Ekonomska redakcija STEGA je pripremila analizu koja se zasniva na Konačnom izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2024. godinu, u kojoj ističu da samo dosljedno i striktno sprovođenje preporuka DRI, uz bezuslovnu primjenu Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, predstavlja neodložan uslov za povratak fiskalne discipline, transparentnosti i odgovornog upravljanja javnim sredstvima, preduslovom za usklađivanje sa najboljim evropskim praksama i zaštitu javnog interesa.
Podsjećaju, DRI je izrazila negativno mišljenje o reviziji pravilnosti, ukazujući na materijalno značajne neusklađenosti poslovanja sa zakonima i podzakonskim aktima koji regulišu budžetski sistem.
- Crnogorske javne finansije se vode bez dosljedne primjene pravila, provjera i jasne evidencije. Glavna knjiga Trezora nije potpuno usklađena s propisima, podaci o imovini, obavezama i donacijama nijesu potpuni, a konsolidovani izvještaji kasne ili nijesu tačni. Prihodi se često uplaćuju na jedan račun bez preciznog razvrstavanja, što otežava praćenje porijekla novca i njegove namjene- ističu iz STEGE.
U izvršenju budžeta, dodaju iz ove organizacije, prisutna je nedisciplina: obaveze se preuzimaju iznad odobrenih sredstava, dospjele obaveze ne izmiruju se prioritetno, a dio angažovanja kadra i isplata ne prati propisane procedure. Dodatno, krajem godine pribjegava se računovodstvenim rješenjima koja “ulepšavaju” sliku potrošnje, dok se sredstva rezerve koriste za redovne aktivnosti umjesto za nepredviđene slučajeve. Upravljanje državnom imovinom je nedovoljno uređeno: dokumentacija je nekompletna, popisi nijesu dosljedni, a kapitalni projekti ponekad ulaze bez ispunjenih kriterijuma.
Posebno ih zabrinjava činjenica da revizijom nije bilo moguće utvrditi obim potrošnje sredstava donacije Evropske komisije, što ukazuje na nepoštovanje novca poreskih obveznica Evropske unije.
- Rješenje je povratak elementarnoj fiskalnoj disciplini: jasno propisane i primijenjene trezorske procedure, redovna i tačna konsolidacija, potpune poreske i imovinske evidencije, te dosljedno poštovanje zakona bez izuzetaka. Tek uz takav okvir budžet može postati vjerodostojan instrument javne politike, a građani dobiti jasnu i tačnu sliku kako se troši njihov novac- smatraju u Ekonomskoj redakciji STEGE.
Detaljna analiza
1. Nedopustivi propusti u upravljanju Državnim trezorom i finansijskom izvještavanju
1.1. Neusklađenost i nepotpunost Glavne knjige Trezora
Ministarstvo finansija ne vodi Glavnu knjigu Trezora u potpunosti u skladu s Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa. Posljedica su nepotpune i neadekvatne evidencije nefinansijske imovine (klasa 0), finansijske imovine (klasa 1), obaveza (klasa 2) i stanja/prometa donatorskih
sredstava, što onemogućava puno usaglašavanje i potvrdu prikazanih iznosa s budžetskim računima.
1.2. Izražen nedostatak internih kontrola i procedura
U Ministarstvu finansija nijesu formalizovane procedure s pisanim operativnim uputstvima za ključne procese Trezora (vođenje Glavne knjige i upravljanje računovodstvenim sistemom državnih primitaka). Ovakav operativni vakuum povećava rizik nedosljednosti i grešaka.
1.3. Ozbiljne neregularnosti u evidentiranju i naplati javnih prihoda
· Prihodi se naplaćuju direktnim uplatama na Glavni račun Državnog trezora, suprotno Naredbi o načinu uplate javnih prihoda; više različitih vrsta prihoda teče preko jednog transakcionog računa, što remeti ekonomsku klasifikaciju.
· Za 2.377.491,24 €, iskazano kao „Ostali prihodi” po izvodima Glavnog računa, ne postoji prateća dokumentacija o osnovu priliva - onemogućena je verifikacija transakcija.
1.4. Neprihvatljivi propusti u konsolidaciji i tačnosti finansijskih izvještaja
· Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija potcijenilo je obaveze jer konsolidovani izvještaji ne uključuju obaveze javnih obrazovnih ustanova, suprotno pravilima o konsolidaciji.
· Račun Agencije za investicije za razvoj manje razvijenih opština nije blagovremeno konsolidovan; transakcije su naknadno unesene zbirno, a 300.110,00 € je zadržano na računu Agencije bez prikaza početnog i krajnjeg stanja u Glavnoj knjizi.
1.5. Kašnjenje i neusaglašenost poreskih evidencija
· Poreska uprava nije dostavila Završni poreski račun za 2024. Ministarstvu finansija do 31. marta, kako zakon nalaže.
· Knjigovodstveno stanje poreskog duga je nepouzdano zbog: vanbilansnog vođenja reprograma, nesređene evidencije duga državnih organa, neproknjiženih ukinutih rješenja o reprogramu i nerealizovanih preusmjerenja sredstava.
1.6. Sistemska pogrešna klasifikacija rashoda
· MPŠV (projekat „MIDAS 2“) je nabavku IT opreme, servera i sl. u iznosu 1.349.522,04 € evidentiralo kao konsultantske usluge, umjesto kao kapitalne izdatke.
· Ministarstvo saobraćaja i Ministarstvo pravde prenijeli su krajem godine 16.048.815,48 € na depozitne račune kod banaka, ali pogrešno klasifikovali kao rashode tekuće budžetske rezerve, umjesto kao depozite.
1.7. Nedopustivi propusti u obimu i namjeni trošenja sredstva Evropske unije
· ne postoji ime programa ili aktivnosti koje bi dovelo u vezu izvor sredstava Evropske komisije sa namjenom odnosno potrošnjom budžetskih sredstava
