Vlada Crne Gore donijela je odluku o preusmjeravanju 6,7 miliona eura koje su "ušteđeli" Fonda za zdravstveno osiguranje, Skupština Crne Gore, Sudski savjet, Ministarstvo sporta i mladih, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja i Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Kako se navodi u dokumentu Ministarstva finansija, preusmjeravanje se vrši u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji Vladi omogućava da, uz saglasnost, preusmjeri do 10 odsto ukupno planiranih sredstava potrošačkih jedinica.
Na osnovu analize izvršenja budžeta i raspoloživih sredstava do kraja godine, utvrđene su uštede kod više institucija, iz kojih će sredstva biti preusmjerena. Najveći iznos biće preusmjeren iz budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje - 2.817.326,95 eura.
Značajna sredstva biće obezbijeđena i iz budžeta Skupštine Crne Gore – 1,3 miliona eura, kao i Sudskog savjeta, iz kojeg će biti preusmjereno milion eura.&nbsp;
Iz budžeta Ministarstva sporta i mladih planirano je preusmjeravanje 488.000 eura, dok će iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja biti preusmjereno 1,11 miliona eura. Najmanji iznos, 12.251,85 eura, dolazi iz budžeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Preusmjerena sredstva biće evidentirana na potrošačkoj jedinici Ministarstva finansija, kroz program Rezerva i aktivnosti Upravljanje sredstvima rezerve, u skladu sa dostavljenim specifikacijama potrošačkih jedinica.
Zaključkom Vlade zaduženo je Ministarstvo finansija da sprovede preusmjeravanje sredstava u navedenom iznosu, čime bi se obezbijedilo redovno izvršavanje budžetskih obaveza u tekućoj godini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Vlada preusmjerava milione koje su "ušteđeli" Skupština, FZO, Fond PIO...

Za nabavku vozila za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) iz tekuće budžetske rezerve biće izdvojeno 77,3 hiljade eura.&nbsp;
To je navedeno u Prijedlogu za preumjeravanje sredstava sa Tekuće budžetske rezerve na potrošačku jedinicu Tužilački savjet koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Sekretarijat Tužilačkog savjeta je, nakon neuspjelog postupka nabavke vozila za potrebe SDT-a od 11. novembra, raspisao novi 3. decembra, na koji takođe nije bilo zainteresovanih ponuđača.
Zbog toga je, kako se objašnjava u dokumentu Ministarstva pravde, pokrenut pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje. Ponudu je dostavila kompanija “Rokšped” d.o.o. Tuzi, sa kojom je 14. januara ove godine zaključen ugovor.
- S obzirom na to da su sredstva za predmetnu nabavku bila predviđena Budžetom za 2024. godinu, a avansno plaćanje nije bilo moguće realizovati, tokom usmene komunikacije dobili smo uvjeravanje da će potrebna sredstva biti obezbijeđena, te da će obaveze proistekle iz tenderskog ugovora, u iznosu od 77.319 eura sa uračunatim PDV-om, biti ispunjene u skladu sa dogovorom - navedeno je u informaciji Ministarstva pravde.
U nacrtu Budžeta za 2025. godinu za kapitalne izdatke bilo je planirano 150.000 eura za ovu namjenu, ali je, kako se navodi u informaciji, odobreno svega 7.500 eura.&nbsp;
Zato je, kako bi se omogućilo ispunjenje ugovornih obaveza, potrebno preusmjeriti 77.319 iz tekuće budžetske rezerve.
Ministarstvo finansija je, 14. marta, dostavilo mišljenje u kome obavještavaju Sekretarijat Tužilačkog savjeta da nemaju primjedbi da se sredstva za nabavku vozila za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva preusmjere sa tekuće budžetske rezerve na potrošačku jedinicu Tužilački Savjet, u skladu sa dostavljenom specifikacijom.
T.K.

