Skupština Crne Gore konstatovala je danas na početku sjednice prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Budimiru Šćepanoviću zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju.
Ustavni sud je na sjednici 30. maja jednoglasno je odlučio da obavijesti predsjednika Skupštine da su se 31. maja stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji &nbsp;Šćepanoviću.&nbsp;
Šćepanović je 31. maja stekao uslove za penziju shodno Zakonu o radu.
Izabran je 2013. na predlog tadašnjeg predsjednika države, Filipa Vujanovića.
Predsjednik države Jakov Milatović, sedmicu ranije, uputio je prijedlog da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica Mirjana Vučinić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Skupština konstatovala prestanak funkcije sudiji Šćepanoviću

Svako smanjenje broja sudija dodatno ugrožava rad Ustavnog suda i njegove kapacitete da obavlja svoju funkciju. Zato je važno da što prije bude kompletiran njegov sastav, kako bi ta institucija efikasno obavljala svoje ustavne nadležnosti, rečeno je Portalu ETV iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Odugovlačenje Skupštine u imenovanju makar jednog sudija Ustavnog suda ukazuje, smatraju u Akciji za ljudska prava (HRA), na ozbiljan nedostatak efikasnosti i svijesti o prioritetima, dok određenim političkim akterima otvara prostor za manipulacije. <h2>Pravo na čekanju</h2> Ustavni sud obavijestio je predsjednika Skupštine da su se 31. maja i po Zakonu o radu i Zakonu o PIO, stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću. Ta odluka donijeta je jednoglasno na sjednici suda, bez prisustva Šćepanovića, a informacija je proslijeđena Administrativnom odboru Skupštine i predsjedniku države.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115130140_c08033cad3ec654e63a59225608f0242544c852c9e129cc11111262110a52bb3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250115130140_c08033cad3ec654e63a59225608f0242544c852c9e129cc11111262110a52bb3" data-rendition-name="original" width="1024" height="722" loading="lazy" alt="Budimir Šćepanović"> <figcaption>Budimir Šćepanović(Photo: Ivan Petrović)</figcaption> </figure>  Milatović je 15. maja uputio prijedlog da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica Mirjana Vučinić, što još nije stiglo na dnevni red Skupštine. Tako je najviša sudska instance, koja broji sedam sudija, od ponedjeljka ponovo na “ivici kvoruma”, jer je u međuvremenu penzionisan sudija Milorad Gogić, a sutkinji Dragani Đuranović konstatovan prestanak funkcije. Nasljednik Gogića traži se duže od godinu, dok je Đuranović prestanak funkcije konstatovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić &nbsp;u kontroverznoj proceduri sredinom decembra prošle godine tokom koje je zaključak Ustavnog odbora donešen bez prethodnog obavještenja Sjednice Ustavnog suda o sticanju uslova za prestanak funkcije, čime se danas bavi Venecijanska komisija. Tako je kreirana još jedna politička kriza, parlament je bio u blokadi do postizanja konsenzusa vladajuće većine i opozicije da se privremeno obustavi izbor njenog nasljednika dok o tom problemu mišljenje ne da VK, koje se očekuje sredinom juna i koje će, prema sporazumu vlasti i opozicije, biti obavezujuće za obje strane.&nbsp; U međuvremenu, Ustavnom sudu ponovo prijeti blokada jer ostaje sa četvoro, od sedam sudija - Farukom Resulbegovićem, Snežanom Armenko, Momirkom Tešić i Desankom Lopičić, kojoj krajem godine svakako ističe 12-godišnji mandat. To je minimum potreban za odlučivanje, ali predstavlja ozbiljno ograničenje u radu ove institucije, posebno u slučajevima kada je na sjednicama Ustavnog suda neophodno odlučivanje većinom glasova svih sudija - odnosno većinom od četiri glasa.&nbsp; <h2>Bez nasljednika</h2> Razlog za dodatnu zabrinutost, upozoravaju u HRA, je što sutkinja Lopičić neustavno obavlja funkciju jer je, kako ističu u toj organizaciji prema Ustavu i Zakonu o PIO ispunila uslove za penziju još u junu prošle godine, a o izboru njenog nasljednika se još ne govori.&nbsp; - Zbog toga Ustavni sud trenutno ima samo troje zakonitih sudija - kazala je za Portal ETV Amra Bajrović, pravna savjetnica u HRA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602230640_5dc618b870255bafbb3cd76ac5202deb0e2d50e5997bad8aae48d070f1c6fbd8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602230640_5dc618b870255bafbb3cd76ac5202deb0e2d50e5997bad8aae48d070f1c6fbd8" data-rendition-name="original" width="947" height="546" loading="lazy" alt="Amra Bajrović"> <figcaption>Amra Bajrović(Photo: Gradska TV - stop kadar)</figcaption> </figure>  Sa druge strane, Milatović očekuje da uskoro, u skladu sa Zakonom o Ustavnom sudu, dobije obavještenje Ustavnog suda o skorom ispunjenju uslova za prestanak funkcije Lopičić.