Španska četveročlana porodica nestala je nakon što je brod s 11 osoba potonuo kod obale Indonezije u ekstremnim vremenskim uslovima, saopštile su španske vlasti i indonezijska novinska agencija.
Ostali putnici, među kojima je dvoje turista iz Španije, četiri člana posade i turistički vodič, spašeni su tokom incidenta kasno u petak, izvijestila je državna novinska agencija Antara.
Indonezijska Nacionalna agencija za traganje i spašavanje (BASARNAS) objavila je snimak na kojem se vide spasioci kako spašavaju ljude kod indonezijske obale.
Rojters je uspio potvrditi lokaciju u dijelovima videa na osnovu zgrada i planine, što se podudaralo sa snimcima iz datoteke i satelitskim snimcima. Lokacija u drugim dijelovima videa i datum kada je video snimljen nisu mogli biti nezavisno potvrđeni.
Brod se prevrnuo u talasima do tri metra u moreuzu Padar Island u blizini ostrva Labuan Bajo, popularnog mjesta za odmor, saopštile su lučke vlasti ostrva za Antaru.
Indonezijski spasilački timovi tragaju za nestalom porodicom, saopštilo je špansko Ministarstvo vanjskih poslova za Rojters.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prevrnuo se brod kod obale Indonezije, porodica iz Španije se vodi kao nestala

Najmanje 70 ljudi poginulo je kada se prevrnuo brod sa migrantima kod zapadne obale Afrike, saopštilo je danas Ministarstvo spoljnih poslova Gambije. 
 
Vlasti procjenju da je brod, sa oko 150 državljana Gambije i Senegala, potonuo u srijedu kod obale Mauritanije. 
 
Navodi se da su službe spasile 16 ljudi, ali se strahuje da bi broj žrtava mogao biti veći, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Vlasti Mauritanije u srijedu i četvrtak pronašle su 70 tijela, a izjave svjedoka ukazuju da je poginulo možda i više od 100 ljudi. 
 
Migrantska ruta od obale zapadne Afrike do Kanarskih ostrva, kojom se afrički migranti najčešće kreću u pokušaju da dođu do Španije, jedna je od najsmrtonosnijih na svijetu. 
 
Više od 46 hiljada neregularnih migranata stiglo je prošle godine na Kanarska ostrva, što je rekord, prema podacima Evropske unije.

Gambija: U brodolomu poginulo najmanje 70 migranata

Obalska straža u Tunisu saopštila je da je pronašla tijela 12 migranata, među njima troje djece, na Sredozemnom moru kod obale Tunisa.
Tijela su pronađena nakon što je čamac sa više od 50 ljudi, uglavnom Tunižana, potonuo u blizini ostrva Đerba, rekao je portparol obalske stražei.
Preživjeli, njih 29, bezbjedno je izvučeno na obalu dok su službe hitne pomoći nastavile da tragaju za nestalima. Obalska straža nije navela razlog potonuća broda, koje se dogodilo ubrzo nakon jutrošnjeg isplovljavanja.
Tunis je zajedno sa susjednom Libijom glavna polaza tačka za migrante koji idu u Evropu, a hiljade svake godine u čamcima stižu do italijanskog ostrva Lampeduza, koje je bliže sjevernoj Africi nego italijanskom kopnu, uključujući mnoge čija su putovanja organizovana od strane krijumčara ljudi.
Desetine hiljada ljudi čak i iz Bangladeša pokušavaju da pređu preko Sredozemnog mora svake godine kako bi stigli do obala Španije, Italije, Malte i Grčke. Mnogi bježe od siromaštva, rata, klimatskih promjena ili raznih progona.
Nedavno je Tunis pojačao kontrolu svojih teritorijalnih voda uz pomoć evropskih sredstava i pomoći, što je dovelo do pada broja prelazaka migranata, ali i više smrtnih ishoda.
Nacionalna garda Tunisa saopštila je u junu da su vlasti od januara do maja pronašle tijela 462 migranta i presrele više od 30.000 migranata kod obale Tunisa. A u istom periodu prošle godine pronađeno je 714 tijela, a presretnuto je skoro 22.000 migranata.
Kako broj migranata koji stižu do Evrope opada, broj zaglavljenih u tranzitu duž obale Tunisa je porastao. Hiljade ljudi koji se nadaju da će se ukrcati brodom za Evropu žive u kampovima na periferiji tuniskih gradova i mjesta, gdje su porasle tenzije između migranata iz podsaharske Afrike, Tunižana i bezbjednosnih snaga.

