U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Sistem pod vodom
- Da li su se štete nastale zbog poplava i nevremena mogle ublažiti pravovremenim mjerama?
- Mišljenje stručnjaka o tome što voda u nekim mjestima nije za piće ni nakon prokuvavanja.
- Protesti u Minesoti
- Evropa razmatra odgovor na Trampove prijetnje
Gost emisije je Budimir Mugoša, bivši ministar poljoprivrede.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Informativna emisija 24 sata: Gost Budimir Mugoša, tema dana "Sistem pod vodom"

Pad proizvodnje bilježi se godinama, smanjuje se broj poljoprivrednika i gazdinstava, prosječna starost onoga ko gazdnistvom upravlja je 60 godina. Država treba poljoprivrednicima da obezbijedi stabilne uslove da bi mogli da funkcionišu, kao što je to učinila Evropska unija - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, bivši ministar poljoprivrede i predstavnik Evropskog saveza Budimir Mugoša.
Proteklih nekoliko godina bile su, kaže Mugoša, katastrofalne za određene segmente poljoprivredne proizvodnje. Rezultati su porazni, bez obzira na to koliki je Agrobudžet, a broj grla u proteklih deset godina gotovo je prepolovljen.
- Ne možete se baviti poljoprivredom pa da “gatate u plećku” da će ova sezona biti dobra za krompir, ona za lubenicu, kupus… Kad se zaređaju loše godine, kao što je ova i prošla za krompir, vjerovatno će naredne doći do drastičnog pada površina zasijanih krompirom. Prošle godine smo imali kupus koji je koštao 80 centi do euro, ove ga ne možemo prodati za 20 centi - rekao je Mugoša.
Inženjer agronomije i dugogodišnji poljoprivrednik objašnjava da je poljoprivreda složen sistem. Kaže da bi svaka sređena zemlja, ili ona koja teži da bude dio Evropske unije, kao što je to slučaj sa Crnom Gorom, prvo trebalo da obezbijedi dovoljno hrane za svoje stanovništvo. &nbsp;Podsjeća i da Crna Gora uvozi 50 odsto poljoprivrednih proizvoda, a da se u praksi u kontinuitetu bilježi pad proizvodnje.
- Niko ne bježi iz poljoprivrede zato što mu je dobro. Možemo tražiti razloge koji nijesu finansijske prirode. Petnaest hiljada je zaposlenih u državnim preduzećima i administraciji u posljednjih četiri, pet godina. Ostajemo bez radne snage. Desila se liberalizacija sa Evropom, pa su ljudi otišli na zapad. Poljoprivreda je u katastrofalnoj situaciji - istakao je Mugoša.
Pozivajući se na prijedlog budžeta za 2026. godinu Mugoša navodi da je za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede planirano 40.575.000 eura, za poljoprivredu 35.000.000 eura, na izdvajanja za socijalni transfer seoskom stanovništvu 14.123.000 eura, za ruralni razvoj 9.000.000 eura, za sektor ribarstva 1.600.000 od čega su 400.000 eura administrativni troškovi… Smatra da se malo toga može uraditi sa planiranm budžetom.
- Poljoprivredni proizvođači u Evropi, koji će nam biti direktni konkuretni, dobijaju više od 70 odsto ukupnih troškova od države, u raznim vidovima. Ovim poslom ne bave se ljudi koji ne mogu ničim drugo da se bave, već su tu poljoprivrednici, tehnolozi, radnici, investitori, berzanski radnici, trgovci. Riječ je o domaćinu koji čuva svoje domaćinstvo - istakao je Mugoša.
Vjeruje da se novac za poljoprivredu, da postoji volja, može naći. Ono što se u Crnoj Gori proizvede svježe je i kvalitetno i ne može se, kaže Mugoša, porediti sa onim što uvozimo, jer se sve što dolazi iz svijeta mora tretirati raznim termičkim, hemijskim i drugim sredstvima.
- Poljoprivreda mora da se dovede u stanje u kojem će poljoprivredni proizvođač biti zadovoljan i koji će htjeti da se bavi tim poslom, a onda ga i ostaviti u nasljedstvo svojoj porodici. Međutim, rečenica koju najčešće čujem je da ljudi nemaju namjeru da se na duge staze bave poljoprivredom. Veliko je nepovjerenje. Danas uvozimo krompir, kupus... prije dvadeset dana smo imali nestašicu mlijeka, a svake nedjelje dođe bar jedna cistjerna iz uvoza - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Rezultati u poljoprivredi su porazni koliki god da je budžet

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: Agrokriza
- O sve dubljoj krizi crnogorske poljoprivrede, protestima poljoprivrednika koji traže da se izdvajanja za Agrobudžet povećaju sa sadašnjih 1,65 na pet odsto državnog budžeta.
- O tome šta ovakva struktura Agrobudžeta znači za opstanak proizvodnje, zašto godinama propadaju farme, kako će Crna Gora bez evropskih standarda izdržati ulazak u EU. 
 
