Bugarske vlasti istražuju ubistvo šest osoba povezanih sa nevladinom organizacijom koja se bavi ekološkim aktivnostima, a policija je saopštila da istražuje nekoliko verzija događaja, među kojima je i mogućnost da su ubistva povezana sa kultom.
Početkom februara, policija je prijavila ubistvo tri osobe u planinskom domu u vlasništvu jedne nevladine organizacije, koji se nalazi u blizini prevoja Petrohan, prenose bugarski mediji.
Tada je izdata poternica za trojicom osumnjičenih, uključujući direktora organizacije i vlasnika doma Ivajla Kaluševa, koji je, prema policijskim navodima, pobjegao sa mjesta zločina.
Prema BTV-u, u nedjelju su Kalušev, petnaestogodišnji dječak i dvadesetdvogodišnji muškarac pronađeni ubijeni u kamperu u šumi, a slučajno ih je otkrio pastir.
Trenutno su u toku istražne radnje, a policija je područje ogradila. Za sada nema zvaničnih saopštenja povodom ovog novog incidenta.
Ranije je vršilac dužnosti glavnog tužioca republike Borislav Sarafov predstavio detalje istrage o incidentu u "horor kolibi", uporedivši ga sa američkom TV serijom "Tvin Piks".
- Radim kao istražitelj i tužilac već 31 godinu i mnogo sam toga vidio, ali ono što sada vidim me definitivno šokira. Štaviše, nije me šokiralo samo ubistvo, već aktivnosti nevladine organizacije koja je, izgleda, pokušala da preuzme rad državnih organa, ali je djelovala u sopstvenom interesu - izjavio je ranije Sarafov.
On je istakao da nije mogao da pretpostavi da postoji ovako nešto.
Policija je 4. februara potvrdila da su u blizini kolibe kod Petrohana pronađena tri tijela sa prostrijelnim ranama.
Prema podacima obdukcije, pretpostavlja se da je prošlo između 12 i 18 sati između ubistva i pronalaska tijela tri žrtve.
U kolibi, koja je skoro sasvim izgorjela, pronađena je velika količina vatrenog oružja.
Koliba je inače bila veoma obezbijeđena - ograde, barijere, bezbednosne kamere i oprema za nadzor, uključujući dronove.
Muškarci koji su tu živjeli tvrdili su da "štite šumu i životnu sredinu", često zaustavljajući turiste i mještane, tražeći lična dokumenta i ograničavajući pristup tom području.
Istražitelji sumnjaju da je ekološka nevladina organizacija koja je posjedovala kolibu povezana sa kultom u koji su uključeni tinejdžeri i djeca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Bugarska policija istražuje smrt šest osoba, sumnja na ritualna ubistva

Predsjednik Bugarske Rumen Radev najavio je da će sjutra podnijeti ostavku na tu funkciju.&nbsp;
On je kazao da je ovo njegovo "posljednje obraćanje kao predsjednika", prenosi Anadolija.
&nbsp;Radev je u televizijskom obraćanju naveo da će sjutra podnijeti ostavku na mjesto predsjednika države i izrazio uvjerenje da će potpredsjednica Iliana Iotova biti dostojan šef države.
&nbsp;- Bitka za budućnost naše domovine je pred nama i vjerujem da ćemo se s njom suočiti zajedno sa svima vama - vrijednima, inspirisanima i nepopustljivima! Spremni smo. Možemo i uspjećemo - kazao je Radev, prenosi novinska agencija BTA.
&nbsp;Bugarska se kreće ka prijevremenim parlamentarnim izborima nakon što je Alijansa za prava i slobode (ARF) sredinom januara vratila Radevu treći i posljednji mandat za formiranje vlade koji nije ispunjen.
&nbsp;Radev je rekao da se zemlja nakon toga kreće prema novim izborima.
&nbsp;Bugarska je bez redovne vlade otkako je premijer Rosen Željazkov podnio ostavku 11. decembra prošle godine.
&nbsp;Radev je potom pokrenuo ustavnu proceduru formiranja vlade, održavajući konsultacije sa parlamentarnim grupama 51. saziva Narodne skupštine.
&nbsp;Prvi mandat dao je savezu GERB-UDF, a drugi grupi "Nastavi promjene - Demokratska Bugarska", a oba mandata su vraćena neispunjena.
&nbsp;Prema bugarskom ustavu, ako sva tri pokušaja formiranja vlade propadnu, predsjednik mora imenovati privremeni kabinet i zakazati prijevremene parlamentarne izbore u roku od dva mjeseca.