· Revizijom nije bilo moguće utvrditi obim potrošnje sredstava donacije Evropske komisije, niti namjenu trošenja sredstava
2. Značajne nepravilnosti u izvršenju budžeta
2.1. Preuzimanje i neizmirenje obaveza suprotno zakonu
· Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i Uprava za nekretnine ugovarale su obaveze iznad odobrenih sredstava (kršenje člana 40 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti).
· Sudski savjet nije prioritetno izmirivao dospjele obaveze (kršenje člana 48 stav 3).
· 13 od 22 revidirane potrošačke jedinice (uključujući Ministarstvo finansija, Ministarstvo odbrane, Upravu za državnu imovinu) nijesu usaglašavale obaveze s dobavljačima, iako je to obavezno po Uputstvu o radu Trezora.
· MPI i Ministarstvo kulture i medija nijesu prikazali sve dospjele a neplaćene obaveze na kraju godine.
2.2. Višestruke nepravilnosti u isplati zarada, doprinosa i angažovanju lica
Uočava se obrazac neplaćanja obaveznih doprinosa zbog nezapošljavanja lica s invaliditetom; V.D. imenovanja preko dva mandata (suprotno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima); zaključivanje ugovora o djelu za poslove koji su već sistematizovani.
2.3. Neregularnosti u isplati subvencija i transfera
· MPŠV (Laboratorija za mljekarstvo) vrši isplate bez ugovora i bez definisane namjene troškova.
· Vlada i Uprava za željeznice: ugovor o prevozu putnika sa retroaktivnim dejstvom.
· ZZZCG (subvencije za lica s invaliditetom): isplate unaprijed za više mjeseci, nedovoljno praćenje realizacije.
· Ministarstvo pravde → finansiranje srednjih vjerskih škola: bez metodologije obračuna i ugovorne kontrole namjenskog trošenja.
2.4. Sistemska zloupotreba sredstava budžetske rezerve
Sredstva rezerve koriste se mimo zakonske namjene: za redovne djelatnosti iznad limita 10% budžeta jedinice, bez adekvatne dokumentacije, za planirane obaveze (ne za nepredviđene, suprotno članu 43 Zakona). Posebno je problematično krajem godine prebacivanje na depozitne račune uz prikaz kao rashoda tekuće godine, iako sredstva ostaju neutrošena.
3. Neadekvatno upravljanje javnom imovinom i nabavkama
3.1. Evidencija i popis državne imovine
· Uprava za državnu imovinu ne posjeduje kompletnu ugovornu dokumentaciju o zakupu i prodaji, niti vodi punu evidenciju pokretne i nepokretne imovine.
· Izvještaji o popisu imovine (na primjer Ministarstvo saobraćaja, Uprava za državnu imovinu) ne sadrže obavezne elemente propisane Uredbom; starješine ne donose odluke o usvajanju popisa.
· Uprava ne dostavlja akte o ustupanju imovine na korišćenje drugim organima, pa korisnici ne vode vanbilansnu evidenciju.
· Jedinstveni softver za evidenciju nepokretnosti je nefunkcionalan; procjena vrijednosti cjelokupne državne imovine nije izvršena.
3.2. Propusti u kapitalnom budžetu
· Savjet za javne investicije kandiduje projekte koji ne ispunjavaju osnovne uslove iz Odluke o izradi kapitalnog budžeta, što ugrožava realizaciju.
· Sredstva se preusmjeravaju na svrhe koji nijesu kapitalne (npr. Prijestonica Cetinje – finansiranje zabavnog programa).
· 24.601.425,14 € za eksproprijaciju autoputa evidentirano je kao rashod, iako je iznos prenesen na depozit i ostao neutrošen.
3.3. Zakupi i javni dug – neregularnosti upravljanja istim
· Zakup prostora za političke subjekte: nema kriterijuma ni limita; zakupnine variraju od 294 € do 17.647 € mjesečno, što ukazuje na visoki rizik neracionalnog trošenja javnih sredstava.
· Evidencija javnog duga: Ministarstvo finansija nema precizne procedure za evidentiranje i izvještavanje; usljed toga opštine izvještavaju neujednačeno, što narušava tačnost zbirnih podataka o javnom dugu.
Zaključni nalaz i mišljenje STEGE
Nalazi DRI potvrđuju duboke, međusobno povezane, sistemske slabosti koje potkopavaju integritet budžetskog sistema:
1. Neintegritet Državnog trezora dovodi do netačnih i nepotpunih izvještaja;
2. Nedisciplina u izvršenju budžeta (obaveze bez pokrića, zloupotreba rezerve) podriva fiskalnu stabilnost države;
3. Neefikasno upravljanje imovinom i kapitalnim projektima umanjuje vrijednost državnih resursa i usporava razvoj.
Imajući u vidu gore navedeno, predlažemo:
· U roku od 90 dana: formalizovati i implementirati pisane procedure Trezora (Glavna knjiga, konsolidacija, klasifikacija, donatorska sredstva) uz četvorooko kontrolu i mjesečna usaglašavanja.
· Zatvoriti „jedan račun – više prihoda” praksu; obavezno razgraničiti sve vrste javnih prihoda po ekonomskoj klasifikaciji; retroaktivno dokumentovati 2.377.491,24 € „ostalih prihoda”.
· Ispraviti pogrešne klasifikacije rashoda (MIDAS 2, depoziti vs. rashodi rezerve) i izvršiti storno gdje je primjenjivo (uključujući eksproprijacija autoputa 24.601.425,14 €).
· Obavezati Poresku upravu na dostavu Završnog poreskog računa u roku (31. mart) i sanirati evidenciju reprograma i ukinutih rješenja.
· Uspostaviti jedinstveni, funkcionalni registar imovine sa godišnjom procjenom vrijednosti i potpunim popisom; urediti akte o ustupanju i vanbilansnu evidenciju.
· Uvesti kriterijume i limite za zakup prostora političkih subjekata; standardizovati izvještavanje o javnom dugu na nivou opština.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