- U 24 sata donosimo izvještaj sa Balkan Integration Forum 2025 koji organizuju Evropski pokret u Crnoj Gori i Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije. 
 
- Detalji sa sjednica Skupštine i njenih tijela: 
 
Skupština razmatrala dva polugodišnja izvještaja o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracije Crne Gore u EU, koje je predstavila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. 
 
Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Gost Informativne emisije 24 sata je bivši ministar poljoprivrede, predstavnik Evropskog saveza Budimir Mugoša.
Emisiju večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Budimir Mugoša

U Crnoj Gori se litar mlijeka ne može proizvesti ispod 55 centi po litri mlijeka, iako je otkupna cijena 47 centi. Moraju se stvoriti uslovi u kojima će poljoprivreda i stočarstvo biti stabilni i podržati se premijama - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, bivši ministar poljoprivrede i poljoprivrednik Budimir Mugoša.
Među crnogorskim farmerima ima i onih koji su protekle sedmice bili prinuđeni da prospu više od tri tone mlijeka nakon što sz dobili obavještenje mljekara &nbsp;da privremeno obustavljaju otkup. Mugoša napominje da je otkupna cijena mlijeka u Crnoj Gori ispod 47 centi u prosjeku, dok je u Srbiji iz koje se uvozi mlijeko preko 50 centi, pa se postavlja pitanje kako ono ispadne jeftinije nego mlijeko iz Crne Gore.
- Statistički gledano otkupna cijena mlijeka 2020. godine bila je 37 centi, da bi se 2021.godine posle protesta sa traktorima ispred Skupštine podigla sa 37 na 47 centi. I dan danas je ostala ista. Znači 2021. godine kad je otkupna cijena mlijeka bila 47 centi prosječna plata je bila 504 eura, danas je prosječna plata u Crnoj Gori 1.014 eura, a otkupna cijena mlijeka je ispod te koja je bila te 2021. godine - rekao je Mugoša.&nbsp;
Kaže da je preko 50 posto mlijeka popila inflacija od 2021.godine do sada, a u tom periodu je svima povećana plata. Samo su farmeri, kaže Mugoša, &nbsp;ostali da rade za manju zaradu. Sve što farmeri zarade su premije i to je osnovni razlog zašto još uvijek istrajavaju, ali je pitanje do kad će izdržati.&nbsp;
- Vi ne možete jednu privrednu granu vještački održavati intubirajući je premijama, vi morate stvoriti uslove u kojima će ta privredna grana da bude stabilna i da se podrži subvencijama. Uradio sam jednu interesantnu analizu o cijeni bureka. Burek je koštao 2020. godine oko euro, danas košta dva eura, e za nekoga je bolje, neko ko je pravio bureke po euro, pa ih sad pravi za dva eura,a u međuvremenu je postao državni sekretar, e onda je njemu sigurno bolje. Analiza mlijeka je 2020.godine koštala dva eura, mi moramo da uradimo dvije analize mjesečno, danas košta pet eura, i od tih pet eura ide euro Univerzitetu Crne Gore zato što se laboratorija nalazi pri univerzitetu Crne Gore i mi dajemo euro Univerzitetu Crne Gore. Dakle cijena mlijeka ostaje 47 centi, a analiza mlijeka je izašla sa dva na pet eura - zaključio je Mugoša.
Inženjer stočarstva Budimir Mugoša ukazao je na još jedan problem. &nbsp;
- Mi smo imali 2020.godine cijenu nafte 92 centa, danas je 1,34 i izlazilo je na 1,78 u međuvremenu. Jedno azotno đubrivo urea je &nbsp;džak od 25 kg &nbsp;koštao 2020. godine oko 8,5 eura, a izlazio je na 32 eura zbog krize jer se pravi iz gasa, da bi danas koštao skoro 20 eura. Vezivo koje mi farmeri koristimo za vezanje bala nekada je kilogram koštalo euro, danas košta 15 eura. Steona junica je 2020.godine koštala 1.800 eura, danas ona košta 3.000 eura. Za pet junica, koje sam ja kupio, je 1.000 eura porez ovoj državi. Znači, ja kad uvezem junice 1.000 eura platim državi porez na te junice - istakao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm7ljJxxpKGU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mugoša: Ne može se jedna privredna grana vještački održavati intubirajući se premijama

Odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Budimir Mugoša saopštio je da je gostovanje sekretarke Sekretarijata za lokalnu samoupravu Slađane Anđušić u emisiji na TV Vijesti potvrdilo stavove koje je njegov politički klub iznio još tokom pripreme i rasprave o Odluci o mjesnim zajednicama.
- Paktuelne gradske vlasti i sekretarke Anđušić o neposrednoj demokratiji i interesima građana samo je poslužila da se zamaskira stvarna namjera – podjela političkog plijena po partijskim kvotama, čak i na nivou mjesnih zajednica - &nbsp;naveo je Mugoša.
On je ocijenio da su tajni sastanci u prostorijama Glavnog grada postali uobičajena praksa gradske uprave prije donošenja odluka od posebnog značaja za građane.
- Kada su u pitanju partijski interesi, brzo se zaborave obećanja o transparentnosti rada, interesima građana, inkluziji i komunikaciji – principima kojima se prikupljaju glasovi. Ovoga puta, organizator takvog djelovanja bila je predsjednica Skupštine. Očigledno je da su ona i odbornička većina obmanuli građane, pa će umjesto ‘neposredne demokratije’ dobiti još jedno političko preuzimanje mjesnih zajednica po partijskim kvotama, kao što se to radi i sa mnogim drugim funkcijama - &nbsp;poručio je Mugoša.
Posebnu odgovornost, prema njegovim riječima, snosi predsjednica Skupštine Glavnog grada.
- Ona je, otvoreno kršeći odluku za koju je i sama glasala, bez znanja odbornika opozicije održala sastanak sa kandidatima za vršioce dužnosti predsjednika savjeta mjesnih zajednica. Prije toga je, kako je sama sekretarka kazala, sprovela ‘široke konsultacije’ sa građanima – očigledno po partijskom nalogu i u krugu političkih istomišljenika - naveo je Mugoša.
On je dodao da ovakvo djelovanje ne doprinosi izgradnji povjerenja građana u iskrene namjere odborničke većine.
- Zbog toga predsjednica Skupštine duguje građanima odgovore – kada su održane te široke konsultacije, u kojim mjesnim zajednicama i na koji način je građane obavijestila o njima? Kako je došla do kandidata koje namjerava da predloži Odboru za izbor i imenovanja i po kojim kriterijumima? Da li je i kada imala namjeru da o svemu upozna odbornike opozicije, koji su takođe predstavnici građana? - pita Mugoša.
On je zaključio da predsjednica Skupštine mora da objasni građanima i javnosti „zašto je aktuelna vlast, umjesto da promijeni loše prakse prethodnika, odlučila da ih unaprijedi“, te da „odgovori makar dijelom opravdaju povjerenje građana koji finansiraju njen rad i odborničke naknade“.