&nbsp; - Nakon toga, predsjednik Milatović će raspisati javni poziv za izbor novog sudije koji će, kada se ispune zakonski preduslovi, popuniti njeno mjesto - rečeno nam je iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052012058_652f3e2fc62b56f8852bf7cb7c3f5b0e16e36b87b51aa8322a34ad5000bb81f9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025052012058_652f3e2fc62b56f8852bf7cb7c3f5b0e16e36b87b51aa8322a34ad5000bb81f9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović odlikovanja"> <figcaption>Jakov Milatović</figcaption> </figure>  U HRA pozitivnim tumače to što je Milatović predložio kandidata za sudiju koji bi zamijenio Budimira Šćepanovića, ali zabrinjava, kako navode, što još nema kandidata za nasljednika Milorada Gogića, čiji je mandat istekao još u avgustu prošle godine. - Akcija za ljudska prava je još u julu prošle godine protestovala zato što poslanici ni na koji način nijesu obrazložili zašto nijesu izabrali nijednog kandidata za nasljednika sudije Milorada Gogića, iako je na konkursu bilo više kandidata koji su ispunjavali sve uslove za funkciju sudije Ustavnog suda. Među njima su bili istaknuti pravnici i stručnjaci sa dugogodišnjim iskustvom. Tada nijedan kandidat nije dobio glas protiv, nego su poslanice i poslanici u odnosu na sve bili većinom uzdržani. Smatramo da je takvo ponašanje primjer postupanja protiv opšteg interesa, radi zadovoljavanja uskopartijskih potreba. Sada, u ponovnom pokušaju izbora nasljednika sudije Gogića, i dalje nije jasno zašto se nije nastavilo sa izborom kandidata - smatra Bajrović. <h2>Manjak političke volje</h2> Prema njenom mišljenju, dosadašnje pokušaje izbora nasljednika Gogića karakteriše izostanak političke volje, trgovina funkcijama i inertnost zakonodavnog doma, što ozbiljno šteti efikasnom i djelotvornom radu Ustavnog suda. - Dok sutkinja Desanka Lopičić, iako je prema Ustavu i Zakonu o PIO ispunila uslove za penziju još u junu prošle godine, ostaje neustavno na funkciji - a o izboru njenog nasljednika se još ne govori. Odugovlačenje Skupštine, uz sve ove okolnosti, ukazuje na ozbiljan nedostatak efikasnosti i svijesti o prioritetima - stava je Bajrović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217111232_fb1c5705a91db678a4b8af2e67b636c2691c596005855fb5d5b4224213c5d0ef.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241217111232_fb1c5705a91db678a4b8af2e67b636c2691c596005855fb5d5b4224213c5d0ef" data-rendition-name="original" width="768" height="576" loading="lazy" alt="Ustavni sud"> <figcaption>Zgrada Ustavnog suda(Photo: Ustavni sud)</figcaption> </figure>  Zbog svega, upozorava ona, Ustavni sud trenutno funkcioniše s ozbiljno ograničenim kapacitetom. Prosječno trajanje postupka pred Ustavnim sudom iznosi oko dvije godine, a ukoliko Skupština ubrzo ne izabere nove sudije, napominje Bajrović, vrijeme rješavanja predmeta moglo bi se znatno produžiti. <h2>Pravna nesigurnost i institucionalna paraliza</h2> - Za odlučivanje o važnim pitanjima, poput normativne kontrole i izbornih sporova, potrebna su najmanje četiri glasa. Zbog nedostatka većine, između ostalog, još uvijek nije riješena ni žalba u vezi sa izborima u Kotoru, pa konačni rezultati još uvijek nijesu proglašeni. Zbog smanjenog broja sudija, trenutno može raditi samo jedno vijeće od troje sudija, što značajno usporava rad i umanjuje efikasnost Ustavnog suda - dodala je Bajrović. Takvo stanje, kaže ona, ne odgovara građanima Crne Gore koji čekaju na pravdu i efikasnu zaštitu Ustavom zagarantovanih prava. - Može odgovarati samo određenim političkim akterima, jer otvara prostor za manipulacije i omogućava da neka važna pitanja, poput izbornih sporova i ocjene ustavnosti zakonskih i podzakonskih akata ostanu neriješena, što nas uvodi u polje pravne nesigurnosti i pravne neizvjesnosti. Time se dodatno narušava vladavina prava i povjerenje u institucije - zaključuje za naš portal Bajrović. Zato je neophodno da Skupština preuzme odgovornost i hitno pristupi izboru novih sudija, vođena principima stručnosti, transparentnosti i javnog interesa, a ne partijskim kalkulacijama. U suprotnom, dalja blokada Ustavnog suda, prema mišljenju stručne javnosti, ne samo da će ugroziti efikasnost i legitimitet ove institucije, već i temeljna prava građana i funkcionalnost pravnog poretka.

