Ekonomska redakcija STEGA je pripremila analizu koja se zasniva na Konačnom izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2024. godinu, u kojoj ističu da samo dosljedno i striktno sprovođenje preporuka DRI, uz bezuslovnu primjenu Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, predstavlja neodložan uslov za povratak fiskalne discipline, transparentnosti i odgovornog upravljanja javnim sredstvima, preduslovom za usklađivanje sa najboljim evropskim praksama i zaštitu javnog interesa.
Podsjećaju, DRI je izrazila negativno mišljenje o reviziji pravilnosti, ukazujući na materijalno značajne neusklađenosti poslovanja sa zakonima i podzakonskim aktima koji regulišu budžetski sistem.
- Crnogorske javne finansije se vode bez dosljedne primjene pravila, provjera i jasne evidencije. Glavna knjiga Trezora nije potpuno usklađena s propisima, podaci o imovini, obavezama i donacijama nijesu potpuni, a konsolidovani izvještaji kasne ili nijesu tačni. Prihodi se često uplaćuju na jedan račun bez preciznog razvrstavanja, što otežava praćenje porijekla novca i njegove namjene- ističu iz STEGE.
U izvršenju budžeta, dodaju iz ove organizacije, prisutna je nedisciplina: obaveze se preuzimaju iznad odobrenih sredstava, dospjele obaveze ne izmiruju se prioritetno, a dio angažovanja kadra i isplata ne prati propisane procedure. Dodatno, krajem godine pribjegava se računovodstvenim rješenjima koja “ulepšavaju” sliku potrošnje, dok se sredstva rezerve koriste za redovne aktivnosti umjesto za nepredviđene slučajeve. Upravljanje državnom imovinom je nedovoljno uređeno: dokumentacija je nekompletna, popisi nijesu dosljedni, a kapitalni projekti ponekad ulaze bez ispunjenih kriterijuma.
Posebno ih zabrinjava činjenica da revizijom nije bilo moguće utvrditi obim potrošnje sredstava donacije Evropske komisije, što ukazuje na nepoštovanje novca poreskih obveznica Evropske unije.
- Rješenje je povratak elementarnoj fiskalnoj disciplini: jasno propisane i primijenjene trezorske procedure, redovna i tačna konsolidacija, potpune poreske i imovinske evidencije, te dosljedno poštovanje zakona bez izuzetaka. Tek uz takav okvir budžet može postati vjerodostojan instrument javne politike, a građani dobiti jasnu i tačnu sliku kako se troši njihov novac- smatraju u Ekonomskoj redakciji STEGE.
Detaljna analiza
1. Nedopustivi propusti u upravljanju Državnim trezorom i finansijskom izvještavanju
1.1. Neusklađenost i nepotpunost Glavne knjige Trezora
Ministarstvo finansija ne vodi Glavnu knjigu Trezora u potpunosti u skladu s Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa. Posljedica su nepotpune i neadekvatne evidencije nefinansijske imovine (klasa 0), finansijske imovine (klasa 1), obaveza (klasa 2) i stanja/prometa donatorskih
sredstava, što onemogućava puno usaglašavanje i potvrdu prikazanih iznosa s budžetskim računima.
1.2. Izražen nedostatak internih kontrola i procedura
U Ministarstvu finansija nijesu formalizovane procedure s pisanim operativnim uputstvima za ključne procese Trezora (vođenje Glavne knjige i upravljanje računovodstvenim sistemom državnih primitaka). Ovakav operativni vakuum povećava rizik nedosljednosti i grešaka.
1.3. Ozbiljne neregularnosti u evidentiranju i naplati javnih prihoda
· Prihodi se naplaćuju direktnim uplatama na Glavni račun Državnog trezora, suprotno Naredbi o načinu uplate javnih prihoda; više različitih vrsta prihoda teče preko jednog transakcionog računa, što remeti ekonomsku klasifikaciju.
· Za 2.377.491,24 €, iskazano kao „Ostali prihodi” po izvodima Glavnog računa, ne postoji prateća dokumentacija o osnovu priliva - onemogućena je verifikacija transakcija.
1.4. Neprihvatljivi propusti u konsolidaciji i tačnosti finansijskih izvještaja
· Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija potcijenilo je obaveze jer konsolidovani izvještaji ne uključuju obaveze javnih obrazovnih ustanova, suprotno pravilima o konsolidaciji.
· Račun Agencije za investicije za razvoj manje razvijenih opština nije blagovremeno konsolidovan; transakcije su naknadno unesene zbirno, a 300.110,00 € je zadržano na računu Agencije bez prikaza početnog i krajnjeg stanja u Glavnoj knjizi.
1.5. Kašnjenje i neusaglašenost poreskih evidencija
· Poreska uprava nije dostavila Završni poreski račun za 2024. Ministarstvu finansija do 31. marta, kako zakon nalaže.
· Knjigovodstveno stanje poreskog duga je nepouzdano zbog: vanbilansnog vođenja reprograma, nesređene evidencije duga državnih organa, neproknjiženih ukinutih rješenja o reprogramu i nerealizovanih preusmjerenja sredstava.
1.6. Sistemska pogrešna klasifikacija rashoda
· MPŠV (projekat „MIDAS 2“) je nabavku IT opreme, servera i sl. u iznosu 1.349.522,04 € evidentiralo kao konsultantske usluge, umjesto kao kapitalne izdatke.
· Ministarstvo saobraćaja i Ministarstvo pravde prenijeli su krajem godine 16.048.815,48 € na depozitne račune kod banaka, ali pogrešno klasifikovali kao rashode tekuće budžetske rezerve, umjesto kao depozite.
1.7. Nedopustivi propusti u obimu i namjeni trošenja sredstva Evropske unije
· ne postoji ime programa ili aktivnosti koje bi dovelo u vezu izvor sredstava Evropske komisije sa namjenom odnosno potrošnjom budžetskih sredstava
