Skupština Crne Gore konstatovala je danas na početku sjednice prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Budimiru Šćepanoviću zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju.
Ustavni sud je na sjednici 30. maja jednoglasno je odlučio da obavijesti predsjednika Skupštine da su se 31. maja stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji &nbsp;Šćepanoviću.&nbsp;
Šćepanović je 31. maja stekao uslove za penziju shodno Zakonu o radu.
Izabran je 2013. na predlog tadašnjeg predsjednika države, Filipa Vujanovića.
Predsjednik države Jakov Milatović, sedmicu ranije, uputio je prijedlog da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica Mirjana Vučinić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Skupština konstatovala prestanak funkcije sudiji Šćepanoviću

Svako smanjenje broja sudija dodatno ugrožava rad Ustavnog suda i njegove kapacitete da obavlja svoju funkciju. Zato je važno da što prije bude kompletiran njegov sastav, kako bi ta institucija efikasno obavljala svoje ustavne nadležnosti, rečeno je Portalu ETV iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Odugovlačenje Skupštine u imenovanju makar jednog sudija Ustavnog suda ukazuje, smatraju u Akciji za ljudska prava (HRA), na ozbiljan nedostatak efikasnosti i svijesti o prioritetima, dok određenim političkim akterima otvara prostor za manipulacije. <h2>Pravo na čekanju</h2> Ustavni sud obavijestio je predsjednika Skupštine da su se 31. maja i po Zakonu o radu i Zakonu o PIO, stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću. Ta odluka donijeta je jednoglasno na sjednici suda, bez prisustva Šćepanovića, a informacija je proslijeđena Administrativnom odboru Skupštine i predsjedniku države.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115130140_c08033cad3ec654e63a59225608f0242544c852c9e129cc11111262110a52bb3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250115130140_c08033cad3ec654e63a59225608f0242544c852c9e129cc11111262110a52bb3" data-rendition-name="original" width="1024" height="722" loading="lazy" alt="Budimir Šćepanović"> <figcaption>Budimir Šćepanović(Photo: Ivan Petrović)</figcaption> </figure>  Milatović je 15. maja uputio prijedlog da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica Mirjana Vučinić, što još nije stiglo na dnevni red Skupštine. Tako je najviša sudska instance, koja broji sedam sudija, od ponedjeljka ponovo na “ivici kvoruma”, jer je u međuvremenu penzionisan sudija Milorad Gogić, a sutkinji Dragani Đuranović konstatovan prestanak funkcije. Nasljednik Gogića traži se duže od godinu, dok je Đuranović prestanak funkcije konstatovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić &nbsp;u kontroverznoj proceduri sredinom decembra prošle godine tokom koje je zaključak Ustavnog odbora donešen bez prethodnog obavještenja Sjednice Ustavnog suda o sticanju uslova za prestanak funkcije, čime se danas bavi Venecijanska komisija. Tako je kreirana još jedna politička kriza, parlament je bio u blokadi do postizanja konsenzusa vladajuće većine i opozicije da se privremeno obustavi izbor njenog nasljednika dok o tom problemu mišljenje ne da VK, koje se očekuje sredinom juna i koje će, prema sporazumu vlasti i opozicije, biti obavezujuće za obje strane.&nbsp; U međuvremenu, Ustavnom sudu ponovo prijeti blokada jer ostaje sa četvoro, od sedam sudija - Farukom Resulbegovićem, Snežanom Armenko, Momirkom Tešić i Desankom Lopičić, kojoj krajem godine svakako ističe 12-godišnji mandat. To je minimum potreban za odlučivanje, ali predstavlja ozbiljno ograničenje u radu ove institucije, posebno u slučajevima kada je na sjednicama Ustavnog suda neophodno odlučivanje većinom glasova svih sudija - odnosno većinom od četiri glasa.&nbsp; <h2>Bez nasljednika</h2> Razlog za dodatnu zabrinutost, upozoravaju u HRA, je što sutkinja Lopičić neustavno obavlja funkciju jer je, kako ističu u toj organizaciji prema Ustavu i Zakonu o PIO ispunila uslove za penziju još u junu prošle godine, a o izboru njenog nasljednika se još ne govori.&nbsp; - Zbog toga Ustavni sud trenutno ima samo troje zakonitih sudija - kazala je za Portal ETV Amra Bajrović, pravna savjetnica u HRA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602230640_5dc618b870255bafbb3cd76ac5202deb0e2d50e5997bad8aae48d070f1c6fbd8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602230640_5dc618b870255bafbb3cd76ac5202deb0e2d50e5997bad8aae48d070f1c6fbd8" data-rendition-name="original" width="947" height="546" loading="lazy" alt="Amra Bajrović"> <figcaption>Amra Bajrović(Photo: Gradska TV - stop kadar)</figcaption> </figure>  Sa druge strane, Milatović očekuje da uskoro, u skladu sa Zakonom o Ustavnom sudu, dobije obavještenje Ustavnog suda o skorom ispunjenju uslova za prestanak funkcije Lopičić.