adams na platformi X.
Dvije osobe koje su izgubile život pale su s jednog od jarbola broda, rekao je jedan policijski zvaničnik za CNN. Proglašene su mrtvima nakon što su prevezene u obližnju bolnicu, dodao je isti izvor.
Brod je u međuvremenu premješten na njujorški Pier 36, potvrdio je zvaničnik. Gradski zvaničnici su ranije izjavili da su "mehanički problemi" mogli dovesti do toga da brod udari u most, ali su upozorili da su svi dosadašnji podaci preliminarni. Uzrok sudara još uvijek je predmet istrage.
Videozapisi objavljeni na društvenim mrežama prikazuju trenutak kada je jarbol školskog broda Meksičke mornarice udario u donji dio Bruklinskog mosta.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTheWillieNelson%2Fstatus%2F1923902044051550591%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1923902044051550591%7Ctwgr%5Effdc736c2b82e440aeb74bcbd229558770dea16b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Njujork: Brod meksičke mornarice udario u Bruklinski most, dvoje poginulo

Najmanje 148 ljudi pronađeno je mrtvo u Demokratskoj Republici Kongo nakon što se motorizovani drveni brod zapalio i prevrnuo, objavili su u petak mediji koji se pozivaju na lokalne izvore.
Brod je prevozio čak 500 putnika, uključujući žene i djecu, kada se prevrnuo u rijeku Kongo koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu zemlje.
Nesreće na čamcima i brodovima uobičajene su u Kongu, jer su stara, drvena prevozna sredstva glavni oblik transporta između sela i često prevoze putnike daleko iznad predviđenih kapaciteta.
Brod, nazvan HB Kongolo, zapalio se u blizini grada Mbandaka, nakon što je iz luke Matankumu otišao na teritoriju Bolombe.
Oko 100 preživjelih prebačeno je u improvizovano sklonište u lokalnoj gradskoj vijećnici, dok su oni s opekotinama prebačeni u lokalne bolnice, prenosi Rojters.
Incident se dogodio kada je izbio požar dok je žena kuvala na brodu, rekao je Kompetent Lojoko, komesar za rijeku, za Asošijejted Pres.
Nekoliko putnika, uključujući žene i djecu, umrlo je nakon što su skočili u vodu bez sposobnosti da plivaju, dodaje se u izvještaju.
2024. godine najmanje 78 ljudi se udavilo kada se čamac sa 278 putnika prevrnuo u jezeru Kivu u istočnom Kongu. U odvojenom incidentu, najmanje 22 osobe su poginule nakon što je riječni brod potonuo u decembru u zapadnom Kongu.

Kongo: Najmanje 148 ljudi poginulo nakon požara na brodu

Vlasti Tunisa spasile su danas 64 migranta sa broda koji se prevrnuo kod obale u istočnom Mediteranu nakon što je ostao bez goriva, saopštili su zvaničnici te države. 
 
Carinska služba Tunisa navela je da su u pomoć migrantima različitih nacionalnosti pritekle pomorske patrole, a u nesreći niko nije stradao, prenosi AP. 
 
- Spašeni migranti pokušavali su da se ilegalno domognu evropskih zemalja - saopštila je carinska služba. 
 
Prvi nalazi istrage sugerišu da su migranti krenuli iz neimenovane susjedne zemlje, vjerovatno Libije. 
 
Migranti su odvedeni u luku Čeba, radi dalje istrage. 
 
Prema podacima UNHCR-a, više od 30 hiljada migranata isplovilo je iz Libije i stiglo u Italiju tokom prošle godine. 
 
Agencija UN-a za izbjeglice saopštila je ranije da je 61 odsto onih koji su stigli u Italiju morskim putem iz Libije, dok je 32 odsto iz Tunisa. 
 
Procjenjuje se da je više od 100 migranata umrlo ili nestalo u središnjem Mediteranu kod obala Tunisa i Libije od početka ove godine.