STEGA: Striktno sprovođenje preporuka DRI, i primjena Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, preduslov za usklađivanje sa najboljim evropskim praksama i zaštitu javnog interesa

Potrebno je unaprijediti ujednačavanje sudske prakse, dati veći značaj suštini radnog odnosa u odnosu na formalne procedure, kao i podsticati mirno i alternativno rješavanje radnih sporova, ocijenjeno je na Konferenciji o postupcima iz radnih sporova i unapređenju sudske prakse koja je održana u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici, u organizaciji Unije poslodavaca Crne Gore, a u partnerstvu sa Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova i Centrom za alternativno rješavanje sporova.
Istaknuto je i da jačanje institucionalne kontrole i mehanizama praćenja prisustva i opravdanosti bolovanja &nbsp;predstavljaju ključne mjere za smanjenje zloupotrebe bolovanja i efikasnije upravljanje radnim odnosima.
Konferencija je okupila ministarstvo, predsjednike sudova, sudske vještake, advokate i predstavnike privrede, sa ciljem da se, kroz otvoren dijalog, sagledaju problemi poput dužine trajanja radnih postupaka i troškova i neujednačene sudske prakse, kao i da se ponude konkretni prijedlozi za njihovo prevazilaženje.
U uvodnom dijelu, prisutni su imali priliku da čuju obraćanja Suzane Radulović, generalne sekretarke Unije poslodavaca Crne Gore, Naide Nišić, ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, zatim Željke Jovović, predsjednice Osnovnog suda u Podgorici, Enese Rastoder, direktorice Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, i Maje Golović Vojinović, izvršne direktorice Centra za alternativno rješavanje sporova&nbsp;
- ’Radni sporovi nose posebnu težinu jer se u njima prepliću Ekonomija, zakon, povjerenje i međuljudski donosi. Iako su to pravni postupci, njihov ishod direktno utiče na poslovanje preduzeća, radna mjesta i ukupnu društvenu stabilnost. Zato nas posebno brinu izazovi koji su odavno prisutni, poput velikog broja radnih sporova, njihovo dugo trajanje, visoki troškovi i neujednačena sudska praksa - navela je Radulović i napravila uvod za današnju diskusiju.
Ministarka rada Naida Nišić je istakla da unapređenje sistema radnih odnosa, jačanje inspekcijskog nadzora i ujednačavanje sudske prakse imaju poseban značaj u kontekstu evropskih integracija Crne Gore.&nbsp;
Naglasila je da je efikasna zaštita prava iz rada, borba protiv neformalnog zapošljavanja i obezbjeđivanje bezbjednih i zdravih uslova rada u potpunosti usklađena sa pravnom tekovinom Evropske unije, posebno u okviru Poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje.&nbsp;
Ministarka je poručila da jačanje institucija, razvoj socijalnog dijaloga i podsticanje mirnog rješavanja radnih sporova doprinose ispunjavanju evropskih standarda, jačanju vladavine prava i stvaranju održivog i inkluzivnog tržišta rada, što predstavlja jedan od ključnih preduslova za dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj unije.&nbsp;
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović dala je svoje mišljenje iz pozicije sudstva.&nbsp;
- Sudovi su već godinama suočeni sa velikim prilivom predmeta, što, uz nedostatak sudijskog kadra, dovodi do smanjenja očekivane efikasnosti u radu, a time i do dugog trajanja sudskih postupaka. Prihvatamo kritike koje se odnose na neujednačenost sudske prakse, koja takođe utiče na efikasnost postupanja. Upravo iz tog razloga, kako na nivou Osnovnog suda u Podgorici, tako i na nivou Vrhovnog suda, ovom pitanju se posvećuje posebna pažnja - rekla je Jovović.&nbsp;
Ona je podsjetila da je predsjednica Vrhovnog suda formirala Upravni odbor za unapređenje sistema sudske prakse, sa ciljem obezbjeđivanja jedinstvene primjene zakona od strane sudova.