500x500

Predsjednik Bugarske najavio ostavku

U Bugarskoj će još jednom biti održani vanredni parlamentarni izbori, izjavio je danas predsjednik države Rumen Radev, mjesec dana nakon pada posljednje vlade, prenosi Beta.
Radev je ove nedelje povjjerio mandat za formiranje vlade i trećoj stranci – centrističkoj Alijansi za prava i slobode, koja je odbila da predloži kandidata za premijera, navodi briselski Politiko.
Ponudu Radeva i povjeren mandat je prvo, u ponedjeljak, odbila konzervativna koalicija stranke GERB i Saveza demokratskih snaga (SDS), a zatim, u srijedu, i proevropska koalicija stranaka Nastavljamo sa promjenom i Demokratska Bugarska.
Prema Ustavu Bugarske, Radev sada mora da imenuje vršioca dužnosti premijera, posle konsultacija sa poslaničkim grupama, i zatim da raspiše nove izbore.
Posljednji bugarski premijer Rosen Željazkov podnio je ostavku u decembru, poslije višenedjeljnih antikorupcijskih demonstracija protiv njegove vlade. Njegova vlada, izabrana u januaru 2025. godine, prethodno je šest puta preživjela glasanje o povjerenju u parlamentu.
Naredni izbori biće osmi u Bugarskoj u posljednje četiri godine. Od izbora u aprilu 2021. godine, do kojih je Bojko Borisov bio premijer, Bugarska je imala čak šest predsjednika vlada, od kojih su neki bili samo vršioci dužnosti. Niko od njih šest nije ostao na mjestu premijera duže od godinu dana.

Bugarska ide na još jedne vanredne parlamentarne izbore

Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske saopštilo je da je danas nepoznata osoba napala bugarsku ambasadu u Skoplju te je zatražilo od nadležnih organa u Sjevernoj Makedoniji da hitno identifikuju i kazne počinioca.
U saopštenju se navodi da Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske najoštrije osuđuje čin usmjeren protiv zgrade bugarskog diplomatskog predstavništva u Skoplju, koja predstavlja simbol državnosti i zvaničnog prisustva Republike Bugarske u Republici Sjevernoj Makedoniji.
- Ovo je neprihvatljiv napad na status diplomatskog predstavništva i grubo kršenje Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Ministarstvo vanjskih poslova izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je ovakav čin rezultat sistematskog izostanka reakcije nadležnih institucija Republike Sjeverne Makedonije na ranije napade i vandalske akte usmjerene protiv objekata povezanih s Bugarskom i bugarskom zajednicom - navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da je institucionalna pasivnost, u kombinaciji s tolerisanim, pa čak i podsticanim govorom mržnje prema Bugarskoj i Bugarima u susjednoj zemlji, stvorila ambijent u kojem se ovakva krivična djela ohrabruju i eskaliraju.
Nadležni organi u Sjevernoj Makedoniji pozvani su da bez odlaganja preduzmu sve potrebne mjere kako bi identifikovali počinioca i priveli ga punoj krivičnoj odgovornosti, te da osiguraju sigurnost bugarskih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovog osoblja i imovine.
- Republika Bugarska očekuje od institucija u Republici Sjevernoj Makedoniji da se jasno i nedvosmisleno distanciraju od govora mržnje, da se efikasno suprotstave ovakvim krivičnim djelima, da ozbiljno rade na stvaranju suštinski drugačijeg javnog narativa o odnosima s Bugarskom i da bezuslovno ispunjavaju svoje međunarodne obaveze . navodi se u saopštenju.
Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske poručilo je da će nastaviti pažljivo pratiti razvoj slučaja te da zadržava pravo na preduzimanje dodatnih mjera radi zaštite bugarskih interesa.