· Revizijom nije bilo moguće utvrditi obim potrošnje sredstava donacije Evropske komisije, niti namjenu trošenja sredstava
2. Značajne nepravilnosti u izvršenju budžeta
2.1. Preuzimanje i neizmirenje obaveza suprotno zakonu
· Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i Uprava za nekretnine ugovarale su obaveze iznad odobrenih sredstava (kršenje člana 40 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti).
· Sudski savjet nije prioritetno izmirivao dospjele obaveze (kršenje člana 48 stav 3).
· 13 od 22 revidirane potrošačke jedinice (uključujući Ministarstvo finansija, Ministarstvo odbrane, Upravu za državnu imovinu) nijesu usaglašavale obaveze s dobavljačima, iako je to obavezno po Uputstvu o radu Trezora.
· MPI i Ministarstvo kulture i medija nijesu prikazali sve dospjele a neplaćene obaveze na kraju godine.
2.2. Višestruke nepravilnosti u isplati zarada, doprinosa i angažovanju lica
Uočava se obrazac neplaćanja obaveznih doprinosa zbog nezapošljavanja lica s invaliditetom; V.D. imenovanja preko dva mandata (suprotno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima); zaključivanje ugovora o djelu za poslove koji su već sistematizovani.
2.3. Neregularnosti u isplati subvencija i transfera
· MPŠV (Laboratorija za mljekarstvo) vrši isplate bez ugovora i bez definisane namjene troškova.
· Vlada i Uprava za željeznice: ugovor o prevozu putnika sa retroaktivnim dejstvom.
· ZZZCG (subvencije za lica s invaliditetom): isplate unaprijed za više mjeseci, nedovoljno praćenje realizacije.
· Ministarstvo pravde → finansiranje srednjih vjerskih škola: bez metodologije obračuna i ugovorne kontrole namjenskog trošenja.
2.4. Sistemska zloupotreba sredstava budžetske rezerve
Sredstva rezerve koriste se mimo zakonske namjene: za redovne djelatnosti iznad limita 10% budžeta jedinice, bez adekvatne dokumentacije, za planirane obaveze (ne za nepredviđene, suprotno članu 43 Zakona). Posebno je problematično krajem godine prebacivanje na depozitne račune uz prikaz kao rashoda tekuće godine, iako sredstva ostaju neutrošena.
3. Neadekvatno upravljanje javnom imovinom i nabavkama
3.1. Evidencija i popis državne imovine
· Uprava za državnu imovinu ne posjeduje kompletnu ugovornu dokumentaciju o zakupu i prodaji, niti vodi punu evidenciju pokretne i nepokretne imovine.
· Izvještaji o popisu imovine (na primjer Ministarstvo saobraćaja, Uprava za državnu imovinu) ne sadrže obavezne elemente propisane Uredbom; starješine ne donose odluke o usvajanju popisa.
· Uprava ne dostavlja akte o ustupanju imovine na korišćenje drugim organima, pa korisnici ne vode vanbilansnu evidenciju.
· Jedinstveni softver za evidenciju nepokretnosti je nefunkcionalan; procjena vrijednosti cjelokupne državne imovine nije izvršena.
3.2. Propusti u kapitalnom budžetu
· Savjet za javne investicije kandiduje projekte koji ne ispunjavaju osnovne uslove iz Odluke o izradi kapitalnog budžeta, što ugrožava realizaciju.
· Sredstva se preusmjeravaju na svrhe koji nijesu kapitalne (npr. Prijestonica Cetinje – finansiranje zabavnog programa).
· 24.601.425,14 € za eksproprijaciju autoputa evidentirano je kao rashod, iako je iznos prenesen na depozit i ostao neutrošen.
3.3. Zakupi i javni dug – neregularnosti upravljanja istim
· Zakup prostora za političke subjekte: nema kriterijuma ni limita; zakupnine variraju od 294 € do 17.647 € mjesečno, što ukazuje na visoki rizik neracionalnog trošenja javnih sredstava.
· Evidencija javnog duga: Ministarstvo finansija nema precizne procedure za evidentiranje i izvještavanje; usljed toga opštine izvještavaju neujednačeno, što narušava tačnost zbirnih podataka o javnom dugu.
Zaključni nalaz i mišljenje STEGE
Nalazi DRI potvrđuju duboke, međusobno povezane, sistemske slabosti koje potkopavaju integritet budžetskog sistema:
1. Neintegritet Državnog trezora dovodi do netačnih i nepotpunih izvještaja;
2. Nedisciplina u izvršenju budžeta (obaveze bez pokrića, zloupotreba rezerve) podriva fiskalnu stabilnost države;
3. Neefikasno upravljanje imovinom i kapitalnim projektima umanjuje vrijednost državnih resursa i usporava razvoj.
Imajući u vidu gore navedeno, predlažemo:
· U roku od 90 dana: formalizovati i implementirati pisane procedure Trezora (Glavna knjiga, konsolidacija, klasifikacija, donatorska sredstva) uz četvorooko kontrolu i mjesečna usaglašavanja.
· Zatvoriti „jedan račun – više prihoda” praksu; obavezno razgraničiti sve vrste javnih prihoda po ekonomskoj klasifikaciji; retroaktivno dokumentovati 2.377.491,24 € „ostalih prihoda”.
· Ispraviti pogrešne klasifikacije rashoda (MIDAS 2, depoziti vs. rashodi rezerve) i izvršiti storno gdje je primjenjivo (uključujući eksproprijacija autoputa 24.601.425,14 €).
· Obavezati Poresku upravu na dostavu Završnog poreskog računa u roku (31. mart) i sanirati evidenciju reprograma i ukinutih rješenja.
· Uspostaviti jedinstveni, funkcionalni registar imovine sa godišnjom procjenom vrijednosti i potpunim popisom; urediti akte o ustupanju i vanbilansnu evidenciju.
· Uvesti kriterijume i limite za zakup prostora političkih subjekata; standardizovati izvještavanje o javnom dugu na nivou opština.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