Pored navedenog, Osnovni sud u Podgorici od januara 2026. godine započinje pilot-projekat koji se sprovodi u okviru regionalnog projekta „Program reforme pravosuđa za Zapadni Balkan“, finansiranog od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške, a čiji je cilj upravo unapređenje brzine i efikasnosti sudskih postupaka.
- Imajući u vidu sve navedene aktivnosti, uz dosljednu afirmaciju medijacije, nadamo se da će se stvoriti povoljan ambijent za efikasno ostvarivanje pravde, kako za poslodavce, tako i za zaposlene - zaključila je Jovović.
Direktorica Agencije za mirno rješavanje radnih sporova Enesa Rastoder istakla je da je to jedina specijalizovana institucija u Crnoj Gori koja se bavi radnim sporovima.&nbsp;
- Današnji skup je od izuzetnog značaja jer imamo priliku da se povežemo i dobijemo odgovore na neka ključna pitanja koja se tiču sudskih procesa, uz želju da naredne godine imamo još uspješnije riješene sporove - kazala je Rastoder.
Izvršna direktorica Centra za alternativno rješavanja radnih sporova Maja Golović Vojinović istakla je važnost teme rješavanja radnih sporova, jer oni nisu samo pravno pitanje, već i odraz društvenih i ekonomskih prilika. ‘
- Centar je od donošenja zakona o rješavanju radnih sporova 2020. godine do danas zaprimio 25.000 predloga za pokretanje postupaka medijacije, a dosadašnja iskustva i praksa pred Centrom pokazuju da je postignuto na stotine zaključenih poravnjanja - rekla je Golović Vojinović.
Nakon uvodnih obraćanja, primjere prakse iz privrede prisutnima je predočila Milena Raičković, direktorica pravnih poslova i ljudskih resursa HG ‘’Budvanska rivijera’’.&nbsp;
Ona je takođe apelovala na uključenost svih nadležnih organa kako bi se svi sporovi rješavali na pravno utemeljenim činjenicama i izbjegla dugotrajnost sudskih postupaka.&nbsp;
- U moru raznih sudskih praksi, pored pitanja posebnog/startnog dijela zarade koje je, nadamo se, u potpunosti pravno razriješeno, naše posebno zapažanje tiče se prevoza. Obično se dešava da vještaci polaze od pogrešne pretpostavke da zaposleni ima automatski pravo na prevoz čak i onda kada prevoz ne koristi za dolazak na posao. Konkretno u Budvi je ovaj problem sve češći, jer nema organizovanog gradskog prevoza, a dosta često je udaljenost do mjesta rada oko 1,5 kilometara ili čak manje. Značajna tema je prekovremeni rad i preraspodjela radnog vremena. Ovo nisu dvije iste kategorije i mora im se posvetiti posebna pažnja, posebno iz razloga što u režimu preraspodjele, svaki sat duži od regularnog dnevnog ili sedmičnog rada, nije automatski prekovremeni rad za isplatu. Isto je i sa jubilarnim nagradama i drugim dodacima, gdje vještaci obračunavaju iznos bruto zarade na ime jubilarne nagrade sto vodi dupliranju poreske obaveze, a što je pravno neutemeljeno - navela je Raičković.
Tokom otvorene diskusije na konferenciji Unije poslodavaca Crne Gore, predstavnici privrede ukazali su na izazove u primjeni radnog zakonodavstva, posebno u postupcima povodom otkaza ugovora o radu.&nbsp;
Poslodavci su naglasili da se nerijetko donose odluke u korist zaposlenih zbog manjih formalnih nedostataka, bez dovoljno razmatranja suštine povrede radne obaveze i konkretnih okolnosti slučaja, što povećava troškove i produžava trajanje sporova. Posebno je istaknuta zloupotreba bolovanja, neujednačena sudska praksa i dugo trajanje radnih sporova, kao i pravna nesigurnost koja nastaje kada sudovi pri odlučivanju uzimaju u obzir i odredbe Zakonika o krivičnom postupku.
Takođe je naglašena potreba za kontinuiranim dijalogom između sudova, institucija i privrede, radi jačanja pravne sigurnosti i povjerenja u sistem radnih odnosa. U tom kontekstu dogovoreno je da će diskusije ovog tipa postati redovna praksa, jer se spajanjem iskustva privrede, stručnosti sudova i mehanizama alternativnog rješavanja sporova, može znatno brže doći do preporuka koje mogu povećati efikasnost, smanjiti troškove, i što je najvažnije, vratiti povjerenje u pravnu sigurnost radnih odnosa.&nbsp;