&nbsp; - Nakon toga, predsjednik Milatović će raspisati javni poziv za izbor novog sudije koji će, kada se ispune zakonski preduslovi, popuniti njeno mjesto - rečeno nam je iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052012058_652f3e2fc62b56f8852bf7cb7c3f5b0e16e36b87b51aa8322a34ad5000bb81f9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025052012058_652f3e2fc62b56f8852bf7cb7c3f5b0e16e36b87b51aa8322a34ad5000bb81f9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović odlikovanja"> <figcaption>Jakov Milatović</figcaption> </figure>  U HRA pozitivnim tumače to što je Milatović predložio kandidata za sudiju koji bi zamijenio Budimira Šćepanovića, ali zabrinjava, kako navode, što još nema kandidata za nasljednika Milorada Gogića, čiji je mandat istekao još u avgustu prošle godine. - Akcija za ljudska prava je još u julu prošle godine protestovala zato što poslanici ni na koji način nijesu obrazložili zašto nijesu izabrali nijednog kandidata za nasljednika sudije Milorada Gogića, iako je na konkursu bilo više kandidata koji su ispunjavali sve uslove za funkciju sudije Ustavnog suda. Među njima su bili istaknuti pravnici i stručnjaci sa dugogodišnjim iskustvom. Tada nijedan kandidat nije dobio glas protiv, nego su poslanice i poslanici u odnosu na sve bili većinom uzdržani. Smatramo da je takvo ponašanje primjer postupanja protiv opšteg interesa, radi zadovoljavanja uskopartijskih potreba. Sada, u ponovnom pokušaju izbora nasljednika sudije Gogića, i dalje nije jasno zašto se nije nastavilo sa izborom kandidata - smatra Bajrović. <h2>Manjak političke volje</h2> Prema njenom mišljenju, dosadašnje pokušaje izbora nasljednika Gogića karakteriše izostanak političke volje, trgovina funkcijama i inertnost zakonodavnog doma, što ozbiljno šteti efikasnom i djelotvornom radu Ustavnog suda. - Dok sutkinja Desanka Lopičić, iako je prema Ustavu i Zakonu o PIO ispunila uslove za penziju još u junu prošle godine, ostaje neustavno na funkciji - a o izboru njenog nasljednika se još ne govori. Odugovlačenje Skupštine, uz sve ove okolnosti, ukazuje na ozbiljan nedostatak efikasnosti i svijesti o prioritetima - stava je Bajrović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217111232_fb1c5705a91db678a4b8af2e67b636c2691c596005855fb5d5b4224213c5d0ef.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241217111232_fb1c5705a91db678a4b8af2e67b636c2691c596005855fb5d5b4224213c5d0ef" data-rendition-name="original" width="768" height="576" loading="lazy" alt="Ustavni sud"> <figcaption>Zgrada Ustavnog suda(Photo: Ustavni sud)</figcaption> </figure>  Zbog svega, upozorava ona, Ustavni sud trenutno funkcioniše s ozbiljno ograničenim kapacitetom. Prosječno trajanje postupka pred Ustavnim sudom iznosi oko dvije godine, a ukoliko Skupština ubrzo ne izabere nove sudije, napominje Bajrović, vrijeme rješavanja predmeta moglo bi se znatno produžiti. <h2>Pravna nesigurnost i institucionalna paraliza</h2> - Za odlučivanje o važnim pitanjima, poput normativne kontrole i izbornih sporova, potrebna su najmanje četiri glasa. Zbog nedostatka većine, između ostalog, još uvijek nije riješena ni žalba u vezi sa izborima u Kotoru, pa konačni rezultati još uvijek nijesu proglašeni. Zbog smanjenog broja sudija, trenutno može raditi samo jedno vijeće od troje sudija, što značajno usporava rad i umanjuje efikasnost Ustavnog suda - dodala je Bajrović. Takvo stanje, kaže ona, ne odgovara građanima Crne Gore koji čekaju na pravdu i efikasnu zaštitu Ustavom zagarantovanih prava. - Može odgovarati samo određenim političkim akterima, jer otvara prostor za manipulacije i omogućava da neka važna pitanja, poput izbornih sporova i ocjene ustavnosti zakonskih i podzakonskih akata ostanu neriješena, što nas uvodi u polje pravne nesigurnosti i pravne neizvjesnosti. Time se dodatno narušava vladavina prava i povjerenje u institucije - zaključuje za naš portal Bajrović. Zato je neophodno da Skupština preuzme odgovornost i hitno pristupi izboru novih sudija, vođena principima stručnosti, transparentnosti i javnog interesa, a ne partijskim kalkulacijama. U suprotnom, dalja blokada Ustavnog suda, prema mišljenju stručne javnosti, ne samo da će ugroziti efikasnost i legitimitet ove institucije, već i temeljna prava građana i funkcionalnost pravnog poretka.

