Troje francuskih turista udavilo se u Omanu nakon što se brod u kojem su se nalazili prevrnuo u vodama kod glavnog grada Muskata, saopštila je danas policija.
Policija je saopštila da je brod prevozio 25 francuskih turista, kao i turističkog vodiča i kapetana broda, kada se prevrnuo u Omanskom zalivu. Njih troje je nastradalo, a dvoje je zadobilo lakše povrede.
Policija je u kratkom saopštenju navela da je istraga još uvijek u toku kako bi se utvrdile okolnosti incidenta.
Oman, na istočnoj ivici Arapskog poluostrva, privlači turiste iz cijelog svijeta zbog ronjenja i prirodnih ljepota, iako je nacija i dalje u sjenci Dubaija, prepunog nebodera, u susjednim Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Troje francuskih turista se udavilo u Omanu

Najmanje 18 migranata poginulo je kada se čamac na naduvavanje prevrnuo južno od Krita, saopštile su vlasti.
Polupotopljeni čamac je juče locirao turski trgovački brod u prolazu, a dvoje ljudi je spaseno, navode zvaničnici.
Grčka je glavna ulazna tačka u Evropsku uniju (EU) za ljude koji bježe od sukoba i siromaštva na Bliskom istoku, u Africi i Aziji, pri čemu se slične smrtonosne nesreće često dešavaju.
U posljednjih nekoliko mjeseci su sve češći dolasci iz Libije na Krit, a vlasti još nisu utvrdile odakle je čamac koji se juče potopio došao.
Akciju potrage sprovode Obalska straža Grčke i evropska granična agencija "Fronteks".

U prevrtanju čamca s migrantima blizu Krita 18 poginulih

Snage ratne mornarice Sjedinjenih Američkih Država juče su u Karipskom moru targetirale dronom i uništile čamac za koji sumnjaju da je korišćen za transport droge iz Venecuele prema SAD-u. To je saopštio američki predsjednik Donald Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Ministar komunikacija Venecuele, Fredi Nanez, u objavi na društvenim mrežama sugerisao je da je video koji je podijelio Tramp kreiran pomoću vještačke inteligencije.
U napadu je stradali namjanje 11 ljudi koji su činili posadu broda.
Ovo je vrhunac napetosti između SAD-a i Venecuele koje ne jenjavaju u posljednje vrijeme.
- Upravo smo, u posljednjih nekoliko minuta, doslovno pucali na brod, brod koji je prevozio drogu, puno droge je bilo u tom brodu. I ima još toga odakle to dolazi. Imamo mnogo droge koja ulazi u našu zemlju, dolazi već dugo vremena. Ova dolazi iz Venecuele- rekao je Tramp.
Napad je prema svemu sudeći izvršen bespilotnom letilicom čijim je udarom brod u potpunosti uništen, a njegov tovar zapaljen.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F1962992760354755018%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1962992760354755018%7Ctwgr%5E4d7ef585d6751d8170ddff24524f87ba4ced3206%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Mornarica SAD-a dronom uništila venecuelanski čamac za transport droge; Venecuela tvrdi da je snimak produkt AI

U kotorskom zalivu danas se nalazi brod “Wind spirit” sa 133 putnika.&nbsp;
Prema informaciji iz AD "Luka Kotor", plovilo će isploviti za luku Krf u 23 sata.

