Bugarski predsjednik, Rumen Radev, saopštio je da će podnijeti zahtjev parlamentu za održavanje referenduma o tome da li će zemlja usvojiti euro kao svoju valutu.
- Bugarska, kao punopravna članica Evropske unije (EU), suočava se sa strateškom odlukom – uvođenjem jedinstvene evropske valute - rekao je Radev u svom nacionalnom obraćanju.
On je istakao da će referendum biti test demokratije Narodne skupštine i da će pokazati ko slijedi principe demokratije, a ko Bugarima uskraćuje pravo da određuju svoju budućnost, prenosi Capital.ba.
- Referendum će biti koristan za bugarsku demokratiju - rekao je Radev.
Put ka eurozoni nije bio lak za Bugarsku. Evropska centralna banka (ECB) je prošle godine objavila da zemlja ne može da se pridruži valutnoj uniji, jer je inflacija u zemlji previsoka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Bugarska uskoro referendumom odlučuje o uvođenju eura

Policijski službenici Nacionalne policije Bugarske su juče, u saradnji sa Fast timom NCB Interpola Podgorica, uhapsili visokorangiranog člana jedne organizovane kriminalne grupe u Bugarskoj, po crvenoj međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisao NCB Interpol Podgorica, saopšteno je iz Uprave policije.
Prema saznanjima Portala ETV, radi se o crnogorskom državljaninu Aleksandru Ljumoviću (42), koji prema policijskoj evidenciji važi za pripadnika "Kavačkog klana".
- Za A. Lj. je NCB Interpol Podgorica raspisao crvenu međunarodnu potjernicu radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnim postupcima koji se protiv imenovanog vode pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio četiri krivična djela, od kojih tri krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i jedno krivično djelo teṣ̌ko ubistvo putem pomaganja - precizirali su iz Uprave policije.
Ističu da je Ljumović, intenzivnom višemjesečnom saradnjom između Tima za ciljane potrage Crne Gore i partnerske službe Bugarske, ovaj visokorangirani član jedne organizovane kriminalne grupe lociran i uhapšen u jednom elitnom kvartu Sofije.
- Slijedi dalja komunikacija između pravosudnih institucija organa za sprovođenje zakona Crne Gore i Bugarske kao i nastavak komunikacije između NCB Interpola Podgorica i NCB Interpola Sofija sa ciljem njegovog izručenja Crnoj Gori - dodaju iz Uprave policije.
Preciziraju da je od 1. januara do 15. aprila ove godine uhapšeno 18 osoba na teritoriji drugih država, po međunarodnim potjernicama koje je raspisao NCB Interpol Podgorica, dok su pripadnici Uprave policije u Crnoj Gori uhapsili 22 osobe postupajući po međunarodnim potjernicama.
- Sektor za borbu protiv kriminala preduzima planske, sveobuhvatne i kontinuirane aktivnosti sa ciljem lociranja međunarodno traženih osoba, članova organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba, sa primarnim fokusom njihovog stavljanja pod kontrolu, obezbjeđenja njihovog prisustva u krivičnim postupcima ili izdržavanja kazni zatvora kao i neutralisanja njihovog djelovanja dok se nalaze na slobodi - kazali su iz Uprave policije.

Tamara Klikovac

Ivona Đokić

610x380

500x500

1250x600

1084x550

U Bugarskoj uhapšen visokorangirani član OKG Aleksandar Ljumović, lociran u elitnom kvartu Sofije