Tamara Klikovac

Duško Mihailović

Kvorum na klimavim nogama: Politička igra sa sudbinom Ustavnog suda

Zbog neozbiljnosti, neodgovornosti i političkog “piljarenja” vladajuće fotelja koalicije od sjutra Ustavni sud ima četvoro sudija od predviđenih sedam, kazao je šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog Saveza, Boris Mugoša.
Ustavni sud, na jučerašnjoj sjednici, jednoglasno je odlučio da obavijesti predsjednika Skupštine da su se na današnji dan stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću. Odlučivalo se bez prisustva Šćepanovića. Saopštenje je proslijeđeno Administrativnom odboru Skupštine i predsjedniku države.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.5078%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbudimir-scepanovic-danas-stekao-uslove-za-penziju-na-potezu-skupstina&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prošle godine, 30. avgusta, penzionisan je i sudija Milorad Gogić, čijeg nasljednika Skupština još nije izabrala.
Mugoša je na mreži X podsjetio da od juna prošle godine većina nije u stanju, jer im se sve svodi na trgovinu raznim funkcijama, da omogući popunjavanje upražnjenog mjesta nakon prestanka mandata Gogiću.
- Prije pola godine su dobili obavještenje od Ustavnog suda da 31. maja prestaje mandat sudiji Šćepanoviću a prije 16 dana su dobili predlog ovlašćenog predlagača (predsjednika Crne Gore) za to upražnjeno mjesto. Njihova vladavina prava se svodi na retoričke floskule dok u praksi sve suprotno rade - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1928737306594156759%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1928737306594156759%7Ctwgr%5Ea5128f06bba5bf83a49f422e576c655435cda500%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1084x550

Mugoša: Zbog političkog “piljarenja” vlasti Ustavni sud ostaje na četiri sudije

Ustavni sud, na jučerašnjoj sjednici, jednoglasno je odlučio da obavijesti predsjednika Skupštine da su se na današnji dan stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću. Odlučivalo se bez prisustva Šćepanovića. Saopštenje je proslijeđeno Administrativnom odboru Skupštine i predsjedniku države.
Budimir Šćepanović je danas stekao uslove za penziju shodno Zakonu o radu.
Izabran je 2013. na predlog tadašnjeg predsjednika države, Filipa Vujanovića.
S obzirom da je obavještenje poslato Skupštini Crne Gore, zakonodavni dom bi trebalo da na nekoj od narednih sjednica konstatuje prestanak mandata sudiji. 
Takođe, predsjednik države Jakov Milatović prošle sedmice je uputio prijedlog, da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica Mirjana Vučinić, što još nije stiglo na dnevni red.
Ukoliko se to ne desi ove sedmice, Ustavni sud ostaće na četvoro sudija.
Podsjetimo, u decembru prošle godine penzionisana je sutkinja Dragana Đuranović, što je zbog različitih tumačenja dovelo do blokade Skupštine. O načinu na koji je penzionisana, predstavnici parlamentarne većine i opozicije poslali su zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji.
Prošle godine, 30. avgusta, penzionisan je i sudija Milorad Gogić, čijeg nasljednika Skupština još nije izabrala.

Budimir Šćepanović danas stekao uslove za penziju, na potezu Skupština

Nakon odluke Agencije za sprečavanje korupcije da je sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović u sukobu interesa, jer je odlučivao o prestanku svoje funkcije, čeka se izjašnjenje tog suda zato što je iznad svih instanci, kaže profesor i advokat Miloš Vukčević.
Za Radio Crne Gore on pojašnjava da su stoga i odluke Agencije podložne preispitivanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fask-scepanovic-prekrsio-zakon-jer-je-odlucivao-o-prestanku-sopstvene-funkcije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mogu biti i jesu predmet preispitivanja pred sudom, dakle one nijesu samim tim konačne, jer mogu biti poništene od strane samog suda, a znamo da je Ustavni sud iznad ne samo redovnih sudova u pogledu ocjene ustavnosti i zakonitosti nego svakako iznad Agencije za sprečavanje korupcije - kazao je Vukčević.
Sudija Šćepanović je za Radio Crne Gore saopštio da je za odluku Agencije za sprečavanje korupcije saznao iz medija, te da će komentarisati nakon što je zvanično i dobije.
- Elementarni red bi bio da se odluka prvo dostavi stranci, pa kasnije objavljuje na sajtu i u medijima. Međutim, očigledno da su oni krenuli nekim obrnuto redosledom, narodski rečeno naopačke - istakao je Šćepanović.
Na pitanje da li će reagovati Ustavni sud, Šćepanović je odgovorio: “Ta odluka se odnosi i na Ustavni sud, pa će Ustavni sud, vjerujem, s tim u vezi isto odlučivati ili šta već, vidjet ćemo”.
Da po zakonu sudije Ustavnog suda nijesu obavezne da se izuzmu kada odlučuju o sebi, ističe profesor Vukčević.
- Ja bih podsjetio da ovdje Zakon o Ustavnom sudu ne predviđa jasno obavezu sudije da se izuzme u ovakvim slučajevima, nego samo u slučajevima kada je riječ o Ustavnoj žalbi. A inače ovakvu situaciju kao što je ova, zakon o Ustavnom sudu niti Ustav eksplicitno ne propisuje. Tako da smatram da ipak je na Ustavnom sudu i na samim sudijama da u pogledu ovog pravnog pitanja i dileme donesu odluku - kazao je Vukčević.
Tea Gorjan Prelević iz Akcije za ljudska prava na čiju inicijativu je reagovala Agencija za sprečavanje korupcije, ipak očekuje da će njihova odluka uticati na sudije da se izuzmu iz odlučivanja kada je o njima riječ.
- Nadamo se da će ova odluka ostati na snazi i da će dodatno učvrstiti praksu u Crnoj Gori da javni funkcioneri ne mogu proizvoljno da odlučuju o tome kada treba da im prestane funkcija - kazala je ona.
Reagovali su i predstavnici partija vlasti. Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović ocijenila je da je odluka Agencije za sprečavanje korupcije u slučaju sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića još jedna potvrda ispravnosti odluka Ustavnog odbora i Skupštine Crne Gore.
A potpredsjednik Vlade Milun Zogović ističe da bi trebalo što prije izabrati troje sudija Ustavnog suda, a vlast i opozicija da otvore dijalog o tom pitanju u okviru Odbora za izborno zakonodavstvo.
Time će, kako ističe Zogović, biti riješena kriza u Šavniku i u Kotoru kao i druga otvorena pitanja koja opterećuju izborne procese.

