Čelnici Opštine Tivat protekle su sedmice inicirali sastanak sa predstavnicima Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, preduzeća Monteput, te svih mjesnih zajednica kroz čije bi teritorije prošla brza saobraćajnica na potezu od Budve do Herceg Novog, preko Luštice.
Sastanak je organizovan sa namjerom da se u direktnoj komunikaciji Opštine sa Ministarstvom i Monteputem kao preduzećem koje je finansiralo izradu idejnog rješenja brze saobraćajnice preko Luštice, dobiju informacije o statusu projekta, te da se jasno u direktnoj komunikaciji iznese stav lokalne uprave i građana po ovom pitanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzavrseno-idejno-rjesenje-brze-saobracajnice-mostom-od-zelenike-do-lustice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mi smo sa idejom brze saobraćajnice preko Luštice bili upoznati tokom Javne rasprave o nacrtu Prostornog plana Crne Gore, kada nam je ovo i ovakvo rješenje predstavljeno kao alternativno u odnosu na neka druga. Tada smo jasno rekli ne ovom rješenju, iznoseći niz argumenata - naglašava potpredsjednik opštine Tivat Jovan Brinić.
On je naveo da je takav stav podržala struka, planeri koji su prisustvovali javnoj raspravi i radili na samoj izradi nacrta dokumenta.
- Uprkos vrlo očitom protivljenju, krenulo se u konkretizovanje ovog rješenja, upravo izradom idejnog rješenja projekta brze saobraćajnice, bez direktne komunikacije i bez uključivanja šire javnosti u proces donošenja odluke“ – ističe Brinić, navodeći da su mještani protiv ovakvog rješenja, koje bi trajno devastiralo prostor Krtola, Luštice i Grblja. „Postoji, nama prihvatljivo rješenje u vidu dijela trase Jadransko-jonske ceste, koja bi bila izgrađena u zaleđu Boke, a koja bi posebnim saobraćajnicama bila povezana sa gradovima u Boki, i takvo rješenje ćemo podržati. Takođe podržavamo rješenje za dio saobraćajnice koji je povezan sa budućim bulevarom u Lastvi Grbaljskoj, a prema Brajićima - navodi on.
Prostorni plan Crne Gore mora sadržati konačna rješenja dugogodišnjeg saobraćajnog problema, ali bi trebalo izbjeći varijantna rješenja poput ovog, koja su se pojavljivala u dosadašnjim planskim dokumentima, a koja imaju izrazito negativan uticaj na prostor – stav je opštinskog Sekretarijata za uređenje prostora.&nbsp;
- Na je sastanku prezentovano rješenje koje podrazumijeva izgradnju tunela za značajan dio trase kroz Krašiće, svakako jeste manje devastirajuće od ranije predloženih, ali sagledavajući sve aspekte, a naročito socijalne, mišljenja smo da nije izvodljivo. Dio trase preko Luštice u zoni je naselja i ambijentalne cjeline i ne može se izvesti, a da ne stvori negativne efekte i konflikte u prostoru. Treba napomenuti i činjenicu da je teritorija opštine Tivat procjenom uticaja na baštinu za Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora (Heritage impact assessment – HIA) prepoznata kao “buffer” zona, te da po pitanju mosta koji povezuje Zeleniku i Lušticu nemamo stav savjetodavne misije UNESCO-a, koliko bi njegova izgradnja izazvala negativnih efekata narušavajući integritet i vizuelni identitet kulturnog pejzaža Boke Kotorske kao cjeline - kazali su u Sekretarijatu.
U Sekretarijatu problematizuju opravdanost planiranja koridora tranzitne saobraćajnice za brzi motorni saobraćaj na teritoriji opštine koja je vrlo ograničena u pogledu prostora.
Sastanku se nisu odazvali predstavnici Ministarstva. Prisutni su bili predsjednik opštine Željko Komnenović, potpredsjednik opštine Jovan Brinić, predsjednik SO Tivat Miljan Marković, menadžerka opštine Ivona Petrović, sekretarka za uređenje prostora Milica Manojlović, direktor Monteputa Milan Ljiljanić sa saradnicima i predstavnici mjesnih zajednica Krtola, Krašića i Grblja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Opštini Tivat neprihvatljivo idejno rješenje brze saobraćajnice preko Luštice