Napadnuta ambasada Bugarske u Skoplju, iz Sofije traže hitnu reakciju

Bugarski predsjednik Rumen Radevrekao je u petak da će iduće nedjelje dati mandat za sastavljanje vlade koaliciji desnog centra GERB-SDS, ali analitičari ne vjeruju da će ona dobiti dovoljnu potporu i smatraju da su prijevremeni izbori gotovo neizbježni.
Koaliciona vlada premijera Rosena Željakova, koju je podržavao GERB-SDS, podnijela je prošli mjesec ostavku nakon višenedjeljnih uličnih protesta protiv državne korupcije i novog proračuna koji je predviđao povećanje doprinosa za socijalno osiguranje i nekih poreza, piše Hina.
Vlada je podnijela ostavku uoči ulaska Bugarske u eurozonu 1. januara.
Predsjednik Rumen Radev rekao je da će u ponedjeljak dati mandat GERB-SDS-u, najvećoj skupini u parlamentu, ali ona ima samo 66 zastupničkih mjesta od ukupno 240 i nije velika vjerovatnoća da će dobiti dovoljnu potporu da sastavi novu vladu.
Po bugarskom ustavu, Radev će tada morati dati mandat drugoj najvećoj stranci te zatim trećoj najvećoj. Ako nijedna politička skupina ne uspije okupiti parlamentarnu većinu, slijede prijevremeni izbori.
Koalicija GERB-SDS bila je prva na posljednjim izborima, održanim u oktobru 2024., ali je vlast preuzela tek u januaru 2025. nakon teških pregovora i trebala joj je potpora drugih stranaka u podijeljenom parlamentu.
Bugarska je u posljednje četiri godine imala sedam parlamentarnih izbora.

1250x600

1084x550

Kriza u Bugarskoj: Vlada dala ostavku uoči ulaska u eurozonu, prijete novi izbori

Ulaskom Bugarske u eurozonu, koji je planiran za sjutra, jedna evropska valuta uskoro će otići u istoriju – bugarski lev.
Time će se nastaviti proces koji traje više od dvije decenije i koji je iz temelja promijenio monetarnu mapu Evrope, piše BiznisInfo.ba.
Euro je uveden kao obračunska valuta 1999. godine, dok su novčanice i kovanice ušle u upotrebu 2002. godine. Tada je došlo do najveće monetarne promjene u modernoj evropskoj istoriji.
U prvoj fazi, euro je zamijenio čak 12 nacionalnih valuta - njemačka marka, francuski franak, italijanska lira, španska peseta, austrijski šiling, belgijski franak, nizozemski gulden, portugalski eskudo, finska marka, irska funta, luksemburški franak i grčka drahma.
Od tog trenutka, ove valute su prestale da postoje kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Nakon 2002. godine, eurozoni su se postupno pridruživale nove države, a njihove nacionalne valute odlazile su u istoriju. Slovenački tolar 2007. godine, kiparska funta i malteška lira 2008, slovačka kruna 2009, estonska kruna 2011, letonski lats 2014, litvanski litas 2015. i hrvatska kuna 2023. Sledeći na listi je bugarski lev.
Bugarska je naredna zemlja koja će se pridružiti eurozoni. Planirano je da od sjutra bugarski lev prestane da bude zvanična valuta, a zamijeni ga euro. Na taj način će bugarski lev postati 21. nacionalna valuta koja je nestala zbog uvođenja eura.
Bugarska već godinama ima fiksni kurs leva prema euru, pa se prelazak smatra tehnički manje zahtjevnim u odnosu na ranije primjere.
Crna Gora i Kosovo imaju poseban status, jer koriste euro iako nijesu članice EU, niti eurozone. Obje su prvo napustile domaće valute i uvele njemačku marku, a nakon njenog ukidanja 2002. godine, prešle na euro ali bez formalnog odobrenja EU.
Te dvije države nemaju pravo odlučivanja u ECB-u, ne mogu štampati novac, ne učestvuju u monetarnoj politici, a euro koriste jednostrano. Taj model se naziva jednostrana euroizacija i EU ga toleriše, ali ne smatra punopravnim članstvom u eurozoni.
Uvođenje eura je dovelo do nestanka više od 20 evropskih valuta, što predstavlja jednu od najvećih monetarnih transformacija u savremenoj istoriji. S Bugarskom kao narednom članicom, eurozona se i dalje širi, dok neke zemlje, poput Crne Gore i Kosova, koriste euro bez formalnog članstva.

