Ni robnih rezervi, ni državnog preduzeća, ni stabilnih cijena. I, najvažnije – ni traga od ispunjenog obećanja premijera Milojka Spajića. Građani svakodnevno ispaštaju dok cijene nezaustavljivo rastu, a oni koji bi morali da reaguju – ćute. Premijer ne osjeća odgovornost za izgovorene riječi, a još manje za stvarnost u kojoj je ostavio građane. Još 10. avgusta prošle godine, Spajić je pompezno najavio osnivanje državnog preduzeća koje bi bilo zaduženo za upravljanje robnim rezervama i direktnu distribuciju osnovnih životnih namirnica građanima. Najavljeno je da će to biti trajno rješenje za borbu protiv inflacije. - To je jedan održiv način da se borimo protiv visokih cijena. Ograničenje marži može pomoći budžetu građana, ali moramo imati dugoročno rješenje za stabilizaciju cijena u Crnoj Gori - izjavio je tada Spajić. Godinu dana kasnije – nema ni preduzeća, ni robnih rezervi. Umjesto toga, građani plaćaju osnovne namirnice skuplje nego mnogi građani razvijene Evrope. Turisti s boljim standardom nerijetko su zatečeni visinom cijena u crnogorskim marketima. <h2>CIJENE PAPRENE</h2> Prema poređenju koje je sproveo portal ETV, cijene u domaćim marketima su i do 20 odsto više nego u hrvatskom “Lidlu”. Kada bi se ista analiza sprovela sa tržištem Njemačke, razlika bi bila još poraznija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032707038_44c279583c1700ec0198c5433d2de9002eab79d9288f277f73b20f8538084cf3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032707038_44c279583c1700ec0198c5433d2de9002eab79d9288f277f73b20f8538084cf3" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Prodavnica, market"></figure>  U međuvremenu, vladajući funkcioneri se ne oglašavaju. Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, koji je bio zadužen za kontrolu cijena, od maja ne daje izjave za javnost – izuzev političkih prepiski s predsjednikom države Jakovom Milatovićem, za koje očigledno ima dovoljno vremena. <h2>PREKO LEĐA DOMAĆEG STANOVNIŠTVA</h2> Dok državni vrh ćuti, građani plaćaju danak nestručnosti i pasivnosti vlasti. Sezona je u punom jeku, a budžet, kao po pravilu, puni se preko leđa domaćeg stanovništva. Niti ima pomoći, niti ima razumijevanja. Premijer Spajić se više ne oglašava o ovom pitanju. Nema pojašnjenja gdje je zapelo s „održivim rješenjem“ koje je sam najavio. S obzirom na nedavne izjave njegovog ministra zdravlja Vojislava Šimuna, koji je građane optužio za duge liste čekanja u zdravstvu, nije isključeno da i premijer smatra da su sami krivi za poskupljenja. UKINUTO JOŠ 2003. Crna Gora od 25. decembra 2003. nema robne rezerve. Tadašnja Vlada ih je ukinula uz obrazloženje da su „nekomercijalne“. Kao zamjena, donesen je Zakon o interventnim nabavkama, koji je trebalo da omogući brzu reakciju države u kriznim situacijama. Ali – nije zaživio. Za razliku od većine evropskih zemalja, Crna Gora nema mehanizam da zaštiti tržište u slučaju iznenadnih šokova – bilo da se radi o skoku cijena goriva, hrane, inflaciji usljed pandemije ili rata. UPOZORENJE BIVŠEG MINISTRA POLJOPRIVREDE Nekadašnji ministar poljoprivrede Budimir Mugoša još ranije je upozoravao na značaj robnih rezervi: - Sve ozbiljne države EU ih imaju. One su ključne u slučaju poremećaja tržišta, prirodnih katastrofa, ratova… Robne rezerve omogućavaju stabilizaciju cijena, čuvanje poljoprivrednih proizvoda i sigurnost građana u vanrednim okolnostima - naglasio je Mugoša. U Crnoj Gori, međutim, ozbiljnost izostaje. Jedino što je postojano – jesu neispunjena obećanja i visoke cijene koje građani više ne mogu da prate.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Građani papreno plaćaju Spajićeva obećanja: Ni preduzeća, ni robnih rezervi - a cijene galopiraju

Klimatski uslovi su bili veoma loši za poljoprivrednike, čak su se i u okolini Podgorice susreli sa kasnim proljetnim mrazovima koji su desetkovali voćnjake, rekao je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, inženjer agronomije i bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša.
Mugoša kaže da je poljoprivredu gledao iz žablje i ptičje perspektive, jer je i sam poljoprivrednik, a imao je priliku da u jednom kratkom periodu bude i ministar poljoprivrede, čega se, kako kaže, nikad ne bi prihvatio da je znao kako će se odvijati stvari tada.
Za poljoprivredu kaže da je teška poljoprivredna grana, inertna i spora, neatraktivna, pa je bavljenje poljoprivredom i globalni problem, a ne samo u Crnoj Gori.
- Sve što je automatizovano u poljoprivredi - dovedeno je do savršenstva, prije svega mislim na proizvodnju ratarskih kultura, danas su traktori bez vozača, voze i na džojstik, satelitske navigacije i slično, ali grašak se bere ručno, jagoda se bere ručno, paprike se beru ručno, paradajz se bere ručno, e tu nastaju veliki problemi u nedostatku radne snage - rekao je Mugoša.
Na poljoprivrednu proizvodnju, objašnjava on, utiče više faktora, a prvenstveno prirodni uslovi, a ova godina se ne može pohvaliti optimalnim prirodnim uslovima. 
- Ova godina je bila izuzetno loša, zima je bila blaga, što nije dobro, sa aspekta pčelarstva nije dobro, u biljnoj proizvodnji se susretali sa velikim brojem patogena, koje obično hladne zime uništavaju. Kao veliki problem se pojavio kasni proljetni mrazevi, ja sam iz Podgorice, imam plantažu bresaka i za mojih 60 godina ovo je prvi put da mi je breskva izmrzla u cvijetu, 4.aprila je bilo -4° i breskva je bila u najosjetljivijoj fazi, to je kad je već procvjetala i kada su se oformili plodovi, to je desetkovano, od 12-13 redova koje imamo po sortama samo su dvije rodile, na ostalim nije bilo ni za lijek, što bi rekli. Trešnje takođe nijesu rodile, kajsija nijedna nije bila - istakao je Mugoša. 
Što se stočarstva tiče ljudi koji se bave tom granu na jugu i u centralnom dijelu Crne Gore su pokosili dovoljno sijena, dok su stočari već u 7. mjesecu počeli da kupuju sijeno, jer ga na sjeveru nije bilo dovoljno. 
Kaže da se problemi od ove godine reflektuju u pripremi sljedeće poljoprivredne sezone, efekti će se osjetiti, kako kaže, u februaru i martu iduće godine. 
- Nećemo imati novca da pripremimo narednu sezonu, u tom momentu kad se to desi treba da se pomogne da pripremim iduću sezonu, jer ako ja dvije sezone kiksam onda se odustaje” - zaključio je Mugoša.