Mugoša: Mjesne zajednice postaju partijski plijen

Po podacima Monstata uvoz hrane i pića u odnosu na prošlu godinu porastao je za više od 47 miliona eura, zbog čega domaći proizvođači trpe velike gubitke. Gostujući u 24 sata Televizije E, bivši ministar poljoprivrede, Budimir Mugoša, kazao je da ko god se bavi agrarnom politikom i poljoprivrednom proizvodnjom, zna da je problem enormnog uvoza – sistemski.
Mugoša podsjeća da su 2021. godine protestovali proizvođači mlijeka, koji su tadašnjem ministru poljoprivrede dostavili 18 zahtijeva. Do danas, nijeda nije ispunjen.
- Jedan od zahtjeva bio je pet odsto budžeta za poljoprivredu, zatim da se ukinu akcize i porezi na gorivo za poljoprivredne mašine, što Zakon o akcizama omogućava (u članu 26 kaže da poljoprivrednici mogu da budu oslobođeni od poreza i akciza). Posljednji put akcize su bile vraćene kad sam ja bio ministar 2016. godine. Postoji i problem dvostrukog oporezivanja, iako zakon omogućava da se prizna ulazni PDV na otkupljenu robu. Zemlje iz okruženja dobijaju PDV na granici za robu izvezenu i mnogi od tih trgovaca rade samo za povraćaj PDV-a – kaže Mugoša.
Napominje i da nije bilo isplata subvencija za 2025. godinu, osim za mlijeko. Ali, za četiri procenta je opao otkup mlijeka od crnogorskih mljekara.
- Danas kad je frka sa mlijekom, imamo situaciju da je subvencija 20 centi, a otkupna cijena 47 centi. Ista otkupna cijena bila je 2021. godine, kad je prosječna plata u Crnoj Gori iznosila 504 eura, a danas je 1.014 eura… Na sjeveru je otkupna cijena i smanjena, jer nijedna mljekara ne može da propadne od manjka mlijeka, nego od viška. Džabalebaroši u državnim organima su duplo povećali plate, a nama je otkupna cijena mlijeka realno pala - istakao je Mugoša.
Kaže da se poljoprivrednik ne može u isto vrijeme baviti proizvodnjom i rješavanjem sistemskih problema, već bi trebalo svako da radi svoj posao. Podsjeća da veliki trgovinski lanci distribuiraju domaće proizvode ali da im je dobit na prvom mjestu.
- Nije ovdje upitna ni cijena, niti kvalitet, već količina i kontinuitet. Znam ljude kojima su ostale lubenice na imanju, a znamo da se svakog dan uvoze iz Grčke. Veliki lanci imaju svoju logiku i potpuno ih razumijem. Da li država može tu da interveniše, to je vrlo kompleksno pitanje - kaže Mugoša.
Dodaje da je država nespremna, jer u Ministarstvu poljoprivrede rade ljudi koji se nikada nijesu bavili poljoprivredom, već su učili, kako kaže, iz skripti i sa interneta.
- To su google stručnjaci i to je strašan problem. Oni će primiti platu jednako, propao ja kao poljoprivrednik ili ne. Oni ne postoje zbog sebe, nego zbog nas. Oni nama ne daju ništa, nego mi dajemo njima. Od naših poreza im plaćamo plate. Kad budu ispunili sve obaveze prema nama, pa onda primili plate, e onda će biti neke sreće - poručio je Mugoša.
Smatra da nadležni pokušavaju biološke cikluse prilagoditi onim administrativnim.
- Svako ko se iole bavi ozbiljno poljoprivredom, već u decembru zna šta će da radi za narednu godinu. Država ne zna do aprila mjeseca šta će da radi za tu godinu. Moje kolege i ja ne možemo da planiramo narednu godinu, zato što se agro budžet usvaja u februaru, martu, aprilu, pa čak i julu. Javni pozivi se kasno raspisuju i ne možemo da planiramo proizvodnju - rekao je Mugoša.
Mugoša je objasnio i da je osiguranje poljoprivrednih dobara još samo mrtvo slovo na papiru, pa će ljudi koji su imali štete u posljednjim požarima teško doći do sredstava za naknadu te štete.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5C2edXvHf3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Mugoša: Džabalebaroši u državnim organima povećali su plate duplo, a nama je otkupna cijena mlijeka pala

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Poruke predsjednika države uoči vanredne sjednice Skupštine
- Koliko uvoz šteti domaćim proizvođačima?&nbsp;
- Što je uzrok spora u crmničkom selu Brčeli?
Gost emisije je bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Budimir Mugoša