Struka i institucije saglasne: Potrebno ujednačiti sudsku praksu i jačati mirno rješavanje sporova

Zatvaranjem poglavlja 13 državi Crnoj Gori je svanulo jer je bliža ulasku u EU. Crnogorskim ribarima je davno mrklo i sada ne vide nikakvu šansu da im se riješe nagomilani problemi i pitaju se koja je naša korist od zatvaranja poglavlja 13 - poručio je predstavnik ribara Marko Kise.
On pita da li je EU šansa za razvoj crnogorskog ribarstva, opstanak crnogorskih ribar ili samo njihov grobar.
- Kaže stara poslovica “dok nekome ne mrkne drugome ne svane”... Razlog je što Vlada Crne Gore i ministar MPŠV-a Vladimir Joković evo punih tri ipo godine od kada je postao ministar u 43 i 44. Vladi ne pokušava rješiti niti jedan problem - naveo je Kise.
Ribari, kaže on, misle da nije to samo neznanje nego da ga njihovi problemi ne intresuju i iz nekog razloga neće da ih riješi.
- O svim problemima je upoznat na sastanku sa nama u njegovom kabinetu u julu 2022. godine. Od tog sastanka uopšte nema vremena da nas primi niti da razgovara s nama. Kao da živi van stvarnosti u nku drugu paralelenu državu. Kada smo mu zaprijetili da ćemo pregraditi zaliv Boke zakazao nam je prijem 8.9.2025. Uz prisustvo mnogobronih medija. Na tom sastanku je dogovoreno da se oformi radna grupa od predstavnika svih bitnih ministarstava kao i predstavnika 119 potpisnika peticije, da bi brže rješavali probleme. Vlada CG je donijela odluku da se oformi radna grupa u roku od 10 dana. Prošlo je tri ipo mjeseca a radna grupa se još nije oformila. Pitamo se zašto se ministar Joković kao podpredsjednik Vlade nije potrudio da sprovede odluku Vlade - naveo je Kise.
Njega, kaže, to ne intereseuje jer ga ne zanima rješavanje problema u ribarstvu.
- Nekome u ovoj državi je interes da se i dalje uvozi cca milion eura hrane, da se za taj luksuz država zadužuje, da uvoz raste a izvoz opada. O svim ovim problemima pred zaatvaranje poglavlja 13 smo upoznali evropski parlament, Gđu Martu Kos, obudsmmana Roberta Šumana, komsara za ribarstvo Kostasa Kadisa, kao i delegaciju EU u CG – ambasaora Johana Satlera. Jedini koji nam je odgovorio je ambasador EU u CG i zakazao satanak 19.1.2026. godine . u ambasadi EU i Podgorici na kojemu će biti prisutan i ministar Joković. Naš jedini zahtjev prema EU je bio da uslove Crnu Goru da prije zatvaranja poglavlja 13 moraju riješiti sve probleme ribara - naveo je Kise.
Očito, cijeni on, da i Brisel to uopšte nije briga.
- EU samo misli kako što prije prigrabiti CG u geopolitičkom i geostrateškom interesu. Ne interesuje ih život ribara i njihov opstanak. Evropski Parlament je donio odluku da se zatvori poglavlje 13, a da se ni jednom nisu pitali da li crnogorski ribari koji su u svemu daleko od razvijenih ribara EU i da li sa svojim problemima mogu igrati ravnopravnu ribarsku utakmicu sa ribarima EU. Crnogorski ribari sa velikim troškovima ne mogu plasirati svoje ribarske proizvode sa istim ili manjim cijenama nego što je cijena ribe u zemljama EU. Međutim Ministar Joković prije neki dan je izjavio na televiziji da ćemo uskoro u Dubrovnik prodavati ribu po manjim cijenama nego što su u Hrvatskoj. Ni u jednom trenutku se nije upitao da li je to realno jer je crnogorska ribarska flota zapuštena i stara, bez ribarskih luka, bez brodogradilišta za remont, bez kredita, bez zvanične cijene goriva kao u Hr, sa vioskim PDV-om za kupovinu brodova i opreme i kao takva predstavlja ruglo Evrope. Što je Španija u ribarstvu za zemlje EU to je Albanija za Crnu Goru - naglasio je Kise.
Zatvaranjem poglavlja 13 EU je, smatra on, pokazala da je nije briga za opstanak crnogorskih ribara i time su još više homogenizovali sve ribare Crne Gore da istraju.
- I da nas nikad više ne dijeli MPŠV da bi lakše manipulisali sa nama po sistemu zavadi pa vladaj i time opravdali svoju nestručnost i neznanje - dodao je Kise.
Na sastanku 19.1.2026. očekuju, kaže, da će Ambasador EU u Crnoj Gori usloviti Vladu CG i MPŠV da se maksimalno i brzo riješe svi problemi. 
- Time će pokazati da su Evropskoj Uniji i građani i ribari Crne Gore jednako bitni kao i država Crna Gora u teritorijalnom smislu i njen morski akvatorijum sa ribljim resursima. Svim ribarima Crne Gore je želja da što prije Crna Gora uđe u EU. Drago bi nam bilo da može i prije 2028. godine, ali prvo da riješi sve probleme ribara - poručio je Kise.

