Kancelarija njemačkog javnog tužioca naložila je pretres kancelarije poslanika Bundestaga iz desničarske Alterantive za Njemačku (AfD) Rajmonda Šajriha, a istraga je povezana sa navodima o pronevjeri unutar gradske odborničke grupe te stranke u Augzburgu, saopštila je njemačka policija.
Pretres kancelarije prethodno je odobrio Bundestag, koji je Šajrihu ukinuo imunitet, a policija je zaplijenila dokaze koji su pronađeni na licu mjesta, prenosi Špigel.
Kako su vlasti i policija saopštile, istraga je otvorena i protiv drugih osumnjičenih, između ostalog, i protiv još jednog poslanika Bundestaga, kao i poslanika bavarskog državnog parlamenta, zbog optužbi za pronevjeru i prevaru. 
Policija je takođe pretražila kancelariju u bavarskom državnom parlamentu.
Prema istražiteljima, članovi vijeća, koji su bili predsjednik i zamjenik predsjednika odborničke grupe AfD-a između 2022. i 2023. godine, navodno su zloupotrijebili sredstva koja je grad Augzburg dodijelio za aktivnosti odborničke grupe, zajedno sa drugim optuženima. 
Sredstva su navodno "namjerno pogrešno predstavljena" u finansijskom izvještaju kako bi se "spriječila otplata gradu Augzburgu", prenosi Tanjug.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Skandal trese njemački Bundestag: Poslanici AfD-a pod istragom

Crna Gora duboko cijeni kontinuiranu podršku Savezne Republike Njemačke na putu ka evropskim integracijama, a uvjeren sam da će uz Vaše vođstvo i zalaganje odnosi dviju zemalja nastaviti da se produbljuju i da će parlamentarna i ukupna saradnja između Crne Gore i Njemačke biti još snažnija i sadržajnija - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić novoizabranoj predsjednici Bundestaga Savezne Republike Njemačke Juliji Klekner.
Mandić je, kako se navodi u saopštenju, u čestitki Klekner iskazao uvjerenje da će ona svojim bogatim iskustvom i posvećenošću značajno doprinijeti uspješnom radu novog saziva njemačkog parlamenta, kao i jačanju demokratskih vrijednosti i evropskog jedinstva.

1250x600

Mandić: Crna Gora duboko cijeni kontinuiranu podršku Njemačke na putu ka EU

Njemački parlament danas je, uprkos oštrom protivljenju kancelara Olafa Šolca, usvojio restriktivan predlog opozicionih demohrišćana o migraciji i azilu.
Predlog je usvojen uz pomoć glasova desničarske Alternative za Njemačku, sa 348 poslanika koji su glasali za, 345 protiv i deset uzdržanih, prenosi Tanjug.
Predlog nije pravno obavezujući za vladu, ali će povećati pritisak da se preduzme akcija u vezi sa migracijom.
On sadrži pet tačaka i poziva vladu da ponovo uvede stalne kontrole na granicama, da blokira “sve pokušaje ilegalnog ulaska u zemlju uz de fakto uvođenje zabrane” svima onima koji pokušavaju da uđu u Njemačku bez važećih dokumenata, čak iako zatraže zaštitu, odnosno azil.
Prijevremeni parlamentarni izbori u Njemačkoj biće održani 23. februara, pošto je Šolc izgubio glasanje o povjerenju u decembru.

Bundestag usvojio predlog opozicije o strožoj migracionoj politici

Njemački Bundestag je izglasao nepovjerenje kancelaru Olafu Šolcu, javljaju svjetski mediji.
Šolc je dobio podršku 207 poslanika od 733, dok je 394 glasalo protiv njega, a 116 je bilo uzdržano.
To ga je ostavilo daleko od potrebne većine od 367 poslanika, piše AP.
Rasprava u Bundestagu o smjeni Šolca trajala je duže od tri sata.
Šolcov plan je bio da izgubi povjerenje kako bi otvorio put do novih izbora 23. februara.
Kako pišu svjetski mediji, Šolc će kasnije zatražiti od predsjednika Franka-Valtera Štajnmajera da raspusti parlament.
Stranka slobodnih demokrata napustila je prošlog mjeseca vladajuću koaliciju, a Šolcove socijaldemokrate i Zeleni sada vladaju bez parlamentarne većine.
Kako piše Rojters, Šolcova trostranačka koalicija raspala se prošlog mjeseca nakon što su protržišne Slobodne demokrate dale ostavku u nizu zbog duga, ostavljajući njegove Socijaldemokrate i Zelene bez parlamentarne većine baš kada se Njemačka suočava sa sve dubljom ekonomskom krizom.

