<p>Glavni grad pozvao je građane, stručnu javnost, nevladine organizacije i sve zainteresovane subjekte da učestvuju u javnoj raspravi o Nacrtu budžeta Glavnog grada za 2025. godinu koja traje do 22.novembra.</p>
<p>Cilj javne rasprave je, kako navode, omogućavanje transparentnog i inkluzivnog procesa planiranja budžeta za narednu godinu.</p>
<p>- Centralna javna rasprava biće održana 19. novembra 2024. godine sa početkom u 11h u Skupštini Glavnog grada. Svi zainteresovani mogu dostaviti svoje predloge, sugestije i komentare u pisanoj formi na adresu: Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta Glavnog grada Podgorica, Njegoševa ulica br. 13 ili na e-mail: finansije@podgorica.me do isteka roka za javnu raspravu - navodi se u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Javna rasprava o Nacrtu budžeta Glavnog grada za 2025. godinu do 22. novembra

<p><b>Juče je, od 11:52, Novi Sad stajao 14 minuta, simbolično obeležavajući 14 dana od tragedije u kojoj je stradalo 14 ljudi, a teško povređeno još troje.&nbsp;</b></p>
<p>Simbolično, u tačno vreme kad se obrušila nadstrešnica iznad ulaza u Železničku stanicu na ljude koji su sedeli ispod nje, obeležena je i činjenica da posle dve nedelje <b>Tužilaštvo i dalje nema krivce za rušenje, ni jednog privedenog, ni jednog osumnjičenog</b>, već, kako je u sredu saopštilo, 70-ak saslušanih (iako su oni u stvari samo ispitavani; saslušavaju se okrivljeni). Kao i činjenica da od tog 1. novembra nisu zaštićeni ni lice mesta ni dokazi, u koje je, mimo Ustava i zakona, po sopstvenom priznanju prvi imao uvid &nbsp;<b>Aleksandar Vučić</b>. Ali su zato brzopotezno poslati u pritvor ljudi koji su učestvovali u protestu posle nesreće, čak i kada nema dokaza za ono šta im se stavlja na teret, čak i kada je taj pritvor nezakonit i očigledno sračunato zastrašivanje naroda. I obračunata mnogostruko veća šteta na novosadskoj Gradskoj kući, nego što ta kuća knjigovodstveno vredi.</p>
<p>Obeležena je i istina da je povodom nezapamćene tragedije ostavku podneo jedan jedini ministar, <b>Goran Vesić</b>, pritom očigledno naglašavajući da je razlog demisioniranja politička prinuda, a ne osećaj moralne odgovornosti. U isto vreme, <b>Tomislav Momirović</b>, ministar koji je bio nadležan u vreme realizacije projekta rekonstrukcije, a onda postao sveprisutan u drugom resoru, učeći građane Srbije kako da prežive dan sa dva jajeta, iznenada je "u zemlju propao". Možda zbog toga što ga opozicija optužuje da mu je otac jedan od najvećih donatora vladajuće stranke? U toj "propasti u zemlju" mu društvo pravi direktorka Infrastrukture železnice <b>Jelena Tanasković</b>, moralnu odgovornost za stradanje sugrađana ne oseća ni sadašnji gradonačelnik Novog Sada <b>Milan Đurić</b>, ni njegov prethodnik - upravo iz vremena rekonstrukcije Železničke stanice - a sada premijer Srbije, <b>Miloš Vučević</b>. Danima se najavljuju nove ostavke, ali, njih nema. Ima samo ćutnje i očigledne namere da se tragedija skloni u drugi plan. A sa njom i odgovornost. Politička ili krivična, svejedno.</p>
<p>Najzad, juče su obeležene i dve nedelje beskrupuloznih laži oko prirode rekonstrukcije Železničke stanice, u koju je, u dva navrata tokom pet godina, papirološki ulupano <b>65 miliona eura</b>. I laiku je vidljivo da veći deo tog novca nije uložen u renoviranje, to je javno izrekao <b>Bojan Pajtić</b> (raniji predsednik pokrajinske Vlade), pa je logična sumnja da je razlika novca završila u privatnim džepovima ljudi iz vrha novosadske i republičke vlasti.&nbsp;</p>