Portal ETV

Mugoša: Ova godina je izuzetno loša za poljoprivrednike

Klub odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada danas je održao konferenciju za medije povodom situacije u Javnoj ustanovi Kakaricka gora, te usljed ozbiljne zabrinutosti zbog saznanja da ta ustanova – koja je jedina ovakve vrste u Crnoj Gori – trenutno ne ispunjava uslove za posjedovanje licence, iako je, shodno Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, to zakonski uslov za njen rad, saopšteno je iz Evropskog saveza.&nbsp;
Na konferenciji su govorili odbornici Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković i Budimir Mugoša.
Mašković se na početku obratio povodom dopisa koji je danas uputio Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, a koji se odnosi na inicijativu za hitno sprovođenje inspekcijskog nadzora u Javnoj ustanovi Kakaricka gora.&nbsp;
- Razlog za ovakav korak je ozbiljna zabrinutost zbog saznanja da ta ustanova – koja je jedina ovakve vrste u Crnoj Gori – trenutno ne ispunjava uslove za posjedovanje licence, iako je, shodno Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, to zakonski uslov za njen rad - kazao je on.&nbsp;
Mašković je dodao da je na osnovu uvida u dokumentaciju i dodatnih provjera, utvrđeno da su tri licencirana stručna radnika napustila ustanovu, a ukupan broj stručnih radnika koji su prestali sa radom, bilo otkazom ili odlukom direktora, iznosi šest.&nbsp;
- Umjesto njih, zaposlene su uglavnom osobe koje ne posjeduju licence za obavljanje stručnih poslova, čime je prekršen i član 130 i član 136 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Taj zakon izričito propisuje da i ustanova kao pružalac usluge, i svaki stručni radnik pojedinačno, moraju biti licencirani - naveo je Mašković.&nbsp;
Uz to, kako je dodao, Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ustanovi nije usklađen ni sa Statutom ustanove, ni sa zakonskim propisima koji uređuju ovu oblast, uključujući i Zakon o sprečavanju zloupotrebe droga.&nbsp;
- Članovi 12 i 13 tog zakona jasno definišu koji su uslovi za pružanje usluga rehabilitacije i resocijalizacije.Prema dostupnim informacijama, ustanova trenutno pruža tretman za 25 korisnika u rezidencijalnom režimu i dodatno 22 korisnika u nerezidencijalnom tretmanu. Međutim, u odnosu na broj korisnika, ustanovi nedostaju licencirani stručni saradnici i pravni stručni radnici – što znači da ustanova ne ispunjava minimum zakonskih normi propisanih za posjedovanje licence - dodao je Mašković.&nbsp;
On je posebno istakao da se ovdje ne radi o bilo kojoj ustanovi – već o jedinoj ustanovi tog tipa u Crnoj Gori.&nbsp;
- To ovoj situaciji daje dodatnu težinu. Bilo kakvi propusti u kadrovskoj strukturi, organizaciji rada i poštovanju zakonskih normi nijesu puka proceduralna greška, već direktna prijetnja opstanku sistema koji ne postoji nigdje drugo u državi. U pitanju su ljudi čiji je život i rehabilitacija u potpunosti zavisna od kvaliteta rada ove jedine institucije kojom upravlja kadar demokratskog fronta Marko Čađenović, postavljen isključivo po partijskoj kvoti i to bez prethodnog radnog iskustva na rukovodećim pozicijama, o čemu smo ranije i govorili - naveo je Mašković.&nbsp;
Pored toga, kako se dodaje, prema Pravilniku o uslovima koje mora ispunjavati ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju lica liječenih od bolesti zavisnosti, jasno su definisani minimumi stručnog kadra koji se moraju obezbijediti u odnosu na broj korisnika.&nbsp;
- U ovom trenutku, ustanova na tretmanu ima ukupno 47 osoba. Po važećim standardima, za 20 korisnika ustanova bi morala imati najmanje četiri licencirana stručna radnika, jednog stručnog saradnika &nbsp;(radno okupaciona terapija i slično) i jednog stručnog radnika za pravne poslove. Za svaki dodatni broj korisnika, mora imati više kadra - naveo je on.&nbsp;
Međutim, kako je kazao, prema dostupnim informacijama, ustanovi u ovom trenutku nedostaju i stručni saradnici i pravni stručni radnik, a broj licenciranih stručnih radnika je ispod zakonom propisanog minimuma.&nbsp;
- To znači da u ovom trenutku ustanovi nedostaje najmanje još 1 stručni radnik za rezedincijalni tretman i najmanje još 4 za nerezidencijalni tretman, plus ranije pomenuti pravik i stručni saradnik. Napominjem da je kapacitet 60 korisnika u muskom bloku I 16 u zenskom bloku.Time se ne samo ugrožava kvalitet pruženih usluga, već i direktno krše zakonski propisi, čime se otvara mogućnost da ustanova izgubi licencu – što bi imalo nesagledive posljedice po sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori - rekao je Mašković.&nbsp;
Zbog svega navedenog, Mašković je kazao da je u svom dopisu pozvao ministra Damira Gutića da hitno naloži sprovođenje inspekcijskog nadzora u ustanovi, utvrdi sve činjenice i moguće nepravilnosti u pogledu zapošljavanja i licenciranja kadra, preduzme mjere u skladu sa zakonom, uključujući i eventualnu smjenu rukovodstva ako se utvrde nepravilnosti.&nbsp;
On je istakao da ga posebno brine činjenica da je zvanični dokument kojim je Skupština Glavnog grada informisana o broju korisnika potpisala bivša rukovoditeljka pravne službe JU Kakaricka gora, Đurđina Marković – i to nakon što je dobila otkaz, o čemu svjedoči i nalaz inspekcije rada.
- Ovakvo postupanje baca sjenku na vjerodostojnost kompletne interne dokumentacije ustanove i pokazuje potpuni raspad sistema od kojeg zavise mnogi životi. Dakle, kako je navedeno u nalazu inspekcije rada, nakon utvrđenih nepravilnosti prilikom zapošljavanja Marković Đurđine, dana 07.05.2025. godine JU Kakaricka gora potsupajućem inspektoru dostavio rješenje o prestanku radnog odnosa zaveden pod brojem 01-1300 od dana 22.04.2025. u kojem se konstatuje da pomenutoj radni odnos prestaje, a ona je 6 dana kasnije, odnosno 13.05.2025. potpisala dokument koji je dostavljen Skupštini Glavnog grada - istakao je Mašković.&nbsp;
Podsjetio je da je direktor ustanove, Marko Čađenović, više puta bio predmet prijava i institucionalnih postupaka.&nbsp;
- Agencija za zaštitu ličnih podataka je donijela rješenje da je nezakonito objelodanio imena bivših korisnika ustanove. Pokrenut je postupak i pred Ombudsmanom. Mediji su prenijeli svjedočenja roditelja o zloupotrebama psihoaktivnih supstanci unutar ustanove, uključujući kokain i fentanil, što je direktor i sam potvrdio - naveo je Mašković.&nbsp;
Uprkos svemu, kako je dodao, gradska uprava predvođena tadašnjom gradonačelnicom Oliverom Injac nije preduzela nijednu mjeru.&nbsp;
- Nijesu reagovali ni kad su zakoni prekršeni, ni kad su životi korisnika bili ugroženi, a za postojeći haos unutar ove institucije danas je odgoovran samo akutelni gradonačelnik Saša Mujović - zaključio je Mašković.&nbsp;
Odbornik Evropskog saveza Budimir Mugoša apelovao je da se uklone nepravilnosti koje se dešavaju u JU “Kakaricka gora”.
- Nadam se da će ovaj pres izvršiti blagi pritisak na institucije da se tamo izvrši nadzor - poručio je Mugoša.&nbsp;

Mašković: Kakaricka gora ne ispunjava uslove za licencu, šest stručnih radnika napustilo ustanovu

Funkcioner Evropskog saveza i bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša objavio je da su Plantaže ovih dana ponovo objavile prodaju zemljišta na šest lokacija.
Plantaže su na prodaju stavile parcelu površine 3.125 metara kvadratnih u Donjim Kokotima. Najniža početna cijena nepokretnosti, kako je navedeno u javnom pozicu je 97 eura po metru kvadratnom, odnosno 303.125 eura.
Kako je Mugoša naveo na mreži X, prethodnu prodaju kompanija je dala za plate.
Mugoša pita dokle će Vlada tolerisati rasprodaju imovine nelegalno upisane.
- Dokle će Lješkopoljci, Bjelopavlići i ostali gledati kako im se krčmi imovina. Ovo nije radila ni jedna vlast - poručio je Mugoša na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBudimirMugosa%2Fstatus%2F1932739227261022445&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Plantaže prodaju zemljište na šest lokacija; Mugoša: Dokle će Vlada tolerisati rasprodaju nelegalno upisane imovine?

