Evropski parlament (EP) usvojio je budžet Evropske unije (EU) za 2026. godinu, koji je usmjeren na jačanje istraživanja, konkurentnosti i bezbjednosti, a iznosi 192,8 milijarde eura u obavezama i 190,1 milijardi eura u plaćanjima.
Budžet je usvojen glasovima 419 parlamentaraca, dok je 185 bilo protiv, a 53 su bila uzdržana, nakon čega ga je potpisala predsjednica EP Roberta Mecola.
Evropski parlament fokusirao se na povećanje sredstava za programe i politike koje su usmerene na unapređenje života građana, jačanje konkurentnosti i odgovor na odbrambene izazove, navedeno je u saopštenju.
Glavni izvjestilac za budžet za 2026. godinu Andžej Halicki istakao je da je prioritet bezbjednija i snažnija Evropa.
- U teškim okolnostima ruske agresije, prirodnih katastrofa i geopolitičkih pritisaka, ostali smo fokusirani na prioritet u budžetu za 2026. godinu tokom pregovora sa vladama članica EU, a to je bezbjednija, snažnija Evropa. Parlament je obezbijedio gotovo 400 miliona eura dodatnih sredstava, odbacivši smanjenja koje je predložilo Vijeće i osnaživši ključne programe, kao što su osiguranje bolje zaštite granica, vojna mobilnost i veća podrška susjedstvima i povećanje humanitarne pomoći - rekao je Halicki.
Predsjedavajući Odbora za budžet Johan van Overtveld izjavio je da u turbulentnim vremenima, kakvo je danas, postoje povećana očekivanja i zahtjevi u vezi sa budžetom EU.
- Kako se prioriteti građana mijenjaju, neophodno je da EP i institucije EU slušaju i efikasno reaguju. Napredak se postiže, ali sam budžet će nas dovesti samo do određene tačke. Biće potrebni kontinuirani napori i dalji koraci kako bi se poboljšala konkurentnost - rekao je on.
<h2>Veći izdaci za infrastrukturu i klimatske akcije</h2>
Evropski parlament je odobrio veću podršku za prekograničnu infrastrukturu i graničnu upravu, klimatske akcije i spoljnu politiku, a u nedavno postignutom dogovoru sa zemljama članicama, više od 372 miliona dodato je za ključne prioritete, kao što su energetska i saobraćajna infrastruktura, humanitarna pomoć i civilna zaštita u slučaju katastrofa.
Kako bi bila pojačana konkurentnost i unaprijeđena prekogranična infrastruktura, za 20 miliona eura povećana su sredstva za program Horizon, a za 25 miliona eura za saobraćajne i energetske mreže. Dodatnih deset miliona dinara obezbijeđeno je za Mehanizam civilne zaštite i program RescEU kako bi se unaprijedila koordinacija u slučaju prirodnih katastrofa.
Za deset miliona eura povećana su i sredstva za vojnu mobilnost, koja ima ključnu ulogu u odbrambenoj spremnosti EU, a ista suma dodatno je obezbijeđena i za graničnu upravu, kao i za instrumente za klimatske akcije, odnosno program LIFE, dok je povećanje od po tri miliona eura odobreno za programe EU4Health i Erasmus+.
Parlament je, između ostalog, odobrio i dodatnih 35 miliona eura za humanitarnu pomoć, kao odgovor na rastuću geopolitičku nestabilnost, globalne humanitarne krize i hitne situacije izazvane klimatskim promjenama.
Radi stvaranja novih mogućnosti, posebno za mlade poljoprivrednike, EP je odobrio povećanje od 105 miliona eura za mjere koje promovišu evropske poljoprivredne proizvode.
Više od 93 odsto budžeta EU ide direktno na programe koji podržavaju građane i projekte širom zemalja članica.
Godišnji budžet EU, koji opslužuje 27 zemalja i 450 miliona Evropljana, relativno je mali, u prosjeku od 160 do 200 milijardi evra u periodu od 2021. do 2027. godine, ako se poredi sa nacionalnim budžetima. Poljska, na primjer, koja ima 39 miliona građana, ima približno isti budžet, dok je u odnosu na Njemačku to svega trećina budžeta te zemlje, koja ima 84 miliona građana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Usvojen budžet EU za 2026: Jačanje konkurentnosti i bezbjednosti