STEGA: Striktno sprovođenje preporuka DRI, i primjena Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, preduslov za usklađivanje sa najboljim evropskim praksama i zaštitu javnog interesa

Bivši zamjenik urednika RTV Podgorica Nemanja Lacman i urednik TV Podgorica Milan Sekulović oglasili su se povodom toga što je inspekcija rada utvrdila da su nezakonito zaposleni u tom kolektivu.
Oni kažu da su izloženi medijskom linču od strane pojedinih političkih subjekata i medija "samo zato što je Inspekcija rada utvrdila određene proceduralne propuste prilikom njihovog preuzimanja iz drugih medija".
Kažu kako je u pitanju greška poslodavca.
- Ipak, dok se o odgovornima ćuti, naša se imena razvlače po medijima kao da smo počinili krivično djelo, a ne kao ljudi koji su zbog tuđe greške ostali bez posla - kazali su oni.
Ističu i kako je laž da ne ispunjavaju uslove za obavljanje posla.
- Imamo po 15 godina iskustva u medijima, 35 godina života i iza sebe brojne profesionalne nagrade i priznanja. Tokom cijele karijere svoj posao smo obavljali odgovorno, objektivno i profesionalno – što, očigledno, nekima nije po volji. No, to je sastavni dio novinarstva – istinito izvještavanje se uvijek nekom ne dopada, tvrde oni, dodajući kako nijesu prekršili zakon.
Oni navode kako je propust napravila pravna služba.