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu u predmetu „Abu Dabi fond“.
To je Portalu ETV potvrdila savjetnica za odnose sa javnošću tog suda Marija Raković.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo je optužnicu protiv bivših ministara poljoprivrede Petra Ivanovića i Budimira Mugoše koji se sumnjiče da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom raspodjele sredstava iz kredita Razvojnog fonda Abu Dabija od 2015. do 2017. godine.
Na optužnici su i bivši direktor Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević - zbog nesavjesnog rada u službi i procjenitelj Milan Adžić zbog krivičnog djela zloupotreba procjene.
- Specijalno državno tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv okrivljenih bivših ministara poljoprivrede i ruralnog razvoja i bivšeg direktora Direktorata za IPARD plaćanie u tadašnjem Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja - P. I, B.M. i B.R., zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, prilikom dodjele sredstava iz kredita Razvojnog fonda Abu Dabija, u periodu od 2015. do 2017. godine - saopštio je ranije specijalni tužilac Vukas Radonjić.
Kredit sa Fondom iz Abu Dabija dogovoren je 4. juna 2015. godine, a bilo je planirano da uz pomoć tog novca poljoprivredni proizvođači razviju svoj biznis - a time i ukupnu crnogorsku poljoprivredu.

Anja Ivanović

Potvrđena optužnica u predmetu „Abu Dabi fond“

Država je pokazala jednu nemoć i neznanje, stvoreno je ogromno nepovjerenje, jer se desilo što se desilo u Župi, pa problem sa Bogetićim, pa Bjelopavlićima, pa opet Bogetići i građani više ne vjeruju - kazao je jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, bivši ministar poljoprivrede inženjer stočarstva &nbsp;Budimir Mugoša.
Hladnije vrijeme pogoduje smirivanju Kju groznice, objašnjava Mugoša, manifestuje se kod visokih temperatura, jer su tada, dodaje on, životinje pod stresom i nemaju dobar imunološki odgovor.
Sagovornik Budilnika kaže da je država pokazala nemoć i neznanje, i nemoguće je da od pretežno nenaseljene Crne Gore, da se, kako kaže Mugoša, zakopavaju životinje nadomak nečijeg imanja ili izvora.
- Prilikom zakopavanja eutanaziranih životinja definitivno mora biti prisutan veterinarski inspektor, i on je tu, i osim boga nad njim nema niko. On je taj koji na licu mjesta određuje da li je to urađeno kako treba ili ne - poručio je Mugoša.
Ministarstvo poljoprivrede i nadležne službe, su imali mjesec dana i, &nbsp;kako kaže Mugoša, svo vrijeme ovoga svijeta da nađu dobru lokaciju &nbsp;i nijesu uspjeli da je nađu.
- Nije svako zemljište adekvatno za zakopavanje. Svako zemljište ima svoje karakteristike. Kasnije su to spominjali ministar i direktor Uprave za bezbjednost hrane, da se rade pedološka ispitivanja, ako su sve to uradili po propisu, a tamo definitivno ima ljudi koji znaju posao, tu ne bi smjelo da ima nikakvih problema - istakao je Mugoša.
Ako su uginule životinje pokopane blizu kuća i imanja postoji velika šansa, napominje Mugoša, da se zaraza širi i dalje, jer su spore lako prenosive i 99 posto infekcija, kako kaže, nastaje aerogeno, udisanjem prašine u kojo su te spore.
- Ja ne mogu da vjerujem! Crna Gora je jako nenaseljena zemlja, u Crnoj Gori postoje ogromne površine koje su državne. I da neko dođe i zakopa na 70 metara od kuće. Je li moguće da se nije mogla naći lokacija koja je daleko od kuća - rekao je Mugoša.
Aktuelan je popis poljoprivrede, podsjeća Mugoša, koji po njegovom mišljenju neće dati relevantne podatke, jer su, dodaje on, nejasna pitanja i doći će se do loših podataka, koji će, kako kaže, proizvesti loše kreiranje agrarnih politika.
- Bio sam ministar, bio sam državni sekretar i inženjer sam stočarstva, trebalo bi da znam više od prosječnog građanina. Vjerujte mi, ja nijesam razumio popisivača šta me pita. E kako će neko ko nema veze s poljoprivredom ili priličnom neobrazovan. Ti podaci koje oni nama traže, ne mogu da shvatim zašto…Ti podaci koji se prikupe će prilično uticati na sve farmere, i zato su bitni podaci oko popisa - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAgNddqwGyOU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mugoša: Ne mogu da vjerujem da su životinje zakopali na 70 metara od kuće

Podgoricu treba da vode uspješni i ostvareni ljudi iz Evropskog saveza, a ne oni kojima je usputna stanica - poručio je kandidat na listi “Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, LP i građani) - Podgorica za primjer” Budimir Mugoša.
On je, kako se navodi u saopštenju, po obrazovanju diplomirani inženjer agronomije, smjer - stočarstvo, ali i, kako kaže, jedini političar u Crnoj Gori koji se bavi poljoprivrednom ili jedini poljoprivrednik koji se bavi politikom. 
 
- Da li zbog toga što je poljoprivreda prijemčiva ili što je politika prijemčiva, prosudite sami. Ja sam u poljoprivredi uspješan čovjek. Sve 
što imam u životu sam zaradio od poljoprivrede. Naslijedio sam dobro imanje u Donjoj Gorici, unaprijedio ga, imam proizvodnju koja će 
obezbijediti egzistenciju i meni i mojoj porodici i mojim potomcima -rekao je Mugoša. 
 
Prema njegovim riječima u politiku je ušao sa 50 godina. 
 
- I vjerovatno sam jedini ministar na svijetu koji je ujutro muzao krave, a uveče razgovarao sa evropskim komesarima za zdravlje i bezbjednost hrane. I vjerovatno sam jedini državni sekretar koji je dolazio na posao, a prije toga zaradio dnevnicu radeći na svojoj farmi -kazao je Mugoša. 
 
On navodi da je to razlika između njega, odnosno razlika između liste Evropskog saveza i ostalih ljudi koji, kako dodaje, nikad u životu nisu 
radili ništa. 
 
- Nisu stvorili ništa i politika im je jedini izvor prihoda. Ja nisam takav, ja i bez politike imam obezbijeđenu egzistenciju i ostvaren sam 
čovjek - istakao je Mugoša. 
 
Mugoša je kazao da u politici nastupa tako da vodi računa i o svojim potomcima, i o svojim precima. 
 
- Jer smo mi Mugoše stara podgorička porodica, koja živi ovdje makar deset generacija i svako je barem po jedan kamen ugradio u ovaj grad. Za razliku od onih koji su došli juče, koji ga ne poznaju i kojima je ovo usputna stanica do nekog ministarskog mjesta, do neke ambasadorske pozicije, ili nekog izvršnog direktora u nekom preduzeću - rekao je Mugoša. 
 
Mugoša smatra da će Evropski savez pokazati da zna bolje od drugih da vodi glavni grad. 
 
- Ja u Podgorici ostajem, a ovi koji se vraćaju iz inostranstva, da su tamo uspjeli ne bi se vratili. To je prokletstvo naše države, našeg 
grada, gdje nam odlaze najbolji, a vraćaju se najgori. E ti najgori nam danas vode državu. Zato je 29. septembar prilika da te ljude vratimo na klupu za rezervne igrače, da se još malo pripreme do narednog izbornog ciklusa, pa ako budu bolji u narednom ciklusu, neka oni vode ovaj grad. A do tada mi ćemo pokazati da smo bolji od ostalih. Zbog toga glasajte za Evropski savez i broj tri - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Podgoricu treba da vode uspješni i ostvareni ljudi iz Evropskog saveza, a ne oni kojima je usputna stanica

Crna Gora, kao država koja svakog dana uvozi preko tri miliona eura 
poljoprivrednih proizvoda, mora ulagati u poljoprivredu - poručio je 
kandidat za odbornika na listi „Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, 
LP i građani) – Podgorica za primjer“, Budimir Mugoša. 
 
Prema njegovim riječima, glavni grad ima ogroman potencijal za razvoj 
poljoprivrede, ali država ne ulaže u njega. 
 
