Reis Islamske zajednice Rifat ef. Fejzić je danas u Rožajama tokom džuma namaza - centralne vjerske nedjeljne molitve koja se održava petkom - kritikovao rad vladajuće Bošnjačke stranke (BS) ukazujući na njihovo koaliranje sa partijama predsjednika Skupštine i NSD Andrije Mandića i lidera DNP Milana Kneževića i opisujući ih kao „političare bez kičme“. 
 
Kako saznaje Portal Analitika od nekoliko prisutnih danas u džamiji Sultan Murat II, reis je izrazio žaljenje zbog tragedije na Cetinju, ukazavši na štetnost konzumiranja alkohola i posljedice koje može da prouzrokuje.&nbsp;
Osvrnuo se i na nedavnu zloupotebu vjere ministra iz Bošnjake stranke koji vodi resor rudarstva, gasa i nafte koji je citirao ajete iz svete knjige Kur’an. &nbsp;
Kazao je i da određenim funkcionerima BS vjera uglavnom služi kao paravan za njihovu “politiku izdaje principa i amaneta koji su im povjereni”.
On je kazao i da su imami i hodže iz Islamske zajednice potcijenjeni od strane čelnika Bošnjake stranke, te poručio da više neće dozvoliti takav tretman.&nbsp;
- Islamska zajednica ima za obavezu da upućuje narod na društvena dešavanja. Bolje je biti časna opozicija, nego dio vlasti u kojoj se ništa ne pitate - poručio je reis Fejzić aludirajući na nedavni predlog te partije da Predlog Rezolucije o genocidu u Šahovićima bude uvršten u dnevni red, a koji na kraju nije dobio potrebnu većinu zahvaljući partijama vladajuće većine sa kojima je BS u vlasti.&nbsp;
Fejzić se osvrnuo i na namjeru Islamske zajednice da se obnovi Hajdar-pašina džamija u Radulićima kod Bijelog Polja koju su četnici spalili 1943-44. godine, a o čemu svjedoče i pisana dokumenta u kojima Pavle Đurišić izvještava Dražu Mihailovića da je na tom području ubijeno ili protjerano oko deset hiljada muslimana.&nbsp;
On je sramnom nazvao odluku Uprave za zaštitu kulturnih dobara da poništi rješenje kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije.&nbsp;
Optužio je vladajuću Bošnjačku stranku od koje je izostala i njihova uobičajna rekacija “reda radi” nazvavši ih političarima bez kičme.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Reis Fejzić oštro kritikovao djelovanje Bošnjačke stranke u vlasti: „Političari bez kičme“

Ministar dijaspore Mirsad Azemović i državni sekretar tog ministarstva Adel Omeragić tokom posjete Njujorku nijesu primljeni u jedno od najznačajnijih iseljeničkih udruženja dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama.
U pitanju je organizacija Euro Gusinje iz Njujorka.
Kako Portal Analitika nezvanično saznaje iz tog udruženja, jedan od razloga negodovanja članova Upravnog odbora da se članovima Vlade iz Bošnjačke stranke uskrati gostoprimstvo u ovom udruženju jeste učešće te partije u aktulenoj Vladi i koaliranje sa strankom Andrije Mandića i Milana Kneževića.

1250x600

1084x550

SAD: U udruženju dijaspore odbili da se sastanu sa ministrom Azemovićem i njegovim saradnikom

Potpredsjednik Vlade i lider Bošnjačke stranke Ervih Ibrahimović kazao je da je Bošnjačka stranka postigla fantastičan rezultat u Beranama što, kako je rekao, predstavlja dokaz njihove ispravne politike.
- Možda je nekome ovaj rezultat iznenađenje, ali nije jer je nosilac liste bio moj brat i prijatelj. Danas je Bošnjačka stranka pokazala kako se vodi ispravna politika. Lijepo je danas biti u Beranama, grad koji je pokazao da ima demokratije i da je grad koji ima perspektivu - ocijenio je Ibrahimović.
Kada je jaka Bošnjačka stranka, poručuje on, dobro svim građanima Crne Gore.
- Ne samo Bošnjacima - dodao je Ibrahimović.