610x380

500x500

Za novo vozilo SDT-a 77,3 hiljade eura iz budžetske rezerve

Američko Ministarstvo finansija produžilo je danas dozvolu za transakcije sa Lukoilom do 28. februara, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država.
SAD su produžile svoju licencu za rad sa ruskom kompanijom Lukoil i njenim podružnicama za prodaju Lukoil International GmbH do 28. februara 2026. godine, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija SAD, prenose RIA Novosti.
- Osim kako je predviđeno u stavu (d)... sve transakcije zabranjene Izvršnom naredbom (EO) 14024, koje su uobičajeno slučajne i neophodne za pregovore i izvršenje ugovora sa kompanijom Lukoil Oil, javnim akcionarskim društvom ili bilo kojim od njenih filijala za prodaju, raspolaganje ili prenos Lukoil International GmbH ("LIG") ili bilo kog entiteta u kojem LIG direktno ili indirektno posjeduje 50 odsto ili više svog udjela u kapitalu, pojedinačno ili zajedno... su dozvoljene do 12.01 časova po istočnom standardnom vremenu 28. februara 2026. godine - navodi se u dokumentu.
Ministarstvo finansija SAD je 22. oktobra uvelo sankcije protiv Lukoila i njegovih podružnica u kojima posjeduje udio veći od 50 odsto.
SAD su potom produžile licencu za poslovanje sa Lukoilom i njegovim podružnicama za prodaju Lukoil International GmbH do 17. januara 2026. godine.

Ministarstvo finansija SAD produžilo ovlašćenje za transakcije sa Lukoilom

Vršiteljka dužnosti predsjednice Venecuele Delsi Rodrigez danas je najavila da će vlast nastaviti da oslobađa zatvorenike iz doba dok je vladao svrgnuti predsjednik Nikolas Maduro.
Rodrigez koja je od 2018. godine bila potpredsjednica Venecuele, rukovodila je zloglasnom obavještajnom službom i naftnom industrijom.
Na prvoj konferenciji za novinare pošto su SAD zarobile i odvele Madura, ona je danas rekla novinarima u Predsjedničkoj palati da je proces oslobađanja zatvorenika počeo za vrijeme vladavine Madura i da „još nije okončan“.
- Taj proces ostaje otvoren - dodala je napomenuvši da oslobađanje zatvorenika znači da Venecuela „počinje novi politički put koji omogućava razumijevanje za razlike, kao i političku i ideološku raznovrsnost“.
Rodrigez (56), bivša advokatica, položila je zakletvu kao prelazna predsjednica dva dana pošto je američka vojska po komandi predsjednika SAD Donalda Trampa otela Madura iz njegovog utvrđenog kompleksa. Potom je Tramp izjavio da će SAD upravljati Venecuelom.
Njena današnja izjava očito se odnosi na zatvorenike za koje organizacije za ljudska pravu kažu da su iza rešetaka iz političkih razloga.
Vodeća venecuelanska organizacija za prava zatvorenika „Foro Penal“ kaže da je 68 političkih zatvorenika oslobođeno otkako je vlast, sada pod kontrolom Rodrigez, obećala da će pustiti „značajan broj“.
To se tumači kao nastojanje da se udovolji zahtjevima Vašingtona.
Tramp je u svom prvom predsjedničkom mandatu od 2017. do 2021. godine stavio Rodrigez na listu sankcionisanih osoba zbog kršenja ljudskih prava. Sada, međutim, računa upravo na nju za obezbjeđivanje američke kontrole nad izvozom venecuelanske nafte.
Ako se ne bude povinovala, zaprijetio joj je „situacijom gorom od one u kojoj je Maduro“ koji je u zatvoru u Njujorku, optužen za „narko-terorizam“.
Dok sarađuje s Rodrigez, Tramp je gurnuo u stranu predvodnicu venecuelanske opozicije Mariju Korinu Mačado koja je dobila Nobelovu nagradu za mir boreći se za povratak demokratije u Venecuelu.
Tramp i Mačado imaće ipak sjutra sastanak u Bijeloj kući.

