Uslugu prenosivosti broja je u prvom kvartalu ove godine iskoristilo 2,72 hiljade pretplatnika, većinom u mobilnoj telefoniji, saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
Iz EKIP-a su agenciji Mina-business kazali da je u fiksnoj mreži, u periodu od januara do kraja marta, prenijet 171 broj, a u mobilnoj 2,55 hiljada brojeva.
- U fiksnoj telefoniji najviše je došlo u M:tel, 153 broja, u Telemach osam, a u One Crna Gora i Crnogorski Telekom po pet brojeva - kazali su iz EKIP-a.
Najviše korisnika otišlo je iz fiksne mreže Crnogorskog Telekoma, 163 broja, iz Telemacha pet, a iz M:tela tri.
Kod prenosa brojeva između mobilnih mreža u prva tri mjeseca, od ukupno 2,55 hiljada brojeva, najviše je prenešeno u M:tel i to 1,05 hiljada, zatim u Crnogorski Telekom 802, dok su u One prenijeta 363 broja.
- Najviše korisnika je prešlo iz mobilne mreže One-a 1,26 hiljada, potom iz Crnogorskog Telekoma 653, a najmanje iz M:tela 633 broja - precizirali su iz EKIP-a.
Usluga prenosivosti telefonskih brojeva se pruža od 1. decembra 2011, i do 31. marta ove godine ukupno je prenešeno 107,98 hiljada brojeva, od čega 18,12 hiljada u fiksnim i 89,86 hiljada u mobilnim mrežama.
- Najviše brojeva je prenešeno u fiksnu mrežu M:tela 11,22 hiljade, potom u Telemach 4,19 hiljada, u One 2,3 hiljade, u Crnogorski Telekom 400, a u Orion tri broja - dodali su iz EKIP-a.
Najviše je otišlo iz fiksne mreže Crnogorskog Telekoma 17,15 hiljada brojeva, iz M:tela 504, iz Telemacha 429, a iz One-a 34 broja.
U mobilnim mrežama, od 89,86 hiljada prenešenih brojeva, najviše je prenijeto u M:tel, 45,04 hiljade, zatim u Crnogorski Telekom 27 hiljada, dok je u mrežu One-a ukupno prenešeno 17,8 hiljada brojeva.
Najviše korisnika je otišlo iz One-a 45,5 hiljada, potom iz Crnogorskog Telekoma 29,36 hiljada, a najmanje iz M:tela 14,99 hiljada.
Prenosivost broja je usluga koja omogućava svakom pretplatniku da zadrži telefonski broj pri promjeni operatora.
Broj se može prenositi iz fiksne u fiksnu mrežu, odnosno iz mobilne u mobilnu mrežu.
Ukupno vrijeme za prenos broja je tri radna dana. Pretplatnik koji želi da prenese telefonski broj podnosi zahtjev za prenos broja kod operatora primaoca broja i to se smatra zahtjevom za raskid ugovora sa operatorom davaocem broja.
Pretplatnik može ponovo da prenese svoj broj nakon tri mjeseca od zadnjeg prenosa. Ukoliko zahtjev za prenos broja bude odbijen, pretplatnik može da podnese prigovor EKIP-u.
- EKIP nije imao takvih slučajeva vezano za prenosivost brojeva tokom prva tri mjeseca ove godine - zaključili su iz EKIP-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U prvom kvartalu prenijeto 2,72 hiljade brojeva

Libanske vlasti su uhapsile nekoliko osoba za koje kažu da su planirale raketne napade na Izrael i zaplijenile oružje koje su namjeravale da koriste, saopštila je vojska.
Vojska je u saopštenju navela da su uhapšeni povezani sa militantima koji su privedeni ranije ove nedjelje, i da obavještajna služba istražuje informacije o planovima za novi raketni napad.
Vojska je pretresla jedan stan u gradu Sidon, zaplijenila rakete i minobacače i uhapsila nekoliko ljudi koji su učestvovali u planiranju napada.
Libanska vojska je u srijedu saopštila da je pritvorila nekoliko ljudi među kojima ima i nekoliko Palestinaca, koji su bili umiješani u ispaljivanje raketa u dva odvojena napada na Izrael krajem marta.

