<p>Potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama <b>Budimir Aleksić</b> primio je danas ambasadora Ruske Federacije u Crnoj Gori <b>Aleksandra Lukašika, </b>a na sastanku je bilo riječi o mogućnostima saradnje na polju obrazovanja, nauke i kulture, a konstatovano je da u navedenim oblastima postoji znatan prostor za unaprjeđenje bilateralnih odnosa, saopšteno je iz Aleksićevog kabineta.</p>
<p>Prema Aleksiću, potrebno je koristiti potencijal ruske nauke, tehnologije i inovacija, naročito kada je riječ o bilateralnim odnosima.&nbsp;</p>
<p>Na sastanku je istaknuto i da je tradicija izučavanja ruskog jezika u Crnoj Gori veoma duga i predstavlja dobar osnov zbližavanja, te da je u posljednjih par decenija registrovano je povećano interesovanje građana za izučavanjem ruskog jezika.</p>
<p>Aleksić je sa Lukašikom konstatovao da da prošlost i višestruke bliske veze naroda Crne Gore i Ruske Federacije obavezuju obje strane, kada je riječ o unaprjeđenju odnosa, te da je važno da čitavo čovječanstvo krene putem mira i prosperiteta.</p>
<p>Ambasador Lukašik je istakao da su naši narodi bliski u mnogim sferama života, kao što su istorija, religija, razmišljanje i mentalitet, te da te veze valja dodatno osnaživati na obostranu korist.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Aleksić bi da koristi ''potencijal'' ruske nauke, tehnologije i inovacija, vidi znatan prostor za unaprjeđenje bilateralnih odnosa sa Rusijom

<p>Nama ne vjeruju, ali su sada dobili potvrdu u vidu mišljenja Venecijanske komisije, pravnog autoriteta, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, kao i kroz non paper Evropske komisije. Zaklinju se na evropske vrijednosti i evo prave prilike da se stvari vrate u prijašnje stanje, da se <b>Dragana Đuranović</b>, do isteka mandata, vrati na poziciju sutkinje Ustavnog suda, onako kako to definiše Sporazum predstavnika opozicije i premijera - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, predsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini,<b> Danijel Živković</b>.</p>
<p>Nacrt mišljenja Venecijanske komisije potvrdio je, kaže Živković, ono što je opozicija tvrdila od samog početka - da je parlamentarna većina prekršila Ustav kada je na Ustavnom odboru prekršila proceduru razrješenja sutkinje Ustavnog suda, Dragane Đuranović.</p>
<p>- To ne potvrđuje samo mišljenje Venecijanske komisije, već i non paper Evropske komisije u kojem se jasno navodi da je jednostranim aktivnostima parlamentarne većine na Ustavnom odboru došlo do institucionalne i političke nestabilnosti. Možemo da razumijemo to da u parlamentarnoj većini smatraju naše mišljenje subjektivnim, nijesu vjerovali ni pravnim autoritetima u državi. E, pošto nama ne vjeruju, sada su dobili tu potvrdu u vidu mišljenja Venecijanske komisije, kao pravnog autoriteta, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, kao i kroz non paper Evropske komisije. Pošto se zaklinju na evropske vrijednosti, evo sada prave prilike da se stvari vrate u prijašnje stanje, da se Dragana Đuranović do isteka mandata vrati na poziciju sutkinje Ustavnog suda, onako kako to definiše Sporazum potpisan između predstavnika opozicije i premijera Milojka Spajića i da se na taj način stavi tačka na ovu pravnu akrobatiku i svu bahatost parlamentarne većine koju su sprovodili na Ustavnom odboru - rekao je Živković.</p>
<p>Međutim, vjeruje da je teško očekivati od parlamentarne većine da će poštovati ne samo mišljenje Venecijanske komisije, već i državnih institucija Crne Gore.</p>
<p>- Obično traže različite prečice da bi ostvarili svoje ciljeve. To je rekao i predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b>, da ciljevi ostaju isti samo su putevi do njihovog ostvarivanja drugačiji. Ne prezaju oni ni od kršenja Ustava, ni od kršenja pozitivnih zakonskih propisa. Ali, naša je obaveza da istrajnim i snažnim opozicionim djelovanjem zaustavimo parlamentarnu većinu u kršenju Ustava. Vjerujem da smo svojim postupanjem u parlamentu, kao i kroz mišljenje Venecijanske komisije, malo težim putem, došli do toga da ih naučimo poznaniju prava – poručuje Živković.</p>
<h2><b>Anketni odbor</b></h2>
<p>Govoreći o učinku Anketnog odbora i razlozima formiranja tog skupštinskog tijela Živković kaže da su isključivo političke prirode, kako bi parlamentarnoj većini poslužili da se sačuva do narednih parlamentarnih izbora.</p>
<p>- Njima je potreban neki izgovor kako bi se sačuvali na okupu. Taj izgovor je pronađen u Anketnom odboru. Na političkom terenu preispituje se da li postoji neka nova činjenica koja bi ukazala na neko novo otkriće. Da je njima suštinski stalo da se razotkriju oni koji su počinili krivična djela i da se dovrše određeni procesi pred nadležnim državnim organima, svako ko je racionalan bi pošao u policiju ili nadležno tužilaštvo i upoznao ih sa svojim saznanja. Za to su imali najmanje per godina, ako nijesu vjerovali sistemu koji je predovdio DPS. Od 2020. do danas imali su vremena da pođu u tužilaštvo i predoče nova saznanja i činjenice – kaže Živković.</p>
<h2>Srpska kuća</h2>
<p>Komentarišući odluku Vlade da zakupi prostorije u "Srpskoj kući", čiji su suvlasnici upravo članovi izvršne vlasti, Živković je podsjetio zbog čega je ta zgrada nastala.</p>
<p>- Dugo traje priča u crnogorskom javnom diskursu o ugroženosti prava Srba u Crnoj Gori. Ekskluzivno pravo na zaštitu tih prava preuzeo je Demokratski front, a ideja o navodnoj ugroženosti Srba nije nastala u Crnoj Gori, već u Beogradu. To je bila potreba da se kaže kako Srbi u Crnoj Gori ne mogu imati matičnu kuću u toj, već nekoj drugoj državi. Više puta smo od samih predstavnika Demokratskog fronta čuli da Crna Gora nije njihova matična kuća… “Srpska kuća” je jedan od temelja odbrane prava Srba u Crnoj Gori. I gle čuda, sad se pojavljuju nosioci izvršnih funkcija u Crnoj Gori, konkretno iz Nove srpske demokratije, poput <b>Slavena Radunovića</b>, <b>Budimira Aleksića</b>, koji imaju akcije u “Srpskoj kući”. Njiohva zabrinutost za ugrožena prava traje onoliko koliko im je potrebno da ostvare svoje privilegije, zaposle članove svoje porodice i počnu da razvijaju biznis ideje - rekao je Živković.</p>
<p>Da se u vrijeme dok je DPS bio na vlasti desilo da Vlada zakupi prostorije te partije, Živković vjeruje da bi odmah bili procesuirani, a poziv na odgovornost stigao bi i od tadašnje opozicije, kao i medijskog i nevladinog sektora.</p>
<p>- Dok pričaju o antisrpstvu, to srpstvo brane u foteljama, gdje su udobno smješteni za 2.500 do 3.000 eura, dok članovi njihovih porodica uživaju najveće privilegije u državnim preduzećima. Vjerujem da veći dio građana, koji podržava ove političke subjekte, nije znao da su akcionari u “Srpskoj kući” upravo predstavnici Demokratskog fronta i oni koji obavljaju najvažnije funkcije kako u parlamentarnoj, tako u izvršnoj vlasti Crne Gore - istakao je Živković.</p>
<h2>Veting koji ne postoji</h2>
<p>Predsjednik DPS-a za situaciju u bezbjednosnom sektoru kaže da je sve, samo ne redovna. I pored toga što se rukovodioci bezbjednosnog sektora hvale istorijskim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, previđajući, kaže Živković, važnju činjenicu – da niko nije podnio bilo kakvu odgovornost zbog dva masovna ubistva na Cetinju u prethodne dvije i po godine.</p>
<p>- To nam dovoljno govori kakav je karakter ljudi koji obavljaju tako važne funkcije. Ne možete biti samo zagledani u njihovu profesionalnost, nego i u karakter, onda kada se nađu pred izgovorom od odgovornosti. Kažu kako su spremni da se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije, a i dalje se nastavlja rat klanova na crnogorskim ulicama, imamo sve veći broj onih koji stradaju. Niko za sve to nije podnio makar i objektivnu, moralnu odgovornost. Kada žele da se brane, prebacuju priču o vetingu. Taj veting ne postoji. U Crnoj Gori ne postoji nikakav lex specialis koji bi propisivao jasne i transparentne procedure preispitivanja profesionalne, etičke i svake druge odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija, tužilaca, sudija, zaposlenih u Upravi policije, inspektora. Riječ je o potrebi da se nepodobni uklanjaju iz sistema, pod izgovorom vetinga, kako kažu u policiji ili vojsci. Doći će pred svršen čin jer će sudovi te ljude vraćati na posao, a država iz budžeta plaćati odštetu, kao i dok je Vesna Bratić bila ministarka nauke, kulture, prosvjete i sporta - zaključio je Živković.</p>