- Ogromna ruralna područja, od područja sa suptropskom klimom do 
planinskog područja Veruše. Na tom području možemo proizvoditi ogromnu količinu hrane. Da li je to tako? Ne. Mi ne proizvodimo dovoljno hrane, ne koristimo komparativne prednosti našeg grada i, naravno, tržište velikog grada koje može apsorbovati sve ono što mi proizvodimo. Zašto je to tako? To je tako zato što sektor poljoprivrede vode ljudi koji niti poznaju poljoprivredu niti poznaju naš grad. Tako je i na državnom, tako i na lokalnom nivou - naveo je Mugoša. 
 
Rekao je da je sprovođenje analize gdje treba ulagati najveća sredstva prva stvar koju će Evropski savez uraditi kada dođe na vlast. 
 
- A, naravno, prije toga intervenisaćemo na onim područjima gdje je nešto urgentno. A šta je urgentno? Urgentno je izdvojiti najmanje jedan odsto gradskog budžeta za poljoprivredu. Sa onih sramnih 0,2 odsto budžeta, odnosno 250.000 eura, izdvajanje za poljoprivredu mora biti 1.300.000 eura. Kroz 10 programa ćemo ta sredstva plasirati prema vama - rekao je on.
Naveo je nekoliko njih.
- Prva stvar, izdvajanje za subvenciju za mlijeko 2021. godine bilo 
je 10 centi. Ova vlast je to smanjila na osam centi. Prateći trend 
inflacije i povećanja cijena svih poljoprivrednih proizvoda, u narednom 
periodu, izdvajanje za subvenciju za mlijeko mora biti najmanje 12 
centi. Subvencije po hektaru, subvencije po grlu, subvencije po košnici 
pčela moraju pokriti onaj dio koji Ministarstvo poljoprivrede ne želi 
ili neće da pokrije, onoliko koliko to izdvajaju zemlje Evropske unije - 
objašnjava Mugoša. 
 
Dodao je da je potrebno poraditi na organizaciji poljoprivrednih 
proizvođača. 
 
- Glavni grad će u narednom periodu pomoći finansijski i organizaciono 
formiranje takozvanih poljoprivrednih klastera, i naredne dvije godine 
pokriti sve troškove poslovanja tih klastera, kako bismo na tržištu 
mogli opstati u konkurenciji zemalja iz okruženja i zemalja Evropske 
unije - naveo je on.
Podvukao je da život na selu nije samo proizvodnja i rad.
- Na selu treba ljudi da žive, život dostojan čovjeka u 21. vijeku. Zato ćemo mi u narednom periodu najmanje 10 odsto kapitalnog budžeta glavnog grada izdvojiti za razvoj i unapređenje komunalne infrastrukture na selima. Ne može se živjeti na selu bez puta, bez struje, bez internet veze i bez vode. Znači, 10 odsto moramo uložiti u razvoj komunalne infrastrukture u ruralnim područjima - istakao je Mugoša. 
 
Napominje i da država nema ni jednu državnu veterinarsku ambulantu. 
 
- Mi kao farmeri nemamo nikakvu garanciju za zdravstvenu zaštitu domaćih životinja 24 časa u toku sedmice. Po sistemu privatno-javnog 
partnerstva, formiraćemo najmanje dvije veterinarske ambulante, u kojima će biti organizovana dežurstva i gdje će se baviti samo velikom praksom. Znači, veterinari će liječiti samo domaće životinje, kako ne bismo dolazili u situaciju da nam ugibaju životinje i da imamo ovu situaciju koju sada imamo sa Q-groznicom, da ne možemo doći do veterinara, a stanje na farmama nam je urgentno - kazao je Mugoša. 
 
Osvrnuo se i na preduzeće “Plodovi”, koje ima kapital od oko 10 miliona 
eura ali, ističe, nikada nije bilo funkcionalno. 
 
- U posljednje dvije godine apsolutno nikakve koristi od njih nemamo, 
osim što tamo nekoliko ljudi prima plate. Akcionarsko društvo „Plodovi“ 
mora biti stavljeno u funkciju, prije svega otkupa, a zatim i 
skladištenja poljoprivrednih proizvoda, ne samo sa područja glavnog 
grada, već i sa područja susjednih opština - istakao je Mugoša. 
 
Na taj način ćemo, prema njegovim riječima, omogućiti da nemamo 
takozvane pikove ponude, kada imamo veliku ponudu, a onda cijene 
drastično padaju. 
 
- Ovo su najkraće poruke koje imamo za vas, kao Evropski savez, i ovo su 
stvari koje ćemo uraditi u prvoj godini svog mandata. Strategiju razvoja 
poljoprivrede u glavnom gradu uradićemo zajedno sa vama, sa vašim 
sugestijama i sa vašim očekivanjima - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Sektor poljoprivrede vode ljudi koji ne poznaju poljoprivredu ni naš grad