Tamara Klikovac

Duško Mihailović

Kvorum na klimavim nogama: Politička igra sa sudbinom Ustavnog suda

Zbog neozbiljnosti, neodgovornosti i političkog “piljarenja” vladajuće fotelja koalicije od sjutra Ustavni sud ima četvoro sudija od predviđenih sedam, kazao je šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog Saveza, Boris Mugoša.
Ustavni sud, na jučerašnjoj sjednici, jednoglasno je odlučio da obavijesti predsjednika Skupštine da su se na današnji dan stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću. Odlučivalo se bez prisustva Šćepanovića. Saopštenje je proslijeđeno Administrativnom odboru Skupštine i predsjedniku države.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.5078%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbudimir-scepanovic-danas-stekao-uslove-za-penziju-na-potezu-skupstina&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prošle godine, 30. avgusta, penzionisan je i sudija Milorad Gogić, čijeg nasljednika Skupština još nije izabrala.
Mugoša je na mreži X podsjetio da od juna prošle godine većina nije u stanju, jer im se sve svodi na trgovinu raznim funkcijama, da omogući popunjavanje upražnjenog mjesta nakon prestanka mandata Gogiću.
- Prije pola godine su dobili obavještenje od Ustavnog suda da 31. maja prestaje mandat sudiji Šćepanoviću a prije 16 dana su dobili predlog ovlašćenog predlagača (predsjednika Crne Gore) za to upražnjeno mjesto. Njihova vladavina prava se svodi na retoričke floskule dok u praksi sve suprotno rade - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1928737306594156759%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1928737306594156759%7Ctwgr%5Ea5128f06bba5bf83a49f422e576c655435cda500%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1084x550

Mugoša: Zbog političkog “piljarenja” vlasti Ustavni sud ostaje na četiri sudije

Ustavni sud, na jučerašnjoj sjednici, jednoglasno je odlučio da obavijesti predsjednika Skupštine da su se na današnji dan stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću. Odlučivalo se bez prisustva Šćepanovića. Saopštenje je proslijeđeno Administrativnom odboru Skupštine i predsjedniku države.
Budimir Šćepanović je danas stekao uslove za penziju shodno Zakonu o radu.
Izabran je 2013. na predlog tadašnjeg predsjednika države, Filipa Vujanovića.
S obzirom da je obavještenje poslato Skupštini Crne Gore, zakonodavni dom bi trebalo da na nekoj od narednih sjednica konstatuje prestanak mandata sudiji. 
Takođe, predsjednik države Jakov Milatović prošle sedmice je uputio prijedlog, da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica Mirjana Vučinić, što još nije stiglo na dnevni red.
Ukoliko se to ne desi ove sedmice, Ustavni sud ostaće na četvoro sudija.
Podsjetimo, u decembru prošle godine penzionisana je sutkinja Dragana Đuranović, što je zbog različitih tumačenja dovelo do blokade Skupštine. O načinu na koji je penzionisana, predstavnici parlamentarne većine i opozicije poslali su zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji.
Prošle godine, 30. avgusta, penzionisan je i sudija Milorad Gogić, čijeg nasljednika Skupština još nije izabrala.

Budimir Šćepanović danas stekao uslove za penziju, na potezu Skupština

Nakon odluke Agencije za sprečavanje korupcije da je sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović u sukobu interesa, jer je odlučivao o prestanku svoje funkcije, čeka se izjašnjenje tog suda zato što je iznad svih instanci, kaže profesor i advokat Miloš Vukčević.
Za Radio Crne Gore on pojašnjava da su stoga i odluke Agencije podložne preispitivanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fask-scepanovic-prekrsio-zakon-jer-je-odlucivao-o-prestanku-sopstvene-funkcije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mogu biti i jesu predmet preispitivanja pred sudom, dakle one nijesu samim tim konačne, jer mogu biti poništene od strane samog suda, a znamo da je Ustavni sud iznad ne samo redovnih sudova u pogledu ocjene ustavnosti i zakonitosti nego svakako iznad Agencije za sprečavanje korupcije - kazao je Vukčević.
Sudija Šćepanović je za Radio Crne Gore saopštio da je za odluku Agencije za sprečavanje korupcije saznao iz medija, te da će komentarisati nakon što je zvanično i dobije.
- Elementarni red bi bio da se odluka prvo dostavi stranci, pa kasnije objavljuje na sajtu i u medijima. Međutim, očigledno da su oni krenuli nekim obrnuto redosledom, narodski rečeno naopačke - istakao je Šćepanović.
Na pitanje da li će reagovati Ustavni sud, Šćepanović je odgovorio: “Ta odluka se odnosi i na Ustavni sud, pa će Ustavni sud, vjerujem, s tim u vezi isto odlučivati ili šta već, vidjet ćemo”.
Da po zakonu sudije Ustavnog suda nijesu obavezne da se izuzmu kada odlučuju o sebi, ističe profesor Vukčević.
- Ja bih podsjetio da ovdje Zakon o Ustavnom sudu ne predviđa jasno obavezu sudije da se izuzme u ovakvim slučajevima, nego samo u slučajevima kada je riječ o Ustavnoj žalbi. A inače ovakvu situaciju kao što je ova, zakon o Ustavnom sudu niti Ustav eksplicitno ne propisuje. Tako da smatram da ipak je na Ustavnom sudu i na samim sudijama da u pogledu ovog pravnog pitanja i dileme donesu odluku - kazao je Vukčević.
Tea Gorjan Prelević iz Akcije za ljudska prava na čiju inicijativu je reagovala Agencija za sprečavanje korupcije, ipak očekuje da će njihova odluka uticati na sudije da se izuzmu iz odlučivanja kada je o njima riječ.
- Nadamo se da će ova odluka ostati na snazi i da će dodatno učvrstiti praksu u Crnoj Gori da javni funkcioneri ne mogu proizvoljno da odlučuju o tome kada treba da im prestane funkcija - kazala je ona.
Reagovali su i predstavnici partija vlasti. Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović ocijenila je da je odluka Agencije za sprečavanje korupcije u slučaju sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića još jedna potvrda ispravnosti odluka Ustavnog odbora i Skupštine Crne Gore.
A potpredsjednik Vlade Milun Zogović ističe da bi trebalo što prije izabrati troje sudija Ustavnog suda, a vlast i opozicija da otvore dijalog o tom pitanju u okviru Odbora za izborno zakonodavstvo.
Time će, kako ističe Zogović, biti riješena kriza u Šavniku i u Kotoru kao i druga otvorena pitanja koja opterećuju izborne procese.