Živković: Venecijanska komisija potvrdila ono što je opozicija govorila od samog početka

<p>Kada državni organi zakupe prostor od svojih ministara, a bez konsultacije sa tijelima zaduženim za sprečavanje korupcije, onda to više nije ni neznanje, ni propust – to je sumnja u moguće nezakonito djelovanje. </p> <p>U najnovijem primjeru institucionalnog haosa, Vlada Crne Gore je odobrila zakup konferencijskih sala u objektu “Srpska kuća”, u kojoj potpredsjednik Vlade i ministar imaju direktan vlasnički udio – <b>Budimir Aleksić </b>i <b>Slaven Radunović</b>, obojica sa po 3,83 odsto suvlasništva. </p> <h2>Moguća korupcija u samom vrhu vlasti </h2> <p>Advokat<b> Veselin Radulović </b>za Portal ETV jasno ukazuje da u ovom slučaju nesporno postoji sukob interesa. </p> <p>- Radunović je bio dužan da traži mišljenje ASK-a jer je riječ o "Srpskoj kući" u kojoj ima vlasnički udio. Ovo je klasičan primjer sukoba interesa i protivpravnog iskorišćavanja službenog položaja na štetu državnih sredstava, a moguće i korupcije u samom vrhu izvršne vlasti - navodi advokat. </p> <p>Prema njegovim riječima, ključna pitanja ostaju bez odgovora. Zašto Vlada nije tražila mišljenje nadležnih organa? Zašto nije provjerila da li postoji raspoloživi državni prostor prije trošenja novca građana?</p> <p>Ovaj slučaj otvara i širu dilemu o odnosu vlasti prema državnoj imovini. Crna Gora, kako podsjeća Radulović, nema zvaničan registar državne imovine, niti precizne podatke o stanju objekata u državnom vlasništvu.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović<span>(Photo: Pobjeda)</span></figcaption></figure>  <p>- Da postoji registar, znali bismo da li postoji stvarna potreba za iznajmljivanjem ovakvog prostora. Ovako se stvara utisak da neznanje i netransparentnost odgovaraju upravo onima koji upravljaju državom - poručuje Radulović.</p> <p>Prema pisanju Dana, Vlada je odobrila Ugovor o zakupu konferencijskih sala u "Srpskoj kući" u Podgorici za potrebe državnih organa, a da su među vlasnicima tog objekta i dva njena člana – potpredsjednik Budimir Aleksić i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović. Iznos godišnjeg zakupa iznosi čak 119.064 eura.</p> <h2>Zakup prostora od 820 kvadrata</h2> <p>Ni to što je ministar Radunović bio predlagač ove tačke, ni činjenica da nije ni pokušao da zatraži mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije – nije omelo Vladu da odobri ugovor vrijedan 119.064 eura. </p> <p>Napomenimo da Ugovor obuhvata zakup prostora od 820 kvadrata, koji uključuje konferencijsku salu, multifunkcionalnu salu, kancelarije, čajnu kuhinju i prateće prostorije. Početna cijena zakupa iznosila je 18,15 eura po kvadratu, ali je nakon, kako se navodi, usmenih pregovora spuštena na 12,10 eura sa PDV-om, odnosno 9.922 eura mjesečno.</p> <p>Iz resora ministra Radunovića kazali su da je Vlada na sjednici, održanoj 29. maja, usvojila Informaciju o potpisivanju Ugovora o zakupu poslovnih prostora za potrebe korišćenja konferencijskih sala, te dala saglasnost za njegovo zaključenje. Naglašavaju da je postupak iniciran iz razloga što trenutno ne postoje raspoloživi kapaciteti za pomenute namjene, naročito imajući u vidu činjenicu da su državni organi u prethodnom periodu za potrebe održavanja različitih tipova događaja koristili konferencijske sale u zgradi Stare Vlade, koje više nijesu na raspolaganju zbog procesa adaptiranja i opremanja kancelarijskim namještajem, a za potrebe SDT-a i SPO-a.</p> <p>U zemlji u kojoj je povjerenje u institucije već ozbiljno narušeno, ovakvi postupci dodatno produbljuju jaz između vlasti i građana. Sumnje u zloupotrebu funkcije, odsustvo kontrole i izbjegavanje odgovornosti ne smiju postati standard.</p>