Lacman i Sekulović: Izloženi smo medijskom linču, laž je da ne ispunjavamo uslove

&nbsp;Životni standard građana raste, ali možda ne onoliko koliko bismo željeli, saopštio je viceguverner Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris, i dodao da je u narednom periodu neophodna dodatna diversifikacija i jačanje otpornosti privrede.
On je na 20. Međunarodnom kongresu računovođa i revizora predstavio analizu profitabilnosti crnogorske privrede, koja je pokazala da crnogorska privreda bilježi oporavak u postpandemijskom periodu.
Fabris je kazao da iz godine u godinu rastu prihodi preduzeća u Crnoj Gori, te da je u posmatranom periodu, od 2021. do prošle godine, zabilježen kvalitet finansijskih izvještaja.
- Životni standard građana raste, ali možda ne onoliko koliko bismo mi željeli. Određene grane su uspjele da konsoliduju poslovanje i ostvare stabilan rast. U narednom periodu neophodna je dodatna diversifikacija i jačanje otpornosti privrede -poručio je Fabris.
Iz Instituta sertifikovanih računovođa Crne Gore (ISRCG) je saopšteno da se tokom trećeg dana ovogodišnjeg Kongresa govorilo o izazovima upravljanja operativnim rizikom u eri vještačke inteligencije.
Izvršni direktor Centra za strateško upravljanje krizama, Radoica Luburić, smatra da upravljanje rizikom odavno prevazilazi tehničke i proceduralne okvire.
- Od 2016. do ove godine svjedočimo transformaciji upravljanja rizikom od digitalne tranzicije, preko pandemijske otpornosti, do ere vještačke inteligencije - rekao je Luburić.
Kongres je završen panelom o aktuelnim izazovima i reformskim pravcima poreskog sistema Crne Gore.
Panelisti su se složili da poreski sistem predstavlja jedan od ključnih stubova fiskalne politike i održivosti javnih finansija, ali i važan faktor konkurentnosti privrede.

Fabris: Imamo rast životnog standarda ali ne onoliko koliko bismo željeli

Bivši trener Liverpula Jirgen Klop imenovan je za člana Stručne grupe Njemačke fudbalske lige (DFL), čime je dobio novu ulogu u domaćem klupskom fudbalu.
Iako je po odlasku iz Liverpula naglasio da se više neće baviti trenerskim poslom, Klop ostaje aktivan u fudbalskom svijetu.
Uz funkciju globalnog šefa fudbala u Red Bul grupaciji, sada će učestvovati i u radu savjetodavnog tijela koje ima zadatak da unaprijedi nemački fudbal i obezbjedi dugoročnu konkurentnost bundesligaških klubova na domaćoj i međunarodnoj sceni.
Stručna grupa DFL fokusiraće se i na razvoj mladih igrača, kao i na jačanje ligaškog sistema.
Pored Klopa, u njenom sastavu nalaze se i svjetski šampion Sami Kedira, Johan Zauer kao predstavnik Bajerna iz Minhena, Markus Kroše, sportski direktor Ajntrahta iz Frankfurta, kao i još nekoliko istaknutih funkcionera iz struktura Bundeslige.
Tokom trenerske karijere, Klop je predvodio Majnc, Borusiju Dortmund i Liverpul.
Sa Dortmundom je osvojio dvije titule prvaka Njemačke i Kup, dok je sa Liverpulom podigao trofeje Premijer lige, Lige šampiona, Svjetskog klupskog prvenstva, FA kupa, dva Liga kupa i UEFA Superkupa.