Ibrahimović: Kada je jaka Bošnjačka stranka dobro je svim građanima Crne Gore

Nosilac liste Bošnjačke stranke na lokalnim izborima u Beranama Denis Adrović saopštio je da su oni već osvojili jedan mandat.
- Vidjećemo oćemo li osvojiti i drugi - dodao je on u izjavi za RTCG.

Adrović: Već smo osvojili jedan mandat

Drage kolege iz Bošnjačke stranke, ne budite Demokrate! To što ste sa nama gradili nezavisnu Crnu Goru, ne daje vam pravo da je 
sa nekim drugim rušite - poručio je funkcioner Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković u odgovoru BS.
U BS su kazali da su reakcije na<a href="https://etv.me/politika/skandalozni-gaf-ibrahimovica-crna-gora-je-1918-spoznala-vrijednosti-slobode-i-demokratije"> izjavu njihovog lidera Ervina Ibrahimovića da je Crna Gora 1918. „spoznala vrijednosti slobode i demokratije“ </a>još jedan &nbsp;u nizu orkestriranih napada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.125%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbs-jeftini-senzacionalizam-ne-donosi-nista-dobro-crnoj-gori-ustrajno-smo-na-evropskom-putu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To što ste u reagovanju spomenuli 1918. godinu, Skaj prepiske, 
ugroženost od medija, sopstvenu ugroženost itd., više priliči vašim 
partnerima iz Vlade. Izgleda da za vas važi ona: „S kim si, takav si“. 
 Neka bude da mi, kako kažete, nanosimo “veliku i nepopravljivu štetu 
odnosima među proevropskim političkim snagama u Crnoj Gori” - naveo je Đuričković. 
 
Pitao ih je da pojasne koje su, po njima, osim Bošnjačke stranke - proevropske političke snage u Crnoj Gori. 
 
- Pogledaj dom (Vladu) svoj, Ervine, i skini paučinu s očiju. Vidjećeš 
prizore potresne! Nije nama trebala 1918. da bismo spoznali vrijednosti slobode. Baš kao što nam je jasno da smo tu istu slobodu izgubili 2020. i da je i dan danas nemamo. Razlika između nas i vas je što ste vi spremni pomiriti se sa takvim stanjem, a mi nećemo nikad - zaključio je Đuričković.

Đuričković odgovorio BS: To što ste sa nama gradili nezavisnu Crnu Goru ne daje vam pravo da je sa nekim drugim rušite

Pitanje dvojnog državljanstva za Crnu Goru, kao malu državu, usko je povezano sa pitanjem njenog faktičkog suvereniteta. Nećemo učestvovati u rješenjima koja su dio bilo kakvog političko – ideološkog inženjeringa - poručio je potpredsjednik Bošnjačke stranke i poslanik Jasmin Ćorović.
Ideološki i politički heterogena Vlada bi trebalo, podvlači on, da se fokusira na pitanje EU integracija, infrastrukturu i poboljšanje standarda građana - a sve u interesu i građana i države Crne Gore.
- To je suština našeg sporazuma sa PES, i insistiraćemo na tome da Vlada i parlamentarna većina budu fokusirane na ta pitanja - dodao je Ćorović.
O svim pitanjima za koja postoji oštra podjela u javnosti, i koja izazivaju tenzije u društvu mogu razgovarati, poručuje on, samo tražeći najširi mogući konsenzus u društvu.