Zadovoljstvo je što možemo istaći da je raspisano više javnih poziva i zaključeno više ugovora za izradu tehničke dokumentacije za više dionica auto-puteva i brzih saobraćajnica, kazala je ministarka saobraćaja Maja Vukićević u toku sastanka sa ambasadorkom Kanade, na nerezidentnoj osnovi, Mišel Kameron.&nbsp;
Kameron je svoju posjetu Crnoj Gori započela posjetom Ministarstvu saobraćaja, te predstojećim planiranim posjetama predsjedniku Vlade i predsjedniku Skupštine Crne Gore.
Razgovor je, kako se navodi u saopštenju, bio prilika da se razmijene informacije o predstojećem održavanju Supštine ICAO, Međunarodne orgaizacije civilnog vazduhoplovstva, koja se održava svake tri godine u Montrealu i da je sjednica zakazana za septembar tekuće godine.&nbsp;
- Kako dosadašnja praksa nalaže, Crna Gora će imati svoje predstavnike na 42. skupštini pomenute institucije, a sve u cilju adekvatnijei bliže saradnje sa ostalim članicama ICAO - dodaje se.&nbsp;
Vukićević je istakla da je veća povezanost Crne Gore sa njenim susjedima na Zapadnom Balkanu i sa Evropskom Unijom jedan od strateških prioriteta ove Vlade i dio je vodeće inicijative u okviru Plana ekonomskih investicija Evropske Unije za Zapadni Balkan.&nbsp;
U cilju ispunjavanja konačnih kriterijuma Pregovaračkog poglavlja 21-Transevropske mreže, Ministarstvo saobraćaja je ažuriralo Jedinstvenu listu prioritetnih projekata za sektor transporta.
- Jedinstvena lista najbitnijih infrastrukturnih projekata defeniše razvojni interes i fokusira se na stvaranje više mogućnosti za razvoji bolji kvalitet života građana. Potrebna je podrška za realizaciju identifikovanih prioritetnih projekata, a inostrane su investicije više nego dobrodošle -istakla je Vukićević.
Ona je dodala da je u prethodnih šest mjeseci započeto više projekata na izgradnji i rekonstrukciji magistralnih i regionalnih puteva i da otvoreno pokazuju da je rad na važnim infrastrukturnim projektima iz oblasti državnih puteva jedan od prioriteta ovog ministarstva.
- Na sastanku je bilo riječi i o statusima važnih projekata željezničke i vazdušne infrastrukture, čija su pitanja u nadležnosti resora kojim rukovodi Vukićević - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

1250x600

1084x550

Vukićević sa Kameron: Zaključeno više ugovora za izradu tehničke dokumentacije za više dionica auto-puteva i brzih saobraćajnica