Miraš Dušević

“Srpska kuća” i državna kasa - Vlada u kandžama sukoba interesa

<p>Vlada Crne Gore dala je saglasnost Upravi za državnu imovinu za potpisivanje ugovora o zakupu konferencijskih sala u "Srpskoj kući" u Podgorici za iznos od 119.064 eura na godišnjem nivou, koje će se koristiti za potrebe državnih organa.</p>
<p>Informaciju o potpisivanju ugovora Vladi je kandidovao ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović</b>, koji je jedan od osnivača "Srpske kuće".</p>
<p>Radunović, kao jedan od osnivača "Srpske kuće", u njoj ima 3,83 odsto vlasničkog udjela, koliko posjeduje i potpredsjednik Vlade <b>Budimir Aleksić</b>, kao takođe jedan od osnivača tog društva.&nbsp;</p>
<p>Aleksić je u izjavi za "Dan" kazao da nije prisustvovao sjednici Vlade na kojoj se odlučivalo o tom pitanju, te da nije ni bio u saznanju da se izvršna vlast o tome izjašnjavala. "Danu" su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MDUP) kazali da je Radunović bio predlagač ove informacije i zaključaka, pa da se samim tim i pozitivno odredio o ovom pitanju.</p>
<p>Radunović, kako su kazali iz MDUP-a, nije tražio mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) o eventualnom postojanju sukoba interesa u ovom slučaju, smatrajući da za time nije bilo potrebe. Iz ASK su na pitanja "Dana" kazali da nisu zaprimili zahtjev za mišljenje o postojanju sukoba interesa u konkretnom slučaju, ali su po službenoj dužnosti pokrenuli postupak.</p>
<p>Iz informacije o potpisivanju ugovora i iz odgovora MDUP-a zaključuje se da se potreba za konferencijskim salama javila zbog rekonstrukcije zgrade Stare Vlade, čije prostorije su do tada korišćene u tu namjenu. S obzirom na to da se ovaj objekat adaptira za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), Uprava za državnu imovinu je, kako se navodi – primorana da pronađe adekvatan prostor za davanje na korišćenje drugim državnim organima, kao i iznajmljivanje drugim subjektima, a u cilju obezbjeđivanja kontinuiteta rada. Stoga je Uprava za državnu imovinu, kako konstatuju, "kroz istraživanje tržišta došla do podataka" da "Srpska kuća" ima adekvatne konferencijske sale u centru Podgorice. Zahtjevom su se obratili "Srpskoj kući" za dostavljanje ponude, koja je u prvi mah iznosila 18,15 eura sa PDV-om po metru kvadratnom, ali je nakon, kako se navodi, usmenih pregovora, cijena snižena na 12,10 eura sa porezom, po kvadratu. Odnosno, cijena mjesečnog zakupa je sa prvobitne ponude od 14.883 eura spuštena na 9.922 eura, što je na godišnjem nivou ukupno 119.064 eura sa PDV-om.</p>
<h2>ASK prikuplja dokumentaciju</h2>
<p>Iz ASK-a su za "Dan" kazali da Zakon o sprečavanju korupcije propisuje jasne obaveze javnih funkcionera u cilju sprečavanja sukoba interesa, naročito kada je riječ o donošenju odluka koje mogu imati uticaj na njihov privatni interes. Iz ASK-a su na pitanja "Dana" kazali da nisu zaprimili zahtjev za mišljenje o postojanju sukoba interesa u konkretnom slučaju.</p>
<p>– S obzirom na prirodu informacija koje su dospjele u javnost, Agencija je po službenoj dužnosti pokrenula postupak, koji je trenutno u fazi prikupljanja dokumentacije i utvrđivanja relevantnih činjenica i okolnosti. Po završetku postupka, kao i do sada, javnost će biti blagovremeno i transparentno obaviještena o nalazima i eventualno preduzetim mjerama, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i principima nepristrasnosti – poručili su iz ASK-a.</p>
<p>Shodno ponudi, Uprava će po usaglašenoj cijeni dobiti u zakup konferencijsku salu u suterenu, opremljenu potrebnim namještajem od 221 m2, kancelarije, sanitarne prostorije i prijemni hol ukupne površine od 211 kvadrata, multifunkcionalnu salu na prvom spratu od 194 metra kvadratna, te kancelarije, čajnu kuhinju i sanitarne prostorije površine 194 m2. Dakle, ukupna površina prostorija za zakup iznosi 820 m2.</p>
<p>U informaciji Uprave za državnu imovinu navodi se da je Zakonom o javnim nabavkama, u članu 14, stav 1, definisano izuzeće za nabavke specifičnih predmeta, odnosno da se ovaj propis ne primjenjuje na kupovinu ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine, kao i prava koja se na njih odnose.</p>
<p>Iz resora ministra Radunovića kazali su da je Vlada na sjednici, održanoj 29. maja, usvojila Informaciju o potpisivanju Ugovora o zakupu poslovnih prostora za potrebe korišćenja konferencijskih sala, te dala saglasnost za njegovo zaključenje. Naglašavaju da je postupak iniciran iz razloga što trenutno ne postoje raspoloživi kapaciteti za pomenute namjene, naročito imajući u vidu činjenicu da su državni organi u prethodnom periodu za potrebe održavanja različitih tipova događaja koristili konferencijske sale u zgradi Stare Vlade, koje više nijesu na raspolaganju zbog procesa adaptiranja i opremanja kancelarijskim namještajem, a za potrebe SDT-a i SPO.</p>
<p>– U cilju rješavanja iskazane potrebe za konferencijskim salama, Uprava za državnu imovinu, koja u okviru svojih nadležnosti u kontinuitetu prati stanje na tržištu izdavanja u zakup svih vrsta poslovnih prostora, pa i konferencijskih sala, obavila je konsultacije po kriterijumima adekvatnosti traženih poslovnih prostora (konf. sala), kao i cijene njihovog zakupa. Na tom osnovu je ponuda DOO "Srpska kuća" Podgorica cijenjena povoljnom, kako po pitanju reprezentativnosti ponuđenih poslovnih prostora (konf. sala) u užem jezgru grada, tako i po kriterijumu ponuđene cijene zakupa, koja iznosi 10 eura/m2 bez uračunatog PDV-a, odnosno 12,10 eura/m2 sa uračunatim PDV-om – objasnili su iz Ministarstva.</p>
<h2>Uprava bez odgovora</h2>
<p>"Dan" je 30. maja pitao Upravu za državnu imovinu šta je obuhvatilo istraživanje tržišta pomoću kojeg su došli do podatka da u "Srpskoj kući" postoji adekvatan poslovni prostor za organizaciju konferencija. Pitali smo ih ko je sprovodio navedeno istraživanje tržišta, te osim "Srpske kuće", kao vlasnika tih poslovnih prostora, koji subjekti su još bili predmet njihovog istraživanja, odnosno analize i zašto su poslovni prostori "Srpske kuće" bili adekvatniji u odnosu na prostore koje imaju ti subjekti. Izuzev objašnjenja koje nam je dalo Ministarstvo državne imovine, odgovor Uprave do danas nismo dobili.</p>
<p>Navode da su uvidom u Statut Društva sa ograničenom odgovornošću "Srpska kuća" Podgorica konstatovali da su u članu 2 navedeni osnivači, među kojima su i članovi Vlade Crne Gore – Budimir Aleksić i Slaven Radunović, sa učešćem po 3,83 odsto udjela.</p>
<p>– U vezi sa dijelom pitanja koji se odnosi na glasanje ministra Slavena Radunovića, obavještavamo da je on, u svojstvu predlagača predmetne informacije i zaključaka, po prirodi stvari pozitivno i glasao. Što se tiče pitanja koje se odnosi na Statut Društva sa ograničenom odgovornošću "Srpska kuća" Podgorica, član 8 ovog dokumenta propisuje da osnivači Društva, među kojima i g-din Radunović, "ne mogu prenijeti, založiti, opteretiti ili na drugi način otuđiti svoj udio u društvu trećim licima, osim isključivo uz saglasnost ostalih osnivača". Gospodin Slaven Radunović u konkretnom slučaju nije tražio mišljenje ASK-a, jer je u glasanju učestvovao prevashodno u svojstvu predlagača predmetne informacije i zaključaka. Osim toga, stavom 1 člana 12 pomenutog statuta je definisano da članovi "nemaju pravo na udio u godišnjoj dobiti (dividendu) poslije oporezivanja", te smo, shodno svemu navedenom, stava da za istim nije postojala potreba – odgovorili su "Danu" iz Ministarstva.</p>

Pojedini članovi Vlade suvlasnici "Srpske kuće"