Nečinjenjem, neprofesionalnošću, netransparentnošću i brojnim drugim propustima resor kojim rukovodi ministar Vladimir Joković doveo je do alarmantnog širenja „kju groznice“ na farmama krava u Danilovgradu i Nikšiću, koje su desetkovane, ali i do dramatične situacije koja u ovim gradovima prijeti javnom zdravlju, jer lokalne vlasti imaju ozbiljan problem sa određivanjem lokacija gdje zakopati uginula i eutanazirana grla.&nbsp; Sinoć oko 22 sata mještani Župe, kod Nikšića, blokirali su sve puteve koji vode prema Zabranu kralja Nikole, a nakon što su dobili informaciju da danilovgradske vlasti planiraju da lešine životinja danas budu zakopane na lokaciji Rakočica, koja pripada toj opštini. Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Župa nikšićka Dragoljub Radulović kazao je Portalu RTNK da kamioni sa eutanaziranim kravama „kroz Župu ne smiju proći“. - Volio bih da vidim toga ko će proći sa zaraženim kravama kroz Župu. Obavijestio sam i predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, saglasan je da se tu ne može dozvoliti zakopavanje grla. Rekao mi je da je obavijestio ministra Jokovića – kazao je Radulović. Đe će na kraju završiti eutanazirane krave sa danilovgradskih farmi znaće se danas. <h2>Kontrolno saslušanje</h2> A zbog propusta u suzbijanju širenja „kju groznice“ poslanici tri opozicione stranke - Demokratske partije socijalista, Građanskog pokreta URA i Socijaldemokrata, juče su zatražili skupštinsko kontrolno saslušanje ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića, direktora Uprave za bezbjednost hrane Vladimira Đakovića, predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandra Grgurevića i direktora Instituta za javno zdravlje Dragana Lauševića. Iz DPS-a juče su pozvali ministra Jokovića i da podnese ostavku, a premijera Milojka Spajića da se obrati javnosti. Očekuju i da svi koji su prikrivali širenje zaraze odgovaraju krivično. I Udruženje stočara Danilovgrada pozvalo je na hitnu reakciju i utvrđivanje svakog nestručnog, nezakonitog i neodgovornog postupanja u konkretnim slučajevima, sa kojima su, kako su istakli, upoznali menadžment Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Do danas nije saopšteno kada je konkretno ljetos registrovan prvi slučaj „kju groznice“ na crnogorskim farmama.&nbsp; Institut za javno zdravlje saopštio je u četvrtak da su ovoj ustanovi „prijavljena dva slučaja Q groznice kod ljudi, oba registrovana u junu, jedan u Bijelom Polju i jedan u Podgorici“.&nbsp; Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fotosanitarne poslove na konferenciji za novinare u poneđeljak, 9. septembra, rekli su da su „kju groznicu“ registrovali u julu. Ministar Joković je kazao kako su 17. avgusta donijeli uputstvo i mjere kako treba postupati. Nijesu saopštili zašto je od javnosti sakrivena pojava ove zarazne bolesti životinja, ali ni zašto sve ovo vrijeme nijesu naručene vakcine čiju upotrebu je odobrila Evropska unija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_b262a6b8e3d5c0331090fdd465f463d30ad118f8e9f754400f2f976bedc179b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240914070944_b262a6b8e3d5c0331090fdd465f463d30ad118f8e9f754400f2f976bedc179b7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Joković"> </figure>  Štoviše, Joković je na toj konferenciji za novinare ustvrdio kako vakcina ne postoji?! Za razliku od njega direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković, sudeći prema izjavi koju je dao Javnom servisu 20. avgusta, čuo je za vakcinu, ali još od tada čeka „stručni tim“ da odluči da li ih treba kupiti?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070948_1208cc56e4f434cb8bc9e264d1dc6b58e42f9065e36690600b4cc00ca5430467.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240914070948_1208cc56e4f434cb8bc9e264d1dc6b58e42f9065e36690600b4cc00ca5430467" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Đaković"> </figure>  Đaković je tada tvrdio i kako situacija nije alarmantna.&nbsp; Veterinarska inspektorka Slavica Sudžum 20. avgusta bila je jasna - država treba da donese odluku o vakcinaciji grla. - Radi se o vakcini koja košta svega nekoliko eura – rekla je ona Javnom servisu. Očigledno uzalud, jer ministar do 9. septembra nije ni znao da vakcina postoji, a direktor Uprave, dok zaraza bukti, i dalje čeka izjašnjenje „stručnog tima“. <h2>Krivična odgovornost</h2> Inženjer stočarstva, bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša, koji je ovim resorom rukovodio 2016. godine, kada se u Crnoj Gori pojavila bolest kvrgavih krava koja je uspješno zaustavljena, ukazao je sinoć u centralnoj informativnoj emisiji TV E – „24 sata“, na brojne propuste institucija koje su neadekvatno reagovale i doprinijele širenju zaraze. Posebno je ukazao na skandal otkopavanja lešina u Nikšiću i njihovog transporta na drugu lokaciju u Danilovgradu, za što, bio je kategoričan, neko mora krivično da odgovara.&nbsp; - Ako u Crnoj Gori nakon skandala oko „kju groznice“, nepropisnog zakopavanja, pa iskopavanja, eutaniziranih krava ne bude neko odgovarao, teško je vidjeti zašto bi neko odgovarao za bilo što - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_ffcc3f10e65930d6e52c8207349cb757d6d9acafa232ecd11c5c1c66b066899b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240914070944_ffcc3f10e65930d6e52c8207349cb757d6d9acafa232ecd11c5c1c66b066899b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Budimir Mugoša"> </figure>  Kategoričan je da je odluka o ekshumaciji životinja nezakonita, jer „to može da naredi sud, ili tužilaštvo“. - I za ovo neko mora da odgovara - rekao je Mugoša. Ubijeđen je da nadležni nijesu poštovali nijednu preporučenu proceduru.&nbsp; Zabrinut je i za zdravlje ljudi koji su otkopavali životinje, transportovali ih na drugu lokaciju i tamo ih ponovo zakopali, jer su velike šanse da su zaraženi, a ova zaraza, kako je rekao, može da ostavi za posljedicu kod čovjeka hroničnu upalu pluća ili srčanog mišića.&nbsp; Zakopavanje 50 eutanaziranih krava u Župi Nikšićkoj prvo je početkom septembra odobrio predsjednik opštine Marko Kovačević, a nakon burne reakcije mještana, sjutradan izdao naredbu da se otkopaju i prebace na drugu lokaciju. <h2>Odgovornost na ministru&nbsp;</h2> Da su uslovi za jame, grobnice i za način sahranjivanja uginulih i eutanaziranih životinja precizno propisani objašnjava i sagovornica Portala ETV, bivša direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković, koja je rukovodila krizom epidemije kvrgavih krava i bolesti plavog jezika 2016. godine u Crnoj Gori. - Ako se poštuju ti propisi, sahranjivanje životinja je bezbjedno. Proceduru prati veterinarski inspektor, za kojeg sam sigurna da je uradio svoj dio posla – kaže Daković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070944_f31166eed588fb3edddbf0fb8fdaaf2cfbf288e93205c5b535a82149774eb815.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240914070944_f31166eed588fb3edddbf0fb8fdaaf2cfbf288e93205c5b535a82149774eb815" data-rendition-name="original" width="743" height="498" loading="lazy" alt="Vesna Daković"> </figure>  Objašnjava da je problem s kojim se Crna Gora suočava „zbrinjavanje uginulih ili usmrćenih životinja“, jer ne postoji sistem i postrojenje za zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla.&nbsp; - Sredstva su obezbjeđena kroz MIDAS 2 projekat Svjetske banke, još kada je ministar poljoprivrede bio Milutin Simović, ali do realizacije tog projekta do danas nije došlo – podsjeća ona. Razumije da su građani uvijek zabrinuti kada se na nekoj lokaciji zakopavaju oboljele životinje, s čim se i sama suočavala tokom epidemija kvrgave kože i plavog jezika, ali i kada se sporadično pojavljivala „kju groznica“. Zbog toga je, kako kaže, od presudne važnosti kvalitetna i pravovremena komunikacija sa javnošću.&nbsp; - Sakrivanje ili neobjavljivanje informacija o pojavi bolesti životinja nikada nije dobar izbor. Takve informacije uvijek isplivaju i onda izazivaju dodatnu zabrinutost, baš zbog toga što su se skrivale. Međutim, moram da stanem u odbranu veterinara, jer za njih Q groznica nije bolest koja izaziva pretjeranu zabrinutost, nema veliki potencijal za širenje i ne smatra se naročito opasnom zaraznom bolešću životinja. Ljudi zaduženi za odnose s javnošću morali su da reaguju, pogotovo zbog broja oboljelih životinja i činjenice da će uginule ili eutanazirane krave morati da se zakopaju. Bilo je izvjesno da će javnost panično reagovati zbog okolnosti da se radi o bolesti koja se prenosi i na ljude. Nažalost, ta komunikacija je izostala i sada imamo situaciju potpunog odsustva povjerenja i stručne i laičke javnosti u svaku odluku nadležnih – objašnjava Daković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240914070948_1e52729d691f7c364f0dbd5976158fd63c60c341118a8a78c8fdeeffe05ccc30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240914070948_1e52729d691f7c364f0dbd5976158fd63c60c341118a8a78c8fdeeffe05ccc30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Joković sa Timom"> <figcaption>TVRDE DA SU URADILI SVE ŠTO NALAŽU NAUKA I STRUKA: Ministar Joković i njegov tim na konferenciji za novinare u poneđeljakVlada Crne Gore</figcaption> </figure>  Pretpostavlja da je Jokovićev resor od javnosti sakrio pojavu „kju groznice“, jer nijesu očekivali da će se bolest u ovoj mjeri raširiti. - A bilo je i vrijeme godišnjih odmora. I, vjerujem, postoji još jedan razlog - nekada izgleda lakše odraditi posao suzbijanja bolesti, nego odgovarati na pitanja zainteresovane javnosti - zašto se nešto i kako radi. Ništa od ovoga ne smatram opravdanim, jer smo i mi epidemiju kvrgave kože suzbijali u avgustu, isto u vrijeme godišnjih odmora. Radili smo bukvalno po 20 sati dnevno i izvještavali javnost svaki dan, a često i više puta dnevno – dodaje naša sagovornica, uz konstataciju da su joj u čitavom tom poslu „najteže padali mediji, jer su novinari nekada znali da budu i vrlo neprijatni“. Međutim, naglašava Daković, kada se pojavi epidemija ili bilo kakva krizna situacija u državi, sve mora da radi kao „sat“. - Svi moraju da znaju što je njihov dio posla i da preuzmu odgovrnost, a oni koji operativno rade moraju biti sigurni da imaju podršku vlade. Iako je borba sa kvrgavom kožom bila neuporedivo ozbiljniji i teži izazov, nego ova situacija, nekako mi se čini da Uprava za bezbjednost hrane sada nije imala podršku i da je zapravo tu najveća razlika – ističe Daković. Ono što je bilo važno uraditi, dodaje ona, jeste uvjeriti poljoprivredne proizvođače da će im šteta biti nadoknađena. - Sigurnost u nadoknadu štete smatra se jednom od važnih mjera za suzbijanje bolesti. Ako držaoci životinja nijesu uvjereni da će im šteta biti nadoknađena, neće prijaviti bolest, kasno će se dijagnostikovati, doći će do širenja zaraze i time većih problema – objašnjava Daković. Konstatuje da ako bi u jednoj rečenici morala da kaže kako vidi odgovor na ovu kriznu situaciju, rekla bi da je to izostanak komunikacije sa javnošću čelnih ljudi, prvenstveno ministra, kao najodgovrnijeg u lancu odgovornosti.&nbsp; <h2>Veterinari znaju svoj posao</h2> Sagovornica Portala ETV, je uvjerena da su veterinarske službe preduzele sve neophodne i propisane mjere za suzbijanje „kju groznice“. - Javnost vjerovatno ne zna da je ta ista veterinarska služba, mislim na sve veterinare u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju oni iz administracije ili sa terena, 2016. godine, prvi put u istoriji, uspjela da zaustavi širenje bolesti životinja – kvrgave kože, koja je nezaustavljivo harala sve dok nije stigla do naše zemlje. Isto tako, javnosti nije poznato da je EU mijenjala svoje zakonodavstvo koje se odnosi na suzbijanje bolesti kvrgave kože kako bi ubuduće sve zemlje imale pravni osnov da sprovode mjere koje je Crna Gora sprovodila. Zahvaljujući toj činjenici, Crna Gora je dobijala i novac direktno iz budžeta EU, kao da je članica EU, za nadzor nad ovom bolešću narednih pet godina, sve dok je postojala i najmanja opasnost da se bolest opet pojavi – otkriva Daković.&nbsp; Zahvaljujući tim činjenicama, dodaje ona, kao čelnica institucije pod čijom je upravom bila i veterinarska služba predložena je tada za potpredsjednicu Svjetske organizacije za zdravlje životinja. - Predložile su me države EU i birana sam u dva mandata, kao jedina osoba u istoriji ove organizacije koja nije veterinarske struke. Time je sa nivoa EU, pa i cijelog svijeta, odano priznanje i ukazano povjerenje za sposobnost crnogorske veterine da upravlja standardima zdravlja i dobrobiti životinja i van granica naše zemlje – naglašava Daković. Iz svih tih razloga, kako ističe, ima puno povjerenje u rad veterinara Crne Gore i uvjerena je da su i u ovoj situaciji uradili sve kako treba.&nbsp; - Njih istina ima malo brojem, ali njihov rad i požrtvovanost to nikada ne učini vidljivim – zaključuje naša sagovornica.&nbsp; Tri mjeseca od kada je Institut za javno zdravlje registrovao prva dva slučaja obolijevanja ljudi od „kju groznice“ i dva mjeseca od kada je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove konstatovala pojavu ove bolesti, zbog koje su gazdinstva na teritoriji Nikšića i Danilovgrada desetkovana, a desetine grla eutanazirano i niko ne zna koliko ih je još zaraženo, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je tek 11. septembra odlučila da uspostavi redovnu komunikaciju sa javnošću?! Kažu, odlučili su da najmanje jednom sedmično, a u slučaju vanrednih okolnosti i češće, obavještavaju javnost „o situaciji vezanoj za pojavu i suzbijanje Q groznice na farmama u Crnoj Gori“. Zašto su do sada ćutali i od javnosti krili informacije o bolesti koja se prenosi i na ljude, nijesu odgovorili. A bez odgovora su ostavili i Portal ETV, iako smo im pitanja uputili 12. septembra, dan pošto su saopštili da su odlučili da redovno komuniciraju s medijima.