Šćepanovićev glas završio na Ustavnom sudu

Nije sudija Budimir Šćepanović prvi slučaj da neki sudija Ustavnog suda učestvuje u odlučivanju po nekom pitanju koje tiče direktno njegovih prava i interesa. Imali smo puno tih primjera u praksi, a ono što nijesmo imali do sada to je reakcija Agencije za sprječavanje korupcije, i to može da izazove sumnju da je ova odluka, možda, politički motivisana - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, advokat Veselin Radulović.
Oslobađajuću presudu za ubistvo i pljačku pošte u Nikšiću, kaže Radulović, može komentarisati samo u dijelu, ističe on, sadržine kratkog obrazloženja koje je, kako navodi, predsjednik vijeća u konkretnom predmetu iznio, a kasnije, kako podsjeća, i mediji prenijeli
- Ovakva presuda uvijek mora izazvati opravdano uznemirenje javnosti. Možemo samo pretpostaviti kako je oštećenoj porodici, i kroz šta sve ti ljudi prolaze svih ovih godina, zaključno.sa jučerašnjim danom kad je izrečena presuda. Ja bih rekao da ova presuda, ovakva presuda, uvijek treba da bude alarm za paljenje jedne vrste alarma u pravosuđu, jer je očigledno da je neko zakazao. Ja lično smatram, iz mog iskustva u praksi, da je predsjednik vijeća sudija Radovanović stručan i dobar sudija, čuli smo njegovo obrazloženje, i čuli smo da je on rekao da je sud bio doveden pred svršen čin, na neki način, da morao da sprovodi istragu na glavnom pretresu. Moram vam reći da to nije rijetka situacija, nažalost, pred crnogorskim sudovima. Tu dolazimo do jednog od problema zbog čega je crnogorsko pravosuđe, prvenstveno sudstvo, zbog čega je neefikasno, to je samo jedan od bitnijih problema Ako su zakazali organi koji vode istragu, mislim na tužilaštvo i policiju, ako je zakazala ta, možda, i međunarodna pravna pomoć, znamo da su ova lica, jedan dio njih hapšen i u drugim državama, da li je tu bilo adekvatne međunarodno pravne saradnje, da li su prikupljeni svi dokazi koji su mogli i trebali biti prikupljeni u drugoj državi, da li su na adekvatan način oni dostavljeni nadležnim organima Crne Gore, da li su Tužilaštvo i policija uradili sve što su mogli da taj predmet obrade na najbolji mogući način, to su sve ključna pitanja prema rezultatu, odnosno ovoj oslobađajućoj presudi koju smo mogli da čujemo juče. Vrlo je vjerovatno da je odgovor na sva ova pitanja negativan, i onda mora to biti razlog za alarm, zašto je do toga došlo - rekao je Radulović.
Braniocima je dobra situacija, objašnjava Radulović, kada Tužilaštvo ne odradi dobro svoj posao, ističe on, ne uradi istragu kako treba i podigne optužnicu, dodaje, a sud bez djelotvorne kontrole tu optužnicu, kako kaže, potvrdi bez ulaska u suštinu.
- Mi veoma često govorimo o tome da je ta kontrola optužnice, čuveno ročište za ispitivanje opravdanosti i zakonitosti optužnice u praksi izgubilo svaki smisao. To nije djelotvorno pravno sredstvo, da se pravnički izrazim, i stiče se utisak da se te optužnice, u najvećem broju slučajeva, kao na traci potvrđuju, i ide se olako suđenje. Kad uđemo na glavni pretres ta situacija najviše odgovara okrivljenima, najviše odgovara braniocima - istakao je Radulović.&nbsp;
Trebalo bi izmijeniti Zakon o Ustavnom sudu, objašnjava Radulović, i preciznije definisati određene oblasti ,ali ni tada se neće riješiti problem penzionisanja sudija, dodaje on, kada se uzme u obzir, kako kaže, ustaljena praksa.
- Nije sudija Šćepanović prvi slučaj da neki sudija Ustavnog suda učestvuje u odlučivanju po nekom pitanju koje tiče direktno njegovih prava i interesa. Imali smo puno tih primjera u praksi, a ono što nijesmo imali do sada to je reakcija Agencije za sprječavanje korupcije, i to može da izazove sumnju da je ova odluka, možda, politički motivisana. Ako ona bude prvi korak u nastavku neke prakse, da Agencija postupa dosljedno, u svim drugim slučajevima ubuduće, to će biti dobro. Ako ne, onda nećemo uraditi ništa - zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4aGarItESyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Šćepanović nije prvi sudija koji odlučuje o pitanju koje se tiče njegovih prava, možda je odluka ASK-a politički motivisana