<p><i><b>Autorski tekst dr Dragutina Papovića, istoričara</b></i></p>
<p>Potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama dr <b>Budimir Aleksić </b>u političkoj javnosti je najpoznatiji po zalaganju da se nacifašističkom koljaču, četničkom ratnom zločincu i kukavici Pavlu Đurišiću podigne spomenik.&nbsp;</p>
<p>U struci se pročuo po obradi fantastike u dječijoj književnosti Čeda Vukovića i na osnovu toga je dogurao do vanrednog profesora književnosti, novinarstva, kreativnog čitanja i pisanja na petorazrednom Univerzitetu Megatrend u Beogradu.&nbsp;</p>
<p>Odatle je 2023. godine unaprijeđen u zalutalog naučnog saradnika na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore, jer nije istoričar a nema ni jedan naučni rad iz istoriografije. Manje je poznato da je on zapravo ekspert za razgradnju teritorije Crne Gore na nacionalnoj osnovi. To je detaljno razradio 2011. godine u uratku „Hercegovina u planovima Crne Gore i asimilacija hercegovačkih Srba u crnogorskom državnom okviru (1878-1918)“.</p>
<p>Aleksić se zapitao: „Kako je došlo do crnogorizacije Stare Hercegovine koja je 1878. godine pripala Crnoj Gori i kako se dogodilo da Srbi na tom prostoru najprije izgube regionalnu (hercegovačku) a potom i nacionalnu srpsku svijest?“ Aleksić odgovara da je Crna Gora 1858. i 1878. Staroj Hercegovini oduzela: Grahovo, Bijele i Oputne Rudine, Banjane, Goliju, Nikšić, Uskoke, Drobnjak i Pivu i da je rat 1875–1878 za Crnu Goru bio najprofitabilniji, a za Hercegovinu kao istorijsko-geografsku regiju srpskog naroda najpogubniji. Aleksić dodaje da su Hercegovinu tada podijelile države dobitnice u ratu – Crna Gora i Austrougarska i sa žaljenjem konstatuje da se ta podjela zadržala sve do danas, jer su je prihvatili komunistički kartografi 1945. i Velike sile 1992. i 1995. godine. Zbog toga je, kaže Aleksić, 1878. godina za hercegovačke Srbe bila tragična.</p>
<p>Potom je, tvrdi Aleksić, na prostoru Stare Hercegovine došlo do gubljenja regionalnog (hercegovačkog) imena u korist crnogorskog pa Aleksić, opet sa žaljenjem, konstatuje da Starohercegovci tada nijesu mogli ni pretpostaviti da će proces gubljenja hercegovačkog regionalnog imena završiti u prihvatanju crnogorske nacionalne svijesti. Za Hercegovce koji su se sklonili u Crnu Goru nakon sloma ustanka protiv Austrougarske 1882. godine Aleksić kaže: „Našli su utočište u Nikšiću, gdje se najveći broj njih kasnije asimilovao u nacionalne Crnogorce, otuđujući se od svojih srpskih i hercegovačkih korijena“.&nbsp;</p>
<p>Po njegovom mišljenju, knjaz/kralj Nikola je najveći krivac za asimilaciju Hercegovaca. Aleksić ukazuje na to da se knjaz Nikola Hercegovcima lukavo predstavljao kao srpski vladar samo kako bi ih uključio u Crnu Goru, a potom je, koristeći državni okvir, crnogorski državni patriotizam, kulturnu, prosvjetnu, jezičku i etnološku unifkaciju, od njih stvorio Crnogorce. Aleksić ističe da je cilj knjaza Nikole bio da se „crnogorsko osjećanje na nivou Knjaževine unifikuje kao jedinstveno teritorijalno i državotvorno osjećanje“ i da je time „knjaz Nikola postavio dugoročne osnove za konstituisanje crnogorstva kao posebnog nacionalnog osjećanja“.&nbsp;</p>
<p>Zahvaljujući takvoj politici Starohercegovci su, ističe Aleksić, do 1918. izgubili regionalnu, a od 1945. i srpsku nacionalnu svijest. To je, tvrdi Aleksić, bila asimilacija pravoslavnih Hercegovaca u nacionalne Crnogorce, pa zaključuje: „Danas jasno uočavamo da se Crna Gora pokazala kao efikasniji eliminator srpskog nacionalnog osjećaja od Austrougarske monarhije, Osmanskog carstva ili Mletačke republike“.</p>
<p>Zanimljivo je to da su Aleksićevi zaključci krajnje suprotstavljeni ideologiji njegove Nove srpske demokratije. NSD tvrdi da je Njegoševa (Petrovićevska, tradicionalna) Crna Gora bila srpska dok, prema analizi Aleksića, inače istaknutog ideologa NSD-a, ispada da su ta Crna Gora i dinastija Petrović-Njegoš asimilovali Srbe u Crnogorce.&nbsp;</p>
<p>Tako se stvorio paradoks da NSD, kao klasična bjelaško-četnička stranka, promoviše državu koja je asimilovala Srbe. Ipak, vjerovatnije je da je teza o borbi za Njegoševu Crnu Goru samo prazna priča i da NSD, kao i Aleksić, zapravo ne podnose ni ondašnju ni sadašnju Crnu Goru, ni Crnogorce ni dinastiju Petrović-Njegoš. Zato Aleksić kaže: „Mora se konstatovati činjenica da je Crna Gora faktički anektirala veliki dio etničkih i istorijskih teritorija srpskog naroda“. No, on se ne miri sa takvim stanjem.&nbsp;</p>
<p>Njegova analiza nije samo osvrt na prošlost, već i instrukcija za budućnost. Aleksić izričito navodi da „Srbi nikad nijesu istupili sa opravdanom tezom da su im Crnogorci kontinuirano oduzimali teritoriju i da su asimilovali pripadnike srpskog naroda na oduzetim (i Crnoj Gori pripojenim) teritorijama“, pa je u skladu s tim Aleksić predložio ovakvo rješenje: „Nakon odvajanja Crne Gore od Srbije i aktuelne [2011.] asimilatorske politike crnogorske države prema srpskom narodu u toj zemlji, neophodno je ispostaviti teritorijalne, istorijske i političke račune. To treba da bude jedan od zadataka i srpske politike i srpske nauke“.&nbsp;</p>
<p>Drugim riječima, prema mišljenju potpredsjednika Vlade Crne Gore dr Budimira Aleksića, teritorije koje je Crna Gora oslobodila 1858. i 1878. trebalo bi joj oduzeti. To potpredsjednik Vlade Crne Gore misli o svome dvostrukom poslodavcu i finansijeru – državi Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>Uz to, Aleksić traži i odgovarajuću kamatu, pa tvrdi da bi Staroj Hercegovini trebalo vratiti i Herceg Novi. Aleksić veli da je Herceg Novi „izlaz istorijske Hercegovine na Jadransko more“. Izgleda da Aleksić nije razmišljao o tome da se povraćaj imovine po pravilu radi u korist prethodnog vlasnika, a tzv. Stara Hercegovina nije ništa drugo nego Hercegovački sandžak i pašaluk, odnosno viševjekovna administrativna oblast Osmanskog carstva u kojoj su pravoslavni Hercegovci bili beznacionalna raja.&nbsp;</p>
<p>S obzirom na to da sada ne postoji Osmansko carstvo, možda bi se današnja Turska mogla prijaviti s prečim pravom na povraćaj Stare Hercegovine. Iako je Aleksić ovaj plan osmislio za potrebe velikosrpskog projekta, zapravo nesvjesno radi u korist povratka Osmanlija. Prije Osmanlija Hercegovina je bila srednjovjekovna zemlja trovjernog hercega (vojvode) Stjepana Vukčića Kosače, prema čijoj tituli je i dobila taj naziv i, što je fundamentalno važno, ta Hercegovina nikad nije bila dio Srbije.</p>
<p>Poslije dužeg čekanja Aleksić je dobio priliku da u ime Stare Hercegovine ispostavi račun Crnoj Gori. Prvo je nasilno doveden u Istorijski institut da kao teoretičar fantastične dječije književnosti promoviše bjelaško-četničku ideologiju koja će Crnu Goru predstaviti kao okupatora i asimilatora Stare Hercegovine, a potom je postavljen za potpredsjednika Vlade kako bi zagovarao rasparčavanje Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Ima moć i političke instrumente koje je tražo 2011., ali pred njim stoji nekoliko proceduralnih prepreka. U članu 3 Ustava Crne Gore se izričito navodi da je državna teritorija jedinstvena i neotuđiva. Potom je u članu 55 Ustava propisana zabrana za političke i druge organizacije čije je djelovanje usmjereno na narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Tu je i član 359 Krivičnog zakonika kojim je propisano da će se zatvorom od tri do petnaest godina kazniti svako ko silom ili na drugi protivustavan način pokuša da otcijepi neki dio teritorije Crne Gore ili da taj dio teritorije pripoji drugoj državi. Osim toga, trebalo bi provjeriti da li je Aleksić prekršio član 104 Ustava kojim je propisano da član Vlade ne može profesionalno obavljati drugu djelatnost, a on je profesionalno angažovan u Istorijskom institutu.&nbsp;</p>
<p>Ovo su ipak više apstraktne odredbe, jer nije vjerovatno da će današnje državno tužilaštvo zbog ovoga procesuirati i provjeriti zakonitost i ustavnost rada potpredsjednika Aleksića. Sad se takvi nagrađuju i nema sumnje da i premijer Spajić podržava svog vicepremijera Aleksića u ovakvim zamislima. Uz takvog premijera i vicepremijera Crnoj Gori nijesu potrebni spoljni neprijatelji.</p>
<p>Dok se u uređenim državama organi bezbjednosti, tužioci i sudovi bave licima koja zagovaraju državno rasparčavanje, u Crnoj Gori se takvi postavljaju na vicepremijerske funkcije i angažuju na državnom Univerzitetu. Uz to je ovaj otvoreni promoter četničkog zločinca Pavla Đurišića postavljen na vrh obrazovno-naučnog sistema. Takve fantastike nema ni u dječijem romanu „Svemoćno oko“ Čeda Vukovića.</p>