Prije više od deset godina Bugarka Cvetanka D. preselila se u Beč. Povremeno je radila kao čistačica, a o nekim drugim zapošljenjima nema dostupnih informacija. Čini se da je imala dovoljno slobodnog vremena, jer je sate i sate provodila na društvenim mrežama. Tamo je godinama i stalno sve više dijelila objave protiv kovid-vakcine i podržavala politiku Rusije i desno-populističke Slobodarske stranke Austrije (FPÖ).
- Stalno je pisala gluposti na Fejsbuku, pro-Putin, pro-Rusija i slično blebetanje - kaže Plamen B.&nbsp;
On je 2015. nakratko bio poslodavac Cvetanke D. u jednom preduzeću koje pruža usluge čišćenja u Beču.&nbsp;
- Ali to je sve odavalo utisak tipične, zbunjene osobe iz tačno one grupe ljudi koja je podložna propagandi - dodaje taj Bugarin.
Ali, kod Cvetanke ništa nije bilo „tipično“. Ona zapravo nije bila nezapošljena – očigledno je radila kao ruski agent.&nbsp;
To je krajem marta objavila austrijska Direkcija za državnu bezbjednost i obavještajne službe (DNS). Tada nije objavljeno njeno ime, ali ga je kasnije objelodanio Bi-Bi-Si.
<h2>Koji su bili zadaci Cvetanke D?</h2>
Koji su bili zadaci Cvetanke D? Ona je očigledno trebalo da doprinese širenju ruskih dezinformacija u Austriji.&nbsp;
U tu svrhu, recimo, lijepila je naljepnice koje su navodno bile pro-ukrajinske, ali su zapravo imale nacističke simbole. Cilj: širenje ruske dezinformacije prema kojoj su Ukrajinci nacisti. Takođe je trebalo da širi slične dezinformacije preko interneta.&nbsp;
Navodno je austrijskim vlastima priznala da je najaktivnija bila 2022. godine, onda kada je Rusija započela svoj rat protiv Ukrajine.
Cvetanka D. imala je i složenije zadatke: Trebalo je da nadzire osobe od interesa, među njima i šefa DNS Omara Haidžavi-Pirhnera, zatim istraživačkog novinara Krista Grozeva, kao i glavnu urednicu nedjeljnika Profil Anu Talhamer, poznatog po istraživačkom novinarstvu.
- U kasno ljeto 2024. primila sam poziv iz Biroa za zaštitu ustavnog poretka. Rekli su mi da su mi da je navodno trebalo da mi laptop i mobilni telefon budu ukradeni i odneseni u Moskvu. U decembru sam dobila još jedan poziv - da mogu da pregledam spise u državnom tužilaštvu. U njima su bili detalji, između ostalog, da je gospođa D. mjesecima slijedila svaki moj korak - kaže Talhamer za Dojče vele.
Istraživačkog novinara Krista Grozeva, koji je 2022. stavljen na potjernicu ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova, Bugarka je čak trebalo i da snima. U tu svrhu iznajmila je stan u Beču, tačno nasuprot njegovog tadašnjeg prebivališta.
<h2>Kako je Cvetanka došla na platni spisak ruskih službi?</h2>
Kako je Cvetanka D. regrutovana? Njeni poznanici iz Beča kažu da je 2020, kada je počela pandemije kovida 19, i ona počela da širi lažne činjenice i manipulacije o virusu, a potom i o vakcinama. To je bilo tipično za mnoge Bugare – to je bila zemlja s najnižom stopom vakcinacije protiv korone u Evropskoj uniji. Dezinformacije i nepovjerenje prema vakcinama glavni su razlog za to.
Vjerovatno je tada i dospjela u fokus ruske špijunske ćelije. Radi se o grupi Bugara u Londonu koji su početkom marta 2025. osuđeni u Velikoj Britaniji zbog špijunaže.
Svi su oni radili za Jana Marsaleka, bivšeg šefa njemačke kompanije "Wirecard", koji je navodno pobjegao u Moskvu i odatle koordinirao špijunske i dezinformacione operacije u Evropi.&nbsp;
Kristo Grozev bio je meta većine tih operacija – prema informacijama iz Londona, trebalo je da bude otet, čak i ubijen. U tome je trebalo da pomogne i Cvetanka D, kao i jedna druga Bugarka koju je Bi-Bi-Si razotkrio, Cvetelina Genčeva. Ona je radila na aerodromu u Sofiji, gdje je pratila dolaske i odlaske novinara i ruskih disidenata.
<h2>Ruske tajne službe regrutuju „obične ljude“</h2>
Cvetanku D. regrutovala su troje državljana Bugarske iz Londona. Među njima je i Vanja G. Ona i Cvetanka D. tvrde da nisu tačno znale šta rade. Prema Vanji G, njen partner, Biser D, koji je takođe pripadao londonskoj špijunskoj grupi, lagao joj je da rade za Interpol. Cvetanka D. ispričala je istu priču u Beču.
Vanja je po zanimanju kozmetičarka. Poznanici u Londonu kažu da se nije interesovala za politiku.&nbsp;
- Ljudi koji poznaju Vanju opisuju je kao veoma mirnu i naivnu ženu. Prema nizu stručnih analiza, ruske tajne službe namjerno regrutuju sasvim obične ljude koji ne privlače pažnju. Vanjin profil savršeno odgovara tom obrascu - kaže za Dojče vele bugarski novinar koji izvještava iz Velike Britanije Vasil Hristov.&nbsp;
<h2>Ruske špijunske mreže i dalje aktivne</h2>
Članovi londonske špijunske ćelije trenutno čekaju pravosnažne presude. Cvetanka D. je trenutno na slobodi u Austriji, ali istraga protiv nje se nastavlja. U Bugarskoj, međutim, druga navodna članica grupe, Cvetelina G, za sada nije na udaru vlasti. Do objavljivanja ovog teksta, bugarski organi nisu komentarisali taj slučaj.
Da li to znači da je Marsalekova špijunska mreža propala? „Ne“, kaže Ana Talhamer.&nbsp;
- Moje informacije govore da vlasti vjeruju da postoje i druge ćelije. Ideja te strukture je da, ako jedna ćelija padne, postoji druga. One namjerno nisu povezana, ali rade na istom cilju - ističe ona.
Čini se da su Bugari veoma često umiješani u špijunske poslove. Pritom se, kako kaže urednica austrijskog Profila, ne radi o obučenim špijunima, nego o sitnim kriminalcima.
- U ruskim špijunskim mrežama veoma često se pojavljuju osobe s bugarskim imenima. Očigledno postoji veza između bugarskog kriminalnog miljea i ruskih obavještajnih struktura - zaključuje Talhamer.