Šćepanovićev glas završio na Ustavnom sudu

Nije sudija Budimir Šćepanović prvi slučaj da neki sudija Ustavnog suda učestvuje u odlučivanju po nekom pitanju koje tiče direktno njegovih prava i interesa. Imali smo puno tih primjera u praksi, a ono što nijesmo imali do sada to je reakcija Agencije za sprječavanje korupcije, i to može da izazove sumnju da je ova odluka, možda, politički motivisana - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, advokat Veselin Radulović.
Oslobađajuću presudu za ubistvo i pljačku pošte u Nikšiću, kaže Radulović, može komentarisati samo u dijelu, ističe on, sadržine kratkog obrazloženja koje je, kako navodi, predsjednik vijeća u konkretnom predmetu iznio, a kasnije, kako podsjeća, i mediji prenijeli
- Ovakva presuda uvijek mora izazvati opravdano uznemirenje javnosti. Možemo samo pretpostaviti kako je oštećenoj porodici, i kroz šta sve ti ljudi prolaze svih ovih godina, zaključno.sa jučerašnjim danom kad je izrečena presuda. Ja bih rekao da ova presuda, ovakva presuda, uvijek treba da bude alarm za paljenje jedne vrste alarma u pravosuđu, jer je očigledno da je neko zakazao. Ja lično smatram, iz mog iskustva u praksi, da je predsjednik vijeća sudija Radovanović stručan i dobar sudija, čuli smo njegovo obrazloženje, i čuli smo da je on rekao da je sud bio doveden pred svršen čin, na neki način, da morao da sprovodi istragu na glavnom pretresu. Moram vam reći da to nije rijetka situacija, nažalost, pred crnogorskim sudovima. Tu dolazimo do jednog od problema zbog čega je crnogorsko pravosuđe, prvenstveno sudstvo, zbog čega je neefikasno, to je samo jedan od bitnijih problema Ako su zakazali organi koji vode istragu, mislim na tužilaštvo i policiju, ako je zakazala ta, možda, i međunarodna pravna pomoć, znamo da su ova lica, jedan dio njih hapšen i u drugim državama, da li je tu bilo adekvatne međunarodno pravne saradnje, da li su prikupljeni svi dokazi koji su mogli i trebali biti prikupljeni u drugoj državi, da li su na adekvatan način oni dostavljeni nadležnim organima Crne Gore, da li su Tužilaštvo i policija uradili sve što su mogli da taj predmet obrade na najbolji mogući način, to su sve ključna pitanja prema rezultatu, odnosno ovoj oslobađajućoj presudi koju smo mogli da čujemo juče. Vrlo je vjerovatno da je odgovor na sva ova pitanja negativan, i onda mora to biti razlog za alarm, zašto je do toga došlo - rekao je Radulović.
Braniocima je dobra situacija, objašnjava Radulović, kada Tužilaštvo ne odradi dobro svoj posao, ističe on, ne uradi istragu kako treba i podigne optužnicu, dodaje, a sud bez djelotvorne kontrole tu optužnicu, kako kaže, potvrdi bez ulaska u suštinu.
- Mi veoma često govorimo o tome da je ta kontrola optužnice, čuveno ročište za ispitivanje opravdanosti i zakonitosti optužnice u praksi izgubilo svaki smisao. To nije djelotvorno pravno sredstvo, da se pravnički izrazim, i stiče se utisak da se te optužnice, u najvećem broju slučajeva, kao na traci potvrđuju, i ide se olako suđenje. Kad uđemo na glavni pretres ta situacija najviše odgovara okrivljenima, najviše odgovara braniocima - istakao je Radulović.&nbsp;
Trebalo bi izmijeniti Zakon o Ustavnom sudu, objašnjava Radulović, i preciznije definisati određene oblasti ,ali ni tada se neće riješiti problem penzionisanja sudija, dodaje on, kada se uzme u obzir, kako kaže, ustaljena praksa.
- Nije sudija Šćepanović prvi slučaj da neki sudija Ustavnog suda učestvuje u odlučivanju po nekom pitanju koje tiče direktno njegovih prava i interesa. Imali smo puno tih primjera u praksi, a ono što nijesmo imali do sada to je reakcija Agencije za sprječavanje korupcije, i to može da izazove sumnju da je ova odluka, možda, politički motivisana. Ako ona bude prvi korak u nastavku neke prakse, da Agencija postupa dosljedno, u svim drugim slučajevima ubuduće, to će biti dobro. Ako ne, onda nećemo uraditi ništa - zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4aGarItESyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Šćepanović nije prvi sudija koji odlučuje o pitanju koje se tiče njegovih prava, možda je odluka ASK-a politički motivisana