Ni robnih rezervi, ni državnog preduzeća, ni stabilnih cijena. I, najvažnije – ni traga od ispunjenog obećanja premijera Milojka Spajića. Građani svakodnevno ispaštaju dok cijene nezaustavljivo rastu, a oni koji bi morali da reaguju – ćute. Premijer ne osjeća odgovornost za izgovorene riječi, a još manje za stvarnost u kojoj je ostavio građane. Još 10. avgusta prošle godine, Spajić je pompezno najavio osnivanje državnog preduzeća koje bi bilo zaduženo za upravljanje robnim rezervama i direktnu distribuciju osnovnih životnih namirnica građanima. Najavljeno je da će to biti trajno rješenje za borbu protiv inflacije. - To je jedan održiv način da se borimo protiv visokih cijena. Ograničenje marži može pomoći budžetu građana, ali moramo imati dugoročno rješenje za stabilizaciju cijena u Crnoj Gori - izjavio je tada Spajić. Godinu dana kasnije – nema ni preduzeća, ni robnih rezervi. Umjesto toga, građani plaćaju osnovne namirnice skuplje nego mnogi građani razvijene Evrope. Turisti s boljim standardom nerijetko su zatečeni visinom cijena u crnogorskim marketima. <h2>CIJENE PAPRENE</h2> Prema poređenju koje je sproveo portal ETV, cijene u domaćim marketima su i do 20 odsto više nego u hrvatskom “Lidlu”. Kada bi se ista analiza sprovela sa tržištem Njemačke, razlika bi bila još poraznija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032707038_44c279583c1700ec0198c5433d2de9002eab79d9288f277f73b20f8538084cf3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032707038_44c279583c1700ec0198c5433d2de9002eab79d9288f277f73b20f8538084cf3" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Prodavnica, market"></figure>  U međuvremenu, vladajući funkcioneri se ne oglašavaju. Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, koji je bio zadužen za kontrolu cijena, od maja ne daje izjave za javnost – izuzev političkih prepiski s predsjednikom države Jakovom Milatovićem, za koje očigledno ima dovoljno vremena. <h2>PREKO LEĐA DOMAĆEG STANOVNIŠTVA</h2> Dok državni vrh ćuti, građani plaćaju danak nestručnosti i pasivnosti vlasti. Sezona je u punom jeku, a budžet, kao po pravilu, puni se preko leđa domaćeg stanovništva. Niti ima pomoći, niti ima razumijevanja. Premijer Spajić se više ne oglašava o ovom pitanju. Nema pojašnjenja gdje je zapelo s „održivim rješenjem“ koje je sam najavio. S obzirom na nedavne izjave njegovog ministra zdravlja Vojislava Šimuna, koji je građane optužio za duge liste čekanja u zdravstvu, nije isključeno da i premijer smatra da su sami krivi za poskupljenja. UKINUTO JOŠ 2003. Crna Gora od 25. decembra 2003. nema robne rezerve. Tadašnja Vlada ih je ukinula uz obrazloženje da su „nekomercijalne“. Kao zamjena, donesen je Zakon o interventnim nabavkama, koji je trebalo da omogući brzu reakciju države u kriznim situacijama. Ali – nije zaživio. Za razliku od većine evropskih zemalja, Crna Gora nema mehanizam da zaštiti tržište u slučaju iznenadnih šokova – bilo da se radi o skoku cijena goriva, hrane, inflaciji usljed pandemije ili rata. UPOZORENJE BIVŠEG MINISTRA POLJOPRIVREDE Nekadašnji ministar poljoprivrede Budimir Mugoša još ranije je upozoravao na značaj robnih rezervi: - Sve ozbiljne države EU ih imaju. One su ključne u slučaju poremećaja tržišta, prirodnih katastrofa, ratova… Robne rezerve omogućavaju stabilizaciju cijena, čuvanje poljoprivrednih proizvoda i sigurnost građana u vanrednim okolnostima - naglasio je Mugoša. U Crnoj Gori, međutim, ozbiljnost izostaje. Jedino što je postojano – jesu neispunjena obećanja i visoke cijene koje građani više ne mogu da prate.

Miraš Dušević

Građani papreno plaćaju Spajićeva obećanja: Ni preduzeća, ni robnih rezervi - a cijene galopiraju

Klimatski uslovi su bili veoma loši za poljoprivrednike, čak su se i u okolini Podgorice susreli sa kasnim proljetnim mrazovima koji su desetkovali voćnjake, rekao je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, inženjer agronomije i bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša.
Mugoša kaže da je poljoprivredu gledao iz žablje i ptičje perspektive, jer je i sam poljoprivrednik, a imao je priliku da u jednom kratkom periodu bude i ministar poljoprivrede, čega se, kako kaže, nikad ne bi prihvatio da je znao kako će se odvijati stvari tada.
Za poljoprivredu kaže da je teška poljoprivredna grana, inertna i spora, neatraktivna, pa je bavljenje poljoprivredom i globalni problem, a ne samo u Crnoj Gori.
- Sve što je automatizovano u poljoprivredi - dovedeno je do savršenstva, prije svega mislim na proizvodnju ratarskih kultura, danas su traktori bez vozača, voze i na džojstik, satelitske navigacije i slično, ali grašak se bere ručno, jagoda se bere ručno, paprike se beru ručno, paradajz se bere ručno, e tu nastaju veliki problemi u nedostatku radne snage - rekao je Mugoša.
Na poljoprivrednu proizvodnju, objašnjava on, utiče više faktora, a prvenstveno prirodni uslovi, a ova godina se ne može pohvaliti optimalnim prirodnim uslovima. 
- Ova godina je bila izuzetno loša, zima je bila blaga, što nije dobro, sa aspekta pčelarstva nije dobro, u biljnoj proizvodnji se susretali sa velikim brojem patogena, koje obično hladne zime uništavaju. Kao veliki problem se pojavio kasni proljetni mrazevi, ja sam iz Podgorice, imam plantažu bresaka i za mojih 60 godina ovo je prvi put da mi je breskva izmrzla u cvijetu, 4.aprila je bilo -4° i breskva je bila u najosjetljivijoj fazi, to je kad je već procvjetala i kada su se oformili plodovi, to je desetkovano, od 12-13 redova koje imamo po sortama samo su dvije rodile, na ostalim nije bilo ni za lijek, što bi rekli. Trešnje takođe nijesu rodile, kajsija nijedna nije bila - istakao je Mugoša. 
Što se stočarstva tiče ljudi koji se bave tom granu na jugu i u centralnom dijelu Crne Gore su pokosili dovoljno sijena, dok su stočari već u 7. mjesecu počeli da kupuju sijeno, jer ga na sjeveru nije bilo dovoljno. 
Kaže da se problemi od ove godine reflektuju u pripremi sljedeće poljoprivredne sezone, efekti će se osjetiti, kako kaže, u februaru i martu iduće godine. 
- Nećemo imati novca da pripremimo narednu sezonu, u tom momentu kad se to desi treba da se pomogne da pripremim iduću sezonu, jer ako ja dvije sezone kiksam onda se odustaje” - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Ova godina je izuzetno loša za poljoprivrednike