Bundestag izglasao nepovjerenje njemačkom kancelaru Olafu Šolcu

Poslanici Socijaldemokratske partije (SPD) u Bundestagu izjasnili su se na internom sastanku da njihov kandidat za kancelara na februarskim vanrednim izborima u Njemačkoj treba da bude ministar odbrane Boris Pistorijus, a ne sadašnji kancelar Olaf Šolc, objavio je Špigl.
Hrišćansko-demokratska unija (CDU) i njena sestrinska Hrišćansko-socijalna unija (CSU) trenutno imaju ubjedljivu prednost u anketama, jer ih podržava 32 odsto birača, a njihov kandidat za kancelara gotovo sigurno će biti lider CDU Fridrih Merc.
Na drugom mjestu je Alternativa za Njemačku sa 19, a socijalisti su tek treći sa 16 odsto, što je 10 procenata manje nego što su dobili na izborima 2021. godine.
Kako prenosi Špigl, poslanici SPD su se pridružili lokalnim i regionalnim političarima u izražavanju sumnje u Šolcove šanse da uspije na izborima i pozvali su Pistorijusa da preuzme vodeću ulogu u kampanji.
Većina prisutnih na sastanku smatrala je da SPD sa Šolcom ne bi mogla postigne respektabilan rezultat na izborima i smatrali su da u trku mora da se uključi Pistorijus, inače će savezni izbori za njih biti „katastrofa“.
Prije ovog sastanka više regionalnih lidera SPD otvoreno je pozvalo Pistorijusa da zamijeni Šolca, a za kancelara je posebno porazno što su među njima i dva člana državnog parlamenta u Hamburgu, čiji je Šolc bio gradonačelnik.
Vjerujemo da negativna slika koju ljudi u zemlji imaju o njemu više ne može da se popravi i dobro je što imamo Pistorijusa, koji našim članovima može da ulije novo samopouzdanje, rekli su Tim Stoberok i Markus Šrajber, prenosi Politiko.
Prema istraživanju javnog mnjenja Forsa instituta, čiji su rezultati objavljeni 14. novembra, 39 odsto birača u Njemačkoj željelo bi da naredni kancelar bude Pistorijus, 25 odsto podržava Merca, a samo 13 odsto Šolca.
Pritom je zanimljivo da 22 odsto birača koalicije CDU/CSU podržava Pistorijusa, a za Šolca je poražavajuće da ga podržava manje od trećine birača SPD.

Poslanici SPD se izjasnili u Bundestagu: Kandidat za kancelara treba da bude Pistorijus, a ne Šolc

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je obiman zakon o finansiranju kojim se u potpunosti ponovo otvara savezna vlada.
Donald Tramp je u utorak popodne potpisao opsežan paket budžetskih mera kojim se ponovo otvara vlada, prenosi CNN.
- Oduševljen sam što potpisujem Zakon o konsolidovanim aproprijacijama kako bismo odmah ponovo otvorili saveznu vladu i finansirali +većinu operacija do kraja fiskalne godine - rekao je predsjednik u Ovalnoj kancelariji.
Potpis predsjednika okončava delimičnu obustavu rada vlade koja je trajala tri dana i obezbjeđuje sredstva za niz ključnih ministarstava, ali stvara novi rok za finansiranje Ministarstva za unutrašnju bezbjednost za dvije nedjelje.