Ćorović o dvojnom državljanstvu: BS neće učestvovati u rješenjima koja su dio bilo kakvog političko – ideološkog inženjeringa

Milan Knežević neka ne uvlači Islamsku zajednicu i naše institucije u "raspravu" sa svojim koalicionim partnerima - poručio je reis Islamske zajednice Crne Gore Rifat Fejzić nakon što je lider DNP-a čelnike Bošnjaćke stranke upitao "je li medresa u Tuzima primjer multietničkog sklada i budućih evropskih integracija".&nbsp;
Fejzić je rekao da ne želi da komentariše islamofobične izjave Kneževica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-liderima-bs-je-li-medresa-u-tuzima-primjer-multietnickog-sklada-i-buducih-evropskih-integracija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević je prokomentarisao postupak članova Bošnjačke stranke, koji su napustili sjednicu Vlade Crne Gore zbog neslaganja sa tačkom dnevnog reda koja se odnosila na davanje saglasnosti Opštini Berane za podizanje spomen-obilježja mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću.
Iz Bošnjačke stranke su saopštili da podizanje spomenika neće doprinijeti multietničkom skladu i da je riječ o kontroverznom potezu

Fejzić: Knežević da ne uvlači Islamsku zajednicu i naše institucije u "raspravu" sa svojim koalicionim partnerima

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman poručio je da su ministri Bošnjačke stranke, nakon današnjeg davanja saglasnosti za izgradnju spomenika bivšem mitropolitu SPC Amfilohiju &nbsp;napustili sjednicu, ali ne i Vladu.
- Današnji performans Bošnjačke stranke upriličen za narodne mase, a uoči sjutrašnje sjednice lokalnog parlamenta u Beranama gdje će vjerovano biti raspuštena SO i raspisani vanredni lokalni izbori, ogolio je i pokazao koliko je nebitna i nevažna uloga BS-a u cijelom ovom društveno-političkom procesu” - naveo je Šahman na svom Fejsbuk profilu.
On je izrazio uvjerenje da se radi o predizbornom folkloru BS-a uoči podgoričkih lokalnih izbora koji će na neki način biti pokazatelj ispravnosti politike rukovodstva partije jer ipak nastupaju samostalno, pa nećemo biti u prilici kao u Gusinju da mjerimo koliko je ko u TROČLANOJ koaliciji dao doprinos.&nbsp;
- Ulazak u Vladu u julu ove godine pravdali su nikad većim brojem ministarskih mjesta, dok se danas pokazalo da pet (nepostojećih, fiktivnih, iscjepkanih i izmišljenih resora) od 32 člana Vlade i nije neka brojka, te da za bilo kakvu odluku Vlade ima drugih 27 ruku - napisao je Šahman.&nbsp;
On je podsjetio da je BS uvjeravala javnost i svoje birače da će ekonomski program i infrastrukturni projekti biti prioritet izvršne vlasti, te da će BS biti na braniku evropskih vrijednosti.&nbsp;
- Rekli su nam, između ostalog da je “otvaranje tunela Rožaje-Peć” prioritet na prioritetima pa javnost zanima kako će ministarka saobraćaja koja dolazi iz redova ex DF-a, čija politička organizacija ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu, raditi na tome da se taj projekat zaista realizuje. Pitanja mnogo, a odgovora (ni)malo. Suština je da su članovi Vlade iz BS-a ikebane, a ta partija poslužila je samo kao šampon za pranje biografija njihovih koalicionih partnera i političkih struktura koji vode parlamentarnu i vladinu većinu - kazao je Šahman.&nbsp;
Naglasio je da će se novoformirani Bošnjački demokratski pokret (BDP) u nastajanju voditi isključivo interesima bošnjačkog naroda u Crnoj Gori u namjeri da bude partner državi, a ne vazal i sluga tuđih interesa.