Kako je jedna bugarska čistačica postala ruska špijunka

Bugarska će nastaviti snažno da podržava Crnu Goru na evropskom putu - kazao je premijer Bugarske Rosen Željaskov na sastanku sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.
Željaskov je, kako se navodi iz Kabineta predsjednika Crne Gore, kazao da Bugarska prepoznaje i vrednuje napore Crne Gore na evropskom putu, te da je naša država najnapredniji kandidat za članstvo.
Milatović je sa njim, kako se navodi, razgovarao o podršci Bugarske našem evropskom putu, saradnji u okviru NATO-a, kao i o mogućnostima za unapređenje ukupnih bilateralnih odnosa.
- Prepoznato je da postoji značajan potencijal za jačanje ekonomske saradnje, posebno u oblastima turizma i investicija. Privredne komore naših država uskoro će potpisati sporazum o saradnji, što će predstavljati čvrst temelj za dalji razvoj poslovnih veza - ističu iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Poseban fokus su, kako se dodaje, stavili na unapređenje avio povezanosti između dvije države, posebno tokom ljetnje turističke sezone, što bi dodatno olakšalo poslovnu i turističku razmjenu.
- Saglasni su da je potrebno intenzivirati saradnju u narednom periodu, kako na polju ekonomije, tako i u oblasti obrazovanja, nauke i sporta - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Sporazumi koji će uskoro biti potpisani u oblasti sporta i naučno- tehnološke razmjene između ministarstava i vlada Bugarske i Crne Gore dobar su korak ka unapređenju saradnje.
- U domenu odbrane su prepoznali prostor za školovanje i obuku naših vojnika na bugarskim akademijama, što bi dodatno ojačalo našu saradnju u okviru NATO-a - rekli su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Željaskov sa Milatovićem: Bugarska će nastaviti snažno da podržava Crnu Goru na EU putu