Kada je Snežana Armenko kao sutkinja Ustavnog suda glasala i izabrala sebe za predsjednicu te sudske instance - Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije reagovala ni cijenila je li ona prekršila Zakon o korupciji - kao što je danas učinila u slučaju Budimira Šćepanovića.&nbsp;
On se, prema mišljenju ASK, oglušio o Zakon o sprečavanju korupcije jer je glasao o prestanku svoje funkcije - i to iako takva ograničenja nema prema Zakonu o Ustavnom sudu.
Šćepanoviću inače, prema saznanjima Portala ETV, odluka ASK-a još nije dostavljena.
<h2>SUMNJA NA POLITIČKU MOTIVACIJU</h2>
Ovo, naravno, nijesu jedini primjeri kada su sudije Ustavnog suda glasale o odlukama koje su ih se direktno ticale, ali slučaj Šćepanovića jeste jedini primjer da je ASK o tome donosila bilo kakvu odluku.
Na to je u razgovoru za Portal ETV ukazao i advokat Veselin Radulović.
- Ključna je dosadašnja praksa Agencije za sprečavanje korupcije. Činjenica je da su sudije Ustavnog suda, ne samo u ovom slučaju, dale sebi za pravo da odlučuju o stvarima koje se direktno tiču njihovih prava i interesa. To nikada nije dobro i dozvoljeno, to bi u svakom slučaju podrazumijevalo da se sudije koje imaju integriteta izuzmu od odlučivanja. Sudije Ustavnog suda to do sada nijesu radile, a ni ASK nije reagovala - konstatovao je on.
Sada reakcija ASK-a povodom Šćepanovića može, cijeni Radulović, pobuditi sumnje kod javnosti da se radi o politički motivisanoj odluci.
<h2>NARUŠENI INTEGRITET</h2>
On smatra i da je većina sudija Ustavnog suda prilično narušila integritet te institucije u više slučajeva - ne samo u situacijama u kojima su donosili odluke koje se tiču direktno njihovih prava i interesa.
- Podsjetiću na odluke koje su se ticale prestanka funkcije sudija Ustavnog suda, gdje su oni, po mom mišljenju, najviše odgovorni za ovu krizu koja suviše dugo traje i koja se svako malo ponavlja rekao bih kad je u pitanju Ustavni sud - naveo je Radulović.
Podsjetimo, upravo predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko je omogućila neustavnu smjenu doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović - kada je njene, ali i podatke drugih sudija, dostavila predsjednici Ustavnog odbora Jeleni Božović kako bi bili razriješeni. Đuranović je tako smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Zbog toga opozicija izvjesno vrijeme blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
- To nam sve govori da nemamo kredibilne i odgovorne institucije koje bi trebalo da reaguju u svakom momentu bez izuzetka i da primjenjuju zakon u svim slučajevima onako kako treba - neselektivno. Uvijek kada imamo neselektivno postupanje ostaju sumnje da se radi o odlukama koje su politički ili drugačije motivisane - podvukao je Radulović.
Na pitanje Portala ETV je li rješenje u izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, on je odgovorio potvrdno.
- Svakako da treba razmišljati u pravcu da se mijenja Zakon o Ustavnom sudu. I kod ovakvog zakonskog teksta, moje mišljenje je da bi sudije svakog suda trebalo da imaju toliko integriteta da se same izuzmu u predmetima koji se tiču njihovih prava - poručio je advokat.
To je, podvlači on, osnovni princip: da niko ne može biti sudija u svom slučaju.&nbsp;
- Nažalost većina sudija to do sad nije radila i zato imamo praksu kakvu imamo godinama - naglasio je Radulović.

Anja Ivanović

Armenko je mogla da bira sebe za predsjednicu, a Šćepanović ne može da glasa o prestanku svoje funkcije?!

Sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer se nije izuzeo od odlučivanja je li on ispunio uslove za prestanak sudijske funkcije.
To je ocijenjeno u odluci Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
- Utvrđuje se da je javni funkcioner Budimir Šćepanović prekršio član 10 stav 1 i član 30 Zakona o sprečavanju korupcije, na način što se obavljajući javnu funkciju nije izuzeo od odlučivanja u postupanju u pogledu utvrđivanja ispunjavanja zakonskih uslova o prestanku funkcije sudija Ustavnog suda, a time i svoje funkcije sudije Ustavnog suda, odnosno nije se uzdržao od preduzimanja radnje za koju postoji rizik od postojanja sukoba interesa - piše u odluci ASK.
Oni napominju da je nadležni organ vlasti - tj. Ustavni sud Crne Gore dužan da spriječi izvršenje odluke donijete suprotno članu 10 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, u skladu sa zakonom i o tome obavijesti Agenciju.