Klop dobio novu, značajnu ulogu

Na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane je ovog oktobra odličan promet, znatno bolji od prošlogodišnjeg, sa dnevnim bilansom od 3,5 hiljade do četiri hiljade prevezenih vozila.
Od osam trajekata, u pogonu su četiri, a ove sedmice s remonta stiže Teodo, piše Novski portal.
Od sredine mjeseca do maja naredne godine, trajekti plove po zimskom režimu. Prvi polazak je u šest sati ujutro i do ponoći plove na 20 minuta. U intervalu od ponoći do šest ujutro polasci su na sat.
Tokom dana, do 22 sata, su angažovana četiri broda, naredna dva sata do ponoći dva, a onda do šest ujutru samo jedan trajekt. Angažovani su Grbalj, Igalo, Lepetani i Kamenari.
Cijene prevoza trajektom su vraćene na vansezonski režim, osim za mala putnička vozila.
Rukovodilac pomorskog i priobalnog sektora u preduzeću Morsko dobro, Aleksandar Crvenko, kazao je za Novski portal da je to jedina novina u njihovom cjenovniku.
- Trajektne karte za mala auta nijesu vraćene na četiri eura. Ostale su na pet EUR. Za druge kategorije sve po starom. Ostale su i povlašćene trajektnice za građane Tivta i Herceg Novog, tri EUR. Imamo velike troškove, porasle su cijene dijelova, a stanovnici dva bokeljska grada treba da koriste te benefite, odosno 40 odsto jeftinije karte. Online karte su i dalje četiri eura, a to najviše koriste stranci - rekao je Crvenko.
Besplatan prevoz, osim pješaka i osoba sa invaliditetom, imaju biciklisti, vozila hitne pomoći, vatrogasna kola, Uprava policije i Vojska Crne Gore.
Remont trajekta Teodo obavljen je u hrvatskom brodogradilištu Punat. Time će biti zaokružen remont svih osam trajekata otkako je država preuzela trajektnu liniju.
“Sve smo brodove objedinili, pregledali, remontovali. Teodo je bio posljednji. Remont brodova je koštao od 80 do 120 hiljada EUR, u zavisnosti od obima remonta. Za Grbalj je koštao 360 hiljada eura, jer smo radili i motore, dobili klasu i narednih šest godina neće biti potrebno da nešto radimo - zaključio je Crvenko.