Kada je Snežana Armenko kao sutkinja Ustavnog suda glasala i izabrala sebe za predsjednicu te sudske instance - Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije reagovala ni cijenila je li ona prekršila Zakon o korupciji - kao što je danas učinila u slučaju Budimira Šćepanovića.&nbsp;
On se, prema mišljenju ASK, oglušio o Zakon o sprečavanju korupcije jer je glasao o prestanku svoje funkcije - i to iako takva ograničenja nema prema Zakonu o Ustavnom sudu.
Šćepanoviću inače, prema saznanjima Portala ETV, odluka ASK-a još nije dostavljena.
<h2>SUMNJA NA POLITIČKU MOTIVACIJU</h2>
Ovo, naravno, nijesu jedini primjeri kada su sudije Ustavnog suda glasale o odlukama koje su ih se direktno ticale, ali slučaj Šćepanovića jeste jedini primjer da je ASK o tome donosila bilo kakvu odluku.
Na to je u razgovoru za Portal ETV ukazao i advokat Veselin Radulović.
- Ključna je dosadašnja praksa Agencije za sprečavanje korupcije. Činjenica je da su sudije Ustavnog suda, ne samo u ovom slučaju, dale sebi za pravo da odlučuju o stvarima koje se direktno tiču njihovih prava i interesa. To nikada nije dobro i dozvoljeno, to bi u svakom slučaju podrazumijevalo da se sudije koje imaju integriteta izuzmu od odlučivanja. Sudije Ustavnog suda to do sada nijesu radile, a ni ASK nije reagovala - konstatovao je on.
Sada reakcija ASK-a povodom Šćepanovića može, cijeni Radulović, pobuditi sumnje kod javnosti da se radi o politički motivisanoj odluci.
<h2>NARUŠENI INTEGRITET</h2>
On smatra i da je većina sudija Ustavnog suda prilično narušila integritet te institucije u više slučajeva - ne samo u situacijama u kojima su donosili odluke koje se tiču direktno njihovih prava i interesa.
- Podsjetiću na odluke koje su se ticale prestanka funkcije sudija Ustavnog suda, gdje su oni, po mom mišljenju, najviše odgovorni za ovu krizu koja suviše dugo traje i koja se svako malo ponavlja rekao bih kad je u pitanju Ustavni sud - naveo je Radulović.
Podsjetimo, upravo predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko je omogućila neustavnu smjenu doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović - kada je njene, ali i podatke drugih sudija, dostavila predsjednici Ustavnog odbora Jeleni Božović kako bi bili razriješeni. Đuranović je tako smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Zbog toga opozicija izvjesno vrijeme blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
- To nam sve govori da nemamo kredibilne i odgovorne institucije koje bi trebalo da reaguju u svakom momentu bez izuzetka i da primjenjuju zakon u svim slučajevima onako kako treba - neselektivno. Uvijek kada imamo neselektivno postupanje ostaju sumnje da se radi o odlukama koje su politički ili drugačije motivisane - podvukao je Radulović.
Na pitanje Portala ETV je li rješenje u izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, on je odgovorio potvrdno.
- Svakako da treba razmišljati u pravcu da se mijenja Zakon o Ustavnom sudu. I kod ovakvog zakonskog teksta, moje mišljenje je da bi sudije svakog suda trebalo da imaju toliko integriteta da se same izuzmu u predmetima koji se tiču njihovih prava - poručio je advokat.
To je, podvlači on, osnovni princip: da niko ne može biti sudija u svom slučaju.&nbsp;
- Nažalost većina sudija to do sad nije radila i zato imamo praksu kakvu imamo godinama - naglasio je Radulović.

Anja Ivanović

Armenko je mogla da bira sebe za predsjednicu, a Šćepanović ne može da glasa o prestanku svoje funkcije?!

Sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer se nije izuzeo od odlučivanja je li on ispunio uslove za prestanak sudijske funkcije.
To je ocijenjeno u odluci Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
- Utvrđuje se da je javni funkcioner Budimir Šćepanović prekršio član 10 stav 1 i član 30 Zakona o sprečavanju korupcije, na način što se obavljajući javnu funkciju nije izuzeo od odlučivanja u postupanju u pogledu utvrđivanja ispunjavanja zakonskih uslova o prestanku funkcije sudija Ustavnog suda, a time i svoje funkcije sudije Ustavnog suda, odnosno nije se uzdržao od preduzimanja radnje za koju postoji rizik od postojanja sukoba interesa - piše u odluci ASK.
Oni napominju da je nadležni organ vlasti - tj. Ustavni sud Crne Gore dužan da spriječi izvršenje odluke donijete suprotno članu 10 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, u skladu sa zakonom i o tome obavijesti Agenciju.

1250x600

ASK: Šćepanović prekršio Zakon jer je odlučivao o prestanku sopstvene funkcije

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pokrenula je postupak protiv sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića, kazao je Televiziji Crne Gore direktor ASK-a Dušan Drakić.
Prijavu protiv Šćepanovića Agenciji je juče podnijela Akcija za ljudska prava, jer je na sjednici 25. decembra učestvovao u odlučivanju o prestanku vlastite funkcije, što je u sukobu interesa.
Drakić je za TVCG kazao da su imali prijavu od juče, ali su oni pokrenuli taj postupak dan ranije.
- To je za člana odnosno predstavnika Ustavnog suda. Norme su jednostavne. Sad pričamo o zakonu - javni funkcioner ne smije javni interes da podredi privatnom, odnosno ukoliko učestvuje u glasanju, odnosno u odlučivanju, u stvari gdje on ima privatni interes, on mora da se izuzme, da traži od Agencije ili u ovom slučaju i od predsjednice suda da traži da li postoji mogućnost sukoba interesa i da se možda izuzme iz postupka odlučivanja - navodi Drakić. 
Drakić ističe da to zakon kaže.
- Imamo prijavu za ovo dešavanje u Ustavnom sudu, prikupljamo takođe dokaze da vidimo šta se tu desilo - zaključio je Drakić.

Drakić: Pokrenut postupak protiv sudije Šćepanovića

Akcija za ljudska prava (HRA) podnijela je Agenciji za sprečavanje korupcije prijavu protiv sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića.
U HRA ističu da Šćepanović i dalje obavlja funkciju, iako je ona na osnovu Ustava i zakona morala da prestane u maju ove godine.&nbsp;
- Prijava je podnijeta jer je sudija Šćepanović juče učestvovao u odlučivanju o prestanku vlastite funkcije, čime se našao u očiglednom sukobu interesa koji nije prijavio ASK-u - naglasili su iz HRA.&nbsp;
On je, dodaju, glasao za to da na funkciji ostane još šest mjeseci.
- Ova sjednica Ustavnog suda je neosnovano bila zatvorena za javnost čime je interes pojedinaca ponovo stavljen ispred interesa cjelokupnog crnogorskog društva - dodaju, između ostalog, iz HRA.

HRA prijavila sudiju Šćepanovića ASK-u: Odlučivao o prestanku vlastite funkcije

Na prozivke Evropskog saveza da Pokret za Podgoricu napusti vlast zbog usvajanja Prostorno-urbanističkog plana Podgorice na telefonskoj sjednici Vlade, u momentu kada je Podgorica bila pritisnuta požarima, funkcioneri tog pokreta kažu da će imati odgovor i za ovaj stav opozicije i za PUP.
Zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić rekla je za "Dan" da se ovako važan dokument nije smio usvojiti na način na koji je to urađeno.&nbsp;
– Dokumenti od ovakvog značaja, koji direktno utiče na budući razvoj grada, život sugrađana i izgled urbanih sredina, ne mogu i ne smiju biti donešeni po principu "paf, paf". Naročito to nije smjelo da se uradi bez uključivanja ozbiljne, temeljne i transparentne rasprave, sa učešćem javnosti i stručne zajednice - rekla je Ljiljanić.
Ljiljanić kaže da je zabrinuta zbog načina na koji je Vlada donijela PUP Podgorice.
– Vlada mora pokazati odnos prema interesima Podgorice i isključivo se mora baviti zaštitom i unapređenje života Podgoričana. Ovakav način odlučivanja ćemo preispitati i nakon uvida u dokument ćemo se odrediti - rekla je Ljiljanić.
Ona ističe da ne želi da komentariše izjave opozicije.
– Sve radimo transparentno. Mislim da smo svojim djelovanjem i do sada pokazali da se zalažemo za prave stvari. Imaćemo odgovor i za opoziciju i za PUP, ali u trenutku kada nam je bezbjednost građana i njihove imovine bila na prvom mjestu ne možemo se baviti odgovaranjem opoziciji na njihove prozivke - kaže Nađa Ljiljanić.
Dragutin Vučinić, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, kaže da se, u vremenu kad se cijela država, a pogotovo Glavni grad, suočavaju sa nezapamćenim požarima koji će prouzrokovati neprocjenjivu materijalnu štetu i ostaviti nesagledive ekološke posljedice, moglo sačekati sa usvajanjem PUP-a.
- Preko sredstava informisanja upoznat sam sa činjenicom da je Vlada na elektronskoj sjednici usvojila PUP za Podgoricu. Nijesam upoznat sa sadržajem usvojenog akta te se ne mogu konkretno izjasniti. Nije potrebno da me bilo ko podsjeća na lične, javno iznijete stavove. Izjasniću se kad se detaljno upoznam sa usvojenim tekstom. Smatram da je u ovom trenutku važnije moje svakodnevno angažovanje u Piperima, Kučima i drugim lokacijama zahvaćenim požarima sa naprtnjačom na leđima, nego sjedjenje za stolom i čitanje tekstova. PUP je usvojen i to ne mogu promijeniti, ali ovdje su ugrožena domaćinstva i ljudi - i tu je svaki čovjek dragocjen - kazao je Dragutin Vučinić.
Inače, Dragutin Vučinić se zalagao za brisanje iz dokumenta peletare na Bioču. Na javnoj raspravi u decembru prošle godine poručio je da, "ukoliko iz PUP-a ne bude povučeno ovo rješenje neće biti formirana vlast u Podgorici".