Domaći bankarski sistem je stabilan, likvidan i adekvatno kapitalizovan, uz nastavak rasta ključnih bilansnih pozicija - ocijenjeno je na sastanku guvernerke Centralne banke Crne Gore Irene Radović sa upravama poslovnih banaka.
Konstatovano je da je u prvi mjesec primjene SEPA zabilježen snažan rast broja platnih transakcija, naročito u segmentu manjih iznosa do 200 eura, uz povećanje elektronski iniciranih naloga i jasnu preferenciju korisnika ka bržim i jeftinijim digitalnim kanalima, dvostruko jeftinijim od transakcija iniciranih na šalterima banaka.&nbsp;
- Više banaka već obavlja više od 80 odsto naloga kroz SEPA, dok je tržište u cjelini pokazalo vidljiv pomak ka supstituciji tradicionalnih skupljih SWIFT transfera. Ovakvi trendovi jasno potvrđuju da građani i privreda pažljivo prate cijenu i kvalitet usluge i spremno biraju savremenija, brža i isplativija rješenja - navodi se u saopštenju.
Na sastanku je razgovarano i o nedavno usvojenim izmjenama tarifnika CBCG kojima su naknade za obradu transakcija u nacionalnom platnom sistemu prepolovljene: RTGS naknada sa 1,50 eura na 0,75 eura, a DNS naknada sa 0,10 eura na 0,05 eura.&nbsp;
- U skladu sa principima EU modela pokrića troškova, kao i pripremama za uvođenje TIPS Clone sistema i jačanje konkurentnosti u odnosu na evropske centralne banke, CBCG je preuzela najveći dio finansijskog tereta reforme, uz očekivani kumulativni pad prihoda od 12,37 miliona eura u periodu 2026 - 2030. Imajući u vidu navedeno, banke su obavezne da efekat nižih troškova u cjelini prenesu na građane i privredu kroz usklađivanje svojih tarifnika najkasnije do 1. decembra 2025. godine. CBCG će kroz redovni nadzor pratiti puno sprovođenje ovih obaveza u interesu transparentnog i efikasnog platnog prometa za sve korisnike - precizirano je u saopštenju.
U nastavku sastanka razmotrene su i ključne regulatorne aktivnosti sprovedene tokom ove godine.&nbsp;
- CBCG ulaže snažne i kontinuirane napore sa ciljem potpune harmonizacije domaćeg regulatornog okvira sa savremenim evropskim standardima supervizije - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Posebno je navedeno da je CBCG tokom 2025. godine pripremila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, u potpunosti usklađen sa CRD VI direktivom, čija će primjena u državama članicama EU biti obavezna od 11. januara 2026. godine.
- Ovim proaktivnim pristupom, odnosno uspostavljanjem regulatornog okvira koji je usklađen sa EU zahtjevima koji će tek početi da se primjenjuju, CBCG demonstrira visoku institucionalnu zrelost i jasno strateško opredjeljenje - istakla je Radović, dodajući da takva pozicija dodatno jača sigurnost i stabilnost finansijskog sistema.
Tim CBCG je najavio da će se intenzivne regulatorne i supervizorske aktivnosti nastaviti i tokom 2026. godine, sa fokusom na dalje jačanje upravljanja rizicima, otpornosti bankarskog sektora i usklađivanja sa najboljim praksama evropskog nadzornog modela.&nbsp;
- Posebna pažnja biće posvećena implementaciji ESG principa, kroz unapređenje internih kapaciteta i politika, kako bi se obezbijedila dosljedna primjena evropskih smjernica i prelazak na održive modele upravljanja rizicima. Takođe su započete aktivnosti na usaglašavanju sa DORA regulativom (Digital Operational Resilience Act), evropskim standardom koji osigurava otpornost finansijskih institucija na sajber rizike i tehnološke incidente - navodi se u saopštenju.
Istaknut je značaj unapređenja integriteta finansijskog sistema koji je ostvaren u posljednjem periodu, uz snažan napredak u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, kako u dijelu usklađivanja regulative, tako i u dijelu supervizorske prakse CBCG, koja je dodatno unaprijeđena i kroz intezivnu saradnju CBCG sa centralnim bankama Eurosistema.&nbsp;
- Naglašen je i napredak ostvaren aktivnostima CBCG u oblasti zaštite potrošača, usvajanjem 10 podzakonskih akata Zakona o potrošačkim kreditima, sa ciljem daljeg snaženja položaja potrošača, i preduzete brojne mjere u cilju jačanja inkluzije potrošača - piše u saopštenju.
Naglašeno je da CBCG i poslovne banke dijele zajedničku odgovornost za izgradnju snažnog, modernog i otpornog finansijskog sistema.&nbsp;
- Banke su iskazale spremnost da, kao i do sada, podrže sve inicijative usmjerene na jačanje zdravlja i stabilnosti bankarskog sektora i očuvanje finansijske stabilnosti. Dalja modernizacija platne infrastrukture, unapređenje kvaliteta usluga, bolja zaštita korisnika i dosljedna implementacija najviših evropskih standarda ostaju ključni prioriteti u periodu koji slijedi - kazali su u CBCG.