Odličan promet na trajektnoj liniji u oktobru

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je 7. oktobra krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. &nbsp; Prema navodima prijave u koju su Televizija E i Portla ETV imali uvid, Katnić tvrdi da je tužilac Šoškić manipulisao navodnim dokazima iz žute koverte koja je bila u kancelariji specijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; ,,SLUČAJ ASAD” I POKUŠAJ TERORIZMA 2016. GODINE Iz koverte na kojoj je pisalo ,,Asad škart”, prema prijavi Katnića, tužilac Šoškić je nezakonito dostavio 30, marta 2023. godine Tužilačkom savjetu određene, svjesno selektovane, papire vezane za potencijalno svjedočenje bivšeg operativca CIA Džozefa Asada. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7" data-rendition-name="original" width="670" height="450" loading="lazy" alt="ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA "> <figcaption>ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nekadašnji agent CIA je bio involviran u slučaj pokušaja terorizma 16. oktobra 2016. godine, a njegova grupa je – kako se navodilo u Naredbi za istragu SDT iz vremena Milivoja Katnića - tog jutra ušla u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj. Nakon prvih hapšenja srpskih državljana, petočlana ekipa u kojoj je bio Asad napustila je crnogorsku teritoriju. &nbsp; U sklopu istrage o pokušaju terorizma Katnić i Čađenović su pokušali da Asada nagovore na svjedočenje, ali do saslušanja na kraju nije došlo jer se američki državljanin pozvao na Peti amandman Ustava SAD. U američkom zakonodavstvu postoji odredba prema kojoj se osoba pozvana da odgovara pred zakonom može opredjeliliti na ćutanje, ukoliko ona sama, ili njena odbrana misli da je to u njenom najboljem interesu. &nbsp;&nbsp; Korišćenje papira iz takozvane ,,žute koverte” Katnić smatra nezakonito pribavljenim dokazima koji su poslužili Specijalnom državnom tužilaštvu za otvaranje još jedne istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8" data-rendition-name="original" width="3569" height="2016" loading="lazy" alt="KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića"> <figcaption>KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NEZAKONITO KORIŠĆENJE SPISA &nbsp; -Tužilac Miloš Šoškić je naredio je da mu se ovi službeni spisi ostave, te da se računar koji je koristio Saša Čađenović koji je bio na zaduženje kod tužiteljke Jelene Protić, oduzme i dostavi službeniku tužilaštva Balši Saviću da izvrši pretres ovog računara iako je znao da je sve ovo protivzakonito – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milivoja Katnića. &nbsp;&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac navodi da je tužilac Miloš Šoškić 9. decembra 2022. godine sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici podnio zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i kancelarije tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; Istog dana sudija za istrage usvojio je zahtjev tužioca ali pretres kancelarije, prema mišljenju Katnića, nije urađen u skladu sa zakonom. -Pet paketa službene dokumentacije ostalo je nepopisano, niti je privremeno oduzeto. Nije oduzet ni računar koji je koristio Saša Čađenović. Tužilac Šoškić prekoračio je granice službenog ovlašćenja koje ima u ovom predmetu kao postupajući tužilac i da bi pomogao nepoznatim osobama okupljenim oko Andrije Mandića i Milana Knežević, stvarao je privid da je na zakonit način došao do dokaza protiv Čađenovića i mene u krivičnom predmetu koji se protiv nas sada vodi pred Specijalnim tužilaštvom od 21. januara 2025. godine, a taj je predmet zadužio specijalni tužilac Vukas Radonjić – ističe Katnić u prijavi. DOSTAVA DOKUMENATA ADVOKATIMA &nbsp; U obrazloženju Katnić dalje naglašava da tužilac Šoškić sa jasnom namjerom nije, prilikom pretresa službenih prostorija koje je koristio Čađenović decembra 2022. godine naredio policajcima da oduzmu sve službene spise i računuar. &nbsp; To nije učinio ni kasnije. Šoškić je, prema stavu Katnića, neovlašćeno pregledao službenu dokumentaciju i spise predmeta koje je sačinjavao Čađenović, da bi u spisima navodno pronašao žutu kovertuu kojoj su bila tri lista papira sa pitanjima Džozefu Asadu na našem i engleskom jeziku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d" data-rendition-name="original" width="4000" height="2418" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Nakon ovoga tužilac Šoškić vrši nezapamćenu zloupotrebu, pa u očiglednom dogovoru sa advokatom Mirojem Jovanovićem i Dušanom Radosavljevićem ove dokaze neovlašćeno dostavlja nenadležnom Tužilačkom savjetu. Da je ovo uradio neovlašćeno i protivzakonito, proizilazi iz izjašnjenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – tvrdi Katnić. &nbsp;&nbsp; Prema navodima iz prijave, Katnić smatra da je Šoškić u dogovoru sa advokatima Jovanovićem i Radosavljevićem te dokaze nezakonito dostavio Tužilačkom savjetu. Tu tvrdnju temelji na činjenici da su advokati 21. januara 2022. godine Apelacionom sudu dokaze iste sadržine dostavili kao pritužbu na njegov i rad Čađenovića. ŠOŠKIĆ FALSIFIKOVAO SKAJ PREPISKE?! U prijavi od 7. oktobra Milivoje Katnić optužuje specijalnog tužioca Miloša Šoškića i da je prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kada je Skaj komunikacije koje su se obavljale između Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Petra Lazovića i drugih dostavio portalu ,,Libertas” iako je te prepiske morao čuvati kao službenu tajnu. &nbsp; -Komunikacije je uredništvo portala ,,Libertas“ objavljivalo na svojoj elektronskoj stranici u više nastavaka i to danima 03. 05, 16. 05, 28. 07, 05. 09. 2022. godine koje nijesu objavljivane u svom originalnom obliku već u izmijenjenom, kako ih je očigledno izmijenjenog oblika i dostavio tužilac Šoškić – navodi Katnić u prijavi. Nije ovo prva zvanična pritužba Katnića na nezakonito postupanje specijalnog tužioca Šoškića koji bivšeg glavnog tužioca tereti za udruživanje u kriminalnu organizaciju, zajedno sa Zoranom Lazovićem i Sašom Čađenovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva"> <figcaption>PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  BROJNE PRIJAVE - BEZ REAKCIJE SDT-A Istini za volu, Čađenović je tek nakon šest mjeseci dodat u grupu koja do tada nije brojila tri člana, što je uslov za postupanje SDT-a po Krivičnom zakoniku. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru, podnio je maja 2024. godine krivičnu prijavu protv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog toga što je, kako piše u krivičnoj prijavi, zloupotrijebio službeni položaj, jer nije po službenoj dužnosti gonio sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića zbog pranja novca u vrijednosti od više od dva miliona eura. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Do sada se Specijalno državno tužilaštvo nije izjašnjavalo o prijavi protiv Krapovića, ali nema reakcije i na prijavu koja je ranije podnijeta protiv Olivere Injac, prethodne ministarke odbrane Crne Gore, kao i protiv Filipa Adžića, jedno vrijeme koordinatora rada Ministarstva odbrane. &nbsp;Odlukama sadašnjeg i dva bivša ministra odbrane Crne Gore, zaposlenima u Ministarstvu nezakonito je podijeljeno više od 3,2 miliona eura, utvrdila je svojevremno budžetska inspekcija Ministarstva finansija. &nbsp; Uprkos tom nalazu državne institucije, nije zabilježena reakcija SDT-a na čijem je čelu Vladmir Novović. &nbsp;&nbsp; No, protiv Jelene Perović, bivše direktorice ASK-a, Specijalno državno tužilaštvo je samoinicijativno reagovalo i podnijelo krivičnu prijavu zbog navodno nezakonite isplate varijabila od – 60 hiljada eura. &nbsp;&nbsp; Možda i ovi detalji ukazuju kakva će biti sudbina nove krivične prijave protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Katnić: Šoškić je zloupotrijebio položaj i manipulisao ,,žutom kovertom”