Vlasti Tunisa spasile 64 migranta

Hrvatska kompanija Jadrolinija je potpisala ugovor s Barskom plovidbom na osnovu kojeg će brodom Dalmacija u 2025. ponovno povezati crnogorsku luku Bar s italijanskom lukom Bari, na međunarodnoj liniji Dubrovnik – Bari, piše RSE.
Iz Jadrolinije su danas saopštili da je međunarodna linija od Bara do Barija realizovana u partnerstvu s Barskom plovidbom koja će imati ulogu lučkog agenta i obavljati prodaju karata za međunarodne linije Jadrolinije.
Navode da se njihov brod Dalmacija u proljeće pridružio floti i podignuo uslugu linije Dubrovnik – Bari na novi nivo.
Iz Jadrolinije još kažu da je Dalmacija najveći brod u istoriji te kompanije i da je stvorio uslove za proširenje reda plovidbe i ponovno povezivanje luke Bar, prenosi RSE.
Jadrolinija je, kako navode, posljednji put povezivala Bar i Bari 2022. godine i dodaju da je ta linija uvijek pokazivala dobre rezultate i velik turistički potencijal.
Brod Dalmacija ima kapacitet 800 putnika i 280 osobnih vozila, dva restorana, bar i grill bar na otvorenoj palubi, igraonicu za najmlađe te arkadne igre.
Linija Bar - Bari održavaće se u ljetnoj sezoni, od 1. jula do 27. avgusta, sa mogućnošću produženja u septembru, o čemu će se naknadno pregovarati.
Putovanja će se obavljati jednom sedmično, a plovidba u jednom smjeru traje osam sati.
Polazak iz luke Bari biće utorkom u 11 sati, s dolaskom u Bar u 19 sati, a polazak iz luke Bar srijedom u 11 sati, s dolaskom u Bari u 19 sati.

Hrvatska Jadrolinija ponovo povezuje Crnu Goru i Italiju

Vrijednost realizovanog platnog prometa za 31 radni dan u decembru iznosila je 3,38 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
Od toga je 94,82 odsto realizovano u Real Time Gross Settlement (RTGS) sistemu, a ostatak u Deferred Net Settlement (DNS) sistemu.
U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu.
- U decembru je za 31 radni dan realizovano ukupno 1,64 miliona naloga, od čega 40,13 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS sistemu - navodi se u izvještaju CBCG.&nbsp;
Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 52,97 hiljada naloga, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 109,16 miliona eura.&nbsp;
U decembru za 18,84 hiljade minuta produkcije nije bilo zastoja u radu sistema, te je njegova raspoloživost bila 100 odsto.
CBCG je tokom maja pustila u rad novu generaciju nacionalnog platnog sistema – RTS/X, u potpunosti usklađenog sa međunarodnim standardom ISO 20022, što predstavlja najznačajniju funkcionalnu i tehnološku promjenu u radu domaćeg platnog prometa od njegovog uspostavljanja 2005. godine.

Platni promet 3,38 milijardi eura

Premijer Albanije Edi Rama potvrdio je da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uputio poziv Albaniji da bude predstavljena u Odboru za mir za Gazu.
Rama je na društvenim mrežama naveo da je duboko počašćen ličnim pozivom predsjednika Trampa da predstavlja Albaniju u Odboru za mir, koji je opisao kao novu međunarodnu organizaciju osmišljenu na Trampovu inicijativu.
Naglasio je da je Albanija pozvana kao osnivačka članica ovog odbora, ocijenivši to kao međunarodno dostignuće koje je do prije samo nekoliko godina bilo potpuno nezamislivo.
- Ne mogu biti ponosniji na Albaniju i na sve što smo učinili ovih godina, pretvarajući je u drugačiju, dostojanstvenu i globalno poštovanu državu kao nikada ranije. Isto tako, ponosan sam i na nivo na koji smo podigli naše strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, budući da smo, uz posebno poštovanje i uvažavanje predsjednika Donalda Trampa, pozvani da budemo dio međunarodnog odbora koji je on lično osnovao i kojim predsjedava, kako bismo zajedno radili - napisao je Rama.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp u četvrtak je najavio formiranje Odbora za mir za Pojas Gaze.
U međuvremenu, Bijela kuća je u petak objavila članove novog tehnokratskog komiteta koji će nadzirati tranziciju vlasti u Pojasu Gaze, kao dio Trampovog plana od 20 tačaka za okončanje, kako je navedeno, genocidnog rata Izraela na toj teritoriji.