1250x600

ASK: Šćepanović prekršio Zakon jer je odlučivao o prestanku sopstvene funkcije

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pokrenula je postupak protiv sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića, kazao je Televiziji Crne Gore direktor ASK-a Dušan Drakić.
Prijavu protiv Šćepanovića Agenciji je juče podnijela Akcija za ljudska prava, jer je na sjednici 25. decembra učestvovao u odlučivanju o prestanku vlastite funkcije, što je u sukobu interesa.
Drakić je za TVCG kazao da su imali prijavu od juče, ali su oni pokrenuli taj postupak dan ranije.
- To je za člana odnosno predstavnika Ustavnog suda. Norme su jednostavne. Sad pričamo o zakonu - javni funkcioner ne smije javni interes da podredi privatnom, odnosno ukoliko učestvuje u glasanju, odnosno u odlučivanju, u stvari gdje on ima privatni interes, on mora da se izuzme, da traži od Agencije ili u ovom slučaju i od predsjednice suda da traži da li postoji mogućnost sukoba interesa i da se možda izuzme iz postupka odlučivanja - navodi Drakić. 
Drakić ističe da to zakon kaže.
- Imamo prijavu za ovo dešavanje u Ustavnom sudu, prikupljamo takođe dokaze da vidimo šta se tu desilo - zaključio je Drakić.

Drakić: Pokrenut postupak protiv sudije Šćepanovića

Akcija za ljudska prava (HRA) podnijela je Agenciji za sprečavanje korupcije prijavu protiv sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića.
U HRA ističu da Šćepanović i dalje obavlja funkciju, iako je ona na osnovu Ustava i zakona morala da prestane u maju ove godine.&nbsp;
- Prijava je podnijeta jer je sudija Šćepanović juče učestvovao u odlučivanju o prestanku vlastite funkcije, čime se našao u očiglednom sukobu interesa koji nije prijavio ASK-u - naglasili su iz HRA.&nbsp;
On je, dodaju, glasao za to da na funkciji ostane još šest mjeseci.
- Ova sjednica Ustavnog suda je neosnovano bila zatvorena za javnost čime je interes pojedinaca ponovo stavljen ispred interesa cjelokupnog crnogorskog društva - dodaju, između ostalog, iz HRA.

HRA prijavila sudiju Šćepanovića ASK-u: Odlučivao o prestanku vlastite funkcije

Protiv D.N. (42) iz Berana podnijeta je krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama koja pripadaju drugom vozilu.
Njega je policija kontrolisala u Tivtu.
- Preduzimajući operativno taktičke mjere i radnje, juče u mjestu Kalimanj - opština Tivat, pripadnici tivatske policije kontrolisali putničko motorno vozilo marke “Mercedes” barskih registarskih oznaka, kojim je upravljao D.N. Detaljnim provjerama koje su preduzeli pripadnici tivatske policije utvrđeno je da registarske oznake ne pripadaju ovom već drugom vozilu - kazali su u policiji.
Na ove okolnosti od D.N. su prikupljena obavještenja na zapisnik kada je policija došla do sumnje da je D.N. pomenute registarske oznake postavio iako znajući da ne pripadaju ovom vozilu.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je kvalifikovao krivično djelo falsifikovanje isprava te je protiv ovoga lica podnijeta krivična prijava - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama drugog vozila

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović najavio je da će mladiću koji je spasio ženu iz nabujale Morače ponuditi radno mjesto u sistemu Glavnog grada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpodgoricanin-petar-ivanovic-spasio-djevojku-iz-morace&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mujović je naveo da je sa oduševljenjem primio vijest o hrabrom i požrtvovanom gestu Petra Ivanovića.
- Ovaj gest zaslužuje poštovanje i da u sjenku baci sve druge političke teme. O ovome treba da se piše, ovakva djela dobročinstva treba afirmisati - naveo je Mujović.
Istakao je da će već u ponedjeljak upriličiti prijem za mladog heroja.
- Tom prilikom biće mu ponuđeno radno mjesto u sistemu Glavnog grada - saopštio je gradonačelnik.