Kaćuša Krsmanović

Opozicija traži ostavke, bivši ministar krivičnu odgovornost

Ako u Crnoj Gori nakon skandala oko Kju groznice, nepropisnog zakopavanja, pa iskopavanja, eutaniziranih krava ne bude neko odgovarao, teško je vidjeti zašto bi neko odgovarao za bilo što - kazao je u centralnoj informativnoj emisiju 24 Sata na Televiziji E bivši ministar poljoprivrede, inženjer stočarstva Budimir Mugoša.
Odluka da se te životinje vade je, podvlači, skandal.&nbsp;
- To je protivzakonito, i za to neko mora da odgovara. Ekshumaciju leševa, bilo ljudi, bilo životinja, ne može da naredi veterinarski inspektor, niti policijski inspektor u slučaju humanog leša. To može da naredi sud, ili tužilaštvo. I za ovo neko mora da odgovara - rekao je Mugoša.
Smatra da nije tačno da &nbsp;je bila riječ o hitnoj intervenciji, jer nije riječ o uginulim već eutaniziranim životinjama, koje su ako su bile na farmama dva mjeseca, mogle ostati na njima dok se ne pronađe adekvatna lokacija.
- Svako ko je studirao stočarstvo i veterinu, zna kako ide ta procedura, to se uči u školama, &nbsp;osim ako nije kupio diplomu ili taj dan pobjegao sa časa. Ništa od tih mjera, koje su preporučene, po mom dubokom ubjeđenju, nijesu ispoštovane - kazao je Mugoša.
Kod uginulih životinja od bakterijskih oboljenja, pojašnjava Mugoša, bakterije se na lešu sve više i više razmnožavaju, naročito ako se otkopavaju, i pitanje je, kako kaže, jesu li su ljudi koji su prebacivali leševe životinja bili adekvatno obučeni.
Pedeset eutanaziranih krava, oboljelih od Kju groznice, prvo je nepropisno zakopano u Župi Nikšićkoj, a nakon protesta mještana, nadležni iz Opštine Nikšić su ponovo otkopali leševe krava i prevezli ih šleperom na drugu lokaciju.
Kju groznica je, podsjeća Mugoša, endemska bolest koja je došla u Crnu Goru prije petnaestak godina, i još dugo će postojati na ovim prostorima. Objašnjava da se ta bolest sanirala kad je stigla na prvo gazdinstvo, Crna Gora dans ne bi bila u ovakvoj situaciji.
- Kju groznica je zoonoza, koja može sa životinja preći na ljude, obolijevaju i ljudi i životinje. To je bolest od koje najčešće obolijevaju stočari i veterinari, oni ljudi koji se bave stokom. Vrlo, vrlo je rijetko da obolijevaju ljudi koji nemaju direktan kontakt sa životinjama - rekao je Mugoša.
No, postoji mogućnost da se zaraze i oni koji nijesu u direktnom dodiru sa zaraženom stokom. Mugoša kaže da je baš zbog veoma neobično da su nadležne institucije tvrdile da ne može.
- Ne možete tvrditi da ne može, ako postoji, ipak, određeni rizik, da bolest pređe preko izlučevina, prije svega govorim o mlijeku. Ta šansa je veoma mala, tako da bih ja pozvao sve građane da ipak konzumiraju naše mliječne proizvode, uključujući tu i sir. Što se tiče mlijeka ono je definitivno termički obrađeno i nema nikakvih opasnosti. Što se tiče sireva, kod nas je, u Crnoj Gori, tradicija proizvodnje sireva od nekuvanog mlijeka, ili što bismo mi rekli, od nevarene varenike, i u tom slučaju postoji problem - poručio je Mugoša.

Mugoša: Odluka da se ekshumiraju eutanazirane životinje je protivzakonita

Lovćen banka otvorila je namjenski račun za uplatu pomoći stanovnicima čija je imovina stradala u požarima na teritoriji Podgorice i pozvala građane i pravna lica da, ukoliko žele i mogu, uplate novčanu pomoć.
Broj računa na koji se mogu izvršiti uplate pomoći je: 565-20410-64.
Banka je, kako su saopštili, donirala 5.000 eura kako bi pomogla u ublažavanju posljedica vatrenih stihija koje su prethodnih dana pogodile Glavni grad.
Prikupljena sredstva biće, kako su kazali, prenešena na račun Glavnog grada kako bi se mogla staviti na raspolaganje porodicama čija je imovina izgorjela u ovim požarima.
- Saosjećamo sa svima čija je imovina uništena, a posebno žalimo za ugašenim mladim životom. Povrijeđenom vojniku želimo brz oporavak i istovremeno zahvaljujemo svim vatrogascima, vojsci i dobrovoljcima koji ovih dana rizikuju svoje živote kako bi nas odbranili od vatrenih stihija, poručili su iz Lovćen banke.