Klub odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada danas je održao konferenciju za medije povodom situacije u Javnoj ustanovi Kakaricka gora, te usljed ozbiljne zabrinutosti zbog saznanja da ta ustanova – koja je jedina ovakve vrste u Crnoj Gori – trenutno ne ispunjava uslove za posjedovanje licence, iako je, shodno Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, to zakonski uslov za njen rad, saopšteno je iz Evropskog saveza.&nbsp;
Na konferenciji su govorili odbornici Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković i Budimir Mugoša.
Mašković se na početku obratio povodom dopisa koji je danas uputio Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, a koji se odnosi na inicijativu za hitno sprovođenje inspekcijskog nadzora u Javnoj ustanovi Kakaricka gora.&nbsp;
- Razlog za ovakav korak je ozbiljna zabrinutost zbog saznanja da ta ustanova – koja je jedina ovakve vrste u Crnoj Gori – trenutno ne ispunjava uslove za posjedovanje licence, iako je, shodno Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, to zakonski uslov za njen rad - kazao je on.&nbsp;
Mašković je dodao da je na osnovu uvida u dokumentaciju i dodatnih provjera, utvrđeno da su tri licencirana stručna radnika napustila ustanovu, a ukupan broj stručnih radnika koji su prestali sa radom, bilo otkazom ili odlukom direktora, iznosi šest.&nbsp;
- Umjesto njih, zaposlene su uglavnom osobe koje ne posjeduju licence za obavljanje stručnih poslova, čime je prekršen i član 130 i član 136 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Taj zakon izričito propisuje da i ustanova kao pružalac usluge, i svaki stručni radnik pojedinačno, moraju biti licencirani - naveo je Mašković.&nbsp;
Uz to, kako je dodao, Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ustanovi nije usklađen ni sa Statutom ustanove, ni sa zakonskim propisima koji uređuju ovu oblast, uključujući i Zakon o sprečavanju zloupotrebe droga.&nbsp;
- Članovi 12 i 13 tog zakona jasno definišu koji su uslovi za pružanje usluga rehabilitacije i resocijalizacije.Prema dostupnim informacijama, ustanova trenutno pruža tretman za 25 korisnika u rezidencijalnom režimu i dodatno 22 korisnika u nerezidencijalnom tretmanu. Međutim, u odnosu na broj korisnika, ustanovi nedostaju licencirani stručni saradnici i pravni stručni radnici – što znači da ustanova ne ispunjava minimum zakonskih normi propisanih za posjedovanje licence - dodao je Mašković.&nbsp;
On je posebno istakao da se ovdje ne radi o bilo kojoj ustanovi – već o jedinoj ustanovi tog tipa u Crnoj Gori.&nbsp;
- To ovoj situaciji daje dodatnu težinu. Bilo kakvi propusti u kadrovskoj strukturi, organizaciji rada i poštovanju zakonskih normi nijesu puka proceduralna greška, već direktna prijetnja opstanku sistema koji ne postoji nigdje drugo u državi. U pitanju su ljudi čiji je život i rehabilitacija u potpunosti zavisna od kvaliteta rada ove jedine institucije kojom upravlja kadar demokratskog fronta Marko Čađenović, postavljen isključivo po partijskoj kvoti i to bez prethodnog radnog iskustva na rukovodećim pozicijama, o čemu smo ranije i govorili - naveo je Mašković.&nbsp;
Pored toga, kako se dodaje, prema Pravilniku o uslovima koje mora ispunjavati ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju lica liječenih od bolesti zavisnosti, jasno su definisani minimumi stručnog kadra koji se moraju obezbijediti u odnosu na broj korisnika.&nbsp;
