It is still unknown who will make up the commission tasked with resolving the issue of ownership of the ship „Jadran“ within the Ministry of Foreign Affairs. What officials at the MFA told the ETV Portal is that the commission will be formed in the coming period (without specifying a deadline), and that its composition, as they state, will be agreed upon by Deputy Prime Minister and Minister of Foreign Affairs Ervin Ibrahimović and Minister of Defence Dragan Krapović. It has also been agreed, they add, that Minister Krapović will head the commission.
- The issue of the status of the training ship „Jadran“ is a complex one, which Montenegro wishes to resolve exclusively through dialogue with the Republic of Croatia, in the spirit of good-neighbourly relations, friendship and openness - officials from Minister Ibrahimović’s department said.
As they note, bearing in mind the complexity of the legal, historical and other aspects, as well as the existing, opposing positions regarding the status of the training ship „Jadran“, the agreement reached by the two sides during bilateral political consultations is to exchange the arguments at their disposal through open dialogue, in order to relieve bilateral relations of this issue.
- We maintain the position that the only way to resolve not only this, but all other open issues, is to discuss them exclusively on the basis of an exchange of facts and exact data, relieving the process of emotions or personal impressions - they stated.
In this context, the Ministry of Foreign Affairs has sent an initiative to the Ministry of Defence, referring to the need to establish a specialized commission that will deal with this issue.
- Since the said issue falls within the competence of the Ministry of Defence, it has been agreed that the commission will be headed by the Minister of Defence - the MFA said.
As stated in their remarks to the ETV Portal, the decision on the personal composition of this body, whose establishment is expected in the coming period, will be made as part of consultations between Deputy Prime Minister and Minister of Foreign Affairs Ibrahimović and Minister of Defence Krapović.
At the end of last year, the Government of Croatia established a commission for the return of the training ship „Jadran“ and other military property from Montenegro.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Krapović to head the commission on the ship „Jadran“, composition to be agreed with Ibrahimović

Ko će činiti komisiju za rješavanje pitanja vlasništva nad brodom „Jadran“ u resoru vanjskih poslova još ne znaju. Ono što su u MVP-u za Portal ETV kazali jeste da će komisija biti formirana u narednom periodu (rok ne preciziraju), a njen sastav, kako kažu u MVP-u, dogovoriće potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar odbrane Dragan Krapović. Takođe, kako navode, dogovoreno je da na čelu komisije bude ministar Krapović.
- Pitanje statusa školskog broda ‘Jadran’ je kompleksno, koje Crna Gora želi da rješava isključivo kroz dijalog sa Republikom Hrvatskom, u duhu dobrosusjedskih odnosa, prijateljstva i otvorenosti - kažu u resoru ministra Ibrahimovića.
Kako navode, a imajući u vidu složenost pravnih, istorijskih i drugih aspekata, kao i postojeća, suprotna stanovišta u odnosu na status školskog broda „Jadran“, dogovor dvije strane postignut u toku bilateralnih političkih konsultacija je da se, kroz otvoreni razgovor, razmijeni argumentacija kojom raspolažemo, kako bismo naše bilateralne odnose rasteritili ovog pitanja.
- Ostajemo pri stavu da je jedini način za rješavanje ne samo ovog, već i svih ostalih otvorenih pitanja, da se o njima razgovara isključivo na temelju razmjene činjenica i egzaktnih podataka, rasterećujući proces od emocija ili ličnih impresija - navode oni.
U tom kontekstu, Ministarstvo vanjskih poslova je uputilo inicijativu Ministarstvu odbrane, koja se odnosila na potrebu formiranja specijalizovane komisije koja će se baviti ovim pitanjem.
- Budući da je navedeno pitanje u nadležnosti Ministarstva odbrane, dogovoreno je da tu komisiju predvodi ministar odbrane - poručuju iz MVP-a.
Kako poručuju u izjavi za Portal ETV, odluka o personalnom sastavu ovog tijela, čije se formiranje očekuje u narednom periodu, biće donijeta u sklopu konsultacija potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ibrahimovića sa ministrom odbrane Krapovićem.
Vlada Hrvatske osnovala je krajem prošle godine komisiju za povrat školskog broda “Jadran“ i druge vojne imovine od Crne Gore.&nbsp;