Vicepremijer za obnovu Stare Hercegovine

<p>Potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić saopštio je da strahuje da je broj lažnih diploma u Crnoj Gori veći od 20.000, što je podatak Alternative Crna Gora.</p>
<p>- Posmatrajući šta se sve radilo, naročito od 1997. godine pa do 2020., to je nešto što je bila prava poplava. Alternativa jeste to forsirala i dala značajan doprinos problematizaciji te teme, ali o tome smo govorili i mi u Skupštini, dok smo bili opozicioni poslanici. O tome je govorio i poslanik Andrija Popović, koji je bio u to vrijeme poslanik iz vladajuće većine. On je u prenosu na plenumu jasno kazao da postoji benzinska pumpa u Kotoru gdje se kupuju diplome. Bilo je slučajeva gdje se to rasvijetlilo, znamo slučaj gdje je osoba bila direktor jedne škole u Budvi koja je falsifikovala diplomu... Problem je i sa diplomama koje se fabrikuju - kazao je on gostujući na Javnom servisu.</p>
<p>U tom kontekstu, cijeni on, svakog dana nešto isplivava.</p>
<p>- Ali to je toliko toga da zaista zahtijeva svakodnevni rad. To je problem koji je nanio veliku štetu Crnoj Gori, stvari su u nekom domenu nepopravljive ali ako se krene sa regulisanjem te problematike mislim da se može dosta toga uraditi - rekao je Aleksić.</p>
<p>Vjeruje da je broj lažnih diploma u našoj državi veći od 20.000, što je podatak Alternative Crna Gora.</p>
<p>Aleksić ističe da je po regionu toliko malih mjesta koja imaju univerzitete, počev od Tutina, Brčkog, Novog Pazara, Travnika, Žepe...</p>
<p>- I oni obično imaju naziv Internacionalni univerzizet.... Internacionalni univerzitet u nekom selu u BiH, Raškoj oblasti ili Sandžaku. I njih je mali milion. O tome je dosta pisano. Ako postoji dobra politička volja na nivou države, tvrdim da se to može vrlo lako raskrinkati - dodaje on.</p>