<p>Obeleženo je i brisanje sadržaja medija, koji su u vreme rekonstrukcije stanice objavili da je i nadstrešnica rekonstruisana, obeležene su uporne tvrdnje od predsednika republike, pa naniže - da nije rekonstruisana, i dokazi i izjave ljudi koji su na tome radili, da ipak jeste rekonstruisana. Kao i brisanje uloge i savesti političara koji su u <b>dva svečana otvaranja "renovirane" stanice</b>, u martu 2022. i ovog jula, izricali divljenje i hvalospeve izvođačima, pod čijom je izvedbom posle samo nekoliko meseci od poslednjeg svečanog samohvalisanja zatrpano ukupno 17 ljudi. A u posao - kao i u silne druge poslove po Srbiji - upletene kineske firme, koje nemaju problem da rade bez kontrole, i domaći, ortački saizvođači, podizvođači, doizvođači, često osnivani navat-nanos nekoliko nedelja pre početka posla i sa minimalnim kapitalom.</p>
<p>Činjenica je da je usred žalosti zbog stravične nesreće, grad Novi Sad u sredu započeo sa <b>svečanim kićenjem povodom novogodišnjih praznika, </b>predstavlja primer retke bezosećajnosti i bahatosti. To nije samo nemanje svesti i nedostatak empatije, čini se da je i to jedan od načina da se tragedija gurne u drugi plan, a time i nužnost da se otkriju i osude krivci. A za njih, u ovo malo slobodnih medija u Srbiji, svakodnevno se pokazuju dokazi o umešanosti i povezanosti u stilu mafijaške organizacije, a ne političke stranke i privrednih društava u uređenoj državi. Najzad, novogodišnja kićenja srbijanskih gradova su se, za ove vlasti, pokazala kao izvrstan način da se neki eurić prelije u privatni džepčić: sada je muka što su alava usta suviše gladna da bi ih zasitila provizija od svakogodišnje kupovine šarenih lampica.</p>
<p>Ne treba zanemariti činjenicu da je rekonstruisana stanična zgrada puštena u upotrebu - <b>bez upotrebne dozvole</b>. Najzad, čitav niz kapitalnih objekata u Srbiji je tako radio i radi, i to nije izmišljotina ovog režima.</p>
<p>Ali, mnogo više treba da brine da je bukvalno svaki kapitalni, infrastrukturni projekat koga se srpska vlast aktuelna od 2012. godine latila - <b>obeležen skandalom, nemarom, nestručnošću, neodgovornošću</b>.&nbsp;</p>
<p>Setićemo se izgradnje poslednje deonice <b>auto-puta</b> ka S. Makedoniji, gde se brdo toliko puta rušilo na trasu da je tadašnji predsednik Vlade, a sadašnji predsednik Republike rekao da će se brdo - preseliti. Pa rekonstrukcije beogradskog <b>Trga Rapublike</b>, njegovog pretvaranja u besmislenu betonsku livadu i "prevrtanja" kamenih kocki koje ne mogu da izdrže teret saobraćaja, prethodno reduciranog upravo da bi se opterećenje smanjilo. Ne moramo da podsećamo da je megaprojekat <b>"Beograd na vodi"</b>, ili kako ga neki s razlogom zovu, "Dubai sa Ali-ekspresa", započet noćnim rušenjem tuđe imovine, ljudima pod maskama i ubistvom čuvara. Danas mala grupa ljudi "čuva" od rušenja <b>Stari savski most</b>, na čijem mestu gradska vlast namerava da podigne mnogo širi koji, kao u inat, ne može da "stane" na obalu starog dela Beograda zbog zgrada Beograda na vodi. Nema nikog da čuva ulaznu <b>rampu za tramvaje</b> na Most na Adi, sagrađenu pre pet godina, a već toliko oštećenu da izgleda da će pasti i bez težine šinskog vozila. Možda je rušenje istorijski vredne <b>upravne zgrade</b> predratne fabrike aviona "Ikarus" ili <b>starih vila</b> po Vračaru pravo novih vlasnika tih objekata, uprkos postojanju prethodne zaštite. Ali, recimo, juče baš započeto &nbsp;rušenje zaštićene zgrade <b>hotela "Jugoslavija"</b> i planirano dizanje 150-metarskih kula na njenom mestu mimo bilo kog plana, u izvedbi firme veoma bliske režimu - nije to pravo. Ili, rušenje <b>Beogradskog sajma</b> i njegovo preseljenje u nedođiju, ili, rušenje zaštićenih zgrada <b>Generalštaba</b> u Nemanjinoj zarad hotelskog kompleksa zeta <b>Donalda Trampa</b>. I tako redom. A "kvalitet" izvedenih radova očituju rušenje čitavog niza terasa megaskupih stanova u Beogradu na vodi - za koje oni koji su fotografisali tvrde da su izvođači zaboravili armaturu - zbog jedne palete keramike ispuštene na terasu na vrhu, ili već buđavi zidovi te nehumane naseobine, od vlage Bare Venecije koja nije, a sva je prilika - i ne može da bude, rešena. Najzad, garaže i podrumi stanova čija vrednost ide i do 10.000 eura po kvadratu, očas se napune vodom, čim silne pumpe iz nekog razloga stanu.</p>