Krapović na čelu komisije za brod “Jadran”, sa Ibrahimovićem će dogovoriti sastav

Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti u vezi sa nestalim osobama, obeštećenjem hrvatskih logoraša, sukcesijskim pitanjima, oduzetim školskim brodom Jadran, graničnim pitanjima, oduzetom imovinom i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske, kao i drugim otvorenim bilateralnim temama koje želimo da rješavamo u duhu dobrosusjedskih odnosa - poručio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.
On je, u autorskom tekstu objavljenom Hrvatskom glasniku, naveo da vodi redovan politički dijalog sa predsjednikom Jakovom Milatovićem i premijerom Milojkom Spajićem, kao i na ministarskom nivou, „otvarajući pitanja koja godinama ostaju neriješena“.
Ustvrdio je i da Hrvatska snažno zagovara proces proširenja Evropske unije, naročito na države jugoistočne Evrope.
Ipak, dodaje, preduslov za članstvo ostaje „ispunjavanje kriterijuma, iskazivanje stvarne političke volje za poštovanje evropskih vrijednosti, kao i principa dobrosusjedskih odnosa“.
- Uvjereni smo da će Hrvati u Crnoj Gori, kao i do sada, biti snažna poveznica i most ka Evropskoj uniji, kao i u daljem razvoju odnosa između Hrvatske i Crne Gore - naglasio je on.
Drago mu je, kako je istakao, što je i Dom kulture „Josipa Marković“ u Donjoj Lastvi poslije višegodišnjih pregovora vraćen hrvatskoj zajednici u junu ove godine.
- Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o poklanjanju i povratu nepokretnosti Doma kulture u Donjoj Lastvi, Hrvati u Crnoj Gori dobili su primjeren prostor u kojem se nalaze sjedišta ključnih hrvatskih organizacija: HKU Dux Croatorum, Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Radio Duxa, Hrvatske biblioteke Ljudevita Gaja i klape Jadran - podsjetio je Plenković.
Napomenuo je i da njegova Vlada redovno komunicira sa predstavnicima Hrvata u Crnoj Gori.
- Nedavno sam u Vladi primio gospodina Adrijana Vuksanovića, predsjednika Hrvatske građanske inicijative i poslanika u Skupštini Crne Gore, a odličnu saradnju ostvarujemo i sa Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore, na čijem je čelu gospodin Zvonimir Deković - zaključio je, u autorskom tekstu objavljenom za Hrvatski glasnik, Plenković.
Hrvatska zajednica u Crnoj Gori i ubuduće će, poručio je on, imati podršku hrvatske Vlade kroz brojne projekte usmjerene na očuvanje i promociju hrvatske kulture, jezika i identiteta, kao i zaštitu prava i interesa Hrvata kao manjinskog i autohtonog naroda u Crnoj Gori.

Portal ETV

Plenković: Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti sa brodom Jadran i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske

The Croatian Government has formed a commission for the return of the training ship „Jadran“ and the succession of military property which is, as stated, one of the preconditions for closing Chapter 31, which Croatia blocked for our country in December last year.
Croatian political analyst Davor Đenero told Antena M that the commission established by the Croatian Government for the return of the training ship „Jadran“ is composed in an extremely serious and professional manner.
- It includes Croatia’s leading international law expert, currently the State Secretary for Europe at the Ministry of Foreign Affairs, as well as the Ministry’s chief legal adviser, Ms Metelko Zgombić. There is also, for example, a very experienced civil servant from the Ministry of Defence, who has been dealing with the succession of military property for years and is an exceptionally serious expert in that field - Đenero said.
The Antena M interlocutor stressed that this is not a political body, but a highly professional expert commission.
It is evident, he noted, that Croatia is not satisfied with what has been achieved in bilateral talks, which, Đenero underlined, were conducted in good faith on the Montenegrin side, on behalf of the Ministry of Foreign Affairs, by the Minister’s adviser Ranko Krivokapić.
- Despite the fact that there was evident progress in those talks, it is clear that without the implementation of the principles of the rule of law and respect for the principles of succession when it comes to military property - namely the training ship „Jadran“ - Croatia does not intend to relent in withdrawing its reservation related to the chapter on the Common Foreign and Security Policy - Đenero pointed out.
Speaking about the five chapters that were closed, Đenero emphasized that we must be aware that what happened in Brussels in recent days sends a rather unpleasant signal to Montenegro.
- Just as it is evident that Defence Minister Krapović, unlike the Minister of Foreign Affairs is systematically obstructing negotiations related to the military aspect of Montenegro’s integration into the EU, it is also clear that the Minister of Agriculture -who, coincidentally, comes from the „For the Future of Montenegro“ coalition, that is the Democratic Front, more precisely from the Socialist People’s Party - is harming the closing of the chapters on agriculture and fisheries, which are extremely important and sensitive from the perspective of the EU budget - the Croatian analyst stated.
Given that this chapter closing is temporary anyway, Đenero pointed out that it was possible to achieve the withdrawal of the French reservation for the time being and create the impression that all five chapters had been closed, although, as he explained, this is not actually the case, since shortcomings in Montenegro’s legal system related to agriculture and fisheries still need to be addressed.
- This needs to be done as soon as possible, during the course of next year - Đenero stressed.
It is evident, he warned, that with such an administration and such internal obstructions, Montenegro will find it very difficult next year to close even 20 negotiating chapters.
- The problem with Croatia is not a bilateral problem. It is a problem related to respect for the rule of law. Montenegro must change its current rather relaxed attitude toward accession negotiations, and if it wants to conclude the accession negotiations next year, it must approach them much more seriously, with far more competent people than it has had so far, and exclude from these negotiations all those who can be known in advance to be inclined to obstruct the accession process - Đenero concluded.

Đenero: Without respect for the rule of law and succession of military property, Croatia will not lift the blockade of Chapter 31

Državna imovina i simboli, poput broda Jadran, pripadaju Crnoj Gori i o tome mora postojati jasna i nedvosmislena državna politika - kazao je poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović.
Proces evropskih integracija je, prema njegovim riječima, izuzetno važan za Crnu Goru i predstavlja strateški cilj oko kojeg postoji širok društveni konsenzus.&nbsp;
- Građani s pravom očekuju da naša država do 2028. godine postane punopravna članica Evropske unije, što podrazumijeva ozbiljan, odgovoran i dostojanstven pristup u svim pregovaračkim fazama. Otvorena bilateralna pitanja sa zemljama susjedima moraju se rješavati dijalogom, ali isključivo vođeni interesima Crne Gore. Ulazak u EU jeste prioritet, ali ne po cijenu poniženja, relativizacije istorijskih činjenica ili gubljenja državnog dostojanstva - ističe Božović.&nbsp;
U Evropsku uniju treba, kako je rekao, da uđemo uspravno.
- Kao država koja zna šta hoće, šta brani i šta su njene crvene linije - zaključio je Božović.