Kisec: Zatvoreno poglavlje 13, a ribari se pitaju što dalje

U kolima člana jedne organizovane kriminalne grupe sa sjevera D.L. (35) pronađene su lažne policijske uniforme - dvije crne jakne sa natpisom ,,policija", odjevni predmeti crne boje, četiri amblema sa grbom Crne Gore, tri para rukavica i podesni predmeti namijenjeni savlađivanju i razbijanju fizičkih prepreka. Kako je saopšteno iz Uprave policije, na istom mjestu u Podgorici je kontrolisan i B.V. (29) - operativno interesantno lice blisko jednoj OKG sa Cetinja, koji je vozio kola beranskih registarskih oznaka. - Predmetna vozila su oduzeta radi daljih zakonskih provjera - naglasili su u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111228_1dbd2b84404e945f07afac756b96f1e4dac0a81355e9a305e5b75ff380535cb1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251219111228_1dbd2b84404e945f07afac756b96f1e4dac0a81355e9a305e5b75ff380535cb1" data-rendition-name="original" width="1200" height="1130" loading="lazy" alt="Amblemi"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  Policija je prikupila obavještenja i od operativno interesantnog lica D.Ć. iz Berana koji je blizak jednoj visokorizičnoj organizovanoj kriminalnoj grupi. - Izvršenim pretresom stanova koji koriste lica D.L. i B.V. pronađeni su i oduzeti elektronski uređaji od čega jedan telefonski uređaj sa kripto zaštitom i vozilo sa, kako se sumnja manipulisanim brojem šasije a koje će biti predmet daljih provjera - kazali su u policiji. Oni sumnjaju da su ove osobe, u cilju prikrivanja kretanja i onemogućavanja policijske detekcije, sprovodila mjere kontranadzora, te da su tokom dana koristili više iznajmljenih vozila. - Preduzetim aktivnostima službenika Uprave policije je, kako se sumnja, spriječeno planirano izvršenje krivičnog djela, dok će se u nastavku daljih istražnih i operativnih mjera utvrditi konkretan objekat napada, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena - naveli su u policiji. Kontrolisane osobe se u policijskim evidencijama vode kao izvršioci teških krivičnih djela protiv života i tijela, krivičnih djela sa elementima nasilja, nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, te krivičnih djela iz oblasti imovinskog i privrednog kriminaliteta.