Aleksić: Strahujem da u Crnoj Gori ima više od 20.000 lažnih diploma

<p>Vlada premijera <b>Milojka Spajića</b> donijela je oko dvije hiljade imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja, više od polovine sjednica održala elektronski, a stotinu tačaka dnevnog reda označila tajnim, piše Radio Slobodna Evropa.</p> <p>Vlada je izabrana krajem oktobra 2023.</p> <p>Nakon sjednica, Vlada izdaje saopštenja, dok su konferencije za medije rijetkost.</p> <p>- Uzimajući sve u obzir - format sjednica, broj internih tačaka i izostanak javne komunikacije, može se zaključiti da je ovo jedna od najnetransparentnijih vlada u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu <b>Nikola Mirković</b> iz Centra za građansko obrazovanje.</p> <p>U istom periodu, kako navodi, nekoliko članova Vlade uz minimalni radni učinak, zabilježili su maksimalno pređenu kilometražu službenim vozilima.</p> <p>Spajićeva i dvije prethodne Vlade izgubile su preko 15 miliona eura zbog sudskih postupaka u samo dva ministarstva - unutrašnjih poslova i odbrane.</p> <p>Crna Gora ima čak 32 člana Vlade, uključujući sedam potpredsjednika, više od bilo koje zemlje Evropske unije.</p> <p>Na pitanja RSE o načinu rada i nalazima analiza, iz Vlade nije stigao odgovor.</p> <h2><b>Imenovanja javnih funkcionera u porastu</b></h2> <p>Uprkos apelima Evropske unije za depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave, i činjenicu da se oko 40 odsto završnih mjerila u pregovorima sa EU odnosi na racionalizaciju - broj zaposlenih u crnogorskom javnom sektoru raste.</p> <p>U javnoj upravi radi 53.648, što je preko dvije hiljade više u odnosu na 2022.</p> <p>Spajićeva Vlada donijela je, od formiranja, 1.195 odluka o imenovanjima i 697 o razrješenjima javnih funkcionera, uglavnom bez ikakvog obrazloženja, evaluacije prethodnog učinka ili jasnih kriterijuma.</p> <p>- To podriva ionako slabe principe institucionalne odgovornosti i potvrđuje stihijsko i dnevno-politički upravljanje. Administracija raste, a ključne funkcije ostaju podložne partijskim interesima i ličnim vezama - ocjenjuje Nikola Mirković iz CGO-a.</p> <p>Ujedno, od početka Spajićevog mandata<b> </b>do kraja februara ove godine samo 41 osoba došla je na poziciju putem konkursa, podaci su Instituta Alternativa.</p> <p>Istovremeno preko 300 osoba je postavljeno za vršioce dužnosti.</p> <h2><b>Elektronske sjednice</b></h2> <p>Do kraja aprila Vlada je održala 146 sjednica, od čega su 104 bile u elektronskom formatu, bez fizičkog prisustva ministara i javne rasprave.</p> <p>Na njima su se, između ostalog, donosili sporazumi sa stranim državama, vizne olakšice…</p> <p>Riječ je o formatu koji bi trebalo da se koristi isključivo u hitnim ili vanrednim okolnostima, navode u CGO, koji je objavio ove podatke.</p> <p>- Neshvatljivo je da se o važnim stvarima, koja uključuju obrazovanje, zdravstvo, bezbjednost, budžet i kadrovska rješenja odlučuje putem telefona, e-maila, pa čak i aplikacija za dopisivanje, često noću i vikendima - kaže Mirković.</p> <p>Demokratija, navodi, ne funkcioniše na 'mute', "potrebni su otvorenost, argumentacija i odgovornost".</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Mirković"> <figcaption>Nikola Mirković<span>(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</span></figcaption> </figure>  <h2><b>Interne i tajne tačke</b></h2> <p>A nevladin Institut Alternativa problematizuje čestu upotrebu oznake "interno" ili "tajno" u tačkama dnevnog reda.</p> <p>Prema njihovoj analizi , za 15 mjeseci mandata čak 118 tačaka dnevnog reda Vlada je proglasila tajnim, pri čemu su javnosti uskraćeni čak i njihovi nazivi.</p> <p>- Nejasno je kako bi objavljivanje samih naziva tih tačaka moglo izazvati 'teže štetne posljedice po bezbjednost i interese države', što je zakonski uslov za određivanje statusa tajnosti - kazala je <b>Nikolina Radonjić </b>iz Instituta Alternativa.</p> <p>Na pitanja RSE-a o ovakvoj praksi rada iz Vlade nisu odgovorili.</p> <p>Na primjedbe nevladinog sektora o zabrinjavajućem broju elektronskih sjednica iz Spajićevog kabineta su ranije kazali da rade u skladu sa zakonom, te da su svi članovi Kabineta pravovremeno upoznati sa materijalima o kojima se odlučuje.</p> <p>"Oznaka "interno" štiti podatke čijim bi objavljivanjem mogle nastupiti štetne posljedice. Shodno Zakonu o tajnosti podataka, tačke pod oznakom ‘interno’ dostupne su javnosti istekom zakonskog roka", saopštili su ranije.</p> <p>Prema Zakonu o tajnosti podataka, dokumentima pod oznakom "tajno" tajnost prestaje za 15 godina, a onima označenima kao "interno" za dvije.</p> <h2><b>Nedostatak konferencija za medije</b></h2> <p>Vlada sa javnošću uglavnom komunicira putem saopštenja za javnost.</p> <p>- Odnos prema medijima je nedopustiv. Pres konferencije nakon sjednica su rijetke, a i kad se održe su ograničenog karaktera. Saopštenje na sajtu Vlade ostaje glavni izvor, često nekompletna, nekada i bez ključnih informacija - navodi Mirković.</p> <p>Raniji predlog CGO-a da sjednice budu otvorene za javnost je odbijen, uz objašnjenje da za otvorene sjednice nema tehničkih i finansijskih uslova.</p> <p>- Iako znamo da su takvi uslovi postojali u vrijeme prethodne Vlade Dritana Abazovića kada su se sve sjednice prenosile uživo - naglašava Mirković.</p> <h2><b>Ignorisanje parlamenta</b></h2> <p>Premijer Milojko Spajić, održao je sedam premijerskih sati za godinu i po iako je, po poslovniku Skupštine bio u obavezi, do održi 13.</p> <p>Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasjedanja.</p> <p>Ove godine održana samo jedna sjednica, iako su trebalo da budu tri. Zakazane sjednice su otkazivane ili nisu realizovane.</p> <h2><b>Milionski gubici zbog neadekvatnog upravljanja radnim sporovima</b></h2> <p>Neadekvatna razrješenja Vlade uzrokovala su od 2020. do 2023. gotovo 6.000 radnih sporova.</p> <p>Država je do sada, prema podacima Državne revizorske institucije izgubila više od 15,5 miliona eura u sudskim sporovima - 11,6 miliona samo u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i 4 miliona u Ministarstvu odbrane.</p> <p>Za druge resore nema podataka.</p> <h2><b>Hiljade kilometara službenim vozilima</b></h2> <p>CGO kao poseban problem u radu članova Vlade, ističe upotrebu službenih vozila.</p> <p>Analizirajući rad ministara naveli su dva primjera - potpredsjednika Vlade <b>Budimira Aleksića </b>iz Nove sprske demokratije i <b>Miluna Zogovića</b> iz Demokratske narodne partije. Ove partije bile su dio rasformiranog Demokratskog fronta.</p> <p>U Vladu su ušli nakon rekonstrukcije Spajićevog kabineta jula prošle godine.</p> <p>Oba potpredsjednika mjesečno su prelazi i do 5.000 kilometara službenim Mercedesima.</p> <p>Zajedničko im je da su na početku mandata službeno posjetili Beograd.</p> <p>Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade je zabilježeno da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 sagovornika.</p> <p>Najavljen je i njegov prvi službeni put poslije Beograda - krajem maja posjetiće Kinu.</p> <p>Zogović je, u istom periodu prema zvaničnoj statistici imao 16 aktivnosti, izuzimajući slanje čestitki i saučešća.</p> <p>Među njima su sastanci, radna posjeta Žabljaku, otvaranje Evropskog prvenstva u šahu, govor na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje sa Kinom...</p> <p>I ministar bez portfelja <b>Milutin Butorović</b> imao je tokom devet mjeseci tek par aktivnosti poput čestitki, gostovanja u medijima, dva sastanka i dva reagovanja. Imao je i jedno međunarodno putovanje.</p> <p>Išao je u Brisel na sastanak sa ambasadorom Crne Gore u EU, Petrom Markovićem.</p> <p>Istovremeno je u Crnoj Gori, službenim Mercedesom, dnevno prelazio skoro 300 kilometara.</p> <p>Dokumentacija o korišćenju vozila pokazuje nepravilnosti, uključujući nepotpune i moguće falsifikovane naloge, kažu u CGO.</p> <h2>Gdje je rješenje?</h2> <p>Nikola Mirković smatra da bi zakon o Vladi mogao ograničiti zloupotrebe i partijsku raspodjelu funkcija.</p> <p>- Osim što bi Zakonom o Vladi trebalo ograničiti široku organizaciju Vlade, taj mehanizam se mogao iskoristiti da se političke pozicije poput državnih sekretara svedu na minimum - istakao je Mirković.</p> <p>Crnogorska Vlada, osim 32 člana, ima i 54 državna sekretara.</p> <p>Prema posljednjem popisu Crna Gora ima 633.000 stanovnika.</p>

Spajićeva Vlada donijela oko 2.000 imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja

<p>Centar za građansko obrazovanje je, od svojih prvih prijedloga organizacije Vlade, iz 2016. godine, zagovarao model kompaktne i funkcionalne Vlade sa jednim potpredsjednikom. Posljednjim dostupnim nacrtom Zakona o Vladi predviđena su maksimalno četiri potpredsjednika. Međutim, danas imamo najglomazniju Vladu u Evropi – sa 32 člana i čak sedam potpredsjednika, saopštili su iz ove nevladine organizacije, podsjećajući da neki od potpredsjednika imaju preklapajuće nadležnosti, a svi zajedno mogu imati više od 30 savjetnika, pored administrativno-tehničkog osoblja i brojnih drugih privilegija koje uživaju.&nbsp;</p>
<p>CGO kroz seriju kratkih osvrta daje uvid u strukturu Vlade i što su aktivnosti, po zvanično dostupnim podacima, pojedinih članova našeg skupog aparata izvršne vlasti.</p>
<p>Podsjećaju da se prethodni osvrt odnosio na ministra bez portfelja <b>Milutina Butorovića</b> iz PES-a.&nbsp;</p>
<p>Nakon rekonstrukcije 44. Vlade, 23. jula 2024. godine, partije koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) – Nova srpska demokratija (Nova) i Demokratska narodna partije (DNP) – postale su i formalno dio izvršne vlasti na najvišem nivou, sa nekoliko ministara i potpredsjednika. <b>Budimir Aleksić</b> iz Nove imenovan je za potpredsjednika za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, dok je <b>Milun Zogović</b> iz DNP-a preuzeo poziciju potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj.</p>
<p>Jedna od prvih aktivnosti oba ova potpredsjednika bila je zvanična posjeta Beogradu i susreti za zvaničnicima Srbije. Aleksić se sreo sa ministrom kulture <b>Nikolom Selakovićem</b>, a Zogović je, zajedno sa partijskom koleginicom ministarkom <b>Majom Vukićević</b>, razgovarao sa predsjednicom Skupštine Srbije <b>Anom Brnabić</b>.</p>
<p>Većina Aleksićevih aktivnosti kasnije je bila protokolarnog karaktera, uključujući po jedan susret sa ambasadorima Velike Britanije i šefom Delegacije EU, kao i dva sa otpravnicom poslova NR Kine, predstavnicima Jevrejske zajednice i građanskim aktivistom <b>Aleksandrom Sašom Zekovićem</b>. Takođe, primio je delegaciju Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore (SNS CG), zatim predstavnike Organizacionog odbora nagrade „Prosvijetitelj“ i imao radnu posjetu Matici srpskoj u Crnoj Gori. Održao je i sastanak sa delegacijom Univerziteta Crne Gore (UCG) i <b>Maksimom Vučinićem</b>, predsjednikom OD COTEE (Crnogorski operator tržišta električne energije) u cilju intenziviranja saradnje UCG i privrede, kako je navedeno na sajtu. Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade zabilježeno je da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 različitih sagovornika. Takođe, najavljeno je da će od 21. do 27. maja boraviti u NR Kini, što mu je prvi službeni put poslije Beograda.</p>
<p>Stručnu podršku Aleksiću pružaju i četiri savjetnika – <b>Zoran Dubljević</b>,<b> Dragan Vukić</b>, <b>Miljan Stanišić</b> i <b>Sanja Jokić</b>. Njihove biografije, ka oni Aleksićeva, nisu dostupne javnosti na sajtu potpredsjednika Vlade. Pretragom se mogu naći podaci da je Dubljević završio engleski jezik, Stanišić sociologiju, a Vukić i Jokić pravo, uz naznaku da su Vukić i Jokić dugogodišnji funkcioneri SNP-a. Dodatno, u platformi za posjetu NR Kini pominje se kao njegov savjetnik mr <b>Aleksandar Ćuković</b>, koji nije naveden na samoj stranici kao dio stalnog savjetničkog tima. Pored toga, Aleksiću je na raspolaganju administrativno-tehničko osoblje.</p>
<p>Na drugoj strani, Zogović je, sudeći po zvaničnoj stranici, imao 16 aktivnosti, ako se izuzmu čestitke za dan Opštine Plužine, za novogodišnje i Vaskršnje praznike, saučešće državnom vrhu Srbije zbog tragedije u Novom Sadu i javno saučešće porodicama nastradalih, saučešće svim građanima Cetinja povodom tragedije na Cetinju, i najava gostovanja na RTCG. Tu su susreti sa britanskom ambasadorkom, ambasadorom EU u Crnoj Gori, otpravnicom poslova NR, a dodatno sa šefom regionalnog ekonomskog odjeljenja za Zapadni Balkan i francuskom ambasadorkom, kao i stalnom predstavnicom UNDP-a. Zogović je imao sastanke i sa predstavnicima Stalnog sekretarijata transportne zajednice, zajedno sa ministarkom saobraćaja Vukićević, radnu posjetu opštini Žabljak sa ministarkom <b>Simonidom Kordić</b>, a primio je i francusko udruženje poslodavaca MEDEF i imao sastanak sa delegacijom predstavnika građevinskih i infrastrukturnih azerbejdžanskih kompanija. Što se tiče događaja, Zogović je otvorio Evropsko prvenstvo u šahu u Petrovcu, govorio na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje Kine i zemalja centralne i istočne Evrope i prisustvovao potpisivanju ugovora između CEDIS-a i EBRD-a za finansiranje projekta CEDIS SCADA - Pametna digitalizacija. Takođe, predsjedavao je konstitutivnom i drugom sjednicom Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.</p>
<p>Njegov savjetnički tim čine <b>Milena Đurović</b> i politički veteran <b>Predrag Bulatović</b>, čije biografije, kao i Zogovićeva, nijesu postavljene na sajtu, ali se pretragom može naći da je Đurović diplomirani politikolog. Dodatno, tu je i tehničko-administrativno osoblje.&nbsp;</p>
<p>Zvanični podaci sa sajta Vlade ukazuju da su aktivnosti oba ova potpredsjednika ograničene i uglavnom protokolarne, a što je u nesrazmjeri sa korišćenjem zaduženih službenih vozila iz Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, marke Mercedes E280 (PGCG-298 - Aleksić i PGCG-302 - Zogović). Naime, ovim vozilima Aleksić i Zogović mjesečno su prelazili i do 5000 km, kao što je to bio slučaj sa Aleksićem u januaru 2025. godine, iako je tog mjeseca zvanično imao samo jedan sastanak u Podgorici – radnu posjetu Matici srpskoj. Dostupni putni nalozi ukazuju i na brojne nepravilnosti – neprecizno ili nepotpuno unijeti podaci, nečitko pisani nalozi s nedostajućim informacijama o kilometraži ili stanju brojila, a za pojedine postoji sumnja i da su naknadno prepravljani. Takođe, podaci ukazuju da su službena vozila koristili praznicima i u privatne svrhe.</p>
<p>Na partijskoj liniji, DNP značajno promoviše rad Zogovića i njegove medijske nastupe, dok su na društvenim mrežama Nove prenošene samo pojedine zvanične aktivnosti Aleksića.</p>
<p>Aprilska zarada Aleksića, prema javno dostupnim informacijama, iznosila je 2055.70 eura, a Zogovića 1805.31 eura, uz ostale beneficije.</p>
<p>Iako bi funkcije potpredsjednika trebalo da imaju važnu ulogu u upravljanju resorima i koordinaciji vladinih politika, u slučaju Budimira Aleksića i Miluna Zogovića dostupni podaci ukazuju na formalistički i pretežno protokolaran angažman. Ovo je i prilog naglašenoj potrebi preispitivanja glomazne strukture Vlade, ali i insistiranja na transparentnosti, odgovornosti i rezultatima, a ne samo privilegijama.</p>

CGO: Službeni Mercedesi rade punom parom, Aleksić i Zogović nešto manje

<p>Potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama <b>Budimir Aleksić</b> razgovarao je danas sa <b>Aleksandarom Sašom Zekovićem</b>, aktivistom za ljudska prava i članom Građanske inicijative “21. maj” o dosadašnjem toku i rezultatima procesa suočavanja svih političkih i društvenih struktura i javnosti sa negativnim nasleđem iz prošlosti Crne Gore.</p>
<p>Konsultacija je, kako se navodi u saopštenju, dio koncepta stalnog dijaloga potpredsjednika Vlade Crne Gore o različitim društvenim temama i problemima, u kojem ljudska prava i slobode imaju naročiti značaj i političku relevantnost.&nbsp;</p>
<p>- Polazeći od toga da su ljudska prava osnovna, temeljna, vrijednost Evropske unije, dijalog sa svim zainteresovanim stranama o ljudskim pravima predstavljaju važan način angažmana i djelovanja aktuelne Vlade Crne Gore - ističe se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Oni su na samom početku razgovora stajanjem i minutom ćutanja odali poštu građanima civilima, među kojima je bilo i troje djece, koji su, na današnji dan, prije 26 godina, pogunili prilikom NATO bombardovanja mosta u Murini.</p>
<p>- Zajednički su konstatovane i pozdravljene aktivnosti aktuelnog saziva Vlade Crne Gore u obezbjeđenju pravde za žrtve kršenja ljudskih prava a koje vode i u pravcu priznanja odgovornosti države, dobijanja očekivanih obeštećenja i odgovarajuće memorijalizacije i njegovanja sjećanja na te događaje - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Dodaje se i da je žrtvama NATO bombardovanja u Murini i njihovim porodicama konačno priznat status civilnih žrtava rata. Vlada Crne Gore donijela i odluku o isplati jednokratnih naknada porodicama stradalih žrtava u Murini, žrtvama deportacije izbjeglica i otmice putnika iz voza u Štrpcima.</p>
<p>Zajednički je prepoznat dosljedan doprinos organizacija civilnog društva i braniteljki i branioca ljudskih prava na izgradnji otvorenog društva zasnovanog na vladavini prava.&nbsp;</p>
<p>Posebno je pohvaljen doprinos Akcije za ljudska prava i drugih nevladinih organizacija (NVO) koje, uz stručnu pomoć, decenijama pružaju jasnu sliku o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori. Sagovornici su podržali zahtjev navedene NVO da se konačno pokrene i pitanje odgovornosti onih koji su bili nadležni da stanovnike Murina upozore na opasnost od bombardovanja.</p>
<p>Konstatovana je da je u Crnoj Gori i dalje niska svijest o istini i činjenicama o prošlosti što otežava dijalog, podstiče nerazumijevanje i polarizaciju i otežava konkretnije rezultate. To se odnosi i na period socijalističke revolucije 1941-45 i poratni period u kojem su, uglavnom iz ideoloških razloga, stradale brojne nevine civilne žrtve koje i dalje čekaju na priznanje i odgovarajući humanistički odnos države prema njihovim posmrtnim ostacima.</p>
<p>Aleksandar Saša Zeković je upoznao potpredsjednika Vlade Crne Gore dr Budimira Aleksića da su do sada zbog pojedinačnih zločina određenih partizanskih jedinica Specijalnom državnom tužilaštvu podnijete krivične prijave zbog ratnih zločina u Nikšiću, Baru i na Cetinju, kao i da su upućene inicijative memorijalizacije tih zločina prema lokalnim vlastima opštine Bar i Prijestonice Cetinje. Na ovim prijavama i inicijativama memorijalizacije zajednički rade ili ih podržavaju crnogorski, albanski i srpski intelektualci i aktivisti kao i nacionalni savjeti manjinskih naroda u Crnoj Gori.</p>