Božović: Brod Jadran pripada Crnoj Gori

Admiral u penziji Dragan Samardžić ocijenio je da formiranje komisije u Hrvatskoj povodom pitanja sukcesije vojne imovine ne predstavlja iznenađenje, već logičan institucionalni odgovor na način na koji su ta pitanja vođena prethodnih godina.
Kako je naveo, pitanja sukcesije, uključujući i školski brod „Jadran“, od samog početka bila su pravno složena i politički osjetljiva, te su zahtijevala ozbiljan, strateški i odmjeren pristup, a ne paušalne ili ultimativne poruke.
Samardžić je ukazao da sastav hrvatske komisije, u kojoj su zastupljeni ključni predstavnici resora vanjskih poslova i odbrane, jasno pokazuje da Hrvatska ovo pitanje tretira kao kombinaciju međunarodnog prava, bezbjednosne politike i evropskog konteksta. Prema njegovim riječima, to je signal da će se spor voditi dugoročno i institucionalno, uz moguće implikacije i na završnu fazu pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, posebno u okviru Poglavlja 31, ali i šire, kroz pitanja pravne sigurnosti i vladavine prava iz Poglavlja 23.
– Problem sami po sebi nijesu bilateralni sporovi, jer ih imaju i druge države kandidati, već način na koji se oni rješavaju. Evropska unija ne želi da „uvozi“ otvorena pitanja među državama članicama, zbog čega ovakvi slučajevi postaju test političke zrelosti države kandidata – poručio je Samardžić.
On je naglasio da je za Crnu Goru važno da se što prije vrati jeziku dijaloga, međunarodnog prava i dosljednog državničkog postupanja, jer svako dalje zaoštravanje, kako je upozorio, dodatno slabi pregovaračku poziciju zemlje u procesu evropskih integracija.
Samardžić je ocijenio da je krajnje vrijeme da Crna Gora angažuje provjerene i priznate eksperte iz oblasti međunarodnog prava, koji bi temeljno analizirali Sporazum o pitanjima sukcesije SFRJ i realno sagledali pravnu poziciju države u vezi sa sukcesijom vojne imovine.
– Dosadašnje oslanjanje na parcijalne interpretacije i nedovoljno utemeljene argumente pokazalo se kao skupo i politički rizično, jer je oslabilo pregovaračku poziciju Crne Gore. Samo ozbiljna, stručna i depolitizovana pravna analiza može biti osnov za odgovorno i dugoročno održivo rješavanje ovog pitanja – istakao je Samardžić.
Na kraju je ponovio stav da brod „Jadran“ treba da bude simbol povezivanja, a ne podjela.
– „Jadran“ treba da spaja, a ne da dijeli, kao simbol zajedničke pomorske baštine. Diplomatski napori treba da budu usmjereni ka pronalaženju optimalnog modela njegovog zajedničkog korišćenja, jer samo rješenja zasnovana na dogovoru mogu donijeti korist svima – zaključio je Samardžić.

Samardžić: Brod „Jadran“ treba da spaja, a ne da dijeli

Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović iskoristio je večerašnje gostovanje na A plus televiziji da provocira naše susjede u Hrvatskoj, noseći značku na kojoj su brod „Jadran“, a zbog koje je iz Zagreba početkom avgusta stigla protestna nota.&nbsp;
Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog jednostrane odluke Ministarstva odbrane Crne Gore o izradi znački s motivom školskog broda "Jadran".&nbsp;
Takvi potezi i poruke, kako su tada naveli, nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje.
Školski brod &nbsp;"Jadran" predstavlja dio hrvatske vojne imovine, zvaničan je stavu te zemlje. Notom je najavljena detaljna analiza ukupne vojne sukcesije, prema kojoj joj Crna Gora duguje više od dvije milijarde američkih dolara.&nbsp;
U odgovoru Televiziji E su ranije naveli da Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i da će nastaviti da se zalaže za evropski put Crne Gore, ali i da očekuje izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza.&nbsp;
Republika &nbsp;Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu &nbsp;povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade &nbsp;Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i &nbsp;Ivana Anušića.
Rezultat niza novootvorenih spornih &nbsp;pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i &nbsp;blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i &nbsp;odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja &nbsp;rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status &nbsp;"persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, &nbsp;potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću.
Posljednji &nbsp;u nizu poteza, prije slanja protestne note Hrvatske, povukao je &nbsp;crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje &nbsp;obilježavanje operacije "Oluja" u Hrvatskoj ne ide vojni, već samo &nbsp;diplomatski predstavnik Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fhrvatski-mvp-za-tv-e-ocekujemo-izbjegavanje-jednostranih-i-simbolicki-provokativnih-poteza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krapović nosio značku s brodom „Jadran“ zbog koje je Crna Gora dobila protestnu notu iz Hrvatske