U Kotoru “Wind spirit” sa 133 putnika

Više od 560 ljudi spašeno je sa trajekta koji se juče zapalio u blizini indonežanske obale, dok su tijela tri poginule osobe izvučena iz mora, saopštili su danas spasioci, prenosi Portal Analitika.
Požar je izbio na trajektu „KM Barselona 5“ oko podna po lokalnom vremenu, dok je plovilo bilo na putu ka Manadu, glavnom gradu provincije Severni Sulavesi. Brod je bio na redovnoj poludnevnoj ruti iz luke Melonguane, u okrugu Ostrva Talaud.
U operaciji spasavanja učestvovali su brod obalske straže, šest spasilačkih plovila i više gumenih čamaca, potvrdio je šef mornaričke baze u Manadu, admiral Franki Pasuna Sihombing. 
 Prema njegovim riječima, mnogi putnici su izvučeni direktno iz mora, dok su lokalni ribari uspjeli da pomognu preživjelima koji su sa prslucima plutali u uzburkanim vodama.
Požar, koji je izbio na krmi broda, ugašen je za oko sat vremena.
Iako su prvobitne procjene govorile o 280 putnika i 15 članova posade, Agencija za potragu i spasavanje saopštila je da je ukupno spašeno 568 osoba, a da su troje izgubili život, među njima i trudnica. Ranije se vjerovalo da je poginulo petoro ljudi, ali je broj revidiran nakon što su dvije osobe — uključujući i dvomjesečnu bebu s teškim oštećenjem pluća — ipak pronađene žive u bolnici.
Admiral Sihombing upozorio je da se u Indoneziji često dešava da se broj putnika razlikuje od zvaničnog manifesta, što može zakomplikovati traganje i povećati rizik od nesreća. Kapacitet trajekta, inače, iznosi oko 600 osoba.
Na društvenim mrežama pojavili su se dramatični snimci koji prikazuju putnike kako u panici skaču u more dok gusti crni dim izbija iz zapaljenog broda. Većina ih je imala prsluke za spasavanje.
Istraga o uzroku požara je u toku.

Indonezija: Požar na trajektu, spašeno preko 560 ljudi, troje stradalo

Brod za eksploataciju nafte prevrnuo se u Sueckom zalivu, nakon čega je najmanje četiri člana posade poginulo, dok se četvoro vodi kao nestalo, saopštile su danas lokalne vlasti.
Taj brod se sinoć prevrnuo kod grada Ras Gareb blizu sjeverozapadnog rukavca Crvenog mora, gdje se nalazi važan pomorski put, saopštilo je Ministarstvo nafte Egipta.
Na brodu je pred prevrtanje bilo 30 radnika, a spasilačke ekipe su pronašle četiri tijela, dok je 22 ljudi prevezeno u bolnice, rekao je guverner ove provincije Amr Hanafi.
Lokalni mediji izvijestili su da je iskopavanje u drugom području povuklo brod ka sebi, te da se zbog toga prevrnuo.
Prevrtanje nije poremetilo brodove koji su prolazili kroz kanal koji povezuje Suecki zaliv sa Sredozemnim morem, tvrde zvaničnici.

Nesreća u Sueckom kanalu: Prevrnuo se brod za eksploataciju nafte, četvoro poginulih

Izrael je 9. juna presreo brod Madleen koji je nosio humanitarnu pomoć za Gazu i preusmjerio ga ka luci Ašdod. Na brodu se nalazila i poznata švedska aktivistkinja Greta Tunberg, kao i još 11 aktivista, uključujući glumca Liama Kaningema i francusku poslanicu Rim Hassan.
Izraelske vlasti saopštile su da će svi putnici biti deportovani u svoje matične zemlje i da je “predstava završena”. Tvrde da će mala količina pomoći sa broda biti prebačena u Gazu preko "zvaničnih kanala".
Brod je isplovio iz Italije 1. juna kako bi skrenuo pažnju na glad u Gazi, a presretnut je u međunarodnim vodama. Aktivisti tvrde da su oteti, dok izraelska vlada brani svoju akciju kao mjeru protiv kršenja blokade.
Organizatori broda, iz Koalicije Flotile slobode, optužuju Izrael za nasilno sprečavanje isporuke pomoći. UN i brojne organizacije već mjesecima upozoravaju na humanitarnu katastrofu u Gazi.