Libanska vojska privela nekoliko ljudi osumnjičenih za planiranje napada na Izrael

Bjelopoljac E.C. (22) iz naselja Rasovo, uhapšen je zbog sumnje da je sinoć polomio rampu na ulazu u garažu Javnog komunalnog preduzeća "Parking servis", saznaje Portal ETV.
Direktor Parking servisa Bijelo Polje Ismar Ćorović kazao je za Portal ETV da je nekoliko hiljada eura iznosi šteta pričinjena na rampi na ulazu u gradsku garažu.
Mladić je, sinoć skoro jedan sat nakon ponoći, nasrnuo na rampu i polomio je golim rukama. Incident je zabilježen sigurnosnim kamerama, a snimak je ubrzo izazvao brojne reakcije građana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvandalizam-u-bijelom-polju-muskarac-slomio-rampu-gradske-garaze&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na snimku se jasno vidi kako mladić, i pored pokušaja nepoznatog muškarca da ga odvrati, silom lomi rampu. U trenutku incidenta, u blizini su se nalazile i tri djevojke, koje su svjedočile činu, ali se za sada ne zna da li su bile u društvu počinioca.
JKP "Parking servis" je slučaj odmah prijavilo policiji, koja je, prema nezvaničnim informacijama, brzo identifikovala počinioca i lišila ga slobode. Kako saznajemo, riječ je o 22-godišnjem E.C. iz naselja Rasovo, koji je u trenutku napada bio pod dejstvom alkohola. Zvanične potvrde iz policije o ovom slučaju još uvijek nema.
Direktor Parking servisa, Ismar Ćorović rekao je da je najveći problem što će na popravku rampe čekati nekoliko dana.
- To direktno onemogućava funkcionisanje garaže i naplatu usluga, čime naše preduzeće trpi dodatne gubitke - kazao je Ćorović.
Video zapis koji prikazuje ovaj vandalski čin izazvao je oštru osudu javnosti, a Bjelopoljci na društvenim mrežama pozivaju na oštrije sankcije za ovakve oblike devijantnog ponašanja.

Uhapšen mladić koji je polomio rampu gradske službe, šteta nekoliko hiljada eura

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je javni poziv za dodjelu podrške investicijama u primarnoj biljnoj proizvodnji, za komponentu vinogradarstvo.
Prilikom zasnivanja novih i/ili proširenja postojećih vinograda, najmanja količina sadnog materijala vinove loze mora da bude 500 komada.
Rok za dostavljanje zahtjeva je do 31. oktobra.
Prihvatljive investicije odnose se na nabavku sertifikovanog sadnog materijala, sistema za navodnjavanje uključujući pumpe za vodu, potpornih elemenata za uzgoj (stubovi i žica), naslona - armature za novozasađene čokote, protivgradne i mreže za zaštitu od ptica.
Minimalna visina investicije je 500 eura.
Maksimalno prihvatljiva investicija iznosi deset hiljada eura, uz budžetsku podršku do 60 odsto vrijednosti prihvatljive investicije, odnosno do šest hiljada eura.
Pored iznosa podrške od 60 odsto, još dodatnih deset odsto, odnosno ukupno 70 odsto odsto, moći će da iskoriste poljoprivredni proizvođači upisani u Registar subjekata u organskoj proizvodnji za oblast proizvodnje u kojoj se podnosi zahtjev za podršku, zaključno sa 31. decembrom prošle godine.
Dodatnih deset odsto ostvaruju žene nosioci poljoprivrednog gazdinstva.
Javni poziv sa detaljnijim informacijama i obrascem zahtjeva za prijavljivanje, može se pogledati na sajtu Ministarstva.