Poginulo 12 migranata u brodolomu na Sredozemnom moru kod Tunisa

Prednovogodišnja drama u Botunu pretvorila se u neku vrstu političke komedije apsurda. Ne baš na nivou čuvenih ,,Mućki“ Rodnija i Del Boja; više je podsjetilo na jednog drugog televizijskog junaka, Crnog Gruju. &nbsp; Sjećate se, sigurno, one čuvene poruke: ,,Idemo u rat da se bijete. Neki ćete da poginete, a neki ćemo da se vratimo...“ KOLEKTORSKE MUKE PREGOLEME E, dok su Zećanke i Zećani ginuli - srećom: samo virtuelno, boreći se protiv kolektora - lider Demokratske narodne partije Milan Knežević je 30. decembra najavio ekspresni izlazak iz vlasti u Podgorici i državi zbog policijske reakcije u Botunu. &nbsp; No, danas, 12. januara DNP je i dalje u vlasti. Što bi se reklo: ,,neki ćemo da se vratimo...“ &nbsp; A Knežević se vratio ultimatumima, odmah nakon novogodišnjih i božićnih praznika. Novi ultimatum, ukratko, ovako glasi: da Vlada na prvoj narednoj sjednici usvoji inicijativu dvoje ministara DNP-a, Miluna Zogovića i Maje Vukićević - da se mijenja Ustav kako bi srpski jezik postao službeni, da trobojka bude proglašena narodnom zastavom i da postoji dvojno državljanstvo sa Srbijom... Ništa manje nego - tri uslova. &nbsp; A na samom kraju, DNP je tek ovlaš pomenuo tamo neki kolektor u Botunu, nešto kao – valjalo bi početi dijalog... A ukoliko Spajić ovo ne prihvati, ako Vlada odbije, Zogović i Vukićević odmah napuštaju Vladu, četiri poslanika DNP će uskratiti podršku u parlamentu, a odbornici te partije biće protiv gradonačelnika Mujovića. &nbsp; Hoće li tako i biti? &nbsp; ULTIMATUM ZA ULTIMATUMOM Pa, sudeći po dosadašnjem ponašanju, predsjednik Demokratske narodne parije se odavno ne opterećuje vlastitom datom riječju. &nbsp; Milan Knežević je još maja 2024. godine najavio da će uskratiti podršku Vladi Milojka Spajića, ukoliko Crna Gora podrži na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 23. maja 2024. usvojila nacrt rezolucije o Srebrenici, uz glas iz Crne Gore, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. &nbsp; Nakon toga, DNP je ostala u vlasti. &nbsp; Početkom jula iste godine Milan Knežević je ustvrdio da DNP neće – ali baš neće - podržati rekonstrukciju Vlade, ako Spajić ne započne dijalog o normiranju srpskog kao službenog jezika. Dijaloga nije bilo, ali glasanja jeste: 23. jula poslanici Skupštine Crne Gore izglasali su rekonstrukciju Spajićevog kabineta u koji su sada ušli - i članovi Kneževićeve partije! &nbsp; I da, DNP se tako učvrstila u vlasti, prijetnjom koja je bila politički blef. Ne, nije tu bio kraj ultimatumima. I to sve u istoj, 2024. godini. &nbsp; Septembra 2024, Knežević je u ime svoje stranke uputio još jedan ultimatum. Prvo je podsjetio da je Bošnjačka stranka obećala da će da napusti koaliciju sa DPS-om u Bijelom Polju, a onda je javno upozorio da – ako stranka Ervina Ibrahimovića ostane u savezu sa DPS-om - da Spajić mora Bošnjake da izbaci iz Vlade. &nbsp; Prošao je septembar, oktobar, novembar, protekla je 2024. godina. Prošla je i čitava, sljedeća, 2025, a u Bijelom Polju su i dalje zajednički na vlasti BS i DPS. &nbsp; DNP je ostala u vlasti. I u državnoj, i u vlasti Podgorice. &nbsp; Ako nije održao riječ toliko puta, da li je onda i novi Kneževićev ultimatum samo još jedna prizemna predstava? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112180128_b47362888eed386bb1a893c10e73a944c11dab1a8147ca60f74df8c47337ed46.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112180128_b47362888eed386bb1a893c10e73a944c11dab1a8147ca60f74df8c47337ed46" data-rendition-name="original" width="1024" height="612" loading="lazy" alt="BEZ KOORDINACIJE: Spajić, Mandić i Knežević"> <figcaption>BEZ KOORDINACIJE: Spajić, Mandić i Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  VRIJEDNOST DATE RIJEČI &nbsp; Sasvim je moguć takav rasplet. Avgustovski oslobodioci su nas navikli da njihove date riječi sami ne poštuju, osim kada je realizacija srpskog sveta u pitanju. &nbsp; Postavljanje identitetskih pitanja ispred rješavanja problema postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda ukazuje da ovog puta Milan Knežević nije iskušavao samo premijera Milojka Spajića. &nbsp; Naprotiv. Mahanje trobojkom, busanje u junačka prsa srpskim jezikom, to naprasno ispostavljanje identitetskih zahtjeva, umjesto priče o Botunu, ukazuje da Milan Knežević politički testira svoje političke saveznike iz ,,srpskog sveta“ – Andriju Mandića, lidera Nove srpske demokratije, kao i Aleksu Bečića, čelnika Demokrata. &nbsp; I biće da je ova taktika usaglašena sa Kneževićevim ključnim političkim mentorom, srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. &nbsp; TEST ZA MANDIĆA, MUKE ZA KNEŽEVIĆA Uočljivo je tokom posljednjih nekoliko mjeseci da je – umjesto Andrije Mandića - baš Milan Knežević postao glavni ljubimac srpskog vožda. Uočljivo je i da se Mandić, kao lider parlamentarne većine, nekako drži podalje od Vučića... &nbsp; Da li je inicijativa Milana Kneževića pokušaj da Mandić izvede na čistinu, ili je &nbsp;zajedničke igre da se ostvari stari plan potčinjavanja Crne Gore Srbiji, samo sada novim sredstvima? &nbsp; Jedno je jasno: Kneževićev novi ultimatum teško da može proći, jer je Evropa rekla da Crna Gora sada ne treba da se zamara identitetskim pitanjima. Dakle, ako Spajić bude poštovao instrukcije Brisela, izvjesno je: Vlada broji 32 ministra, a broj Mandićevih, Bečićevih i Kneževih ministara, sve sa glasom Vladimira Jokovića, jedva prelazi trećinu. &nbsp; To znači Kneževićev novu ultimatum može da znači samo – novu kompromitaciju. &nbsp; Zato će biti interesantno posmatrati Kneževićev pokušaj kontrole štete. &nbsp; ...A DA PONOVO BLEFIRAMO? Ko zna, možda bi mogao da kopira komuniste Titove Jugoslavije? Ono iz vremena kada je vojska moćnog SSSR-a 1968. godine umarširala u Čehoslovačku. Titova Jugoslavija je tada žestoko osudila agresiju, ali su neki ovđe u Crnoj Gori otišli korak dalje. Lokalna partijska organizacija iz Pješivaca tada je Centralnom komitetu Crne Gore poslala prijedlog ultimatuma: da trupe SSSR-a u roku do 48 sati napušte teritoriju Čehoslovačke! &nbsp; Odmah je iz CK Crne Gore stiglo je kontra-pitanje: ,,A što ćemo ako Rusi ne izađu iz Čehoslovačke?“ &nbsp; Malo zatečen, bistri lokalni partijac smislio je odgovor: ako do sjutra ne izađu iz Češke, prekosjutra organizujemo novi sastanak! Možda i Milan Knežević da razmisli o nekom sličnom postupku. Recimo da kaže: ako do Vaskrsa Spajić ne odgovori, imaće DNP novi sastanak. Samo ovog puta bez Dragana Bojovića. &nbsp; &nbsp;