Izrael deportuje humanitarce sa broda za Gazu

Najmanje dvije osobe su poginule kada je jedrenjak Meksičke mornarice Cuauhtémoc udario u Bruklinskim moste u subotu naveče, saopštio je gradonačelnik Njujorka Erik Adams. 
 
- U ovom trenutku, od 277 osoba na brodu, 19 je povrijeđeno, od čega su dvije osobe u kritičnom stanju, a još dvije su, nažalost, preminule od zadobijenih povreda- napisao je Adams na platformi X.
Dvije osobe koje su izgubile život pale su s jednog od jarbola broda, rekao je jedan policijski zvaničnik za CNN. Proglašene su mrtvima nakon što su prevezene u obližnju bolnicu, dodao je isti izvor.
Brod je u međuvremenu premješten na njujorški Pier 36, potvrdio je zvaničnik. Gradski zvaničnici su ranije izjavili da su "mehanički problemi" mogli dovesti do toga da brod udari u most, ali su upozorili da su svi dosadašnji podaci preliminarni. Uzrok sudara još uvijek je predmet istrage.
Videozapisi objavljeni na društvenim mrežama prikazuju trenutak kada je jarbol školskog broda Meksičke mornarice udario u donji dio Bruklinskog mosta.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTheWillieNelson%2Fstatus%2F1923902044051550591%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1923902044051550591%7Ctwgr%5Effdc736c2b82e440aeb74bcbd229558770dea16b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Njujork: Brod meksičke mornarice udario u Bruklinski most, dvoje poginulo

Najmanje 148 ljudi pronađeno je mrtvo u Demokratskoj Republici Kongo nakon što se motorizovani drveni brod zapalio i prevrnuo, objavili su u petak mediji koji se pozivaju na lokalne izvore.
Brod je prevozio čak 500 putnika, uključujući žene i djecu, kada se prevrnuo u rijeku Kongo koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu zemlje.
Nesreće na čamcima i brodovima uobičajene su u Kongu, jer su stara, drvena prevozna sredstva glavni oblik transporta između sela i često prevoze putnike daleko iznad predviđenih kapaciteta.
Brod, nazvan HB Kongolo, zapalio se u blizini grada Mbandaka, nakon što je iz luke Matankumu otišao na teritoriju Bolombe.
Oko 100 preživjelih prebačeno je u improvizovano sklonište u lokalnoj gradskoj vijećnici, dok su oni s opekotinama prebačeni u lokalne bolnice, prenosi Rojters.
Incident se dogodio kada je izbio požar dok je žena kuvala na brodu, rekao je Kompetent Lojoko, komesar za rijeku, za Asošijejted Pres.
Nekoliko putnika, uključujući žene i djecu, umrlo je nakon što su skočili u vodu bez sposobnosti da plivaju, dodaje se u izvještaju.
2024. godine najmanje 78 ljudi se udavilo kada se čamac sa 278 putnika prevrnuo u jezeru Kivu u istočnom Kongu. U odvojenom incidentu, najmanje 22 osobe su poginule nakon što je riječni brod potonuo u decembru u zapadnom Kongu.

Kongo: Najmanje 148 ljudi poginulo nakon požara na brodu

Vlasti Tunisa spasile su danas 64 migranta sa broda koji se prevrnuo kod obale u istočnom Mediteranu nakon što je ostao bez goriva, saopštili su zvaničnici te države. 
 
Carinska služba Tunisa navela je da su u pomoć migrantima različitih nacionalnosti pritekle pomorske patrole, a u nesreći niko nije stradao, prenosi AP. 
 
- Spašeni migranti pokušavali su da se ilegalno domognu evropskih zemalja - saopštila je carinska služba. 
 
Prvi nalazi istrage sugerišu da su migranti krenuli iz neimenovane susjedne zemlje, vjerovatno Libije. 
 
Migranti su odvedeni u luku Čeba, radi dalje istrage. 
 
Prema podacima UNHCR-a, više od 30 hiljada migranata isplovilo je iz Libije i stiglo u Italiju tokom prošle godine. 
 