Šahman: Današnji performans BS-a predizborni folklor uoči podgoričkih izbora

Izjava predsjednika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovićo da oni kojima smeta što je ta stranka ušla u rekonstruisanu Vladu, nijesu prijatelji Bošnjaka, niti nezavisne, multietničke, multivjerske i građanske Crne Gore”, neodgovorna je i nesmotrena, i ima funkciju da odbrani neodbranjivo – klijentelistički zagrljaj sa negatorima genocida u Srebrenici, saopštio je danas potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević.
- Ako smo mi koji kritikujemo neprincipijelnu odluku Bošnjačke stranke da pristane na krečenje političke biografije Andrije Mandića neprijatelji Bošnjaka i nezavisne, multietničke Crne Gore, bilo bi dobro da nam gospodin Ibrahimović, kao „ekskluzivni tumač interesa Bošnjaka u Crnoj Gori” odgovori na pitanje, jesu li prijatelji Bošnjaka oni za koje su Radovan Karadžić i Ratko Mladić ratni heroji, a ne zločinci. I jesu li prijatelji nezavisne Crne Gore oni koji je ne priznaju i atakuju na njeno dostojanstvo - navodi Dizdarević.
Prema njegovim riječima, Bošnjačka stranka je uvijek do sada vodila mudru i odgovornu politiku koja je slijedila nacionalne interese Crne Gore.
- Funkcije su prolazne i nijesu vrijedne rizika napuštanja sopstvenih principa. Konačno, svako ko je ušao u ovakvu vladu, i još obećava da će postojeća parlamentarna većina koja je srušila odnose sa Hrvatskom uvesti Crnu Goru u EU, može biti ili naivan, ili nedobronamjeran - zaključio je Dizdarević.

Dizdarević: Funkcije su prolazne i nijesu vrijedne klijentelističkog zagrljaja sa negatorima genocida u Srebrenici

Vuk Dabović osvojio je zlatnu, a Danilo Marković bronzanu medalju na međunarodnom bokserskom turniru za omladince "Ljah Nimani" u Prištini.
Dabović je u finalnom meču kategorije do 70 kilograma savladao Riona Bajramija iz Sjeverne Makedonije prekidom u prvoj rundi.
Njegov klupski drug iz podgoričkog kluba Power boxing Danilo Marković zaustavljen u polufinalu kategorije do 65 kilograma u duelu sa Hrvatom Matejom Mortonom.
Uz zlatnu medalju, Dabović je dobio pehar za najborbeniji par turnira u glavnom gradu Kosova.
Sa Dabovićem i Markovićem u Prištini putovao je trener iz BK Power boxing Milorad Purić.
- Turnir u Prištini bio je izuzetno značajan, posebno za razvoj naših omladinaca. Bila je to idealna prilika da osjete atmosferu jakih međunarodnih mečeva, testiraju ono što treniramo i uče kako se nositi sa pritiskom. Ponosan sam na to kako su reagovali i kako su se predstavili bokserskoj javnosti u regionu a i šire - rekao je trener Purić.
Memorijalni turnir, koji je održan u znak sjećanja na legendarnog trenera reprezentacije Jugoslavije, okupio je u Palati omladine i sporta takmičare iz Albanije, Bugarske, Poljske, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Ukrajine, domaćina Kosova i Crne Gore.