Pokret za Podgoricu: PUP se ne smije donositi po principu "paf, paf"

Demokrate Alekse Bečića, samoproglašenog zamjenika premijera, zaduženog za sektor bezbjednosti, mjesečno u prosjeku troše više od 3.500 eura za plaćene Fejsbuk i Instragam objave, a godišnje više od 42.200 eura! Prema podacima MONSTAT-a, prosječna plata u Crnoj Gori u junu je iznosila 1.010 eura.&nbsp; Kompanija „Meta“, u čijem su vlasništvu Fejsbuk i Instagram, omogućila je &nbsp;javni pristup podacima koliko novca oglašivači uplaćuju za „reklame o društvenim pitanjima, izborima ili politici“. Prema tim informacijama, Bečićeve Demokrate za plaćene objave na samo jednoj Fejsbuk i Instagram stranici ove partije - „Aleksa Bečić – Demokrate – Demokratska Crna Gora“ za pet gdoina - od 4. avgusta 2020. do 14. avgusta ove godine izdvojile su preko 211.000 eura. To je, kako piše, samo „procijenjeni iznos novca koji je ovaj oglašivač potrošio na reklame o društvenim pitanjima, izborima ili politici“.&nbsp; U posljednjoj sedmici, prema dostupnim podacima, Demokrate su potrošile gotovo hiljadu eura. Veoma često, Demokrate koriste ovaj vid plaćenog oglašavanja za targetiranje pojedinaca i lične obračune, poput onih sa studentskom grupom Kamo śutra, medijima, novinarima, ili kao u posljednjem slučaju, sa advokatom Veselinom Radulovićem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818070840_0bb95fb619ad609209b14a71354213c1cdf41fda66279245fc4e708a5aadfcb6.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818070840_0bb95fb619ad609209b14a71354213c1cdf41fda66279245fc4e708a5aadfcb6" data-rendition-name="original" width="1385" height="642" loading="lazy" alt="Demokrate Reklame Targetiranje"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818070848_060ad967ffac2112d057873b456a8fd9def2ee980f850697a6902274f3beea03.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818070848_060ad967ffac2112d057873b456a8fd9def2ee980f850697a6902274f3beea03" data-rendition-name="original" width="924" height="646" loading="lazy" alt="Demokrate reklame FB"> </figure>  Da Demokrate troše mnogo para za reklamiranje objava na društvenim mrežama javnost je alarmirao ornitolog Darko Saveljić koji je na Fejsbuku, prije nekoliko dana, obraćajući se Bečiću, napisao: „Moj sin gasi evo treći dan, sa pumpom od loza ide na plamenove po 10 metara, dok Ljaljo iz foteljice sponzoriše trtoljanje preko FB. Na svakoj fotki on, šmekerskog, zamišljenog pogleda ustranu. Tuga“. - Neka nam potpredsjednik Vlade kaže da li je istina da je njegova partija dosad dala oko 300 hiljada eura za sponzorisanje palamuđenja Cukembergu. Od tih para se mogao kupiti kamion za gašenje požara, hiljade komada opreme… Ali je Ljalju važniji on sam nego javno dobro – napisao je, pored ostalog Saveljić. Njegova objava ubrzo se proširila društvenim mrežama, pa je Milan Jovanović na X-u objavio skrinšot sa podacima „Mete“. Stranica Demokrata na društvenim mrežama je među „najagresivnijima“. Njihove sponzorisane objave pojavljuju se, maltene, čim uđete na neku od mreža. To samoreklamerstvo, makar tako pokazuju izborni rezultati, nije im od velike pomoći, jer im podrška u kontinuitetu pada.&nbsp; A pad je neminovan jer, pored ostalog, zaista je nepristojno ili čak besprizorno da u zemlji u kojoj mnogi građani i građanke žive na ivici egzistencije jedna partija za pet godina potroši više od 210.000 eura za reklamiranje samo na jednoj društvenoj mreži. Za svega sedam dana – blizu hiljadu eura. To je mjesečna plata. I valjalo bi da Demokrate objasne otkuda im toliko novca da neđeljno potroše nečiju mjesečnu platu na plaćene objave na Fejsbuku.&nbsp; Najveće trošadžije na reklamiranje na ovoj društvenoj mreži, nakon Demokrata su, URA i Pokret Evropa sad. URA je sa dvije stranice, partijske i stranice njihovog lidera Dritana Abazovića, kao i nosioca liste za podgoričke izbore Luke Rakčevića ukupno potrošila nešto manje od 100.000 eura, dok je PES sa svoje i stranice njihovog lidera Milojka Spajića potrošila nešto preko 75.000 eura.