- U ovom trenutku, ustanova na tretmanu ima ukupno 47 osoba. Po važećim standardima, za 20 korisnika ustanova bi morala imati najmanje četiri licencirana stručna radnika, jednog stručnog saradnika &nbsp;(radno okupaciona terapija i slično) i jednog stručnog radnika za pravne poslove. Za svaki dodatni broj korisnika, mora imati više kadra - naveo je on.&nbsp;
Međutim, kako je kazao, prema dostupnim informacijama, ustanovi u ovom trenutku nedostaju i stručni saradnici i pravni stručni radnik, a broj licenciranih stručnih radnika je ispod zakonom propisanog minimuma.&nbsp;
- To znači da u ovom trenutku ustanovi nedostaje najmanje još 1 stručni radnik za rezedincijalni tretman i najmanje još 4 za nerezidencijalni tretman, plus ranije pomenuti pravik i stručni saradnik. Napominjem da je kapacitet 60 korisnika u muskom bloku I 16 u zenskom bloku.Time se ne samo ugrožava kvalitet pruženih usluga, već i direktno krše zakonski propisi, čime se otvara mogućnost da ustanova izgubi licencu – što bi imalo nesagledive posljedice po sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori - rekao je Mašković.&nbsp;
Zbog svega navedenog, Mašković je kazao da je u svom dopisu pozvao ministra Damira Gutića da hitno naloži sprovođenje inspekcijskog nadzora u ustanovi, utvrdi sve činjenice i moguće nepravilnosti u pogledu zapošljavanja i licenciranja kadra, preduzme mjere u skladu sa zakonom, uključujući i eventualnu smjenu rukovodstva ako se utvrde nepravilnosti.&nbsp;
On je istakao da ga posebno brine činjenica da je zvanični dokument kojim je Skupština Glavnog grada informisana o broju korisnika potpisala bivša rukovoditeljka pravne službe JU Kakaricka gora, Đurđina Marković – i to nakon što je dobila otkaz, o čemu svjedoči i nalaz inspekcije rada.
- Ovakvo postupanje baca sjenku na vjerodostojnost kompletne interne dokumentacije ustanove i pokazuje potpuni raspad sistema od kojeg zavise mnogi životi. Dakle, kako je navedeno u nalazu inspekcije rada, nakon utvrđenih nepravilnosti prilikom zapošljavanja Marković Đurđine, dana 07.05.2025. godine JU Kakaricka gora potsupajućem inspektoru dostavio rješenje o prestanku radnog odnosa zaveden pod brojem 01-1300 od dana 22.04.2025. u kojem se konstatuje da pomenutoj radni odnos prestaje, a ona je 6 dana kasnije, odnosno 13.05.2025. potpisala dokument koji je dostavljen Skupštini Glavnog grada - istakao je Mašković.&nbsp;
Podsjetio je da je direktor ustanove, Marko Čađenović, više puta bio predmet prijava i institucionalnih postupaka.&nbsp;
- Agencija za zaštitu ličnih podataka je donijela rješenje da je nezakonito objelodanio imena bivših korisnika ustanove. Pokrenut je postupak i pred Ombudsmanom. Mediji su prenijeli svjedočenja roditelja o zloupotrebama psihoaktivnih supstanci unutar ustanove, uključujući kokain i fentanil, što je direktor i sam potvrdio - naveo je Mašković.&nbsp;
Uprkos svemu, kako je dodao, gradska uprava predvođena tadašnjom gradonačelnicom Oliverom Injac nije preduzela nijednu mjeru.&nbsp;
- Nijesu reagovali ni kad su zakoni prekršeni, ni kad su životi korisnika bili ugroženi, a za postojeći haos unutar ove institucije danas je odgoovran samo akutelni gradonačelnik Saša Mujović - zaključio je Mašković.&nbsp;
Odbornik Evropskog saveza Budimir Mugoša apelovao je da se uklone nepravilnosti koje se dešavaju u JU “Kakaricka gora”.
- Nadam se da će ovaj pres izvršiti blagi pritisak na institucije da se tamo izvrši nadzor - poručio je Mugoša.&nbsp;