<p>Odgovornosti nema ni za mnoge druge slučajeve, sve redom za ove vlasti. Ni za rušenje mosta u <b>Ovčar</b> <b>banji </b>sa smrtnim posledicama, ni za (smrtne) posledice poplava u <b>Obrenovcu</b>,ni za oburdavanje zaštitne <b>ograde</b> na tek izgrađenu brzu prugu Beograd - Novi Sad, ni za sudar u železničkom <b>tunelu</b> ispod Beograda kojim i dalje idu opasne materije uprkos opasnosti da ceo Beograd postane Beograd u vazduhu, ni zbog <b>kvaliteta radova</b> na auto-putu ka Crnoj Gori čije su deonice već prošle godine morale da se renoviraju, ni zbog stradanja dede i unuka u <b>Bačkoj</b> <b>Palanci</b> od strujnih kablova čiji je pad prijavljivan 27 puta...</p>
<p>Imamo još. Zbog rušenja vojnog helikoptera koji je vozio životno ugroženu bebu iz Novog Pazara i pogibije sedmoro ljudi, do koje je došlo po svoj prilici samo zato što su se ministri poređali za slikanje na izabranoj lokaciji - nikad niko nije snosio političku odgovornost, samo je iskusni pilot brilijantne karijere proglašen za <b>pijanicu</b>. Za pomenuto noćno rušenje u Savamali takođe niko nije odgovarao: ali je dežurni policijski rukovodilac preuzeo <b>odgovornost</b> na sebe zbog kasne reakcije policije, za šta je kasnije priznao da je učinio jer mu je obećana legalizacija stambenog objekta. Za nedavnu pogibiju cele porodice na koju je naletelo vojno oklopno vozilo na putu Raška - Kraljevo, takođe, nema političke odgovornosti bar ministra odbrane: možda će odgovarati samo vojnik pred penzijom, koji je, vele, <b>pijan</b> upravljao vozilom u jednoj od milion šetnji vojnih efektiva do granice sa Kosovom i nazad. Jedini ko je u vlasti od 2012. podneo ostavku zbog političke odgovornosti bio je <b>Branko Ružić</b>, tad ministar obrazovanja, zbog zločina u osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar". Doduše, mnogo pre njega, dok su ova vlast i njena bahatost bili još u povoju,<b> Bratislav Gašić</b> je demisionirao kao ministar odbrane, jer je izvoleo izreći da "voli novinarke koje lako kleknu". Posle toga su mediji u Srbiji uništeni, oni koji glume novinare podobne režimu svakako kleče, a Gašić se vratio na najodgovornije funkcije. &nbsp;</p>
<p>I dok se sve u Srbiji ruši i raspada, bez ikakve odgovornosti, medijski se šire mantre o "nikad većem rastu", evropskom privrednom i razvojnom liderstvu, ali i ugroženom srpstvu, stalnim pretnjama, potrebi za "zaštitom opstanka naših sunarodnika u regionu" i svi pre 35 godina već oprobani spinovi, koji su tada malom broju ljudi omogućili nemerljivo bogaćenje, a ogromnu većinu gurnuli u rat, tragediju, pogibiju i bedu. Po oprobanom reeptu, takođe, tu terciraju "kadrovi" - po jednima "velikosrpski", po drugima "kadrovi Službe" - u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, po nacionalnom ključu, dabome.&nbsp;</p>
<p>Ljudi u Srbiji, međutim, izgleda polako shvataju kojim ih je putem povelo ćutanje i nezameranje vladajućoj stranci zbog očiglednih mahinacija i manipulacija. Doduše, neizvesno je da li će i kada ovo tiho nezadovoljstvo i povremeni, sve češće neartikulisani protesti, dovesti do rezultata, smene destruktivne i korupciji sklone vlasti, i političke i krivične odgovornosti.&nbsp;</p>
<p><b>Ipak, bilo bi logično očekivati da bar ljudi u Crnoj Gori, koji iz neshvatljivih razloga sav ovaj "spoljni gladac" u Srbiji tretiraju sa divljenjem i zavišću kao da je kakvo svetsko čudo - razumeju da nije normalno ni logično, i da je, najzad, i za život opasno ugledanje na ovu i ovakvu Srbiju.</b></p>