U okolnostima određene neizvjesnosti na globalnom nivou, smatram da moramo bliže sarađivati upravo ovdje na Balkanu, jer jedni drugima nemamo bližih saveznika - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na pres konferenciji sa bugarskim kolegom Rumenom Radevom.
Milatović boravi u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Bugarskoj, a ovom prilikom je rekao da je i svoju poruku jasno prenio Radevu i njegovoj delegaciji.
On je podsjetio da su dvije države saveznice u okviru NATO-a i da dijele zajedničku viziju stabilnosti i bezbjednosti u regionu i šire.
- Crna Gora doprinosi jačanju istočnog krila Alijanse aktivnim učešćem pripadnika Vojske Crne Gore, upravo ovdje stacioniranih u Bugarskoj. Broj crnogorskih vojnika izvan teritorije Crne Gore najveći je upravo u Bugarskoj - istakao je Milatović.
Ocijenio je da to dovoljno govori o nivou povjerenja i savezništva koje postoji između naših dviju zemalja.
- I zaista mi je veliko zadovoljstvo što ćemo sjutra predsjednik Radev i ja posjetiti crnogorske i bugarske vojnike u NATO bazi Novo Selo. Takođe, zahvalan sam predsjedniku Radevu na inicijativi da u narednom periodu razmotrimo mogućnost obrazovanja naših oficira na vojnim akademijama u Bugarskoj - dodao je Milatović ističući da je to još jedan konkretan i vidljiv način saradnje u oblasti vojske i odbrane.
<h2>Slijede sporazumi privrednih komora, u oblasti sporta, naučno-tehnološke razmjene...</h2>
On je saopštio i da su potpisan važan sporazum u okviru naučne saradnje između Crne Gore i Bugarske - odnosno Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Polarnog instituta u Sofiji.&nbsp;
- Ovaj sporazum će po prvi put otvoriti vrata našim istraživačima za dugoročnije planirano istraživanje Južnog pola. Želim da se zahvalim i uvaženom profesoru na ovom značajnom koraku, a prije svega i predsjedniku Radevu, jer je inicijativa za ovu saradnju potekla upravo od njega tokom prošle godine - naveo je Milatović.
Pored ovog sporazuma, koji je, prema njegovim riječima - odličan, ako ne i najbolji primjer naučne saradnje između naših dviju zemalja, najavio je da će uskoro biti potpisana još tri važna sporazuma između Bugarske i Crne Gore.&nbsp;
- Prvi se odnosi na saradnju između naših privrednih komora, drugi na saradnju u oblasti sporta između ministarstava i vlada Republike Bugarske i Crne Gore, dok se treći tiče dodatne saradnje u oblasti naučno-tehnološke razmjene i prosvjete. Ovi konkretni sporazumi dodatno će unaprijediti ukupnu bilateralnu saradnju između Crne Gore i Bugarske - rekao je Milatović.
<h2>Bili bismo odličan domaćin Samita Evropske političke zajednice</h2>
On je kazao da je, po pitanju evropskih integracija, Crna Gora najnaprednija zemlja među svim kandidatima.
- Ovom prilikom želim da se zahvalim Bugarskoj, koja je iskren partner Crnoj Gori na našem evropskom putu. Crna Gora želi da postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine. To je ambiciozan, ali jasan i realan cilj koji smo postavili. Smatramo da je sada pravi trenutak i zato dodatno pozivam Bugarsku da bude još snažniji glas Crne Gore na sjednicama Savjeta Evropske unije - izjavio je Milatović.
Takođe, kaže, vjeruje da bi Crna Gora bila odličan domaćin Samita Evropske političke zajednice.
- Koji smo predložili da se održi na proljeće naredne godine, kada obilježavamo 20 godina od obnove nezavisnosti. Zahvalan sam predsjedniku Radevu i Vladi Bugarske na podršci Crnoj Gori u procesu postepenog uključivanja u različite evropske regionalne platforme. Nadamo se da će Crna Gora uskoro postati pridružena članica Inicijative tri mora na predstojećem samitu u Varšavi - istakao je on.
Saopštio je da su na bilateralnom planu odnosi dvije zemlje izuzetno dobri.
- Naravno, postoji prostor za unapređenje saradnje u oblasti ekonomije i investicija. U tom kontekstu me raduje i skorašnje potpisivanje memoranduma o saradnji između naših privrednih komora. Razgovarali smo i o uspostavljanju direktne avio-linije između Bugarske i Crne Gore. Raduje me sve što su u tom pravcu učinile obje vlade i optimista sam da ćemo ove godine dobiti direktne letove između Bugarske i Crne Gore, čak i uz angažovanje avio-kompanija iz trećih zemalja, poput onih iz Republike Turske. Na kraju, želim da se zahvalim Bugarskoj na konzularnoj podršci koju pruža crnogorskim građanima u Jermeniji, Gruziji, Kazahstanu i Moldaviji - rekao je Milatović.
To je, kaže, još jedan dokaz naših odličnih odnosa.
- Zamolio sam predsjednika Radeva da razmotri mogućnost da Bugarska predstavlja Crnu Goru u konzularnom smislu i u nekim drugim zemljama u kojima Crna Gora nema svoje diplomatsko predstavništvo, i drago mi je što će Bugarska tu mogućnost razmotriti - naveo je on.
<h2>Odnose ojačati imenovanjem ambasadora</h2>
Kaže da je siguran da ćemo imenovanjem ambasadora u Sofiji dodatno ojačati odnose između naših zemalja.
- Uz želju da dodatno učvrstimo veze između Crne Gore i Bugarske i trasiramo put još snažnijoj saradnji u budućnosti - kako u okviru NATO savezništva, tako i na našem evropskom putu i unapređenju bilateralnih odnosa - ovdje u Sofiji želim jasno da poručim: Živjelo crnogorsko-bugarsko prijateljstvo - zaključio je Milatović.