Otvoren račun za uplatu pomoći stanovnicima čija je imovina stradala u požarima

Zbog otpočinjanja radova na adaptaciji prostorija Jedinice za hitnu medicinsku pomoć u Rožajama, rad jedinice će privremeno biti prebačen na novu lokaciju:, saopšteno je iz ZHMPCG.
Kako navde, nova lokacija je Ulica Suhopoljska br. 1, prva zona u gradu, udaljena 100 metara od magistralnog puta Rožaje–Berane, u blizini EKO benzinske pumpe.
Dodaju da rad Jedinice na privremenoj lokaciji počinje danas od 19:00 časova.

ZHMPCG: Privremena relokacija Jedinice za HMP Rožaje

&nbsp;U Specijalnoj emisiji Televizije E, posvećenoj aktuelnim požarima, Goran Janković govorio je o mogućnostima i ograničenjima robota za gašenje požara, ističući da mu je domet i dalje ograničen.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDNSvZ6Bor32%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Goran Janković o robotu za gašenje požara: Domet i dalje ograničen

Nakon što je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović u glasovnoj poruci mještaninu Donjih Crnaca rekao da „ne zna đe je“ i da ne može da se bavi pitanjem snabdijevanja vodom, poslanik SD u crnogorskom parlamentu Nikola Zirojević sarkastično se izvinio gradonačelniku i upitao ga sa kakvim stvarima mogu građani da ga opterećuju u ovako tragičnoj situaciji?&nbsp;
- Da li je istina da upravo u ovom dijelu Podgorice iz Vodovoda nijesu dozvolili da se pumpe prikače direktno na stubove, samo kako bi radile da se spase kuće? Znate li da se tako, da ste se malo opteretili, gradonačelniče, mogla spasiti nečija imovina? – napisao je Zirojević na X-u
Dodao je da nije funkcija gradonačelnika samo da dođe u košuljici na zgarište i da se fotografiše.
&nbsp;- Ponekad, u ovakvim situacijama, ona podrazumijeva i da Vas neko nečim „optereti“. &nbsp;Sram Vas bilo! – zaključio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-odgovorio-mjestanima-bez-vode-ne-znam-de-sam-ne-opterecujte-me-sa-tim&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Nije funkcija gradonačelnika samo da dođete u košuljici na zgarište i da se slikate

Povampirene velikosrpske i četničke falange nemaju problem sa razumom i logikom. Razuma kod njih manjka od samog starta, jer da se javlja makar u česticama, ne bi danas novočetnici jednako voleli saradnike nacista (četnike, JVuO) i potomke dela onih koji su nacizmu stali nogom za vrat (Ruse, odnosno Putina).&nbsp;
Na logici tek padaju. Tvrde da su poštovaoci "prvog gerilskog antifašističkog pokreta u Evropi", misleći na formacije Draže Mihailovića. I dok su Mihailovićeve četničke formacije imale bar neke dve istorijski potvrđene bitke protiv nacista, pre nego što su postale njihova verna pomoćna vojska i koljači civila, današnji simpatizeri pokreta DM ne vide contradictio in adjecto čak ni u činjenici da sebe nazivaju antifašističkim pokretom, a podižu spomenik fašisti koga je odlikovao Adolf Hitler.
Ta bi zbrka u glavama pojedinaca bila lako rešiva na nivou Toponica ili Kovin u Srbiji, odnosno Dobrota u Crnoj Gori, da nosioci političke vlasti u ove dve države ne igraju "stiskavac" upravo s baštinicima tih retrogradnih ideja. Trljkajući se znojavim telima s dlakavim četništvom u ritmu "drma mi se na šubari cveće", političari u stvari plešu s najprimitivnijim i najzaostalijim, shodno tome i najkrvoločnijim, delom biračkog tela.&nbsp;
Tim trulim kompromisom trenutno obezbeđuju sebi glasove, ali istovremeno guraju obe države u živi pesak velikosrpskog šovinizma, iz koga se u ranijim, ne tako davnim prilikama, izlazilo teškom mukom i uz velike žrtve. I kako sada vidimo - samo privremeno.
No, pisali smo već o minornom intelektualnom i moralnom kapacitetu ljudi koji su se, u tranzicionom periodu i usled prirodnog nezadovoljstva nedovoljnim napretkom dvaju država pod demokratskim vlastima, dočepali političke vlasti. Njihov je učinak - u Srbiji od 2012, a u Crnoj Gori od 2020. - merljiv vekovima: države su civilizacijski i ekonomski vratili u XVIII, a građane mentalno i logički u XIII vek.
Danas ćemo se pozabaviti njihovim drugim trulim kompromisom, erotski vrućim plesom s organizacijom koja je poslednjih godina pedantno očistila svoje redove od svih progresivnih, slobodnomislećih i zdravorazumskih ljudi. Onom koja upravo ovih dana u Beogradu završava javni inkvizitorski obračun s poslednjom dvojicom teologa koji su se usudili da je kritikuju: s Vukašinom Milićevićem i Blagojem Pantelićem. Dakle, pozabavićemo se organizacijom koja sebe naziva "Srpska pravoslavna crkva", dočim je u međucrkvenoj komunikaciji to Crkva Srbije.
Iako je već od početka devedesetih SPC korisno poslužila balkanskom kasapinu Slobodanu Miloševiću u nastojanju da ratom i etničkim čišćenjem zadrži "sve Srbe u jednoj državi", ta je crkva tek od demokratskih promena 2000. godine postala zaista država u državi. Ne samo da ne plaća nikakav porez na svoju razgranatu privrednu delatnost, nego država pokriva doprinose sveštenika za penziono i zdravstveno osiguranje. Najzad, malo-malo Vlada opredeli neka sredstva za gradnju ili renoviranje hramova, izdaju se i obavezne doplatne poštanske markice, a stižu i bogate donacije iz inostranstva, najviše od ruske države i crkve.
<h2>ĆAR ZA VAJDU</h2>
Kako neki čitalac ovakvog pisanja uvek kaže ono čuveno "da, ali", da ga predupredimo: slične privilegije u Srbiji imaju i ostale verske zajednice. Ipak, slika davanja i uticaja biće potpuna tek kada kažemo da se po popisu 2022. u Srbiji čak 81,1 odsto građana izjasnilo kao pravoslavac, dok sve ostale verske zajednice i ateisti i agnostici zajedno čine preostalih 18,9 procenata.&nbsp;
Doduše, u praksi, većina deklarativnih vernika ne ponaša se kao vernik, pa crkve zvrje prazne. SPC zato od ideje da živi od parohijala, a ne od državnih davanja i oprosta troškova, beži kao đavo od krsta. I tu da bacimo dodatno svetlo podsećanjem na činjenicu da je u deset godina koje su prethodile tom popisu, u Srbiji izgrađeno oko hiljadu crkava, i samo 13 škola.
Dakle, davanjima pravoslavnoj crkvi, političari obezbeđuju njenu podršku, a s obzirom na razgranatost crkvenog sistema i veliki uticaj u narodu, to je možda i investicija s najbržim povratom u poslovnom okruženju. Iako je Ustavom crkva odvojena od države, normalizuje se neformalni političko-crkveni brak iz interesa, i tako sveštenstvo podržava galantnost trenutne vladajuće političke opcije, podržavajući njenu politiku.
U praksi, bar u Srbiji, popovi SPC postali su vrhovni autoritet za sve. Od abortusa do dogmatizovanog Kosova, od vaspitanja dece do nacionalnih pitanja koja su, od 2012. posebno, izgrađena na velikosrpskom šovinizmu i težnji za hegemonijom. Iako bi državne institucije morale da budu laičke, svaki državni organ ili opština imaju slavu, vojska se koristi u verskim ceremonijama, vreme se meri po verskom kalendaru, politički funkcioneri pokazuju svoju religioznost u svakoj situaciji, nema manifestacije kojoj vrh crkve nije gost, a redovno se ide kod patrijarha po duhovni savet.&nbsp;
U Crnoj Gori, opet, svedoci smo posebnog apsurda. Crkva koja zvanično ne priznaje postojanje čitavog jednog naroda (što sadrži i elemente krivičnog dela), koja teritoriju Crne Gore tretira kao teritoriju Srbije, aktivno učestvuje u političkom životu, "komanduje" političkim strankama i njihovim liderima, javno demonstrirajući prezir prema svakom obliku državne vlasti i državnim simbolima Crne Gore. Nema bolje ilustracije za to od odnosa Ljubiše Ostojića - Metodija prema podizanju spomenika ratnom zločincu i saradniku okupatora, kojom je prilikom intonirana i himna strane države, Srbije. Tim stavom, on nije samo bacio pod noge i hrišćanstvo i moral, on je bacio pod noge državu, i tu, u stvari, dolazimo do suštine problema.
Ne postoji, niti u modernom demokratskom društvu sme da postoji, verska ili bilo kakva druga organizacija, koja je "starija" od države. Ne po godini osnivanja, koja je nebitna, već po statusu. Ono šta je ključno je da je država po svojoj suštini zajednica svih njenih građana, dok je crkva - kao i svaka druga uža organizacija (udruženje, klub, savez...) - zajednica tek jednog dela stanovnika države. I u tom je smislu država "starija": zakoni države (moraju da) se primenjuju (i) na crkve i na vernike, crkveni "zakoni" važe samo interno, za one koji su "članovi" crkve i time njene "zakone" prihvataju.
Ne postoji, i ne sme da postoji, nekakav "temeljni ugovor" ili bilo kakav drugi akt ili dokument, koji pripadnicima jedne organizacije (verske, ili bilo koje druge), daje veća prava i manje obaveza nego ostalim građanima. Odnosno, ako tako šta postoji, Ustavni sud mora da reaguje i obezbedi jednakost svih pred Ustavom.
<h2>ISKAČE OSIGURAČ</h2>
Naravno, treba imati u vidu i činjenicu da su svojim ustavima i Srbija i Crna Gora definisane kao sekularne, odnosno, da je crkva odvojena od države. Otuda je u obe zemlje nedopustivo - a da je demokratske i parlamentarne svesti bilo bi i politički kažnjivo - svako koketiranje političara sa religijskom (ili najzad i bilo kojom drugom) organizacijom, kojim se jedan deo društva favorizuje. Jer, političar - posebno onaj na vlasti - obavlja funkciju od javnog interesa i predstavlja i zastupa jednako sve građane, a ne samo svoje simpatizere i ne samo vernike "svoje" crkve. Vera je, kao i kod svakog drugog građanina, njegova privatna, intimna stvar. I ona, u stvari, ostaje na vratima verskog hrama i privatnog doma.
Treba li, najzad, uopšte naglašavati da religijska pravila dotiču samo vernike i da ni u kom obliku i ni na koji način ne smeju da postanu uobičajena za celo društvo, a nekmoli opšteobavezna? Treba li pominjati da crkvi nije mesto u politici, ni u kom obliku ili formi?
Srbija i Crna Gora, na žalost, prečesto i previše se manifestuju kao prepolitička društva. Lično konjukturno i opšte moderno u ove dve države su izgleda uobičajeni motivi delovanja. Interes države i nacije je uvek u senci lukrativnog. Kako se svojevremeno pohrlilo u kom-partiju zarad vajde, sada se trči u religiju zbog ćara. Vera i versko se potežu u cilju jačanja nacionalizma i pravdanja nepočinstava koja se rade, ili tek planiraju.
Pravo verništvo i "snaga vere" u obe države bi se lako izmerili ukidanjem državnih sredstava verskim organizacijama (sem za verske objekte pod zaštitom države, kad važe posebna pravila) i uvođenjem parohijala. Što će reći: ako si član crkve, to članstvo moraš da platiš; koliko članova, toliki je i crkveni guber.&nbsp;
Do tog momenta je, međutim, još dalek put. Na njemu se crkva pruža onoliko koliko joj politika, vođena sopstvenim sebičnim ili na drugom mestu isplaniranim interesima, dopušta. Nekad uspe da "ukoči", svesna sopstvenih religijskih i moralnih normi, ali u poslednje vreme sve češće "iskače osigurač". A to onda nije samo unutarcrkveno pitanje, to je pitanje dalekosežnih i krupnih posledica.
Crkva mora da se vrati u pravni poredak i u okvire suštine sopstvenog postojanja. Ako to nije moguće, zabrana delovanja - bar tamo gde nije u matičnoj državi, plus ispitivanje poslovanja, odgovornost za narušavanje zakonom zaštićenih verskih objekata, pa čak i krivično gonjenje crkvenih velikodostojnika, uprkos odredbama nekakvih ugovora, uopšte nisu nerealna opcija.