Pozitivni trendovi u sektoru, stabilan SEPA sistem i jasni prioriteti za period koji slijedi

Aviokompanija Čajna istern (China Eastern) uvrstiće sljedeće nedjelje u svoju ponudu najduži komerijalni let u svijetu, od kineske ekonomske metropole Šangaja do argentinske prijestonice Buenos Ajresa, prenose danas mediji.
Linija koja povezuje 20.000 kilometara udaljene gradove proradiće od 4. decembra. Šangaj i Buenos Ajres su na zemljinoj kugli na gotovo suprotnim stranama.
Argentinska vlada je danas i zvanično dala zeleno svjetlo za novu liniju, objavivši odluku u službenom listu.
Čajna istern računa da će let o odlasku trajati 25,5 sati, a u povratku 29 sati.
Ipak, neće to biti neprekidan let jer će avioni tipa Boing 777-330ER imati jednu međustanicu u Oklandu, na Novom Zelandu, radi tehničke provjere, izmene osoblja i dopune goriva, piše portal posvećen vazdušnom saobraćaju Aero.
U Oklandu će i putnici tokom dvosatnog zadržavanja nakratko moći da izađu iz aviona.

Kineska kompanija pokreće najdužu avionsku liniju na svijetu

Porast prodaje goriva u Crnoj Gori prati rast bruto domaćeg proizvoda, zbog čega je namjera da se iz džepova građana godišnje izvlači iznos od četiri miliona eura kroz markiranje potpuno neopravdan, jer se na to gorivo već plaćaju porez na dodatu vrijednost i akcize, ocijenio je predsjednik glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
On je gostujući u Drugačijoj radio vezi napomenuo da je posebno sporno što bi firma &nbsp;koja bi obavljala taj posao imala mogućnost za uspostavljanje paralelnog nadgledanja granica Crne Gore, što je u interesu jedne od zemalja regiona, a što je istovremeno razlog da se ovim problemom, pored pristupanja s ekonomskog aspekta, bave i Agencija za nacionalnu bezbjednost i Vojno-bezbjednosna agencija.
- Rast prodaje goriva, koja je otprilike 400 miliona litara na godišnjem nivou, je skoro identičan u posljednjem vremenu rastu BDP-a. Prodajom tog goriva na pumpama ne može da se napravi nikakav prekršaj koji bi doveodo toga da država bude oštećena, jer ste već platili PDV i ne možete naplatiti jedan cent dodatno - pojasnio je.
Suštinski problem u ovom slučaju vidi kada je riječ o nastojanju da se uspostavi kontrola prelaska granica u Crnoj Gori, a iznos od četiri miliona eura godišnje, koliko bi se kroz ovu aktivnost ubiralo, omogućio bi da se angažuje između 50 i 70 službenika koji bi bili zaduženi za nadzor nad granicama.
- Uz par kamera, koje bi, naravno, služile da se prati okruženje, zvanično, da ne bi došlo do nekog incidenta, mogao bi se imati paralelni nadzor granica Crne Gore, a firma koja je 'nacrtana' da dobije taj posao povezana je sa jednom bezbjednostnom agencijom zemalje iz okruženja, koja nije u NATO - naglasio je.
Sagovornik Antene M osvrnuo se i na nestručnost kadra zaposlenog u institucijama i preduzećima koji nema profesionalne reference potrebne za obavljanje tih poslova, posebno kada je riječ o obrazovanju, budući da većina njih posjeduje diplome stečene na fakultetima u regionu bez validne reputacije ili akreditacije.