Pronađene lažne policijske uniforme, telefon sa kripto zaštitom, podesni predmeti, oduzeta tri vozila

Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je Vladu Crne Gore i poslanike Skupštine da hitno povuku iz procedure Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima i da obezbijede jasno propisane, precizne i provjerljive kriterijume za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sa odgovarajućim procesnim garancijama u disciplinskom postupku, kao što su pravo na upoznavanje sa optužbom i pravo da se na nju odgovori, tj. pravo na odbranu.
- <a href="https://www.gov.me/dokumenta/900fff6e-302c-436d-bf6d-3076715092ac" target="_blank">Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima</a>, koji je Vlada usvojila 16. decembra, predloženo je da u slučaju postojanja „bezbjednosnih smetnji" na strani policijskog službenika, koje utvrđuje uzak krug ljudi po izboru ministra unutrašnjih poslova, policijski službenik momentalno dobija otkaz, bez sprovođenja disciplinskog postupka. Otkaz se automatski odnosi i na sve službenike protiv kojih je disciplinski postupak po ovom osnovu već u toku. Na ovaj način se grubo ugrožava ljudsko pravo na rad i na pravičnost postupka i dozvoljava se uskom političkom krugu da nekontrolisano i arbitrerno dijeli otkaze na osnovu neprovjerenih informacija - saopšteno je iz HRA.
Time se, kako kažu u toj organizaciji, omogućava i da se partijska čistka policije maskira kao zakonit „veting", koji inače podrazumijeva vanrednu proceduru, koju sprovode posebne komisije stručnjaka priznatog integriteta, i koji se ni u kom slučaju ne smije izložiti riziku političke samovolje kakvu Predlog zakona dozvoljava.
Prijedlog, napominju u HRA, nije usklađen sa pravom EU i međunarodnim konvencijama, nije prošao javnu raspravu, niti je u njegovom obrazloženju navedeno da je dobio saglasnost Evropske komisije, što je posebno problematično u kontekstu pristupanja Crne Gore EU.&nbsp;
- Ovakva rješenja jasno pretvaraju Policiju u instrument političke lojalnosti, ugrožavajući profesionalnost i depolitizaciju ove institucije i samim tim i povjerenje građana - naglašavaju u HRA.
U toj organizaciji detaljno su istakli posebno sporne tačke u Prijedlogu zakona. Navode da Komisija za bezbjednosne smetnje, koju obrazuje ministar unutrašnjih poslova (čl. 6 Prijedloga), dobija veoma široko i nekontrolisano ovlašćenje da odlučuje o prijemu, obrazovanju i napredovanju u Upravi policije, kao i o prestanku radnog odnosa policijskim službenicima po sili zakona (čl. 24), a bez jasno definisanih i provjerljivih kriterijuma.&nbsp;
- Time se odlučivanje o egzistencijalnom pravu na rad prepušta tijelu koje nije nezavisno, već neposredno podređeno ministru kao eksponentu jedne političke partije - napominju u HRA.
U HRA dalje kažu da Prijedlog zakona radikalno mijenja dosadašnji sistem bezbjednosnih provjera tako što pomenuta Komisija može utvrditi postojanje bezbjednosnih smetnji i bez mišljenja Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), ako joj ANB ne dostavi mišljenje u predviđenom roku (čl. 6 i 20).&nbsp;
- Na taj način se napušta ranije zakonsko rješenje, prema kojem je izostanak mišljenja ANB-a značio pretpostavku da bezbjednosne smetnje ne postoje. Ovim se uklanja i minimalni institucionalni korektiv u postupku odlučivanja o "bezbjednosnim smetnjama" koji bi došao od ANB, kao nadležnog organa za pitanja bezbjednosti - dodaju u HRA.
Posebno je problematično, navode, što se kandidat za posao u policiji ili policijski službenik o navodnom postojanju bezbjednosnih smetnji samo formalno obavještavaju, bez prava da budu upoznati sa razlozima, činjenicama ili dokazima na osnovu kojih je takva ocjena donesena.&nbsp;