Agencija UN-a za izbjeglice saopštila je ranije da je 61 odsto onih koji su stigli u Italiju morskim putem iz Libije, dok je 32 odsto iz Tunisa. 
 
Procjenjuje se da je više od 100 migranata umrlo ili nestalo u središnjem Mediteranu kod obala Tunisa i Libije od početka ove godine.

Vlasti Tunisa spasile 64 migranta

Dok su demonstranti prošle sedmice bacali molotovljeve koktele na zgradu vlade Albanije u centru Tirane, a policija odgovarala suzavcem i vodenim topovima, jedan povik se posebno izdvajao: „Rama, idi kući! Ova korumpirana vlada treba da podnese ostavku!“
Napetosti su rasle otkako je specijalno tužilaštvo, poznato kao SPAK, u decembru podiglo optužnicu protiv zamjenice premijera Edija Rame, Belinde Baljuku, zbog sumnje da je uticala na dodjelu dvaju građevinskih ugovora 2021. godine, vrijednih više od 200 miliona eura.
Baljuku, zvijezda u usponu koju Rama, kako se čini, vidi kao potencijalnu nasljednicu, negira bilo kakvu krivicu, a on joj je cijelo vrijeme pružao podršku.
Međutim, posljedice ovog slučaja, uz niz korupcionaških skandala tokom protekle godine, dodatno su zakomplikovale situaciju.
Uporni protesti i činjenica da kriza uključuje jednu od njegovih najbližih saveznica predstavljaju ozbiljan izazov za Ramu, koji vodi balkansku državu od 2013. godine, prošle godine je ubjedljivo osvojio četvrti mandat i ima dobre odnose sa liderima od Brisela do Vašingtona.
To bi takođe moglo da zakomplikuje njegov plan da zemlja postane članica EU do 2030. godine.
„Albanija mora da shvati da je poštovanje vladavine prava preduslov za članstvo u EU“, rekao je Andi Hodžaj, stručnjak za Balkan sa Kraljevskog koledža u Londonu. „To mora da se shvati ozbiljno, u suprotnom neće izgledati dobro pred EU.“
Odgovarajući na pitanja Reutersa, portparolka Rame branila je njegov dosadašnji rad.
„Albanija zaslužuje da se pridruži (EU) iz mnogo razloga, a odlučna borba protiv korupcije je jedan od njih“, rekla je Manđola Hasa.
Albanija je gotovo 50 godina bila izolovana od svijeta pod komunističkim režimom koji je pao početkom devedesetih godina. Kao i u mnogim djelovima istočne Evrope, kraj komunizma donio je period raširene korupcije.
Ipak, pravosudne reforme iz 2016. godine, osnivanje SPAK-a 2019. i stabilan ekonomski rast ojačali su njen put ka članstvu u EU.
Pregovori sa EU počeli su 2022. godine, a 17. novembra prošle godine Albanija je otvorila završnu rundu pregovaračkih poglavlja kao jedna od vodećih zemalja u projektu proširenja EU na Balkan.
Tri dana kasnije, u saopštenju SPAK-a objavljeno je da je protiv Baljuku podignuta optužnica.