Rama dobio Trampov poziv da Albanija bude predstavljena u Odboru za mir za Gazu: Ne mogu biti ponosniji

Državljanin Pakistana H.R. (18) uhapšen je zbog sumnje da za krijumčarenje šest osoba iz Indije, Bangladeša, Egipta i Sirije, među kojima i tri maloljetnika. Nakon saslušanja kod nadležnog tužioca, određeno mu je zadržavanje do 72 sata.
Preduzimajući aktivnosti na terenu, policijski službenici su u graničnom pojasu, u mjestu Kljakovica, uočili i kontrolisali sedam osoba koja su nakon dovođenja u službene prostorije identifikovana kao H.R. iz Pakistana, S.H. (36) i S.G. (39) iz Indije, M.A. (26) iz Bangladeša, dva maloljetna lica starosti 15 i 16 godina iz Egipta, kao i jedno maloljetno lice starosti 17 godina iz Sirije.
- Nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, utvrđeno je da je Pakistanac H.R, kako se sumnja, navedenu grupu migranata sačekao na teritoriji Podgorice, s namjerom da ih na nezakonit način, izbjegavajući policijske kontrole i zvanične granične prelaze, sprovede na teritoriju Bosne i Hercegovine, sa krajnjim ciljem dolaska u Italiju - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Takođe, sprovedenom kriminalističkom obradom utvrđeno je da je H.R, od ranije poznat policijskim službenicima zbog nezakonitog prelaska državne granice 1. januara 2026. godine, kada je zatečen prilikom nezakonitog prelaska iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru.
Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, H.R. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
- Nakon saslušanja, državni tužilac je osumnjičenom odredio zadržavanje u trajanju do 72 sata - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Pakistanac uhapšen zbog krijumčarenja državljana Indije, Bangladeša, Egipta i Sirije, među njima maloljetnici