Podrška investicijama u vinogradarstvu

Iz NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštili su da je šest državnih energetskih kompanija lani prosječno upošljavalo ukupno 5.242 zaposlena, a tri kompanije na kraju prošle godine prikazale su neto dobit od 50,7 miliona eura i imale nagomilanog dobitka od 223,9 miliona, što su, kako tvrde, pokazuju finansijski iskazi za 2024. godinu.
Kako su rekli u toj organizaciji, najveću neto dobit od 24,8 miliona eura ostvario je Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), koji je na kraju prošle godine imao nagomilanu dobit od 104,8 miliona, kao i 340 zaposlenih. Ova kompanija prikazala je u 2024. u tokovima gotovine odliv za dividende oko 8,5 miliona, ističu iz te NVO. 
- Najveći vlasnici CGES-a, koji gazduje prenosnom mrežom u zemlji, su država Crna Gora sa 55 odsto kapitala, italijanska Terna sa 22 odsto i Elektromreža Srbije sa 15 odsto. Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) prikazala je neto dobit od 10,9 miliona eura, a na kraju prošle godine imala je 70,1 miliona nagomilane dobiti i prikazala je 1.176 uposlenih, dok finansijski iskaz ne pokazuje da je u 2024. bilo isplate dividende akcionarima. Država Crna Gora u EPCG ima nešto preko 98,5 odsto akcijskog kapitala - kazali su iz ASP. 
Dodaju da je pljevaljski Rudnik uglja, kćerka kompanija EPCG, na kraju prošle godine prikazao cifru od 1.245 zaposlenih. Lani je, dodaju, ostvario neto dobit od 15 miliona eura i ima 49 miliona nagomilane dobiti. Ova kompanija je jedna od rijetkih koja je za prošlu godinu transparentno objavila poseban izvještaj o plaćanju naknada Državi Crnoj Gori i lokalnoj samoupravi Pljevlja, dodaju.
- Rudnik uglja vadi ugalj iz pljevaljskih basena za rad Termoelektrane (TE), jedinog prljavog izvora energije u zemlji, koja je trenutno u fazi ekološke rekonstrukcije, počete nakon više godina odlaganja. Uticaj sedmomjesečnog zastoja pljevaljske TE na finansije EPCG i Rudnika uglja, ali i potencijalni uticaj na cijenu struje u zemlji za potrošače, trenutno je teško procijeniti. Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), još jedna kćerka kompanija EPCG, prikazao je neto dobit za prošlu godinu od 645 hiljada eura, ali ta firma ima iskazanog nagomilanog gubitka od bezmalo 24 miliona eura. Ona prikazuje 1.753 zaposlenih. Kada je riječ o „EPCG Solar gradnji“ prikazala je 444 zaposlenih, kao i 92 hiljade neto dobiti, ali ima 4,8 miliona nagomilanog gubitka, dok je „EPCG Željezara“ zabilježila u prošloj godini minus u poslovanju od 2,1 miliona, njen negomilani gubitak je 5,6 miliona, a ima 284 uposlenih - istakli su u saopštenju. 
Kako navode, ukupno Cedis, „EPCG Solar gradnja“ i „EPCG Željezara“ imaju 34,3 miliona eura akumuliranog gubitka, proizilazi iz njihovih finansijskih iskaza za 2024. godinu.
Iz zvaničnih izvještaja takođe proizilazi da grupa EPCG i njene četiri kćerke kompanije u Crnoj Gori, u kojima ima potpuno vlasništvo, bilježe 4.902 uposlena.
- EPCG ima kćerku kompaniju u Srbiji, koja je u njenom potpunom vlasništvu, dok u Crnoj Gori ima 51 odsto vlasništva u firmi „Zeta Energy“, oko 33 odsto u Berzi električne energije, nepunih 16 odsto u Green Gvozdu, ima i dio vlasništva u Prvoj banci Crne Gore... - zaključeno je u saopštenju

ASP: Tri energetske kompanije prijavile dobit od 50,7 miliona eura

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: brojevi-telefona

U prvom kvartalu prenijeto 2,72 hiljade brojeva

Libanska vojska privela nekoliko ljudi osumnjičenih za planiranje napada na Izrael

Uhapšen mladić koji je polomio rampu gradske službe, šteta nekoliko hiljada eura

Podrška investicijama u vinogradarstvu

ASP: Tri energetske kompanije prijavile dobit od 50,7 miliona eura

PRATITE TVe UŽIVO