Mujović: Mladiću koji je spasio ženu iz Morače ću ponuditi posao u Glavnom gradu

Doskorašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić ocjenjuje da je Vladin predlog budžeta za zdravstvo za 2026. godinu „loše planiran“ i da će neminovno dovesti do ponavljanja krize sa ljekovima kakva je obilježila kraj ove godine.
On je u razgovoru za Standard naveo da je nacrt koji je inicijalno Ministarstvo finansija poslalo Fondu iznosio oko 480,9 miliona eura, a da je kasnije na Vladi ipak usvojen budžet za zdravstvo od oko 487,1 miliona.
- Znači, nekih šest miliona više nego što je bio predlog Ministarstva finansija. Što znači da se u međuvremenu nešto desilo, gdje su dodali tih pet–šest miliona. Kako vidim, na poziciju ljekova, medicinskih sredstava i pomagala koja idu preko Montefarma dodali su još četiri miliona – sa 168 na 172 miliona (što je i dalje 10 miliona manje od onog što je Fond tražio svojim nacrtom) – i na stomatološku zaštitu sa 6,1 miliona na 6,5 miliona, koliko je Fond tražio svojim predlogom. Ostalih oko milion i po vjerovatno je otišlo na zarade zaposlenih u javnom zdravstvu - kaže Kadić.
Ističe da, bez obzira na to, ključni problem ostaju sredstva za ljekove.
ZA LJEKOVE FALI NAJMANJE 10 MILIONA
Kadić podsjeća da je predlog Fonda za ukupni zdravstveni budžet za 2026. godinu bio oko 557 miliona eura, dakle oko 70 miliona više od Vladinog predloga od 487 miliona.
Objašnjava da je unutar tog predloga FZO bilo i oko 20 miliona eura za izmirenje dugova koji bi ostali iz tekuće godine, a koje sada, kako kaže, ne zna kako planiraju da vrate, jer je na toj poziciji, prema odluci Vlade, sada upisan jedan euro, kao i dio kapitalnih investicija za koje pretpostavlja da su prebačene na druga ministarstva.
- Realno, vjerovatno je tu 40–50 miliona manje kad se to sve odbije. Znači, realno bi bilo da budžet za normalno funkcionisanje sistema bude između 525 i 530 miliona eura - ocjenjuje on.
Najveći problem vidi u poziciji za ljekove.
- Naš predlog za ljekove preko Montefarma bio je 182 miliona eura za 2026. godinu. To je usvojio Upravni odbor Fonda 15. septembra i poslato je Ministarstvu finansija. Uz to je predloženo 28,4 miliona eura za privatne apoteke. U predlogu Ministarstva finansija za 2026. za Montefarm je planirano 172 miliona, a za privatne apoteke oko 25 miliona. Znači 10 miliona manje za Montefarm i oko 3,5 miliona manje za privatne apoteke – ukupno više od 13 miliona manje za ljekove. Tih 10 miliona je otprilike dvije trećine mjesečne rate prema Montefarmu. Što znači da će sigurno nedostajati novca. Tvrdim da je to minimum minimuma - naglašava Kadić.
Dodaje da su procjene Fonda rađene „bez ikakvih vanrednih situacija", samo na osnovu stvarne potrošnje u 2025. i očekivanih potreba u 2026. godini.
- To su najrealnije procjene, bez pretjerivanja – bez povećanja prava pacijenata i bez širenja liste ljekova. A znamo da se lista ljekova revidira tri puta godišnje i da se uvijek dodaju novi ljekovi i indikacije - napominje on.
NOVA KRIZA KRAJEM GODINE
Kadić tvrdi da će se, uz ovakav budžet, kriza sa ljekovima ponoviti već u posljednjem kvartalu naredne godine, kao što se dešava i sada.
- Apsolutno sam siguran da je budžet loše planiran i da će sigurno doći do problema u posljednjem kvartalu, kao ove godine. I ova procjena od 182 miliona za Montefarm je donja granica, pod uslovom da ne dođe do enormnog skoka cijena ljekova i proširenja liste - upozorava on.
Podsjeća i da Vlada mora da obezbijedi dodatnih 20 miliona eura kako bi zatvorila obaveze prema veledrogerijama za ovu godinu, na osnovu već datih garancija.
- Od onih 30 miliona iz Zaključka Vlade od 15. oktobra, 20 miliona dolazi na naplatu ove godine, a 10 miliona bi moglo da optereti budžet za 2026. Ako ta sredstva ne obezbijede, veledrogerije će im, slikovito rečeno, 'zavrnut' česmu' – neće im isporučivati ljekove dok ne plate dug - kaže Kadić.
Objašnjava i da se zbog prelaza između budžetskih godina u decembru i januaru svakako ulazi u period bez plaćanja, dok se novi budžet ne aktivira.
- Od kraja decembra do druge polovine januara praktično nema plaćanja, jer budžet formalno nije aktivan. Već smo ranije imali situacije da u januaru ne možemo da pošaljemo pacijenta na liječenje u inostranstvo jer bolnica traži avans, a mi nemamo mogućnost da platimo. Sada, ukoliko Montefarm do kraja godine ne isplati iznos od najmanje 20 miliona prema svojim dobavljačima, bojim se da će oko Nove godine i tokom januara biti ozbiljnih problema u snabdijevanju ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom - podsjeća on.
PREVENCIJA I EDUKACIJA „KRATKIH RUKAVA" UPRKOS OBEĆANJIMA
Kadić ukazuje i na dvije, kako kaže, „simbolične za budžet Fonda, ali izrazito važne" stavke: program prevencije i program kontinuirane medicinske edukacije.