Švajcarski alpski grad Davos ponovo dočekuje vodeće političare, ekonomiste i ljude iz kulture na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).
On se održava u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp nastoji da demontira međunarodni poredak: od rušenja utvrđenih trgovinskih pravila i masovnog povlačenja iz međunarodnih organizacija, uključujući klimatski sporazum UN, do zarobljavanja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon napada na glavni grad Karakas i prijetnji aneksijom Grenlanda, koji je formalno dio saveznice Danske.
Trampov napad na međunarodna pravila koja su uglavnom na snazi od Drugog svjetskog rata i njegov uticaj na globalni mir, politiku i ekonomiju trebalo bi da budu među ključnim temama petodnevnog skupa koji počinje u ponedjeljak (19. januar), a održava se pod motom „Duh dijaloga“.
- Dijalog nije luksuz u vremenima neizvjesnosti, to je hitna potreba. U kritičnom trenutku za međunarodnu saradnju – obilježenom dubokom geoekonomskom i tehnološkom transformacijom – ovogodišnji sastanak će biti jedan od naših najznačajnijih - rekao je Borge Brende, predsjednik i izvršni direktor Svjetskog ekonomskog foruma.&nbsp;
Donaldu Trampu će se pridružiti više od 60 šefova država i vlada, uključujući njemačkog kancelara Fridriha Merca, kanadskog premijera Marka Karnija, argentinskog predsjednika Havijera Mileja, predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, kineskog vicepremijera He Lifenga, pakistanskog premijera Šehbaza Šarifa i sirijskog vođu Ahmada al Šaru. Tamo će biti i srpski predsjednik Aleksandar Vučić.
<h2>Najveća američka delegacija ikada u Davosu</h2>
Tramp predvodi najveću američku delegaciju ikada u Davosu, u kojoj će biti petoro ministara i drugi visoki zvaničnici.
U delegaciji su i državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner, čime se otvara prostor za diskusije o Ukrajini, Venecueli, Gazi i Iranu, odakle stižu svjedočenja o brutalnom gušenju protesta protiv vlasti.
Očekuje se da će se Tramp sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i saveznicima Kijeva iz G7 – uključujući lidere Njemačke, Italije, Francuske, Velike Britanije, Kanade i predsjednicu Evopske komisije – to će biti na marginama glavnog događaja kako bi se osigurala američka podrška za bezbjednosne garancije za Ukrajinu nakon mogućeg mirovnog sporazuma sa Rusijom, izvijestio je Fajnenšel tajms.
Snažnom američkom prisustvu doprinijeće i prvi „USA House“ – to je prostor smješten u maloj crkvi na glavnoj gradskoj ulici, gdje će američki zvaničnici organizovati razne događaje i umrežavati se sa investitorima.
<h2>Geoekonomski rat</h2>
Iako se očekuje da će geopolitički potresi i neizvjesnost dominirati diskusijama, kreatori politika i poslovni lideri su zainteresirani za raspravu i o načinima rješavanja drugih izazova sa kojima se suočava globalna ekonomija.
A ona se pokazala relativno otpornom uprkos pojačanim trgovinskim napetostima i političkoj neizvjesnosti, dijelom zahvaljujući ogromnim ulaganjima u vještačku inteligenciju u SAD, što je stabilizovalo najveću svjetsku ekonomiju.
Međutim, predviđeni globalni rast od 3,1 odsto u 2026. godini još nije idealan, posebno u vrijeme kada se globalni dug popeo na nivoe kakvi nisu viđeni od Drugog svjetskog rata.
Prema Međunarodnom monetarnom fondu, posebno je zabrinjavajuća situacija sa dugom u nekoliko afričkih zemalja.
Globalna trgovina i dalje je pod pritiskom jer zemlje usvajaju protekcionističke mjere, poput nametanja jednostranih carina, povećanja ograničenja stranih ulaganja i smanjenja snabdijevanja ključnim mineralima.
Ekonomski sukobi među nacijama i njihove posljedice bile su među glavnim temama godišnjeg izvještaja WEF-a o globalnim rizicima objavljenog u srijedu.
<h2>Izazovi i šanse vještačke inteligencije</h2>
Vještačka inteligencija još je jedna tema koja je u fokusu ove godine, sa nekoliko događaja i predavanja posvećenih tehnologiji, slično kao i na ranijim sastancima Svjetskog ekonomskog foruma. U Davosu će biti vodeći tehnološki lideri poput Satje Nadela (Microsoft), Džensena Huanga (Nvidia) i Demisa Hasabisa (Google AI).
Vještačka inteligencija već pokazuje velike potencijale u medicini i obrazovanju i proteklih godina u taj sektor je uloženo ili je obećano ulaganje svota koje se mjere u bilionima dolara. I to iako se mnoge kompanije trenutno bore sa pronalaženjem realnih mogućnosti upotrebe tehnologije, odnosno područja gde AI nudi dobru dodatnu vrijednost.
Postoji zabrinutost zbog uticaja AI na radna mjesta, jer se strahuje da će mnoga od njih postati suvišna u narednih nekoliko godina.
Izvršni direktor kompanije Anthropic, Dario Amodei, takođe među ovogodišnjim učesnicima, kaže da bi vještačka inteligencija mogla da eliminiše polovinu svih radnih mjesta u sektoru takozvanih belih kragni u narednih pet godina, naglašavajući potrebu za masovnim ulaganjima u prekvalifikaciju radnika.
Vještačka inteligencija pojačava rizik produbljenja postojećeg digitalnog jaza, pri čemu siromašnije zemlje ne uspijevaju da iskoriste prilike koje nudi AI. Postoje i zabrinutosti jer modeli vještačke inteligencije mogu da šire dezinformacije i kreiraju deepfake sadržaje.
Dezinformacije i sajber bezbjednost spadaju među najveće globalne rizike, prema anketi Foruma o rizicima, što naglašava potrebu za efikasnom regulacijom.
<h2>Novo rukovodstvo Svjetskog ekonomskog foruma</h2>
Ovogodišnji sastanak će biti prvi bez osnivača Svjetskog ekonomskog foruma Klausa Švaba na čelu Davosa. Njemački ekonomista podnio je ostavku u aprilu 2025. godine zbog optužbi da su on i njegova supruga koristili sredstva Foruma u lične svrhe. Nezavisna istraga, međutim, nije pronašla nikakvo krivično djelo, već samo manje nepravilnosti.
Švaba su naslijedili privremeni kopredsjednici Leri Fink, izvršni direktor investicionog fonda BlackRock, i Andre Hofman, potpredsjednik švajcarske farmaceutske kompanije Roche Holdings.
Ovogodišnja prominentna lista učesnika je podsticaj za organizatore Svjetskog ekonomskog foruma nakon prilično burne godine. Organizacija koja postoji još od 1971. godine i koja je utemeljena kako bi podsticala dijalog, sada se suočava sa izazovima jer multilateralizam slabi, a slobodna trgovina je pod sve većim pritiskom.

Tag: brod