Idejno rješenje za projekat brze saobraćajnice zaleđem od Herceg Novog do Budve, koji je uradila kompanija „Građevinski Institut Makedonija“ AD, je završeno, a za prelazak preko zaliva ponuđen je most od Zelenike do Luštice.
Sekretar za prostorno planiranje i izgradnju u Opštini herceg Novi, Vladislav Velaš podsjeća da priča o izgradnji brze saobraćajnice traje skoro 50 godina, ali, kako ističe, realizacija je konačno započeta.
– Prošle nedelje smo imali prezentaciju u Monteputu, a i premijer Spajić je prije par dana, prilikom posjete Herceg Novom, pričao o ovoj temi. Brza obilaznica, sa četiri trake je nešto što je jako dobro. Samo idejno rješenje je varijanta sa mostom. To je nešto što smo pozitivno prihvatili – navodi on.
Velaš objašnjava da trasa brze saobraćajnice kreće od graničnog prelaza Debeli brijeg, a vodi do Tivta, mostom preko zaliva.
– Od Debelog brijega ide prvo jedan tunel desnom stranom. Prelazimo Sutorinsko polje, kod Drenovika opet ulazimo u tunel, koji ide ispod hercegnovskog zaleđa pet kilometara i izlazi u Zeleniku. U Zelenici je petlja, veza sa kružnom tokom, nastavlja dalje na tunel, odakle izlazi direktno na most dužine 1,7 kilometara i prelazimo na luštičku stranu. Prelaz na luštičkoj strani je odmah u tunelu i petlja Luštica, veza je idelano mjesto luštičkih sela, nisko na postojeći put, jedan krak ka Žanjicama i nastavak ka tivatskoj opštini – pojasnio je on.
Idejno rješenje mosta uradio je podgorički Institut za građevinarstvo, kao podizvođač, autor je prof. dr Duško Lučić, a odgovorni projektant Ivana Rubežić.
Predstavnici Opštine Herceg Novi insistirali su na tome da rješenje bude usvojeno, bez obzira na opciju prelaska zaliva.
– Da li će to biti prelaz preko Veriga, tunel ili most, ostavili smo stručnoj javnosti da oni odrede, ali smo insistirali da se u Prostornom planu Crne Gore nađe konačno rješenje, da nemamo alternativu, već da imamo definisan prelaz preko Boke. Mislim da smo vrlo blizu tog rješenja usvajanja odluke. Svi očekujemo da tokom ovog ili najkasnije narednog bude usvojen Prostorni plan, gdje će definitivno biti definisan ovaj koridor – navodi on.
Podvodni tunel dužine 16 kilometara bila je jedna od varijanti, ali bi projekat bio veoma komplikovan za realizaciju zbog dubine zaliva od 40 metara i raznih pravilnika, koje bi trebalo ispoštovati.
Kompanija „Građevinski Institut Makedonija“ AD Skoplje izabrana je na javnom pozivu za izradu Idejnog rješenja za dionicu brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve, a vrijednost ugovora je 175.329 eura sa PDV-om.

Završeno idejno rješenje brze saobraćajnice, mostom od Zelenike do Luštice

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu, kazao je da je "moguće je da će premijer Milojko Spajić i ministarka javnih radova Majda Adžović biti persone non grata u Ulcinju".&nbsp;
- Možda ćemo predložiti Skupštini inicijativu da se proglase za persone non grata. Možda i Spajića predložimo. Ne znam da li po zakonu to možemo. Ja stvarno više ne znam kako da se izborimo sa tim ljudima - poručio je Nimanbegu na Aplus televiziji.
On je kazao da je "duboko razočaran u državu Crnu Goru i zvaničnike koji su podržali sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima".
Takođe je demantovao, kako je kazao, "priče i spinove da Albanci u Crnoj Gori ne daju Veliku plažu zbog stvaranja Velike Albanije".
- To su medijski spinovi i to je apsolutno netačno. Takav vokabular je toliko štetan", rekao je Nimanbegu.
Prema njegovim riječima, ne može se urušiti cijeli sistem zarad investitora kakav je šeik Mohamed Alabar.
- Nije Alabar nimalo naivan. Pogledajte samo njegovu karijeru i šta je bilo sve sa Beogradom na vodi. Dobio je džabe zemljište i tamo razvija nekretnine - zaključio je Nimanbegu.&nbsp;

Nimanbegu: Možda iniciramo da Spajić i Adžović budu proglašeni za persone non grata u Ulcinju

Policija je saopštila da su uhapsili Budvanina G.S. (56), člana jedne organizovane kriminalne grupe, zbog sumnje da je, na štetu svoje supruge, počinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Policijski službenici su, naime, hitno reagovali po pozivu građana koji je Dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti upućen 07.05.2025. godine oko 01.10 časova, kada su pošli na prijavljenu lokaciju i ušli u stan u stambenoj zgradi u Budvi, u kojem su zatečeni G.S, njegova supruga i maloljetna djeca - &nbsp;navodi policija.
U službene prostorije OB Budva doveden je G.S, radi prikupljanja obavještenja, dok je njegova supruga upućena u Službu Hitne medicinske pomoći Budva radi konstatovanja povreda, nakon čega je oštećena pristupila u prostorije OB Budva kako bi dala izjavu na zapisnik.
- Nakon prikupljenih obavještenja od svih aktera događaja i prikupljenih medicinskih izvještaja, o događaju je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji se izjasnio da se prijavljeni G.S. liši slobode, zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo, te da se u skraćenom postupku uz spise predmeta sprovede u Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru na dalje postupanje - navodi policija.