Kneževićev rat za Botun: ,,Neki ćete da poginete, a neki ćemo da se vratimo...”

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko poručila je da očekuje da u narednom periodu bude kompletiran sastav tog suda, isključivo na osnovu stručnih i profesionalnih referenci kandidata, kako bi mogao da funkcioniše u punom mandatu i pravovremeno odgovori na ustavne nadležnosti.
&nbsp;Iz Ustavnog suda su na mreži X naveli da je Armenko primila novoizabranog sudiju Ustavnog suda Nikolu Mugošu, nakon čega ga je upoznala sa procesom rada i aktivnostima koje su u toku.
&nbsp;Armenko je rekla da je Mugoša peti sudija izabran na puni mandat i da će njegovo iskustvo u izbornoj materiji biti značajno za rad Ustavnog suda, naročito imajući u vidu da se taj sud već sada mora sistemski pripremati za izborne procese 2027. godine.
&nbsp;- U tom kontekstu, očekujem da se u narednom periodu kompletira sastav Ustavnog suda, isključivo na osnovu stručnih i profesionalnih referenci kandidata, kako bi Sud mogao da funkcioniše u punom mandatu i pravovremeno odgovori na svoje ustavne nadležnosti- kazala je Armenko.

Armenko: Iskustvo Mugoše u izbornoj materiji biće značajno za rad Ustavnog suda

Kina i Evropska unija saopštile su u ponedjeljak da su dogovorile korake ka rješenju spora oko uvoza kineskih električnih vozila, nakon što je EU u 2024. uvela carine do 35,3 odsto na subvencionisane kineske modele.
Ministarstvo trgovine Kine saopštilo je da će Evropska unija pripremiti smjernice o minimalnim cijenama za kineske izvoznike automobila. U objavi nije precizirano da li dogovor podrazumijeva ukidanje carina do 35,3 posto, koje je EU uvela na uvoz kineskih električnih vozila 2024. godine nakon sprovedene istrage.
- Ovo ne samo da doprinosi osiguranju zdravog razvoja kinesko-evropskih ekonomskih i trgovinskih odnosa, nego i očuvanju međunarodnog trgovinskog poretka zasnovanog na pravilima - navedeno je u saopštenju kineskog ministarstva trgovine.
Evropska unija je objavila i "smjernice" za proizvođače električnih vozila koje sadrže uputstva za davanje cjenovnih ponuda, uključujući minimalne uvozne cijene i druge detalje. U dokumentu je naglašeno da raznolikost modela na tržištu zahtijeva utvrđivanje posebnih minimalnih uvoznih cijena "primjerenih uklanjanju štetnih efekata subvencioniranja".
Prema stavovima EU, Evropska komisija će svaku ponudu proizvođača razmatrati "objektivno i pravedno, slijedeći princip nediskriminacije" i u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.
Širenje kineskih proizvođača električnih vozila na strana tržišta izazvalo je zabrinutost među proizvođačima automobila u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama. EU je uvela carine kako bi odgovorila na priliv povoljnijih kineskih električnih modela, navodeći da su kineske kompanije profitirale od nepravednih državnih subvencija. Sjedinjene Američke Države su 2024. uvele carinu od 100 odsto na električne automobile proizvedene u Kini.
Vrijednost uvezenih automobila na baterijski pogon u Evropu porasla je sa 1,6 milijardi dolara u 2020. na 11,5 milijardi dolara u 2023. Većinu uvoza čine zapadni proizvođači s fabrikama u Kini, među kojima su Tesla i BMW.
Zvaničnici EU upozoravali su da su kineski proizvođači u domovini spremni da značajno povećaju svoj udio na evropskom tržištu zahvaljujući subvencijama Pekinga. Među navedenim podsticajima su narudžbe za državne flote, krediti s niskim kamatama iz državnih banaka, pristup jeftinom zemljištu za fabrike, poreske olakšice te subvencionisane sirovine i dijelovi iz državnih industrija.
Carina SAD-a praktično onemogućava gotovo sav uvoz kineskih električnih vozila na američko tržište. Evropskoj uniji su, međutim, potrebni pristupačni električni automobili iz inostranstva kako bi ostvarila cilj smanjenja emisije stakleničkih gasova za 55 odsto do 2030. godine.
Uprkos višim carinama, kineski brendovi automobila nastavljaju širenje u Evropi. Udio vozila proizvedenih u Kini u ukupnoj prodaji automobila u EU porastao je na šest odsto u prvih šest mjeseci 2025, prema podacima Udruženja evropskih proizvođača automobila (ACEA) i kompanije S&amp;P Global Mobility, sa pet odsto u istom periodu 2024.
Proizvođači sa sjedištem u EU činili su 74 odsto ukupne prodaje automobila u Uniji u prvoj polovini 2025. godine, saopštila je ACEA. Njemačka je i dalje proizvodila oko 20 odsto automobila prodatih u EU, a slijede je Španija, Češka i Francuska.
Prema procjenama konsultantske kuće AlixPartners objavljenim prošle godine, do 2030. kineski proizvođači mogli bi udvostručiti svoj udio na evropskom tržištu, na oko 10 odsto, piše AP.

Kina i EU dogovorile korake za rješavanje spora o uvozu kineskih električnih vozila

U večerašnjoj informativnoj emisiji 24 sata pogledajte;&nbsp;
- Tema dana: Ultimatumi, smjene, ostavke...
- Dragan Bojović podnio ostavku na sve funkcije u DNP-u, ali ostaje poslanik.
- Zbog sumnje da je u vrijeme radnog vremena bio na protestu u Botunu, gradonačelnik Saša Mujović suspendovao Vladislava Dajkovića.
- Spoljna obavještajna služba Rusije saopštila da carigradski patrijarh Vartolomej planira da vrati autokefalnost CPC.&nbsp;
- Televizija E slavi treći rođendan.
Gost: predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja, Žarko Radulović.
Informativnu emisiju 24 sata vodi Vladan Šturanović.

Tag: brodolom