Stanić je skrenuo pažnju i na stanje u javnim preduzećima u energetskom sektoru, ocijenivši da te kompanije, umjesto da obavljaju poslove iz svoje djelatnosti, služe za masovna partijska zapošljavanja i bavljenje djelatnostima koje su u interesu određenih, sa njima povezanih subjekata, što je posebno vidljivo u Elektroprivredi Crne Gore i Rudniku uglja.
- Rudnik uglja prodaje ugalj Srbiji, što znači da nema nijedan drugi ugovor. Jedan od osnivača firme kojoj je prodavan ugalj sada je direktor Termoelektrane. Znači, vidimo jedan obrazac ponašanja gdje Specijalno državno tužilaštvo ima mnogo posla. Evo samo ovo, je li bilo obećanje da će 15. novembra Termoelektrana biti na mreži? Pita li danas neko je li Termoelektrana na mreži? Danas je 27. novembar. U tim sistemima gdje je proizvodnja četiri do pet miliona kilovata struje dnevno, gdje je danas potrošnja u Crnoj Gori 12 ili 13 miliona kilovata, po ovoj hladnoći i ovim vremenskim prilikama. Takav sistem, kad ne radi posao prema onome što je ugovoreno 12 ili 13 dana mislim da neće proraditi kao ko treba do Nove godine. To stvara katastrofalne posljedice po državu, odnosno po stopu rasta BDP-a, ali i katastrofalne posljedice po sistem Elektroprivrede Crne Gore, koji je već do danas 90 miliona eura u minusu.
On je naglasio da pogubnost politike koju aktuelna vlast sprovodi danas najviše uviđaju oni koji su članove vladajuće većine podržali na izborima.
- Oni najbolje znaju, kad biraju između ljekova i hrane, gdje ih je dovela ovakva vlast. Oni najbolje znaju kad ne plate jedan račun za vodu Vodovoda u Podgorici, pa im stigne isključenje, pa moraju da plate 54 eura za uključenje, a ne imaju kvalitetnu vodu. Oni najbolje imaju uvid u efekat na koji način se vode ta javna preduzeća. To je ono što će morati da se ispravlja u budućnosti, to je ono što će morati da radi jedna nova, odgovorna, evropska i građanska vlast. I naravno, za sve ovo će trebati ozbiljna rad i ozbiljno strpljenje. Neće ovo doći ni preko noći, niti će ovi da se pravdaju kao što bilo ko misli. Tranzicija vlasti, ove vlasti koja ima tu opasnost da završi pod Veljim brdom neće biti nimalo jednostavna ili laka - zaključio je Stanić.

Stanić u DRV: Markiranjem goriva uvodi se paralelni bezbjednosni sistem i izvlače milioni iz džepova građana koji danas biraju između ljekova i hrane

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Tag: budzet-eu

Usvojen budžet EU za 2026: Jačanje konkurentnosti i bezbjednosti

Usvojen budžet EU za 2026: Jačanje konkurentnosti i bezbjednosti

Pozitivni trendovi u sektoru, stabilan SEPA sistem i jasni prioriteti za period koji slijedi

Kineska kompanija pokreće najdužu avionsku liniju na svijetu

Stanić u DRV: Markiranjem goriva uvodi se paralelni bezbjednosni sistem i izvlače milioni iz džepova građana koji danas biraju između ljekova i hrane

PRATITE TVe UŽIVO