Mašković: Kakaricka gora ne ispunjava uslove za licencu, šest stručnih radnika napustilo ustanovu

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

U novom izdanju emisije „Jutro s Majom“ na Televiziji E, gledaoce očekuju zanimljivi sagovornici iz svijeta mode, muzike i umjetnosti.
Gost emisije biće poznati modni dizajner Igor Todorović, prepoznatljiv po autentičnom izrazu i stavu, koji dosljedno njeguje kako u modnim trendovima, tako i u životnim pogledima.
Voditeljka Maja Popović ugostiće i srpskog kompozitora i multiinstrumentalistu Saleta Sedlara, povodom njegove nove pjesme „Svetli beli grad“, koja predstavlja intimni i društveno angažovani muzički portret Beograda – grada koji, uprkos ranama i izazovima, ostaje ponosan, ali polako gubi sjaj po kojem je bio prepoznat.
U emisiji će učestvovati i panelisti: glumica Jovana Brnović, muzičarka Jovana Ćupić i muzičar Lazar Nenezić, koji će sa gostima i voditeljkom razgovarati o aktuelnim temama iz svijeta umjetnosti i društva.

Igor Todorović i Sale Sedlar gosti „Jutra s Majom“ na Televiziji E

Bugarski predsjednik Rumen Radevrekao je u petak da će iduće nedjelje dati mandat za sastavljanje vlade koaliciji desnog centra GERB-SDS, ali analitičari ne vjeruju da će ona dobiti dovoljnu potporu i smatraju da su prijevremeni izbori gotovo neizbježni.
Koaliciona vlada premijera Rosena Željakova, koju je podržavao GERB-SDS, podnijela je prošli mjesec ostavku nakon višenedjeljnih uličnih protesta protiv državne korupcije i novog proračuna koji je predviđao povećanje doprinosa za socijalno osiguranje i nekih poreza, piše Hina.
Vlada je podnijela ostavku uoči ulaska Bugarske u eurozonu 1. januara.
Predsjednik Rumen Radev rekao je da će u ponedjeljak dati mandat GERB-SDS-u, najvećoj skupini u parlamentu, ali ona ima samo 66 zastupničkih mjesta od ukupno 240 i nije velika vjerovatnoća da će dobiti dovoljnu potporu da sastavi novu vladu.
Po bugarskom ustavu, Radev će tada morati dati mandat drugoj najvećoj stranci te zatim trećoj najvećoj. Ako nijedna politička skupina ne uspije okupiti parlamentarnu većinu, slijede prijevremeni izbori.
Koalicija GERB-SDS bila je prva na posljednjim izborima, održanim u oktobru 2024., ali je vlast preuzela tek u januaru 2025. nakon teških pregovora i trebala joj je potpora drugih stranaka u podijeljenom parlamentu.
Bugarska je u posljednje četiri godine imala sedam parlamentarnih izbora.

Kriza u Bugarskoj: Vlada dala ostavku uoči ulaska u eurozonu, prijete novi izbori

Nakon praznika počele su intenzivne organizacione pripreme za veliki koncert regionalne muzičke zvijezde Severine Vučković, koja će 14. februara nastupiti u Bemax areni u Podgorici, povodom Dana zaljubljenih.
Publiku očekuje vrhunska produkcija, atraktivna scenografija i veče ispunjeno bezvremenskim hitovima, koje će obilježiti jedno od najiščekivanijih muzičkih dešavanja ove zime.
Popularna pjevačica se trenutno nalazi na odmoru, gdje, kako je kazala, puni energiju pred brojne profesionalne izazove koji je očekuju u narednom periodu, među kojima posebno mjesto zauzima koncert u Podgorici. Po povratku, Severina će se posvetiti intenzivnim pripremama kako bi publici priredila prepoznatljiv, energičan i emotivan šou.
Na repertoaru će se naći brojni hitovi koje publika svih generacija dobro poznaje, među kojima su „Ja samo pjevam“, „Kreni“, „Prijateljice“, „Da si moj“, „Tvoja prva djevojka“, „Fališ mi“, „Popila“, „Italiana“ i mnogi drugi.
Ulaznice su dostupne u više kategorija – parter, bočne i centralne tribine, kao i Fun Pit zona. Karte se mogu kupiti putem platforme gigstix.me, u Tobacco S Press šopovima širom Crne Gore, dok su VIP i Ultra VIP ulaznice dostupne u igraonici HappyLand u Bemax areni.
Koncert počinje u 20 časova, a organizatori poručuju da će Podgorica na Dan zaljubljenih biti domaćin večeri ispunjene emocijama, muzikom i nezaboravnom atmosferom.

Tag: budimir-mugosa