- Time se onemogućava i djelotvorna sudska ili upravna kontrola odluke, jer je pravo na pravni lijek svedeno na puku formalnost. U praksi, ovakvo rješenje omogućava trajno isključenje pojedinaca iz Uprave policije na osnovu tajnih, neprovjerljivih i potencijalno politički motivisanih procjena - ocjenjuju u HRA.
Prijedlog zakona, ističu, napušta koncept disciplinske odgovornosti kao osnovnog mehanizma utvrđivanja individualne krivice i profesionalne odgovornosti (čl. 22) koji je bez izuzetka propisan Zakonom o državnim službenicima, i to pod izgovorom efikasnosti.&nbsp;
- Predlagač tvrdi da je novi model efikasniji jer prestanak radnog odnosa po sili zakona dolazi odmah (čl. 24), bez dugotrajnih disciplinskih postupaka, a da je „ishod isti" kao kod sadašnjeg sistema. Ova tvrdnja je problematična, jer se zasniva na pretpostavci da su bezbjednosne smetnje nedvosmisleno i objektivno utvrđene, što dosadašnja praksa demantuje. "Prijeki sud" pod kontrolom ministra, ne može nadomjestiti pravičan postupak, u kojem postoji pravo na odbranu, a koje u državi vladavine prava, a ne partijske diktature, mora da bude dostupno svakome kome je ugroženo pravo na rad i lična i profesionalna reputacija - navode u HRA.
Uvodi se, naglašavaju, i retroaktivna primjena propisa (čl. 26). Pozivanje Vlade na „javni interes", kako bi izbjegla ustavnu zabranu povratnog dejstva propisa (čl. 147 Ustava), ne može, poručuju u HRA, opravdati retroaktivnu primjenu strožih posljedica koje automatski dovode do prestanka radnog odnosa, posebno kada se zasnivaju na tajnim i neprovjerljivim procjenama bezbjednosnih smetnji, bez prava na obrazloženu odluku i djelotvoran pravni lijek.
- Takvo pogoršanje pravnog položaja zaposlenih dodatno narušava pravnu sigurnost i pravičan postupak - naveli su u saopštenju.
U HRA kažu i da se Institut bezbjednosnih smetnji uspostavlja kao trajan i sveobuhvatan mehanizam selekcije, koji se ne odnosi samo na aktivne policijske službenike, već i na kandidate za prijem pripravnika, korisnike stručnog osposobljavanja u Policiji, kandidate za osnovno i visoko policijsko obrazovanje.
- To omogućava stalnu provjeru „podobnosti" kadra kako prilikom ulaska u sistem, tako i tokom cijele karijere. Time se stvara institucionalni okvir za političku i ideološku filtraciju kadrova, nespojivu sa principima profesionalne, depolitizovane i demokratski kontrolisane policijske službe - naglašeno je u saopštenju.
U HRA poručuju da se bezbjednost države ne može graditi na snižavanju dostignutog nivoa ljudskih prava u vidu ukidanja procesnih garancija, niti na političkoj selekciji kadrova, već na temelju vladavine prava koja podrazumijeva izgradnju profesionalnih institucija.

HRA pozvala na povlačenje Prijedloga zakona o unutršanjim poslovima: Partijska čistka policije pod maskom „vetinga"

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.

Tag: budzet-za-2024-godinu

STEGA: Striktno sprovođenje preporuka DRI, i primjena Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, preduslov za usklađivanje sa najboljim evropskim praksama i zaštitu javnog interesa

Struka i institucije saglasne: Potrebno ujednačiti sudsku praksu i jačati mirno rješavanje sporova

Kisec: Zatvoreno poglavlje 13, a ribari se pitaju što dalje

Pronađene lažne policijske uniforme, telefon sa kripto zaštitom, podesni predmeti, oduzeta tri vozila

HRA pozvala na povlačenje Prijedloga zakona o unutršanjim poslovima: Partijska čistka policije pod maskom „vetinga"

PRATITE TVe UŽIVO