Rodrigez obećala nastavak oslobađanja političkih zatvorenika u Venecueli

Saudijska Arabija obavijestila je Iran da neće dozvoliti korišćenje svog vazdušnog prostora ili teritorije za bilo kakve napade na Islamsku Republiku, potvrdila su za agenciju AFP dva izvora bliska saudijskoj vladi.
Ova diplomatska poruka dolazi u trenutku visokih tenzija, dok Vašington prijeti Teheranu mogućim vojnim udarima kao odgovor na gušenje antivladinih protesta, a Iran najavljuje odmazdu protiv američkih vojnih ciljeva u slučaju napada.
Uprkos tome što Sjedinjene Američke Države posjeduju značajne vojne resurse u Zalivu, uključujući i one stacionirane u Saudijskoj Arabiji, Rijad se odlučio na potez deeskalacije prema svom regionalnom rivalu.
- Saudijska Arabija je direktno obavijestila Teheran da neće biti dio bilo kakve vojne akcije poduzete protiv njega, te da se njena teritorija i vazdušni prostor neće koristiti u tu svrhu - izjavio je za AFP izvor blizak saudijskoj vojsci.
Drugi izvor, blizak vladi u Rijadu, potvrdio je da je ova poruka službeno prenesena iranskim vlastima.
Ovakav stav Saudijske Arabije uslijedio je nakon oštrih upozorenja američkog predsjednika Donalda Trampa. On je u utorak izjavio da će Sjedinjene Države "reagovati snažno" ukoliko iranske vlasti počnu s pogubljenjima demonstranata koji su ustali protiv vlade.
- Preduzećemo vrlo snažne akcije ako učine takvo što - rekao je Tramp u intervjuu za SiBiEs njuz (CBS News), odgovarajući na pitanje o mogućim vješanjima.
U video isječku objavljenom onlajn, Tramp je dodao: "Kada počnu ubijati hiljade ljudi, a sada mi govorite o vješanjima, vidjećemo kako će se to završiti po njih".
Tokom posjete proizvodnom pogonu u Mičigenu, Tramp je ponovio poruku koju je ranije objavio na društvenim mrežama, tvrdeći da je "pomoć na putu" za iranske demonstrante, iako nije precizirao o kakvoj vrsti pomoći se radi. Takođe je istakao da su brojke o žrtvama u Iranu i dalje nejasne.
Napetost se osjeti širom regije. Ranije je Katar saopštio da je povlačenje dijela osoblja iz vazdušne baze Al Udeid odgovor na "trenutne regionalne tenzije".
U saopštenju Međunarodnog ureda za medije Katara navodi se da zemlja "nastavlja sprovoditi sve potrebne mjere kako bi zaštitila sigurnost svojih građana i stanovnika kao glavni prioritet", te da su u toku koraci za osiguranje zaštite kritične infrastrukture i vojnih objekata.

Saudijci službeno obavijestili Teheran: Nećemo dozvoliti korišćenje naše teritorije za napad na Iran

Kina je u srijedu objavila najveći trgovinski suficit ikada zabilježen na svijetu, čak i uz prilagodbu inflacije, dok je cunami izvoza prošle godine preplavio tržišta širom svijeta.
Kineski suficit, vrijednost robe i usluga koje je prodala u inostranstvu u odnosu na uvoz, dosegao je 1,19 biliona dolara, što je povećanje od 20 odsto u odnosu na 2024. godinu, prema podacima koje je objavila Opšta carinska uprava Kine.
Broj je već premašio jedan bilion dolara do novembra. Suficit zemlje i dalje raste: samo u decembru kineski je suficit dostigao 114,14 milijardi dolara, podstaknut naglim porastom izvoza u Evropsku uniju, Afriku, Latinsku Ameriku i jugoistočnu Aziju.
Bio je to treći najveći mjesečni suficit u istoriji, odmah iza januara i juna prošle godine.
Ogroman trgovinski suficit za cijelu godinu ostvaren je uprkos naporima predsjednika SAD Donalda Trampa da upotrijebi carine kako bi obuzdao kineske fabrike.
Carine su smanjile kineski trgovinski suficit sa Sjedinjenim Američkim Državama za 22 odsto prošle godine.
Kineske fabrike povećale su, ipak, prodaju u druge regije, u mnogim slučajevima zaobilazeći američke tarife slanjem robe u Sjedinjene Američke Države preko jugoistočne Azije i drugih regija, prenosi Njujork tajms (New York Times).

Tag: budzetska-rezerva

Vlada preusmjerava milione koje su "ušteđeli" Skupština, FZO, Fond PIO...

Za novo vozilo SDT-a 77,3 hiljade eura iz budžetske rezerve

Ministarstvo finansija SAD produžilo ovlašćenje za transakcije sa Lukoilom

Rodrigez obećala nastavak oslobađanja političkih zatvorenika u Venecueli

Saudijci službeno obavijestili Teheran: Nećemo dozvoliti korišćenje naše teritorije za napad na Iran

Kina objavila najveći trgovinski suficit ikada zabilježen

PRATITE TVe UŽIVO