Još jedna evropska valuta sjutra odlazi u istoriju

Bugarska od 1. januara uvodi euro i tako će postati 21. zemlja u eurozoni.
Kreatori politike u Briselu i Sofiji nadaju se da će to podstaći bugarsku ekonomiju i učvrstiti njenu prozapadnu putanju, prenosi Capital.ba.&nbsp;
Predsjednik Evropske komisije Ursula von der Lajen rekla je da će zahvaljujući euru Bugarska imati više trgovine, investicija i kvalitetnih poslova i realnih prihoda.
&nbsp;Tokom nedavne posjete Sofiji, komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da je taj potez ključan u vrijeme rata Rusije sa Ukrajinom, rastućih geopolitičkih tenzija i globalne ekonomske neizvjesnosti, što su faktori koji ističu važnost evropskog jedinstva.
&nbsp;- Većina evropskih zemalja, uključujući Bugarsku, suviše je mala da bi sama oblikovala današnji svijet. One mogu da dobiju neophodnu težinu samo potpunom integracijom u veće političke i ekonomske strukture EU - rekao je Dombrovskis.
&nbsp;Gardijan piše da su, uprkos naglašenim prednostima, Bugari daleko od ujedinjenja. Nedavno istraživanje Ministarstva finansija pokazalo je da je 51 odsto građana bilo za ulazak u zonu jedinstvene valute, a 45 odsto protiv.

Bugarska od 1. januara uvodi euro

Bugarski parlament je danas prihvatio ostavku vlade Rosena Željazkova, sa 227 glasova za, bez glasova protiv i uzdržanih, javlja bugarska agencija BTA.
Željazkov je juče na hitnoj konferenciji u parlamentu objavio da vlada podnosi ostavku, neposredno pre glasanja o nepovjerenju vladi, što je tražila partija „Nastavite promjene – Demokratska Bugarska“.
„Koalicija je razgovarala o situaciji. Ne sumnjamo da će na predstojećem glasanju o nepovjerenju vlada dobiti podršku. Bez obzira na to, odluke Narodne skupštine su važne kada odražavaju volju naroda. Naša želja je da budemo na nivou koji društvo očekuje. Moć proizilazi iz suverena i glasa naroda. I mlado i staro diglo je glas za ostavku. Ova građanska energija mora biti podržana i podsticana“, rekao je Željazkov.
Ostavka je usledila nakon velikih protesta, pokrenutih vladinim kontroverznim planovima za budžet.
Krajem novembra, bugarska vlada povukla je nacrt budžeta koji je već bio proslijeđen parlamentu, nakon masovnih protesta pred Sobranjem, negodovanja partija i sindikata i upozorenja Evropske komisije da nacrt nije u skladu sa budžetskim pravilima Evropske unije.
Protesti su eskalirali u opšte nezadovoljstvo zbog korupcije, nepravde i neuspjeha u mnogim sektorima rada vlade.
Željazkov je izabran za premijera 16. januara sa 125 glasova za, 114 protiv i bez uzdržanih glasova.

Parlament Bugarske jednoglasno prihvatio ostavku vlade

Bugarska Vlada podnijela je ostavku nakon jednih od najvećih protesta u modernoj istoriji Bugarske zbog budžeta za narednu godinu. 
Budžetom bi bili uvećani porezi doprinosi za socijalno osiguranje, a što je predložila Vlada koju mnogi Bugari smatraju korumpiranom, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Premijer Rosen Željazkov je odluku i ostavci objavio u televizijskoj izjavi u Sofiji, neposredno prije glasanja o nepovjerenju u parlamentu.
- Vlada danas podnosi ostavku- rekao je Željazkov nakon sastanka čelnika vladajuće stranke.
 Odluka dolazi nakon nekoliko velikih demonstracija izazvanih bijesom zbog Vladinih planova za narednu godinu.
Desetine hiljada ljudi okupilo se u Sofiji i drugim gradovima kasno sinoć skandirajući "Ostavka! Ostavka! Ostavka!" i "Mafija, izlazi!" ispred parlamenta. 
 Protesti su uglavnom bili mirni.
Transparensi Internešnal /Transparency International/ rangira Bugarsku, koja bi trebalo da uvede EUR 1. januara, kao drugu najkorumpiraniju državu u Evropskoj uniji (EU), odmah iza Mađarske.
Bugarska je najsiromašnija država EU, a takođe je jedna od politički najnestabilnijih članica Unije.
Bugari su od 2021. sedam puta izašli na birališta kako bi izabrali parlament koji je bio ometen nizom nestabilnih koalicija predvođenih sa više centrističkih i desničarskih stranaka.
Nije jasno hoće li Bugarska ići u nove izbore, koji bi bili osmi u posljednje četiri godine.
Željazkov je predvodio koalicionu Vladu koja je imenovana u januaru, nakon teških pregovora koji su uslijedili nakon glasanja u oktobru, koje nije puno doprinijelo rješavanju pitanja duboko podijeljenog parlamenta.