Crnogorskim bokserima zlato i bronza u Prištini

Kik-boks reprezentacija Crne Gore nastup na Svjetskom kupu u Antaliji završila je sa osam medalja – četiri zlatne i po dvije srebrne i bronzane.
Senior Nemanja Čađenović, koji je zbog povrede propustio početak sezone, treći put zaredom osvojio je prestižno takmičenje u Turskoj.
Čađenović je u finalu discipline lou kik (do 71) ubjedljivo je slavio protiv domaćeg borca Enesa Kojunčua 3:0.
U polufinalu je savladao Elnura Mustafajeva iz Azerbejdžana i Furlana Ziju iz Turske.
Najsjajnijim odličjem okitio se i najbolji crnogorski junior Viktor Dukić, koji je u finalu (lou kik, preko 91) nokautom u prvoj rundi pobijedio Alija Kaju iz Turske.
Do zlata su stigli i juniori Isah Tarhaniš i Slađana Božović.
Tarhaniš (lou kik, do 57) pobijedio je Azerbejdžanca Umida Najaflija i bez borbe Murada Mamadova, dok je u finalu bio bolji od Merta Bozkurta iz Turske.
Božović (lou kik, do 56) je bez borbe prošla u finale, gdje je savladala domaću takmičarku Fatmu Erol.
Srebro su zavrijedili juniori Gzim Prelvukaj i Sultan Imeri.
Prelvukaj (lou kik, do 67) je u prvom meču za reprezentaciju pobijedio Erina Eskina iz Turske, da bi u okršaju za zlato izgubio od Elvina Fatalilija iz Azerbejdžana.
Imeriju se rival u polufinalu nije pojavio u ringu, dok je u finalu (lou kik, do 54) izgubio od Francuza Adama Dailija.
Bronzane medalje pripale su juniorima Jovanu Lipovini i Isahu Agoviću.
Lipovina (lou kik, do 63,5) je u prvom kolu savladao Buraka Dama iz Turske, dok je u polufinalu zaustavljen od drugog domaćeg borca Husejina Karagača.
Agović je bio slobodan na startu, ali je u polufinalu poražen od Emira Ačara iz Turske.
Selektor Goran Radonjić kazao je da je u Antaliji ostvaren zapažen rezultat, navodeći da je turnir bio dobra provjera crnogorske takmičare.
On je kazao da se poslije kraće pauze vratio Nemanja Čađenović koji je iz meča u meč bio bolji i pokazao dobru formu.
- U finalu je bio dominantan. Juniorski dio ekipe uglavnom je opravdao očekivanja. Ostaje žal što nijesmo imali više mečeva. Bilo je nekoliko otkazivanja protivnika, ali šta je tu je. Dukić je za kratko vrijeme koje je proveo u ringu prikazao takođe dobru formu. Zadovoljan sam borbenošću i željom koju su prikazali Božović i Tarhaniš - kazao je Radonjić.
On je istakao da je bilo i takmičara koji su podbacili, dok su neki imali priliku da debituju za reprezentaciju.
- Bile su to dobre provjere za ono što nas čeka u nastavku godine – za manje od mjesec učestvovaćemo na Svjetskom kupu u Budimpešti - rekao je Radonjić.
Svjetski kup u Antaliji okupio je više od 2.600 takmičara iz 41 države.

Crnogorskim kik-bokserima osam medalja

Predsjednik Vlade Milojko Spajić pozvao je papu Lava XIV da bude prvi papa koji će posjetiti Crnu Goru.
Spajić je predvodio crnogorsku delegaciju na ceremoniji inauguracije pape Lava XIV, koja je održana na Trgu Svetog Petra u Vatikanu.
Premijer je na društvenim mrežama objavio da je čestitao papi "u ime katolika i svih građana Crne Gore, uz želju da njegova služba donese mir i nadu cijelom svijetu".
Spajić je kazao da je pozvao Lava XIV da bude prvi papa koji će posjetiti Crnu Goru.
- Kao nastavak istorijskih veza koje je afirmisao papa Lav XIII još 1886. godine potpisivanjem konkordata sa knjazom Nikolom ispred Knjaževine Crne Gore, prvog takvog između Svete Stolice i jedne većinski pravoslavne države - naveo je Spajić.