Tramp potpisao zakon o finansiranju i ponovnom otvaranju vlade

Vrijednost bitkoina pala je na najniži nivo otkad se američki predsjednik Donald Tramp prije nešto više od godinu vratio u Bijelu kuću. Time su izbrisani svi dobici koje je ova kriptovaluta ostvarila zahvaljujući optimizmu zbog dolaska predsjednika koji je naklonjen digitalnom novcu, piše Bloomberg. Najveća kriptovaluta nastavlja svoj četvoromjesečni pad i spustila se ispod 74.424 dolara, što je bila najniža tačka u 2025. godini. Taj raniji pad dogodio se u aprilu, kada su Trampove najave novih carina uzdrmale svjetska tržišta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275" data-rendition-name="original" width="942" height="762" loading="lazy" alt="Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana"> <figcaption>Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana(Photo: Coinmarketcap)</figcaption> </figure>  - Mnogi su ulagači kupovali dok je cijena padala, nadajući se brzom oporavku", rekao je Bohan Jiang iz kompanije FalconX. Kako je cijena nastavila da tone, aktivirala se prisilna prodaja (likvidacija) njihovih uloga, što je stvorilo dodatni pritisak i još brže srušilo cijenu. Danas je bitkoin pao za čak sedam odsto, na 72.877 dolara. Iako je kasnije vratio dio vrijednosti na 76.000 dolara, od početka ove godine bitkoin je u minusu gotovo 14 odsto. <h2>Udari na tržište i nestanak klađenja</h2> Uprkos podršci iz Bijele kuće, bitkoin je pao za oko 40 odsto od svog rekorda u oktobru. Taj je pad počeo nakon što su Trampovi komentari o carinama izazvali talas prodaja koji je u jednom danu "spržio" 19 milijardi dolara vrijedne opklade uz posuđeni novac (trgovanje s polugom). Tržište se od tog udarca još nije oporavilo. Ovaj pad bitkoina događa se usred opštih previranja: tehnološke dionice gube na vrijednosti; zlato i srebro se polako oporavljaju nakon velikih padova; nafta poskupljuje zbog nemira u svijetu. Podaci s tržišta finansijskih derivata (ugovora kojima se kladi na buduću cijenu) pokazuju da se investitori sada više klade na dalji pad nego na rast.&nbsp; - Raspoloženje je dotaknulo dno - kažu stručnjaci, dodajući da se ulagači sada grčevito pokušavaju zaštititi od daljih gubitaka. <h2>Strah od pucanja balona i povlačenje malih ulagača</h2> Iako su se veliki investitori (institucije) donekle držali, mali ulagači se povlače. To se dogodilo nakon što su neki od najvećih vlasnika bitkoina prodali imovinu vrijednu milijarde dolara. Posebno loše stoje manje poznate kriptovalute (altkoini), koje su u godinu dana izgubile 70 odsto vrijednosti. Čak su i investicijski fondovi koji prate bitkoin (ETF-ovi), u koje ulažu obični građani, zabilježili povlačenje milijardi dolara tokom novembra. - Bitkoinom se i dalje trguje kao rizičnom imovinom koja burno reaguje na svaku promjenu na tržištu, a ne kao "digitalnim zlatom" koje služi za sigurnost - zaključio je Morten Kristensen sa portala AirdropAlert.com.

Bitkoin izbrisao sve dobitke od Trampove pobjede na izborima

Monteput je Planom rada i finansijskim planom za 2026. predvidio nastavak investicija i održavanja infrastrukture na teritoriji opštine Bar.
Kompanija će uložiti dio sredstava u održavanje tunela “Sozina”, od čije naplate putarine u ovoj godini planira prihod od 13.774.200 eura. Kod tunela je planirana i ugradnja punjača za električna vozila.
Investicioni plan obuhvata utrošak od 9.132.539 eura za ranije ugovorene idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.&nbsp;
Dokumentacijom je obuhvaćena i isplata od 656.000 eura za idejna rješenja dionice auto-puta Virpazar-Sukobin, kao i regionalnog puta Rijeka Crnojevića-Virpazar. Trenutno se sprovodi izrada idejnog projekta za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Zaljevo, dok je u toku tenderski postupak za dionicu Zaljevo-Sukobin. Planirana je i revizija tehničke dokumentacije za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.
Za rashode po osnovu zarada 310 stalno zaposlenih, radnika na određeno vrijeme, članova odbora i 20 sezonskih radnika, Monteput je opredijelio 7.382.716 eura.

Devet miliona za idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar

Maroko je evakuisao više od 50.000 ljudi, gotovo polovinu stanovništva sjeverozapadnog grada Ksar el-Kebira, dok su poplave izazvane višenedjeljnim obilnim kišama prijetile da potopi grad, saopštili su državni mediji.
- Grad je postao grad duhova. Sve pijace i prodavnice su zatvorene i većina stanovnika je ili otišla svojom voljom, ili je evakuisana - rekao je lokalni stanovnik Hišam Ađtou za Rojters telefonom.
Maroko se suočava sa teškim poplavama na sjeveru zemlje, posebno u regionima Tanger, Tetuan i Al Hoseima, poslije višemjesečnih neprekidnih kiša.
U Larašu na sjeveru zemlje postavljena su skloništa za hitne slučajeve kako bi se smjestile porodice ugrožene poplavama.
Vodootporni šatori su postavljeni i na fudbalskim stadionima za prijem raseljenih, navele su tamošnje vlasti.
Skloništa, koja se povezuju na osnovne komunalne usluge, ostaće otvorena sve dok porast nivoa reke Lukos predstavlja prijetnju.
Meteorolozi predviđaju i dalje kišu, dok neki stanovnici koriste zatišje od padavina da se nakratko vrate kući.

Tag: bundestag