Ukrasima na tragediju, ćutnjom na moral

<p>Građevinske mašine počele su 15. novembra rušenje Hotela Jugoslavija u Beogradu, kultnog zdanja u u kojem su odsijedali američki predsjednici <b>Ričard Nikson</b> i <b>Džimi Karter</b>, britanska kraljica <b>Elizabeta II</b> i poznati strani glumci i pjevači.</p> <p>Na njegovom mjestu kompanija "Milenijum tim" planira da izgradi stambeno-poslovni kompleks sa luksuznim hotelom.</p> <p>Teren oko hotela, koji se nalazi u beogradskoj opštini Zemun, ograđen je reklamnim panoima buduće građevine, a kako kažu građani koji žive u okolini, tokom jutra je postavljena i građevinska tabla.</p> <p>Investitor projekta je kompanija "Danube Riverside", ćerka firme "Milenijum tim".</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115181128_4c9e64e0bbfc775f4e411001f0c91ee002c083b376c741181627fa730dd47cbf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241115181128_4c9e64e0bbfc775f4e411001f0c91ee002c083b376c741181627fa730dd47cbf" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Hotel Jugoslavija 15. novembra 2024."> </figure>  <p>Kako je u saopštenju naveo "Milenijum tim", u toku je "prva faza pripreme lokacije", koja će trajati četiri mjeseca.</p> <p>- Kompleks će imati luksuzni hotel sa 200 soba i dvije kule - stambenom i poslovnom, a projekat predviđa i "savremeni pješački koridor" koji će Bulevar Nikole Tesle povezati sa šetalištem uz Dunav - navedeno je u saopštenju.</p> <p>Ovaj projekat, kako je navedeno, koštaće oko 500 miliona eura, a planirano je da se završi do 2027. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115181128_a14cf6229d6188903449df2978ff08a649fab681675eba2f6da796c6549685b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241115181128_a14cf6229d6188903449df2978ff08a649fab681675eba2f6da796c6549685b3" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Građevinska tabla kod Hotela Jugoslavija"> </figure>  <p>Prema podacima sa građevinske table, gradski sekretarijat za urbanizam izdao je investitoru rješenje 14. novembra. Nije poznato o kakvom je rješenju riječ, a ni iz uprave grada za RSE nisu odgovorili na pitanja o rješenju.</p> <p>RSE je uvidom u Centralni registar građevinskih dozvola utvrdio da je za ovu parcelu u toku postupak za izdavanje lokacijskih uslova.</p> <p>Zahtjev za izdavanjem lokacijskih uslova investitor je podnio tek prije tri dana, 12. novembra, a postupak je i dalje u toku.</p> <p>Prostor oko Hotela Jugoslavija ograđen je u septembru.</p> <p>Hotel Jugoslavija prodat je u martu jedinom učesniku na licitaciji, kompaniji "MV Investment" koja je u vlasništvu "Milenijum tima", po početnoj cijeni nešto većoj od 27 miliona eura.</p> <p>Kompanija Milenijum tim (Millennium Team) najavila je 22. marta da će uložiti više od 400 miliona eura u objekat beogradskog Hotela Jugoslavija u naredne četiri godine.</p> <p>Hotel Jugoslavija otvoren je 1969. godine, za vrijeme tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), a za građane Beograda ima ne samo arhitektonsku, nego i emotivnu vrijednost.</p> <p>Zdanje je izgrađeno po projektu zagrebačkog arhitekte <b>Lavoslava Horvata</b>, a važio je za najveći hotel na prostoru SFRJ.</p> <p>Jedan dio Hotela Jugoslavija stradao je tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine.</p> <p>Obnovljen je samo jedan dio, a od tada je promijenio više vlasnika. Zadržao je ime nepostojeće republike, a nalazi se na atraktivnoj lokaciji na obali Dunava.</p>

Počelo rušenje Hotela Jugoslavija u Beogradu, gosti bili i američki predsjednici i Elizabeta II