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Administrator naloga Radosav Vrbica saopštio je na društvenim mrežama da je ponovo dobio poziv da se javi u podgorički Centar bezbjednost, ovog puta zbog prijave poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Jelene Nedović povodom njegove objave na Instagramu.
Minulih dana njemu su oduzeti telefon i lap top, a nekoliko dana kasnije, satima je bio u Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi prisustvovao pregledanju tih uređaja.
- Opet su me tražila dva policajca, da se javim u Centar bezbjednosti - saopštio je on danas na Fejsbuku.
No, poziv je, kako je naknadno saopštio, uslijedio nešto drugačijim povodom..&nbsp;
- Ovo nijeste očekivali - u pitanju je prijava Jelene Nedović zbog objave na Instagramu - istakao je on.
Kako se može vidjeti sa njegovog naloga na toj mreži, on je prije pet dana 'okačio' fragment razgovora poslanice Evrope sad emitovanog na TV programu, pri čemu je dodao poruku "presmiješno". Nedović je u tom dijelu TV gostovanja govorila o anegdoti vezanoj za proslavu porodične slave.

Radosava Vrbicu opet zvali u CB Podgorica: Jelena Nedović ga prijavila zbog objave na Instagramu

Vanraspravno vijeće donijelo je odluku o pritvoru za Miloša Medenicu, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, kojeg SDT tereti da je bio na čelu kriminalne grupe koja se bavila švercom cigareta i droge, ali sutkinja nije saopštila detalje odluke.
U nastavku suđenja sutkinja Vesna Kovačević saopštila je da je vanraspravno vijeće donijelo odluku o pritvoru ali da je ne može saopštiti i da će biti uručena odbrani i optuženom Medenici.
U nastavku suđenju preslušani su tajno snimljeni razgovori između dvije sutkinje Vrhovnog suda i NN osoba.
U razgovorima sutkinja Vrhovnog suda &nbsp;Rada Kovačević i Vesna Begović tvrde da na njih niko nije mogao uticati.
Optužena Medenica kazala je da je jasno proizilazi da ona nije počinila krivično djelo ali da se sa sinom našla na optužnici.
- I samo što je moj sin danas je došao sa lisicama iako je prošlo tri godine a nije donijeta prvostepena presuda. Da li očekujem pravdu ili je za mene rezervisana nepravda - kazala je optužena Medenica.
Dodala je da će se &nbsp;boriti i da neće odustati.

Tag: budzet-za-2024-godinu

STEGA: Striktno sprovođenje preporuka DRI, i primjena Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, preduslov za usklađivanje sa najboljim evropskim praksama i zaštitu javnog interesa

Lacman i Sekulović: Izloženi smo medijskom linču, laž je da ne ispunjavamo uslove

Fabris: Imamo rast životnog standarda ali ne onoliko koliko bismo željeli

Klop dobio novu, značajnu ulogu

Odličan promet na trajektnoj liniji u oktobru

PRATITE TVe UŽIVO