Milatović: U okolnostima određene neizvjesnosti na globalnom nivou moramo sarađivati na Balkanu, nemamo bližih saveznika

Bugarska će snažno podržavati Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji (EU) i pružiće joj ekspertsku i političku podršku - poručio je bugarski predsjednik Rumen Radev. 
 
On je to rekao na konferenciji za novinare sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem, koji boravi u zvaničnoj posjeti Bugarskoj. 
 
Radev je kazao da Crna Gora radi naporno i realizuje potrebne redorme, zbog čega uspješno zatvara poglavlja. 
 
Ocijenio je i da Crna Gora radi i na razvijanju dobrosusjedskih osnosa. 
 
- Taj pristup je ispravan i zaslužuje podrsku. Tako da ćemo jako podržavati Crnu Goru na putu kao EU - rekao je Radev. 
 
On je istakao da način rada i ponašanje Crne Gore treba da bude primjer ostalim državama koje teže članstvu u EU. 
 
- Pružaćemo ekspertsku i političku podršku na tom putu - dodao je Radev. 
 
On je rekao da je posjeta Milatovića važna, zbog odličnih odnosa Bugarske i Crne Gore na najvišem nivou. 
 
Radev je istakao da Crna Gora i Bugarska dijele vjekovne kulturne i istorijske veze.

Radev: Podržavaćemo Crnu Goru na putu ka EU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u zvaničnoj posjeti Republici Bugarskoj, na poziv predsjednika te države Rumena Radeva, saopšteno je iz Kabineta Predsjednika. On je dočekan uz najviše državne i vojne počasti na trgu Aleksandar Nevski u Sofiji, nakon čega je položio cvijeće na Spomenik neznanom junaku.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250310110336_f5c225d955dce66c1ef0a1f6239e238103d114790966d3da42fc13face7595b6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250310110336_f5c225d955dce66c1ef0a1f6239e238103d114790966d3da42fc13face7595b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatovć u Sofiji"> </figure>  - Dva zvaničnika imala su tete-a- tete razgovor u rezidenciji predsjednika Bugarske, u toku je sastanak delegacija a nakon toga i izjave za javnost- navodi se u saopštenju. Kako se u saopštenju navodi, predsjednici Milatović i Radev prisustvovaće i potpisivanju Sporazuma o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog instituta za istraživanje Antarktika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250310110336_104a6002dab875c79a4855e438281b556768be1c1a77b8e38af411c6f7187e10.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250310110336_104a6002dab875c79a4855e438281b556768be1c1a77b8e38af411c6f7187e10" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović u Sofiji"> </figure>  U čast predsjednika Milatovića, predsjednik Radev će prirediti i svečanu večeru. Iz Predsjedništva ističu da će se predsjednik Milatović sastati tokom dana i sa predsjednikom Vlade Bugarske Rosenom Željaskovim, kao i sa predsjednicom Narodne skupštine Natalijom Kiselovom. - Posjeta predsjednika Milatovića Bugarskoj potvrda je odličnih i prijateljskih odnosa dvije države i prilika za jačanje podrške u kontekstu prioritetnog vanjskopolitičkog cilja naše zemlje- članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine - poručili su iz kabineta Predsjednika.