Aleksić i Zeković: U Crnoj Gori i dalje niska svijest o istini i činjenicama o prošlosti

<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> u martu je zaradio 2.035 eura, pokazao je Vladin izvještaj sa neto zaradama za prošli mjesec.</p>
<p>Kao i u prethodnom periodu, veću platu od njega primili su potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama<b> Budimir Aleksić </b>(2.055 eura) i potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova<b> Ervin Ibrahimović </b>(2.062 eura).</p>
<p>Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja <b>Nik Đeljošaj</b> u martu je prihodovao 1.960 eura, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku <b>Aleksa Bečić</b> 1.848 eura, a potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju <b>Momo Koprivica</b> 1.860 eura.</p>
<p>Plata potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj <b>Miluna Zogovića</b> je 1.805 eura, a potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove <b>Filipa Ivanovića </b>1.780 eura.</p>
<p>Ministar bez portfelja, za odnose sa Skupštinom Crne Gore <b>Milutin Butorović</b> zaradio je u martu 1.737 eura, dok je savjetnik potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj<b> Predrag Bulatović</b> primio 1.583 eura.</p>
<p>Šef kabineta premijera <b>Branko Krvavac</b> zaradio je skoro 1,5 hiljada eura, njegova zamjenica <b>Tanja Musterović</b> 1.327 eura, dok je generalnom sekretaru Vlade uplaćeno <b>Dragoljub Nikolić </b>1.715<b> </b>eura.</p>
<p>Neto zarada zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava<b> Katarine Peković </b>u martu je iznosila 3.812 eura.</p>

Spajić, Ibrahimović i Aleksić primili više od 2.000 eura, za njima Đeljošaj, Bečić, Koprivica...

<p>Samo nekoliko sati prije kraja školske godine i prvih većih polazaka na ljetnji raspust i godišnji odmor, neki su morali da reorganizuju svoje planove jer je više od 1.000 letova danas otkazano u Francuskoj, posebno na pariskim aerodromima i u Nici, drugog dana štrajka kontrolora leta.</p>
<p>Nekoliko stotina hiljada ljudi već je pogođeno u četvrtak u Francuskoj i ostatku Evrope štrajkom, koji su pokrenula dva manjinska sindikata tražeći bolje uslove i povećanje broja zaposlenih.</p>
<p>Ukupno 1.125 letova otkazano je danas u Francusku, prema podacima francuske Uprave civilnog vazduhoplovstva.</p>
<p>Štrajk večeras se završava tako da se sutra očekuje normalizacija vazdušnog saobraćaja.</p>
<p>U Nici, drugom najprometnijem aerodromu u Evropi za poslovne avione, otkazana je polovina svih komercijalnih letova (oko 220 danas), kao i skoro svi letovi privatnim avionima.</p>
<p>Posljedice štrajka osjećaju se i van granica Francuske, a glavno evropsko udruženje aviokompanija, Airlines for Europe (A4E), procjenjuje da će 1.500 letova biti otkazano širom Evrope u četvrtak i danas, "što će uticati na oko 300.000 putnika".</p>
<p>Kompanija Er Frans potvrdila da je "bila primorana da prilagodi svoj red letenja", bez preciziranja broja otkazanih letova, ali je dodala da letovi na dugim relacijama nisu pogođeni štrajkom.</p>

Francuska: Otkazano više od 1.000 letova zbog štrajka kontrolora leta

<p>Slovenačka vladajuća stranka Pokret za slobodu raspisala je konsultativni referendum o članstvu Slovenije u NATO-u, samo sat nakon što je izgubila parlamentarni glas o konsultativnom referendumu o izdacima za odbranu, prenosi agencija STA.</p>
<p>Stranka je saopštila da je to ključno pitanje o kojem građani moraju odlučiti, te da će zvanični prijedlog za referendum biti podnesen naredne sedmice.</p>
<p>- Postoje samo dva izbora: ili ostajemo u NATO-u i plaćamo članarinu, ili napuštamo savez. Sve ostalo je populistička obmana građana Slovenije . rekao je slovenački premijer <b>Robert Golob</b>.</p>
<p>Ova izjava uslijedila je nakon što je u Narodnoj skupštini prihvaćen prijedlog stranke Ljevica, manjeg partnera u vladajućoj koaliciji, za održavanje konsultativnog referenduma o povećanju izdvajanja za odbranu.</p>
<p>Koalicija je podijeljena, budući da je Golobov Pokret za slobodu glasao protiv, dok su ostali partneri udružili snage s konzervativnom opozicijom u podršci referendumu.</p>

Slovenija raspisala referendum o članstvu u NATO

<p>Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska <b>Milorad Dodik</b> obratio se novinarima i prokomentarisao ukidanje pritvora nakon što je saslušan u Tužilaštvu BiH.</p>
<p>Kaže kako smatra da je njegovo saslušanje u Tužilaštvu BiH važna stvar ne samo za njega, nego i za "sve one zlonamjerne koji su željeli destabilizaciju i da kroz ovaj slučaj naprave dodatne probleme u BiH".</p>
<p>Dodik je za RTRS rekao da nova realnost govori o tome da nema više zabranu puta u inostranstvo i kretanja po BiH.</p>
<p>- Pristao sam da dobrovoljno dođem u Sud BiH i nakon sat i po vremena dobio sam rješenja o ukidanju pritvora i ukidanju naloga za potragama u BiH i inostranstvu. Naravno, to je predmet koji će još trajati - kazao je Dodik.</p>
<p>Dodik je naveo da se svakih 15 dana moram javljati u policijsku stanicu Laktaši.</p>
<p>- Ne osjećam se slavodobitno, već umorno od svega - rekao je Dodik.</p>
<p>Sud BiH donio je danas rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH o ukidanju pritvora Dodiku, čime više nije na snazi ni potjernica koja je bila raspisana za njim.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdodik-saslusan-u-tuzilastvu-bih-pa-mu-ukinut-pritvor&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik nakon ukidanja pritvora: Više nemam zabranu putovanja i kretanja

<p>Tenderski postupak je diskreditovan iz mnogo razloga jer traje šest godina i prate ga mnoge kontroverze, zbog čega ga treba prekinuti, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) <b>Boris Mugoša</b>, govoreći o koncesiji na crnogorske aerodrome.</p>
<p>Mugoša je kazao da koncesioni akt ima ekonomske i pravne manjkavosti.&nbsp;</p>
<p>- Mi smo protiv davanja oba aerodroma pod koncesiju na 30 godina. Smatramo da treba razmotriti i druge modele valorizacije (dokapitalizaciju od strane stranog investitora, strani menadžment i dr). Aerodromima je svakako neophodno unapređenje infrastrukturnih, odnosno poslovnih performansi - poručio je Mugoša na mreži X.</p>

Mugoša o koncsiji na aerodrome: Tenderski postupak diskreditovan i treba ga prekinuti

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: budimir-aleksic