S crnogorske strane uporno se plasira pogrešan narativ da 'shodno potpisanim sporazumima nakon disolucije Jugoslavije, Hrvatska nema pravo tražiti školski brod Jadran te da on u trenutku proglašenja nezavisnosti Hrvatske nije bio u njenim teritorijalnim vodama i da zbog toga ne pripada hrvatskoj državi'. To je opasan i pogrešan argument, poručio je bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić.
Nedavno penzionisanii admiral &nbsp;u crnogorskoj je javnosti lansirao pravu medijsko-političku bombu. Poveći, analitičan tekst koji je obavio na tamošnjem portalu Vijesti, nesporno je zanimljiv i hrvatskoj publici jer je riječ o sukcesiji vojne imovine bivše SFRJ, s posebnim naglaskom na odnos Crne Gore i Hrvatske i slučaj školskog broda Jadran.
Ogroman odštetni zahtjev
I trenutak je nesporno aktualen jer stiže petnaestak dana nakon što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić otkazao predviđeni sastanak s crnogorskim kolegom po dužnosti zbog toga što stavovi koje je Dragan Krapović iznio u medijima vezano uz spomen-ploču na logoru Morinj i vlasništvo nad brodom Jadran u potpunosti odudaraju od stajališta RH i ne ostavljaju prostor za razgovor.
- S crnogorske strane uporno se plasira pogrešan narativ da 'shodno potpisanim sporazumima nakon disolucije Jugoslavije, Hrvatska nema pravo tražiti školski brod Jadran te da on u trenutku proglašenja nezavisnosti Hrvatske nije bio u njenim teritorijalnim vodama i da zbog toga ne pripada hrvatskoj državi'. To je opasan i pogrešan argument- piše admiral Samardžić u tekstu pod naslovom "Pitanje sukcesije vojne imovine previše je složeno da bismo se njime bavili paušalno".
Autor podsjeća kako je Hrvatska prije dvije decenije, još u aprilu 2003., formirala Savjet za sukcesiju vojne imovine sastavljen od 22 ekspertske grupe, koje su se sveobuhvatno i analitički bavile procjenom veličine i vrijednosti cjelokupne diobene mase JNA te je trebalo izraditi diobene bilanse po republikama – državama nasljednicama. Ekspertske grupe procijenile su da je ukupna vrijednost diobene mase, koja uključuje pokretnu i nepokretnu imovinu JNA, oko 70 milijardi USD. Od tog iznosa Republika Hrvatska potražuje oko 10 milijardi USD, od čega se, prema neslužbenim izvorima, na Crnu Goru odnose 2 milijarde USD. Admiral Dragan Samardžić podsjeća da je Evropski parlament u dvije posljednje rezolucije pozvao Crnu Goru da u potpunosti poštuje odredbe o sukcesiji bivše SFRJ, posebno u pogledu vojne imovine.
Smatra da bi Crnoj Gori najmanje odgovaralo da sporna pitanja s Hrvatskom rješava međunarodnom arbitražom – na koju su se olako pozvali crnogorski dužnosnici.&nbsp;
- Vlada mora biti svjesna da pitanje vlasništva školskog broda 'Jadran' nije izolovano pitanje i da bi Hrvatska, ako dođe do međunarodne arbitraže, vjerovatno u spor uključila pitanje cjelokupne diobe vojne imovine SFRJ i Crnoj Gori ispostavila golemi odštetni zahtjev. Svakako, i Hrvatska treba računati na mogućnost da se u slučaju takvog spora, posebno kada je u pitanju vlasništvo školskog broda 'Jadran', kao zainteresovane strane, uključe i neke druge države sukcesori- piše admiral Samardžić.
Iz svega navedenog, dodaje, očigledno je da je pitanje sukcesije vojne imovine vrlo složeno, ozbiljno i senzitivno, da bi se njime bavili paušalno i ad hoc te da Crna Gora može imati dalekosežne negativne posljedice ako ovom problemu ne pristupi na valjan i cjelovit način. S obzirom na to da kapaciteti školskog broda "Jadran" nadilaze potrebe ne samo Crne Gore i Hrvatske već i regije te da je održavanje broda u potpuno ispravnom i reprezentativnom stanju zahtjevno i skupo za obje zemlje pojedinačno, bilo bi više nego racionalno, predlaže admiral Samardžić, da se s predstavnicima Hrvatske, ali i svim drugim zainteresovanim državama bivše Jugoslavije, otvoreno razgovara o iznalaženju optimalnog modela njegova daljnjeg korištenja.
– Ishitrene, istorijski i pravno neutemeljene, populističke političke izjave zbog kratkoročnog aplauza ostrašćenih grupica i naklonosti glasačkog tijela, mogu dugoročno narušiti dobrosusjedske odnose. Ne smijemo smetnuti s uma da je Hrvatska naš susjed i saveznik, kao i dugogodišnji promoter interesa Crne Gore na njenom integracijskom putu, ranije u NATO, a sada u EU – poentirao je admiral Samardžić.
Niz visokih dužnosti
Inače, Samardžić je od sticanja crnogorske nezavisnosti, koja ga je zatekla u činu kapetana bojnog broda na mjestu komandanta tadašnje Mornarice Vojske Srbije i Crne Gore, obavljao niz visokih dužnosti u tamošnjoj vojsci i Ministarstvu odbrane. Ukupno je čak devet godina proveo na dužnosti načelnika Generalštaba VCG (2008 – 2017.), nakon čega je angažovan na vojno-diplomatskim poslovima u OESS-u i UN-u, a pokrivao je i dužnost vojnog atašea u Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj.
Od marta 2020. obavlja dužnost vojnog predstavnika Crne Gore pri NATO-u i EU u Briselu, otkako je 2022. otišao u penziju. Premda se nakon penzionisanja spekulisalo o njegovoj nerazjašnjenoj prošlosti iz ratnih djelovanja bivše Jugoslovenske ratne mornarice tokom agresije na Hrvatsku, koja ga je zatekla u Splitu, DORH je potvrdio kako se ime Dragana Samardžića ne nalazi na popisu osumnjičenih za ratne zločine.&nbsp;