Milatović u Sofiji: Potvrda prijateljskih odnosa i prilika za jačanje podrške u EU integracijama

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće 10. i 11. marta u zvaničnoj posjeti Bugarskoj, na poziv predsjednika te države Rumena Radeva.
Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika, Milatović će biti dočekan uz najviše državne i vojne počasti na trgu Aleksandar Nevski u Sofiji, nakon čega će položiti cvijeće na Spomenik neznanom junaku. 
- U rezidenciji predsjednika Bugarske dva zvaničnika imaće tete-a- tete razgovor, nakon čega će uslijediti sastanak delegacija dvije države i izjave za javnost. Predsjednici Milatović i Radev prisustvovaće i potpisivanju Sporazuma o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog instituta za istraživanje Antarktika. U čast predsjednika Milatovića, predsjednik Radev će prirediti i svečanu večeru - navedeno je u najavi.
Milatović će se sastati i sa predsjednikom Vlade Bugarske Rosenom Željaskovim, kao i sa predsjednicom Narodne skupštine Natalijom Kiselovom.
U okviru posjete Bugarskoj, predsjednik Milatović obići će crnogorske vojnike u NATO bazi u Novom selu, 42 pripadnika Vojske Crne Gore koji učestvuju u sastavu multinacionalne borbene grupe pod komandom Italije. Riječ je o najvećem kontingentu crnogorskih vojnika izvan naše države. 
Povodom posjete predsjednika Milatovića biće organizovana počasna parada i pregled naoružanja i vozila. 
- U cilju jačanja ekonomske saradnje između Crne Gore i Bugarske, predsjednik Milatović će posjetiti i Trakijsku ekonomsku zonu - jednu od najvećih i najznačajnijih industrijskih i logističkih zona u toj zemlji, smještenu u blizini Plovdiva. Predstojeća posjeta predsjednika Milatovića Bugarskoj potvrda je odličnih i prijateljskih odnosa dvije države i prilika za jačanje podrške u kontekstu prioritetnog vanjskopolitičkog cilja naše zemlje- članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine - zaključeno je u najavi iz Kabineta predsjednika.

Milatović u zvaničnoj posjeti Bugarskoj, imaće niz aktivnosti

Bugarska je takođe ostala bez gasa iz Azerbejdžana, i to od 7. januara. Kako je u četvrtak objavila bugarska državna gasna kompanija Bulgargaz, o prekidu su obaviješteni 6. januara, a očekivalo se da će snabdijevanje ponovo biti uspostavljeno 11. januara. Razlog su "neodređeni" tehnički problemi, prenio je Rojters saopštenje Bulgargaza.
Bulgargaz je naveo da je zamjenski gas nabavljen u Turskoj.
- Dakle, prekid nije rezultirao dodatnim troškovima za kompaniju za kupovinu zamjenskog prirodnog gasa i nije uticao na tržište prirodnog gasa u regionu - navodi se u saopštenju od četvrtka 9. januara, u kojem se dodaje da je nastala situacija razlog više za diversifikaciju izvora prirodnog gasa.
Pozivajući se na neimenovani izvor, Rojters navodi da je snabdijevanje gasom prekinuto „zbog problema“ na Alfa platformi Britiš petroleuma na Šah Deniz gasnom polju.
Britiš petroleum (BP) Azerbejdžan je u petak saopštio da je obustavio aktivnosti na Šah Deniz Alfa (SDA) platformi pošto je otkriven tehnički problem na liniji za izvoz podvodnog gasnog kondenzata između platforme i terminala Sangačal.
- Svi ljudi na platformi su bezbjedni i nema uticaja po životnu sredinu. Svi objekti na moru, uključujući SDA platformu i gasovod takođe su bezbjedni - naveo je BP u saopštenju.
- Iz operativnih razloga, proizvodnja i izvoz as SDA platforme su suspendovani i platforma je bezbjedno isključena. Trenutno radimo na otklanjanju problema i obnavljanju normalnog funkcionisanja što je prije moguće - rekao je portparol kompanije agenciji Rojters.
Bugarska je prestala da se snabdijeva ruskim gasom u aprilu 2022. godine pošto je odbila ruski zahtjev da gas plaća u rubljama.