Vrele igre pod mantijom

U piperskom naselju Đurkovići buknuo je danas požar velikih razmjera, a na licu mjesta su, pored vatrogasnih kola, i dvije Bemax cistijerne koje stalno dopremaju vodu.&nbsp; U jednu cistijernu može da stane 22 kubika vode. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FX_KThiBPHQI%3Fsi%3DNpbmJXuzX1k9ZqJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FARvl8zV5ipc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Video: TAMARA KLIKOVAC </div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FgREl-KFy8aM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Video: TAMARA KLIKOVAC </div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FB336uL9N-5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Video: Tamara Klikovac </div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99" data-rendition-name="original" width="1600" height="1100" loading="lazy" alt="Punjenje cistijerne "> <figcaption>Punjenje cistijerne (Photo: Tamara Klikovac )</figcaption> </figure>

(VIDEO) Bemax cistijerne dopremaju vodu kako bi se ugasio požar u Piperima

Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji Gorana Jokića, ali i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve Vesna Pejović, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda. - Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Očekuje i da direktor Uprave policije Lazar Šćepanović hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja. Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima. Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi. - Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp; - Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Porodice žrtava traže hitnu smjenu Jokića i Šaranovića, od sastanka sa premijerom i predsjednikom zavisi dužina trajanja blokada

Dok država gori, dok se vojnici i vatrogasci nadljudskim naporima bore da spasu imovinu i živote, Crna Gora pita jedno: gdje je trojac koji bi trebalo da vodi brigu o njenoj bezbjednosti?
Gdje je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović? Gdje je ministar odbrane Dragan Krapović? Gdje je koordinator bezbjednosnih službi i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić?
Da li odmaraju u hladovini neke egzotične destinacije? Ili su možda previše zauzeti fotošop kampanjama i partijskim kalkulacijama da bi se obratili narodu? Da li je moguće da ih ni buktinja koja guta cijela sela ne može izvući iz komfora političke letargije?
Zašto je Šaranović čekao s pozivom za NATO pomoć dok su ljudi gasili vatru golim rukama? Gdje je Krapović – da li komanduje odbranom države, ili čeka da neko drugi preuzme odgovornost? I šta tačno radi Bečić, osim što se krije iza parole “sve je pod kontrolom”?
Nema ih. Nema ih dok Crna Gora gori. Nema ih kad se borimo za dah pod gustim dimom. Nema ih ni na razglednicama. 
Zapravo, ovo je obrazac njihovog (ne)djelovanja. Sjetimo se masakra za koje niko nije odgovarao. Sjetimo se klanova koji su preuzeli ulice. Sjetimo se ovih godina bez odgovornosti. I opet se pitamo – zar je neko očekivao drugačije?
Možda Krapović trenutno poručuje nove značke, inspirisan hrvatskim kanaderom. Možda Šaranović bira naočare za sljedeće televizijsko javljanje. Možda Bečić i Bogdanović smišljaju novi slogan – “Demokrate: Za narod kad vatra utihne.”
Imaju li vremena za Crnu Goru? Nikad ga nijesu imali. Ali izgleda da političko vrijeme polako ističe – njima.

Tag: budimir-mugosa