Samardžić: Hrvatskoj dugujemo dvije milijarde dolara, svojatanje broda Jadran je opasno

Dobrosusjedski odnosi jedna su od najvažnijih preporuka za članstvo u Evropsku uniju, pa forsiranje provokativnih tema sa Hrvatskom nijesu produkt neznanja, već potezi proizašli iz ideoloških orijentacija antisuverenističkih partija koje su na vlasti u Crnoj Gori. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E kazao bivši ministar odbrane i nekadašnji ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić.&nbsp;
Protestna nota Crnoj Gori upućena iz Hrvatske tokom vikenda druga je u posljednjih godinu koja stiže iz te članice Evropske unije. Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova objasnili su da je upućena zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane da na značkama stavi školski brod Jadran, čije je vlasništvo jedno od otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske.&nbsp;
Uložen je veliki napor da se odnosi Hrvatske i Crne Gore, nakon ratnih devedesetih saniraju i dovedu do najboljeg primjera dobrosusjedske saradnje u regionu. Odnos dvije zemlje se danas, kaže Vučinić, opet usložnjava.
- Teško možemo govoriti da je ovdje u pitanju samo neznanje, čudi da Vlada Crne Gore, kojoj su dnevno puna usta evropskih integracija, forsira provokativne teme prema susjedu sa kojim nas ujedno dijeli i najbliža granica koju imamo sa Evropskom unijom. Ako čujemo neke najuticajnije dijelove vlasti u Crnoj Gori, koji dominantno utiču na spoljnu politiku Crne Gore i odnose sa susjedima, dok mašu zastavicom Evropske unije oni čine stvari koje se duboko kose sa tradicionalnim evropskim vrijednostima, poput sada aktuelnih nastojanja da se izvrši revizija istorije - rekao je Vučinić.
&nbsp;Dodaje da se protestna nota iz Hrvatske mogla i očekivati ako se značke nađu u javnosti, pa je trebalo izbjeći njihovo objavljivanje.&nbsp;
- U ovom trenutku mnogo važnijih stvari je pred nama, koje su nam neophodne i koje treba sa susjedima kroz dobrosusjedsku saradnju da riješimo i istovremeno dobijemo podršku za naš evropski cilj i izbjegnemo sve teme koje nas potencijalno mogu dijeliti i koje nas međusobno udaljavaju. Mislim da je ovo što je urađeno sa značkom školskog broda Jadran u ovom trenutku bilo potpuno nepotrebno, posebno ako imamo u vidu perspektivu našeg članstva u EU - istakao je Vučinić.&nbsp;
Kaže i da je jedna od najboljih preporuka za članstvo u EU dobrosusjedska saradnja, a potezi vladajuće većine nijesu dobra preporuka za to.
- Nadam se da ćemo konačno prestati sa takvim stvarima i da ćemo konačno da se držimo onoga što deklarativno najavljujemo, a to je stvarno članstvo u Evropskoj uniji, da ne bude samo da nam je članstvo u paravani iza koje se kriju druge radnje - naglasio je Vučinić.
Postoji, upozorava on, realna opasnost, da pitanje sukcesije vojne imovine sa hrvatske strane ostane i dalje otvoreno, a imajući u vidu činjenicu da se najveći dio pomorske vojne imovine nekadašnje SFRJ nalazio na teritoriji Republike Hrvatske u trenutku kad je ona postala samostalna.