I Bugarska bez gasa iz Azerbejdžana: Otkriven problem na naftnom polju u moru

Nakon 13 godina Bugarska i Rumunija pristupaju od srijede u cjelosti prostoru slobodnog kretanja, na kopnu kao i u vazduhu, što je važan korak za dvije istočnoevropske zemlje.
U martu 2024. ukinute su bile kontrole u vazdušnim i pomorskim lukama, a sredinom decembra Bugarska i Rumunija dobile su pristanak svojih evropskih partnera za ukidanje kontrola i na kopnenim graničnim prjelazima.
Dvije zemlje ispunjavaju kriterijume od 2011. godine, ali svaki put države članice imale su prigovore, podsjetio je analitičar Valentin Naumesku.
Taj problem postao je s godinama "izvor frustracija koje su iskorićavale protivevropske stranke kritikujući nepravedan tretman Rumunije, rekao je za AFP, kao na nedavnim predsjedničkim izborima na kojima je neočekivano pobijedio kandidat krajnje desnice, da bi izbori naposljetku bili poništeni.
Pristupanjem Šengenu, "taj osjećaj da ste građanin drugog reda" nestaje, ocijenio je stručnjak.
Čelnici dviju zemalja pozdravili su "istorijsku odluku", istaknuvši da je riječ o "ključnom cilju" od njihovog ulaska u EU 2007.
Šengenski prostor, uspostavljen 1985. godine, sada obuhvaća 25 od 27 država članica EU-a te pridružene zemlje Švajcarsku, Norvešku, Island i Lihtenštajn. Obuhvata više od 400 miliona ljudi.
Puno pristupanje Bugarske i Rumunije omogućila je Austrija ukinuvši veto. Beč je strahovao od velikog priliva tražilaca azila, ali na kraju je ocijenio da su mjere preduzete posljednjih mjeseci omogućile "veliko smanjenje prelazaka" granice.
Po dogovoru predstavljenom u novembru u Budimpešti, privremene kontrole biće na snazi "početno razdoblje od šest mjeseci kako bi se smanjilo potencijalne promjene migracijskih ruta".
Biće pojačan i nadzor bugarsko-turske granice, koja postaje vanjska granica šengenskog prostora.