Spajić: Pozvao sam papu Lava XIV da posjeti Crnu Goru

Tražimo maksimalnu kaznu za dva muškarca koja su sinoć provocirala okupljene građane tokom blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, na način što su pokazivali tri prsta i fotografisali se, u suprotnom ćemo podnijeti privatnu tužbu - kazala je za Portal ETV Ivana Pajović koja je u ime građana Cetinja i nevladine organizacije Centar za građanska prava i građana podnijela krivičnu prijavu protiv njih.
Državljanin Srbije čiji identitet još nije poznat i Miloš Cicmil su tokom dvosatne blokade koju mjesecima organizuju rodbina i prijatelji dvadeset troje ubijenih u dva masakra koja su se na Cetinju dogodila izašli iz automobila u koloni. Tada je državljanin Srbije prišao okupljenim članovima jedne od porodica koje su izgubile svoje najdraže i podigao tri prsta, dok ga je Cicmil fotografisao.
Okupljeni građani su burno reagovali na ovu provokaciju, nakon čega je državljanin Srbije pobjegao i zaključao se u svoj automobil, dok je Cicmil ostao na ulici. Policija je ubrzo zatim uhapsila obojicu.&nbsp;
Njih dvojica su ranije danas privedeni u Sud za prekršaje u Podgorici na saslušanje, nakon čega su izjave dale i Pajović i Vesna Pejović, baba Marka i Mašana i majka Nataše Martinović koji se stradali u masakru na Medovini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-krusevom-zdrijelu-prisli-i-pokazivali-tri-prsta-porodicama-zrtava-cetinjskih-masakara&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pajović je za Portal ETV, nakon davanja izjave, kazala da će u zavisnosti od visine kazne odrediti se prema tome da li će podnijeti privatnu tužbu, odnosno to će zavisti od toga da li će biti zadovoljni presudom i da li će ona biti opomena za društvo.
Pred Sudom za prekršaje kazala je da je bila na protestu na Kruševom ždrijelu da pruži podršku sugrađanima, te da su građani svi krenuli da uhvate dva muškarca koji su se fotografisali sa tri podignuta prsta, ali je jedan od njih pobjegao. Jedan od njih je, prema njenim riječima, iz Srbije.
Sugrađani su, kako ističe, uspjeli da ga stignu, a ponosna je što je spriječena eskslacija.
- Izvinjenje ne prihvatamo. To njihovo pokajanje je jedino zbog visine kazne - rekla je Pajović.
Ističe da su ih sreli danas ispred zgrade Suda za prekršaje, te da im nijesu prišli da se izvine, da kažu da se desilo, ali da nijesu imali namjeru da provociraju.
Pajović dodaje da imaju sumnje da su ova dva muškarca poslata da provociraju.
Istakla je pred sudom da na društvenim mrežama postoji negativna kampanja za Cetinje i blokadu koja se organizuje zbog dva masovna ubistva koja su zadesila Prijestonicu.
- Nismo smjeli da dozvolimo da to završi na društvene mreže - navela je Pajović.
Morala je, kako dodaje, da naglasi da su Cetinje satanizovali govorom mržnje, da je Cetinje za svakog otvorilo vrata, te da može da diže koliko god hoće prsta.
- Bilo mu je jasno da ne može da ponizi nijednu Crnogorku, a kamoli Crnogorca - navela je Pajović.
Ovakvi primjeri, prema njenim riječima, ne mogu proći, te da će građani koji organizuju proteste na Kruševom ždrijelu ubrzo izaći u javnost sa saopštenjem da se ne dolazi da se provocira.
- Meni se nije izjašnjavao. Vesni Pejović je rekao da nije tačno da mu je bila u pozadini. Priznao je da je dizao tri prsta jer je Srbin. Veliko je Cetinje, a da ne dođe tu da provocira ljude koji su od velike muke na ulici. Sve i da nije znao - mogao je da pita zbog čega je zastoj - kazala je Pajović.
Dodaje da ga je Pejović upitala kad je pokazao tri prsta misli li na njeno troje ukopanih, na što je on odgovorio: "Živjela Srbija".
Ističe i da bi zbog samog povoda blokada bilo prirodno da postoji empatija, dodajući da ima više njih koji su osjećali sažaljenje za tragedije u drugim državama, jer to je, kako ističe, naše čojstvo - da pazimo druge od sebe.
J. B.&nbsp;

Pajović: Tražimo maksimalnu kaznu za dva muškarca koja su provocirala okupljene tokom blokade na Kruševom ždrijelu

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: bs