Pala Vlada Bugarske

Bugarski predsjednik Rumen Radev u utorak je izjavio da je ostavka vlade neizbježna i da su prijevremeni izbori jedini održiv put naprijed, nakon velikih protesta protiv budžetske politike kabineta i široko rasprostranjenih optužbi za korupciju.
U obraćanju emitovanom na Bugarskoj nacionalnoj televiziji, Radev je rekao da je vladajuća koalicija izgubila legitimitet i da nije ispunila očekivanja javnosti.
- Bugarskoj su potrebne stvarne promjene koje će dovesti do obnove državnosti, a to je nešto što sadašnja koalicija ne može da postigne - izjavio je Radev, a javila je BTA.
Pozvao je Bugare da iskoriste ono što je nazvao istorijskom prilikom za obnovu, pozivajući na jedinstvo, volju i mudrost dok se zemlja suočava s rastućim društvenim i političkim tenzijama.
Radev je naglasio da demonstracije u ponedjeljak prelaze generacije.
- Na trgu su bili ljudi svih generacija - rekao je, odbacujući tvrdnje da nemiri odražavaju usko nezadovoljstvo vladinim nacrtom budžeta.
Umjesto toga, rekao je da su protesti usmjereni protiv otimanja države, korupcije, bezakonja i odbijanja političke klase da ih čuje, protiv upravljanja putem novca, kampanja blaćenja i straha. Oštro je kritikovao ono što je opisao kao neprincipijelnu koaliciju koja je podijelila društvo na one na vlasti i prevarene i ogorčene birače.
Obraćajući se, kako je rekao, gospodi oligarsima, Radev je rekao da su potcijenili odlučnost i starijih generacija koje su iskusile bugarsku političku tranziciju i hiljada mladih ljudi koji duboko brinu o Bugarskoj.
Radev se obratio demonstrantima i građanima koji su ostali kod kuće, ali dijele slične pritužbe.
- Obraćam vam se sa uvjerenjem da nećemo propustiti ovu priliku da promijenimo Bugarsku - poručio je Radev.
Upozorio je da će jedinstvo biti ključno za sprečavanje provokacija i pokušaja kooptiranja protestnog pokreta.
- Iz iskustva znamo zašto smo se okupili. Takođe znamo iz prošlosti da svaki pokušaj privatizacije protesta oduzima nade većin - kazao je Radev.
Zaključujući svoj govor, naglasio da zemlji treba radikalna i stvarna promjena kako bi se vratilo povjerenje u institucije i vladavinu prava, proces koji, kako je rekao, sadašnja vlada ne može sprovesti.

Bugarski predsjednik podržao proteste protiv korupcije: Ostavka vlade je neizbježna