Bugarska i Rumunija od ponoći u potpunosti u Šengenu

U okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”, u Multimedijalnoj sali u sjutra u 19 sati, predavanje će održati ugledni poljski muzikolog iz Krakova, profesor Jerži Stankevič, a tema predavanja je „Novi aspekti nastanka Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana - kompozicije nastale tokom njegovog zatočeništva u logoru Stalag VIII A u Gorlicu.&nbsp;
- Ovim ekskluzivnim predavanjem vraćamo se remek djelu Olivijea Mesijana, kroz istraživački rad muzikologa Jeržija Stankeviča, nakon zapaženog koncertnog izvođenja „Kvarteta za kraj vremena” održanog u KIC-u, krajem januara- kazali su iz KIC-a.
&nbsp;Nakon predavanja, poručili su iz KIC-a, biće organizovana projekcija francuskog dokumentarnog filma „Le charme des impossibilites" (Čar nemogućnosti, 2006) reditelja Nikolasa Buonaventure Vidala, u produkciji „Les Films du Rat”, „Gloria Films” i Nacionalnog audiovizuelnog instituta, Francuska, 2006. Originalna verzija je na francuskom, njemačkom i poljskom, sa titlom na engleskom jeziku.
&nbsp;Govoreći o gostu i predavaču, iz KIC-a ističu da je Jerži Stankevič muzikolog i istoričar, profesor emeritus i predsjednik Saveza kompozitora Poljske/odsjek u Krakovu.&nbsp;
- Specijalizovao je muzikologiju i analizu djela na Pariškom konzervatorijumu u klasi Olivijea Mesijana 1977. godine. Ostajući u bliskim odnosima sa slavnim mentorom, kreirao je ciklus emisija posvećen Mesijanu na Poljskom radiju i inicirao izvođenje njegovih djela u Poljskoj. Istraživao je nastanak „Kvarteta za kraj vremena” tokom kompozitorovog zarobljeniištva u Gorlicu, vezu s djelovanjem poljskih ratnih zarobljenika u ovom logoru i prijem njegove muzike u savremenom svijetu- navodi se u njegovoj biografiji.
&nbsp;Dokumentarni muzički film, koji će takođe biti prikazan sjutra, ilustruje hipoteze o nastanku „Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana (Olivier Messiaen), krajem 1940. i početkom 1941. godine, u zarobljeničkom logoru Stalag VIII A u Gorlicu (danas u Poljskoj, u Zgoželecu u Donjoj Šleskoj), i predstavlja svjedočenja ljudi koji su učestvovali u događajima: kompozitora Olivijea Mesijana, podoficira Zdislava Nardelija (poslijeratni direktor krakovske radio stanice Poljskog radija i istaknuti tvorac poljskog radio teatra), tri muzičara-interpretatora i francuskih ratnih zarobljenika. Predstavljene su potresne činjenice i razmišljanja o zatočeništvu u logoru, događajima iz svakodnevnog života, njihovoj kulturnoj djelatnosti i pokušajima nemogućeg.&nbsp;
- Muzičari istražuju mogućnosti koje su postojale u zimskim uslovima u logoru za prvo izvođenje djela, koje je održano 15. januara 1941. godine u Gerlicu. U filmu se pojavljuju istaknuti francuski solisti tokom usklađene rekonstrukcije Mesijanovog djela u čuvenom cistercitskom manastiru Klervo u Šampanji: violinista Režis Paskije (čiji je stric bio violončelista Etjen Paskije, učesnik u događajima), klarinetista Pol Mejer, violončelista Rolan Pidu i pijanista Fransoa-Rene Dišabl- navodi se u saopštenju KIC-a.
Kompozicija Olivijea Mesijana, podsjećaju iz KIC-a, napisana u nacističkom logoru za ratne zarobljenike, danas je naširoko priznata kao remek djelo muzike 20. vijeka i izvodi se sa zapanjujućom učestalošću na pozornicama najvećih svjetskih koncertnih dvorana.&nbsp;
- Film je prikazan u Karnegi holu u Njujorku 2021. gdje je bilo napisano: “Ovo je priča o tome kako je, uprkos nezamislivim uslovima, uspio da stvori djelo neprolazne ljepote, dokazujući da se ljudski duh može uzdići iznad najsurovijih trenutaka”. Ovaj film potresa i izaziva duboka razmišljanja kod gledaoca, noseći poruku nade i vjere u održivost temeljnih humanističkih vrijednosti. Film je prikazan u Francuskoj, Poljskoj, Italiji, Njemačkoj, Republici Češkoj, kao i u Ukrajini, Litvaniji, Bjelorusiji i SAD- poručili su iz KIC-a.

Sjutra u KIC-u: Predavanje poljskog muzikologa Jeržija Stankeviča

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da prijevremeni parlamentarni izbori koje studenti zahtijevaju sada nijesu potrebni, a uvjerena je da će ih biti “kad im bude vrijeme”.
- Ne vidim da su nam potrebni. Vidjela sam da jedina nadležna institucija nije previše oduševljena time da izlazi u susret njihovim (studentskim) zahtjevima, navela je ona- rekla je Brnabić u emisiji “Hit tvit” na TV Pink.
Brnabić je rekla da je predsjednik Srbije Aleksamdar Vučić „jedina nadležna institucija“ za „ultumativni zahtjev studenata blokadera”, a to su prijevremeni parlamentarni izbori.

Ana Brnabić o vanrednim izborima: Ne vidim da su nam potrebni

Bivšem američkom predsjedniku Džo Bajdenu dijagnostikovan je „agresivan oblik“ raka prostate, navodi se u saopštenju njegovog ličnog kabineta, a bolest se proširila i na kosti, piše CNN. 
 
- Prošle nedjelje, predsjednik Džo Bajden je pregledan zbog novonastalog čvora na prostati nakon što je imao pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, sa Gleasonovim skorom 9 (Grupa 5 po stepenu), uz metastaze na kostima- navodi se u saopštenju.
Dalje se navodi: „Iako je riječ o agresivnijem obliku bolesti, rak izgleda da je osetljiv na hormone, što omogućava efikasno liječenje.“
Bajden i njegova porodica „razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima“, dodaje se u saopštenju.

Bajdenu dijagnostikovan „agresivan oblik“ raka

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: bugarska