Podsjeća da je FZO za 2026. godinu predložio 500.000 eura za screening – programe ranog otkrivanja tri velika karcinoma (dojke, grlića materice i debelog crijeva).
- Prošle godine smo tražili 450.000 eura, Ministarstvo finansija nam je dalo 350.000. Ove godine smo tražili 500.000 eura, a opet je u predlogu budžeta ostalo 350.000. Institut za javno zdravlje, koji sprovodi te programe, saglasan je da je 500.000 minimum - kaže on.
Podsjeća i da su, tokom oktobra – mjeseca posvećenog borbi protiv karcinoma dojke – poslanici vladajuće većine javno obećali da neće podržati budžet ukoliko za screening ne bude predviđeno 500.000 eura.
- To su rekli na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost 28. oktobra, imali su i zaključak da neće usvojiti budžet ako ta stavka ne bude povećana. Sada, u predlogu budžeta, to nije ispoštovano. Biće zanimljivo vidjeti da li će održati riječ - poručuje Kadić.
Slična je situacija, dodaje, i sa kontinuiranom medicinskom edukacijom.
- Ministarstvo zdravlja je za 2026. tražilo 700.000 eura za usavršavanje ljekara, na osnovu planova edukacije, a Ministarstvo finansija i Vlada su odobrili 500.000. Ministar zdravlja na sjednici Vlade ništa nije uradio po tom pitanju, a to je bio njegov predlog. Toliko o njegovoj dosljednosti - kaže on.
„ŠIZOFRENA" PODJELA NADLEŽNOSTI ZA LJEKOVE
Kadić posebno kritikuje sadašnji model raspodjele nadležnosti u lancu ljekova – od formiranja liste do plaćanja računa.
- Imamo jednu, blago rečeno, šizofrenu situaciju. Ministarstvo zdravlja donosi listu ljekova, ubacuje nove ljekove, pregovara sa veledrogerijama i proizvođačima. Montefarm raspisuje tendere i nabavlja količine u zavisnosti od potreba javnih zdravstvenih ustanova. A Fond na kraju samo dobije fakturu na plaćanje - objašnjava on.
Dodaje da Fond nema mogućnost da utiče na sastav liste, ne može da kaže: ove godine, na primjer, imamo 180 miliona, ne možemo širiti listu.
- Svako širenje liste znači veći trošak, a svi se, kada dođe do nestašice ljekova, obraćaju Fondu, iako on ne nabavlja ljekove niti utiče na cijenu ljekova i njihovo stavljanje u promet – nabavlja Montefarm - kaže Kadić.
Podsjetio je i na nedavnu izjavu ministra finansija gospodina Vukovića, da Montefarm ima oko 10 miliona eura ljekova na zalihama „koji u ovom trenutku ne trebaju".
- Montefarm je u jednom trenutku imao na lageru 11–12 miliona eura vrijednosti ljekova, a u bolnicama je nedostajala onkološka i biološka terapija. To znači da je neko kupovao 'pogrešne ljekove' – koji će se potrošiti za šest mjeseci, kako reče ministar finansija, a nije bilo novca za inovativnu i najskuplju terapiju. Ili je planiranje bilo loše, ili je nešto drugo u pitanju - kaže Kadić.
KRIVIČNE PRIJAVE I TUŽBE ZBOG SMJENE
Kadić je potvrdio da je, nakon razrješenja, podnio krivičnu prijavu i više tužbi protiv odgovornih za njegovu smjenu.
- Podnio sam krivičnu prijavu protiv predsjednika Upravnog odbora gospodina Tomaševića i zamjenice predsjednika, gospođe Roganović, jer su zloupotrijebili svoj položaj. Bili su upoznati da krše zakon, a ipak su uradili to što su uradili - navodi on.
Pored krivične prijave, pokrenuo je i upravne i parnične postupke.
- Podnio sam tužbu Upravnom sudu, Osnovnom sudu i žalbu Državnoj komisiji za žalbe Vlade Crne Gore. Tražim poništenje odluke o razrješenju i povratak na posao. Advokati su ubijeđeni da će te odluke biti u moju korist - kaže Kadić.
Tvrdi da Upravni odbor nije imao ovlašćenja da sam ocjenjuje da li je eventualno prekršen zakon, niti je ispoštovana procedura iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Upravni odbor nije nadzorni organ koji utvrđuje zakonitost rada direktora. Ako su sumnjali da je nešto protivzakonito, morali su da se obrate nadležnom organu – disciplinskoj komisiji ili nekoj komisiji koju bi formiralo nadležno ministarstvo. Oni nijesu uradili ništa od toga – samo su rekli: 'kriv si, izjasni se, a odluku smo već donijeli' i na osnovu toga me razriješili - zaključuje Kadić.

Kadić: Nova kriza sa ljekovima već izvjesna

Ove subote u emisiji Vikend popodne, Televizije E, razgovaramo o važnosti psihološke sigurnosti u sklopu radnog mjesta, kao i brojnim aktivnostima civilnog društva koje organizuje projekte o sigurnosti na poslu.
Drugi dio posvećujemo tehnologiji kroz informativne i edukativne razgovore - prvo sa finansijskom analitičarkom o tome kakve tehnologije koriste kriptovalute i koja je njihova razlika u odnosu tradicionalno trgovanje akcija na berzi?
Zatim sa IT stručnjakom pričamo o &nbsp;kakve prilike e-commerce pruža ljudima koji unutar, kao i van granice sopstvene države traže mogućnosti za posao!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati!

Vikend popodne: Psihološka sigurnost na radnom mjestu, tehnologija kroz informativne i edukativne razgovore...

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: budimir-scepanovic