Istraga o korupciji u vrhu vlade Albanije

Južnokorejski sud osudio je bivšeg predsjednika zemlje Juna Suk Jeola na doživotni zatvor zbog vođenja pobune tokom njegovog neuspjelog pokušaja da uvede ratno stanje u zemlji u decembru 2024. godine.
Policija Južne Koreje pojačala je bila mjere bezbjednosti u blizini suda uoči prve presude Jeolu.
Konvoj sa Junom stigao je u sud oko 00.50 časova, dok je izricanje presude zakazano za 15 časova, prenio je Jonhap.&nbsp;
Specijalni tužioci zatražili su smrtnu kaznu, tereteći ga da je proglašenjem ratnog stanja predvodio pobunu.
Više od 100 njegovih pristalica okupilo se ispred suda, uzvikujući parole podrške i mašući zastavama Južne Koreje i SAD, dok je oko 80 njih održalo cjelonoćni skup tražeći njegovo oslobađanje.&nbsp;
Krajnje desničarske grupe, uključujući Uniju slobode, najavile su miting sa oko 4.300 učesnika u blizini sudskog kompleksa.
Istovremeno, građanske i progresivne organizacije, među njima i grupa "Candlelight Action", planirale su okupljanje oko 5.000 ljudi kod stanice Seočo, pozivajući na Junovu osudu.&nbsp;
Između pristalica i protivnika razmijenjene su uvrede, ali nije bilo fizičkih sukoba zahvaljujući pojačanom policijskom prisustvu.
Policija je mobilisala oko 1.000 pripadnika i postavila autobuse kao barijere oko kompleksa, dok je sud zatvorio sve ulaze osim istočne kapije.&nbsp;
Ulazak je bio dozvoljen samo unaprijed registrovanim vozilima i predstavnicima medija.

Bivši predsjednik Južne Koreje osuđen na doživotni zatvor

Cijena nafte stabilizovala se nakon najvećeg dnevnog rasta od oktobra, nakon izvještaja da bi američka vojna intervencija u Iranu mogla uslijediti ranije nego što se očekivalo.
&nbsp;Brent se zadržao iznad 70 USD po barelu nakon što je u srijedu porastao 4,3 odsto, dok se West Texas Intermediate trgovao iznad 65 USD. Axios je izvijestio da bi svaka američka vojna operacija vjerovatno bila višesedmična kampanja te da izraelska vlada potiče scenario usmjeren na promjenu režima u Islamskoj Republici.
&nbsp;Potencijalni rat ugrozio bi protok nafte iz regije koja crpi oko trećinu svjetske nafte. Međutim, američki predsjednik Donald Trump rizikuje razljutiti birače uoči međuizbora ove godine ako nagli porast cijena sirove nafte poskupi benzin na benzinskim pumpama, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Razgovori između strana do sada nijesu urodili plodom, a Teheran je rekao da je postigao "opšti dogovor" s Vašingtonom o uslovima potencijalnog nuklearnog sporazuma, a američki zvaničnik rekao je da će se iranski pregovarači vratiti u Ženevu s novim predlogom za dvije sedmice. SAD su takođe najavile vizna ograničenja za iranske zvaničnike i rukovoditelje zbog nedavnog gušenja protesta.
&nbsp;Izvan Bliskog istoka, pregovori o okončanju rata u Ukrajini završili su nakon jedva 90 minuta s malo jasnoće. Rusija, članica OPEC+, zabilježila je usporavanje bušenja što bi moglo dovesti do daljeg pada proizvodnje nafte.
&nbsp;Drugdje su zalihe sirove nafte u SAD-u pale 609 hiljada barela prošle sedmice, prema Američkom institutu za naftu.&nbsp;