<p>Povodom značajnog pogoršanja bezbjednosne situacije i činjenice da je tokom prethodnih mjeseci izvršeno niz ubistava, kao da ubica i povratnik u izvršenju krivičnih djela<b> Alija Balijagić</b>, sedmicama uspješno izmiče čitavom bezbjednosnom sektoru, poslanici Demokratske partije socijalista traže kontrolno saslušanje.</p>
<p>Kako je precizirano u saopštenju, traže kontrolno saslušanje premijera <b>Milojka Spajića</b>, ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>, direktora Uprave policije <b>Zorana Brđanina</b> i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost<b> Borisa MIlića</b>.</p>
<p>- Zbog zabrinutosti za bezbjednost građana, ali i ličnu, i bezbjednost naših porodica, smatramo da je neophodno na Odboru za bezbjednost i odbranu pribaviti sve detalje i informacije o postupanju nadležnih organa u pomenutim slučajevima, kako bismo jasno utvrdili uzroke očiglednog pogoršanja bezbjednosne situacije u Crnoj Gori - zaključuje se u obrazloženju zahtjeva za saslušanje.</p>

Klub poslanika DPS traži saslušanje Spajića, Šaranovića i čelnika sektora bezbjednosti

<p>Vlada je danas utvrdila Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu i odluku o zaduživanju, uz predviđeni suficit tekuće budžetske potrošnje, što znači da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje kapitalnih projekata, saopšteno je iz Ministarstva finansija.<br/>
<br/>
Iz tog Vladinog resora su kazali da se tim ispunjava “zlatno pravilo“ budžeta da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda.<br/>
<br/>
Kako su rekli iz Ministarstva finansija, izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,88 mililijardi eura i u odnosu na planirane za ovu godinu veći su za 102 miliona eura ili 3,7 odsto, i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje planirano u sklopu reforme smanjenja poreskog opterećenja na zarade.<br/>
<br/>
Iz Ministarstva su naveli da su rashodi budžeta planirani u iznosu od 3,16 milijardi eura.<br/>
<br/>
Oni su kazali da je, imajući u vidu planirane nivoe prihoda i rashoda, deficit budžeta planiran u iznosu od 278 miliona eura ili 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), kao što je planirano fiskalnom strategijom.<br/>
<br/>
Iz Ministarstva su rekli da budžet karakterišu mjere za unapređenje standarda građana implementiranih u okviru programa Evropa sad 2 koji se odnose na povećanje minimalne zarade sa 450 na 600 i 800 eura, povećanje zarada svim zaposlenima, uz dostizanje nivoa prosječne zarade od hiljadu eura, povećanje minimalne i prosječne penzije, kao i povećanje naknada za stručno osposobljavanje i studentskih kredita.<br/>
<br/>
- Unapređenje standarda građana i intenzivan investicioni ciklus sprovodi se uz punu stabilnost javnih finansija, što se garantuje time da se budžetski deficit zadržava na nivou od prosječno 3,3 odsto u naredne tri godine i neto javni dug na nivou od prosječno 61 odsto BDP-a, čime se ispunjavaju kriterijumi fiskalne odgovornosti - navedeno je u saopštenju.<br/>
<br/>
Kapitalni budžet, kako su rekli iz Ministarstva finansija, planiran je u iznosu od 280 miliona eura za realizaciju višegodišnjih projekata ukupne procijenjene vrijednosti od 3,7 milijarde eura.<br/>
<br/>
- Za narednu godinu projektuje se nastavak pozitivnih ekonomskih kretanja uz ostvarivanja dinamične stope realnog ekonomskog rasta od 4,8 odsto, dalje smanjenje inflatornih pritisaka i povećanje zaposlenosti - precizirano je u saopštenju.<br/>
<br/>
Prijedlog Zakona o budžetu za narednu godinu biće detaljno prezentovan na konferenciji za novinare, zakazanoj za ponedeljak u 12 sati.</p>

Usvojen prijedlog budžeta za narednu godinu

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: budzet-za-2025

Javna rasprava o Nacrtu budžeta Glavnog grada za 2025. godinu do 22. novembra

Ukrasima na tragediju, ćutnjom na moral

Počelo rušenje Hotela Jugoslavija u Beogradu, gosti bili i američki predsjednici i Elizabeta II

Klub poslanika DPS traži saslušanje Spajića, Šaranovića i čelnika sektora bezbjednosti

Usvojen prijedlog budžeta za narednu godinu

PRATITE TVe UŽIVO