Budva: Član OKG uhapšen zbog sumnje da je počinio nasilje u porodici

Na zahtjev NCB Interpola Podgorica, koji je raspisao međunarodnu potjernicu, Generalni sekretarijat Interpola u Lionu je danas javno objavio crvenu potjernicu za licem Radoje Zvicer (42), državljaninom Crne Gore, saopšteno je iz MUP-a.&nbsp;
Zvicer se međunarodno potražuje po potjernici NCB Interpola Podgorica, radi vođenja krivičnog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio:
- &nbsp;&nbsp;sedam krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije iz čl. 401a,
- &nbsp;&nbsp;šest krivičnih djela teško ubistvo iz čl. 144,
- &nbsp;&nbsp;krivično djelo ubistvo iz čl. 143,
- &nbsp;&nbsp;pet krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga iz čl. 300,
- &nbsp;&nbsp;krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, iz člana 403, i
- &nbsp;&nbsp;krivično djelo pokušaj ubistva putem podstrekavanja iz čl. 143 KZ CG.
Navedena međunarodna potjernica se nalazi javno objavljena na sajtu<a href="https://www.interpol.int/How-we-work/Notices/Red-Notices/View-Red-Notices#2007-13874" target="_blank"> Interpola</a>

Interpol Podgorica: Od danas vidljiva međunarodna potjernica za Radojem Zvicerom koju je raspisala Crna Gora

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je da će se "braniti sami" od jemenskih Huta nakon što je američki predsjednik Donald Tramp postigao dogovor s grupom koju podržava Iran. 
 
Američki sporazum, objavljen samo nekoliko sati nakon što je izraelska vojska izvela velike napade na međunarodni aerodrom u Jemenu i druge objekte kao odgovor na napad Huti na glavni izraelski aerodrom, bio je iznenađenje za Izrael koji nije bio unaprijed obaviješten o primirju, rekao je ranije izraelski zvaničnik za CNN.
Prema Trampovim riječima, SAD će zaustaviti tekuću vojnu kampanju protiv Hutija u zamjenu da ta grupa zaustavi svoje napade na američke interese u regiji.
Huti su priznali sporazum, ali su jasno stavili do znanja da će se njihovi napadi na Izrael nastaviti. Viši vođa Hutija Mohammed Ali al-Houthi rekao je nakon objave da je sporazum "pobjeda koja razdvaja podršku SAD-a privremenom entitetu (Izraelu) i neuspjeh Netanjahua".
Netanjahu je u srijedu poručio: "Izrael će se sam braniti."
U prošlosti je ova zemlja izvela zajedničke napade sa SAD na Hutije, ali dva uzastopna dana izraelskih napada na Jemen ranije ove sedmice obavljena su sama.
"Ako nam se drugi pridruže, naši američki prijatelji, tim bolje. Ako se ne pridruže, mi ćemo se i dalje braniti sami", rekao je on u videu objavljenom na društvenim mrežama.
Tramp je sporazum nazvao kapitulacijom Huta u utorak, ali je u srijedu rekao da su imali "dobar ishod", dodajući da imaju "sposobnost da izdrže kaznu" zbog ponovljenih američkih udara.

Izrael iznenađen američkim primirjem sa Hutima: Ako nam se ne pridruže naši prijatelji - branimo se sami

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Dugogodišnji agent i bivši službenik Uprave policije Duško Golubović uhapšen je jutros po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
On je nakon hapšenja doveden u sjedište Specijalnog policijskog odjeljenja, gdje je saslušan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq_uquSzYz9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Golubović je, kako pišu Vijesti, uhapšen zbog stvaranja kriminalne organizacije i pranja novca.&nbsp;
Očekuje se da bude sproveden na saslušanje u SDT.
Kako navode, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja blokirali su zgradu u Podgorici gdje Golubović živi.
Kako saznaju Vijesti, službenici SPO se nalaze pred svim objektima koje posjeduju Golubovići širom Crne Gore od Podgorice, primorja, Žabljaka.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva se zvanično povodom ovog slučaja još nijesu oglašavali.

Tag: brza-saobracajnica