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava zabrinutost zbog činjenice da na posljednjoj sjednici Odbora za izbor i imenovanja Glavnog grada Podgorica nije utvrđena lista kandidata/kinja za članove/ice Savjeta RTV Podgorica, čime je postupak izbora najvažnijeg upravljačkog tijela ovog lokalnog javnog emitera neopravdano ostao bez institucionalnog ishoda.
- Ovakav epilog dodatno produbljuje zabrinutost da proces nije vođen isključivo na osnovu jasno definisanih i javno provjerljivih kriterijuma. Indikativno je da kandidatkinja Nataša Nelević, koja je ispunjavala sve uslove, kao i nevladine organizacije koje su je predložile, a njemu kojima je i CGO, nije prošla u dalju proceduri verifikacije mandata u Savjet RTV Podgorica - ocijenio je saradnik na programima CGO Nikola Obradović.
To, kaže on, otvara prostor za sumnju da su partijski interesi prevagnuli nad principima profesionalnosti i javnog interesa, iako upravo ovi postupci moraju biti zaštićeni od partijskog uticaja.
- U konačnici, ovakav ishod narušava povjerenje javnosti i obesmišljava svrhu javnog poziva. Posebno brine što uprkos ukazivanju na formalne nedostatke u pojedinim kandidaturama iste nijesu odbačeni i nije se pristupilo odlučivanju o kandidatima/kinjama koji nesporno ispunjavaju propisane uslove. Time je propuštena prilika da donosioci odluka pokažu dosljednost u primjeni kriterijuma i ojačaju integritet procesa - naglasio je Obradović.
Savjet RTV Podgorica, prema njegovim riječima, predstavlja ključni mehanizam za obezbjeđivanje nezavisnosti rada ovog javnog emitera.&nbsp;
- Njegova uloga u izboru i razrješenju rukovodstva, nadzoru zakonitosti rada i poštovanju profesionalnih standarda, kao i u strateškom razvoju medija koji se finansira javnim sredstvima, zahtijeva izbor članova/ica zasnovan na kompetencijama, integritetu i zakonitosti. CGO podsjeća da se ovaj slučaj uklapa u širi obrazac političkog zarobljavanja upravljačkih struktura u medijskom sektoru. Slične institucionalne blokade obilježile su i proces imenovanja članova Savjeta Agencije za audiovizuelne i medijske usluge (AMU), što su registrovali i evropski partneri, upozoravajući na potrebu dosljedne primjene medijskog zakonodavstva - naveo je Obradović.
Neutvrđivanje liste kandidata/kinja bez jasnog i detaljnog obrazloženja ima za cilj, cijeni on, da obeshrabri organizacije civilnog društva i druge legitimne predlagače da učestvuju u procesima koji bi trebalo da jačaju javni interes i pluralizam.
- Posljedično, dodatno se sužava prostor za profesionalno i nezavisno upravljanje javnim medijima. CGO poziva predsjednicu i odbornike/ce Skupštine Glavnog grada, kao i članove Odbora za izbor i imenovanja, da bez daljeg odlaganja obezbijede zakonit, transparentan i odgovoran postupak izbora članova/ica Savjeta RTV Podgorica, uz javno dostupno obrazloženje zasnovano na kriterijumima, a ne političkim odnosima - naveo je on.
Ukoliko se ponovo raspiše konkurs CGO će, kaže Obradović, podržati istu kandidatkinju jer ona ima stručnost i integritet za tu poziciju, a predstavnici političkih partija su dužni da uvaže većinsko mišljenje civilnog sektora i reference kandidata.

Obradović: Partijski odnosi nadjačali javni interes u izboru Savjeta RTV Podgorica

Obavezna rezerva banaka na kraju januara je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 326,38 miliona eura.&nbsp;
Od ukupnog iznosa, na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 74,47 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 25,53 odsto.
Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u decembru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, iznosi 5,98 milijardi EUR. Od ukupnog nivoa depozita, na one po viđenju odnosi se 84,94 odsto, a na oročene 15,06 odsto.
Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.
Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto.
Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

CBCG: Obavezna rezerva 326,38 miliona eura

Tema emisije Srećan dan na Televiziji E je &nbsp;astropsihološki portret Lava.&nbsp;
Šta pokreće Lavove, gdje su njihove najveće snage, a gdje izazovi? Govorimo o harizmi, potrebi za priznanjem, lojalnosti, ali i o lekcijama koje ovaj vatreni znak uči kroz odnose i ambicije.
Govorićemo i o tome kako klimatske promjene preoblikuju naš svijet i koliko smo spremni za nove izazove? Ekstremne vremenske prilike, ekonomske posljedice, energetska tranzicija - da li reagujemo na vrijeme ili kasnimo za promjenama?
O ovoj važnoj temi razgovaramo sa Ivanom Vojinović, direktoricom Centra za klimatske promjene UDG, i Mirzom Muleškovićem, ekonomskim analitičarem.
Budite uz Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan na TV E: Astropsihološki portret Lava

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 1.996 ambulantnih pregleda, od čega 301 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG-a su kazali da su u Urgentnom centru zbrinuta 293 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 363.
- U istom periodu obavljena su 74 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 176 pacijenata, od čega 28 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 449 dijagnostičkih procedura, od čega 94 CT i 82 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 106 dijagnostičkih procedura, od toga pet CT i devet MR pregleda - kazali su iz KCCG.
Prema njihovim riječima, u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.319 pacijenata i odrađeno 41.869 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođene su dvije bebe.

Tag: bugarska