Najveći skok cijena nafte od oktobra

Crna Gora danas ne živi samo političku krizu vlasti. Ona živi krizu opozicije ili, preciznije – višak opozicija. Tri kolone, tri logike, tri potpuno različita sistema vrijednosti bore se za prostor koji bi trebalo da bude jedinstveno polje borbe protiv urušavanja države.
U tom haosu, srpske službe su izvele još jednu diverziju. Medijska konstrukcija i spin poznat kao „Botun“ pokazali su kako se od jedne doslovno seoske teme može napraviti politički detonator. Nije to bio samo udar na formalnu vlast – bio je to pokušaj preuzimanja i samog opozicionog prostora. Rezultat? Inaugurisanje „novih lidera“ crnogorske opozicije na naslovnicama tabloida kreiranih u kuhinji BIA.
Tako su ulogu opozicionih perjanica dobili Milan Knežević i Dritan Abazović. Prvi u funkciji mobilizacije tvrdog srpskog biračkog tijela, koje se sve više opire „evropejskom“ igrokazu Andrije Mandića, a drugi u još jednoj misiji prepakivanja razočaranih crnogorskih glasova.
Formalna opozicija u parlamentu, u toj zaglušujućoj buci, ostaje nijema. Ili možda čeka. Ili kalkuliše. U svakom slučaju – ne vodi.
<h2>I kolona: Opozicija državi</h2>
Prvu kolonu predvodi čovjek koga Aleksandar Vučić otvoreno promoviše kao lidera Srba u Crnoj Gori – Milan Knežević. Danas je očigledno da mu je partner u toj priči Dritan Abazović, kojeg je Matija Bećković svojedobno opisivao kao nekog koga ce sprska mladež nositi na rukama.
To nije opozicija vlasti. To je opozicija samoj ideji suverene, građanske i evropske Crne Gore.
„Mudro“ ćutanje Andrije Mandića u ovom trenutku ostaje politička enigma. Da li sprema distancu od Beograda ili samo čeka trenutak da Kneževića skloni u stranu, kao što je to već učinio sa Nebojšom Medojevićem? U balkanskoj politici, tišina nikada nije prazna – ona je taktika.
<h2>II kolona: Etablirana opozicija</h2>
Drugu kolonu čini formalna, etablirana opozicija – ona koja je opozicija prije svega zato što nije vlast. Njena strategija je čekanje. Strpljivo, disciplinovano, gotovo administrativno čekanje trenutka kada će se vladajuća struktura urušiti sama od sebe.
A urušava se.
Jer, postojeći establišment je u terminalnoj fazi. Nije pitanje da li će pasti, već kada. Raspisivanje izbora trenutnu koaliciju pretvoriće u rogove u vreći. To osjećaju i njihovi birači, koji su umjesto promjena dobili zamjene, umjesto borbe protiv kriminala – još dublju kompromitaciju, umjesto kraja partijske države – radikalno zapošljavanje „po dubini“; umjesto sekularizma – situaciju u kojoj popovi otvoreno disciplinuju političare.
Ali ni prva ni druga kolona nemaju kapacitet da porode nešto suštinski novo. Trideset pet godina su zajedno na javnoj sceni. Politički su se potrošile, čak i onda kada su bile u pravu.
<h2>III kolona: Emancipatorska opozicija</h2>
Treća kolona tek nastaje. Teško joj je naći jedinstveno ime, ali joj je lako prepoznati duh.
To je reformska i emancipatorska opozicija koja ne ide logikom „prvo partija, pa program“, već obrnutim redosljedom – prvo sistem vrijednosti, pa politički oblik. Ona se artikuliše kroz građanske inicijative, intelektualne krugove, nezavisne medije i organizacije civilnog društva. Umnogome podsjeća na duh nekadašnjeg Građanskog foruma iz 1995. godine.
Njen cilj nije puka smjena vlasti. Njen cilj je punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji i redefinisanje države kao moderne, sekularne, kulturno samosvjesne zajednice.
Crnoj Gori danas ne treba još jedan „treći put“. Ti putevi su se uvijek završavali kompromisima sa nacionalizmom i trgovinom državnim interesima. Potreban joj je opozicioni profil Václava Havela – nadahnut, inspirativan, kulturološki superioran, hrabar da bude manjina dok ne postane većina.
Takva opozicija ne galami – ona oblikuje. Ne manipuliše strahovima – ona proizvodi nadu. Ne kalkuliše identitetima – ona ih oslobađa.
Crna Gora je danas zemlja sa tri opozicije. Jedna je protiv države. Druga je protiv vlasti, ali bez vizije. Treća je protiv sistema vrijednosti koji nas drži zarobljenima.
Samo jedna od te tri ima potencijal da bude budućnost.

Tag: brod