Za samoreklamerstvo Demokrate na Fejsbuku potrošile više od 210.000 eura

Na crnogorskim putevima jutros je saobraćaj umjerenog intenziteta, dok se tokom dana očekuje pojačana frekvencija na važnijim putnim pravcima i prilazima gradskim sredinama, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG). Vozačima se savjetuje da izbjegavaju putovanja u najtoplijem dijelu dana, prave češće pauze i poštuju saobraćajna pravila, uz poseban oprez na dionicama gdje se izvode radovi.
Zbog protesta na Kruševom ždrijelu, na magistralnom putu Cetinje–Podgorica saobraćaj će biti obustavljen od 17.26 do 20.26 sati.
Na više putnih pravaca na snazi su privremene obustave i izmjene režima vožnje zbog radova:
· R-10 Đurđevića Tara–Mojkovac (Sokolovina): totalna obustava zbog odrona stijenske mase.
· R-29 Bar–Kamenički most–Krute: obustava od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati do 1. septembra.
· R-11 Dubočica–Trlica: obustava od 09.00 do 11.00 i od 12.00 do 15.00 sati do 29. avgusta.
· Petnjica–Bioča: naizmjenično odvijanje saobraćaja i povremene obustave do 60 minuta do 12. septembra.
· M-2 Sotonići–Virpazar: noćni radovi, saobraćaj naizmjenično od 24 do 06 sati.
· M-2 Ribarevine–Berane, Bijelo Polje–Dobrakovo i Lepenac–Ribarevina: naizmjenično odvijanje do 7. septembra.
· M-3 Plužine–Jasenovo Polje: saobraćaj jednom trakom, regulisan svjetlosnom signalizacijom.
· R-19 Trešnjevik–Andrijevica: dvosmjerni režim zamijenjen jednosmjernim.
· Podgorica, ulica Vojislavljevića: zatvorena zbog izgradnje bulevara.
· M-6 Pljevlja–Đurđevića Tara, Žabljak–Šavnik i most Đurđevića Tara: povremene i naizmjenične obustave zbog rekonstrukcije i sanacije.
Na autoputu saobraćaj se odvija nesmetano.
Do 15. septembra na snazi su privremene zabrane kretanja teretnih motornih vozila čija masa prelazi 7,5 tona, i to svakodnevno od 17.00 do 22.00 sata na više magistralnih i regionalnih puteva, dok je u dane vikenda zabrana proširena na pojedine primorske dionice. Takođe, do sredine septembra važi i zabrana saobraćaja autobusa kategorije M-2 i M-3, kao i kamp vozila, na pojedinim regionalnim putevima, osim za gradski prevoz.
U protekla 24 sata dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba poginula, četiri su zadobile teže, a šest lakše povrede.
Auto-moto savez podsjeća da pruža tehničku pomoć vozačima na putevima, uključujući otklanjanje manjih kvarova i besplatno šlepovanje vozila registrovanih u Crnoj Gori do prvog servisa. Informacije i usluge dostupne su 24 sata na brojeve 19807, 020/234-999 i 063/239-987.

Pojačan saobraćaj tokom dana, više privremenih obustava zbog radova i protesta

Danas se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa dužim periodima sunca u južnim i centralnim oblastima, navode iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.&nbsp;
Tokom drugog dijela dana u kontinentalnim predjelima i na području Boke biće mjestimično kratkotrajne kiše, a ponegdje i grmljavine.&nbsp;
Duvaće slab do umjeren vjetar, tek ponegdje kratkotrajno pojačan, pretežno sjevernih smjerova. Najviša dnevna temperatura iznosiće od 19 do 35 stepeni.
Za utorak meteorolozi prognoziraju promjenljivo oblačno vrijeme sa dužim sunčanim intervalima, uglavnom suvo i sa nešto nižom maksimalnom dnevnom temperaturom.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, povremeno pojačan, najčešće iz sjevernih pravaca. Jutarnja temperatura kretaće se od 10 do 24, a najviša dnevna od 22 do 34 stepena.
&nbsp;

Promjenljivo oblačno, ponegdje kiša i grmljavina, temperatura do 35 stepeni

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: budimir-scepanovic