- Tek kasnije, kad su nastupili ratni sukobi, značajan dio tih plovila je povučen iz Hrvatske i prema Crnoj Gori, najviše. Zato se može smatrati da je shodno Sporazumu o sukcesiji sve što se u trenutku proglašenja nezavisnosti države sukcesora, to je tada bila Savezna Republika Jugoslavija, a kasnije kao sukcesor SR Jugoslavije to je bila i Crna Gora i po tom osnovu se i brod Jadran našao u Crnoj Gori, sve što se zateklo na teritoriji jedne članice smatralo se njenom imovinom. To ipak, ako pogledamo stvari na ovakav način nosi sa sobom dosta rizika i dosta opasnosti i mnogo je razloga zbog kojih ovakve stvari ne treba lomiti preko koljena, ne treba raditi na prečac i treba učiniti sve da dođemo do dogovora sa našim susjedom i da imajući sve to u vidu u konačnom pokušamo izaći iz tih otvorenih pitanja, koje još imamo, &nbsp;sa najmanje štete po same sebe, jer plašim se da ćemo na kraju sami imati najviše štete od svega ovoga što danas radimo - poručio je Vučinić.
Ako se uzme u obzir ideološka orijentacija stranaka na vlasti,dodaje on, jasno je da ona dominantno utiče na kreiranje spoljne politike Crne Gore.
- Sve nekadašnje antisuverenističke snage su danas na vlasti u Crnoj Gori, uz to znamo kako one vide događaje iz ratnih devedesetih, ratnog raspada bivše Jugoslavije, tako da narušavanje odnosa sa susjedom je nešto što samo po sebi nije dopustivo i što nikako ne čini preporuku za članstvo u EU, i to je i na neki način sistematsko skretanje ne samo sa evropskog kolosijeka, već i sa euroatlantskog kolosijeka, koji jedini u ovom trenutku održava crnogorski suverenitet i koji je jedini još koliko - toliko, nadam se dovoljan, garant naše državnosti - zaključio je Vučinić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKjgOZxSXbOA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vučinić: Forsiranje provokativnih tema sa Hrvatskom nijesu produkt neznanja već ideoloških orijentacija antisuverenističkih partija

Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog jednostrane odluke Ministarstva odbrane Crne Gore o izradi znački s motivom školskog broda "Jadran", potvrđeno je Televizije E iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova te zemlje.&nbsp;
Takvi potezi i poruke, dodaju, nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.2551%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fministarstvo-vanjskih-i-evropskih-poslova-hrvatske-u-izostanku-konstruktivnog-dijaloga-o-brodu-jadran-razmotricemo-druge-nacine-rjesavanja-ovog-pitanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Školski brod &nbsp;"Jadran" predstavlja dio hrvatske vojne imovine, zvaničan je stavu te zemlje. Notom je najavljena detaljna analiza ukupne vojne sukcesije, prema kojoj joj Crna Gora duguje više od dvije milijarde američkih dolara.&nbsp;
U odgovoru Televiziji E navode da Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i da će nastaviti da se zalaže za evropski put Crne Gore, ali i da očekuje izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza.&nbsp;
Rezultat niza novootvorenih spornih pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, krajem prošle godine.&nbsp;
Takođe, zbog usvanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status "persona non grata" Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću.&nbsp;
Posljednji u nizu poteza povukao je ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje obilježavanje operacije "Oluja" ne ide vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore.

Hrvatski MVP za TV E: Očekujemo izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: brod-jadran