Otac dječaka, kojeg je sedamnaestogodišnji Baranin A.K. u dvorištu gimnazije „Niko Rolović“ ranio nožem i nanio povrede opasne po život, saopštio je Portalu ETV da su angažovali advokata nakon što je osumnjičeni za pokušaj ubistva njihovog sina pušten na slobodu poslije devet dana - iako mu je Viši sud odredio pritvor punih mjesec.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8824%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnakon-devet-dana-iz-pritvora-pusten-sedmnaestogodisnjak-koji-je-nozem-ranio-ucenika-barske-gimnazije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Njihov advokat će, kako nam je saopštio Cano Mujić, biti Stefan Jovanović iz Podgorice.
- Što se tiče odluke suda: ukoliko je ona tačna, a izgleda da jeste - izražavamo ogorčenje. Ja kao otac, sa svojom suprugom, želim da se borim za svoje dijete. Posvetićemo se njegovom oporavku, a što se tiče sudskog postupka - angažovao sam advokata Stefana Jovanovića iz Podgorice i on će se baviti tim djelom - poručio je Mujić u izjavi za Portal i Televiziju E.
On je podvukao da im je najvažnije da njihov sin iz svega izađe kao pobjednik - stabilno i da se oporavi.
- To je broj jedan - poručio je Mujić.
Otac povrijeđenog dječaka je naglasio da ne želi da se ikome na svijetu dogodi to što se desilo njegovom djetetu.
- Poštujem pretpostavku nevinosti, ali da sam ogorčen ovakvom odlukom suda jer je moj sin već nekoliko puta reanimiran, primio je 60 jedinica derivata krvi, odstranjena mu je slezina, sanirano smrtno unutrašnje krvarenje grudne i stomačne aorte.. A sa druge strane okrivljeni se nalazi na slobodi - ukazao je Mujović.
Zbog toga se pita kakva se poruka šalje njihovoj porodici - ali i cijelom društvu.
Ranije je saopšteno da će Mujići i prijatelji njihovog sina sjutra u 13 sati organizovati protest ispred Robne kuće u Baru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8824%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrad-uz-darisa-porodica-i-prijatelji-ranjenog-djecaka-sjutra-u-13-sati-organizuju-protest-u-baru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Porodica povrijeđenog Darisa poziva sve građane Bara da se pridruže protestu protiv nasilja i za izmjene zakona - stoji u pozivu za protest.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Porodica ranjenog dječaka angažovala advokata: Naš sin je nekoliko puta reanimiran - a okrivljeni je na slobodi

Premijer Milojko Spajić izabran je za člana foruma Mladih globalnih lidera koji predstavlja nezavisnu fondaciju i lidersku platformu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Vlade Crne Gore.&nbsp;
- Čast mi je što sam izabran u forum Mladih globalnih lidera koji predstavlja prestižni trogodišnji program i zajednicu političkih, biznis, sportskih, umjetničkih i drugih lidera koji vođenih svrhom, podstiču javno-privatnu saradnju za opšte dobro - poručio je premijer ovim povodom.
Neki od prethodnih alumnista su, kako se navodi, i Mark Zukerberg, Džek Ma, Sana Marin, Emanuel Makron, princ Japana Fumihito, Elon Mask, David Cameron, Leonardo di Caprio, Sam Altman itd.
Zajednica Mladih globalnih lidera obuhvata lidere iz više od 120 zemalja – iz oblasti biznisa, vlade, civilnog društva, medija, umjetnosti i drugih sektora.
Hiljade kandidata se nominuje svake godine, ali samo nešto više od 100 njih bude izabrano kroz rigorozan proces selekcije.
- Forum mladih globalnih lidera podstiče liderstvo spremno za budućnost koji kroz dijalog i saradnju u oblastima kao što su vještačka inteligencija, zdravstvo, geopolitika, priroda, proizvodnja i transformacija gradova doprinose oblikovanju globalne agende - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Spajić izabran u Forum mladih lidera

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić-Lalović je ukazala da bi davanjem mišljenja o inicijativi za uvođenje vjeronauke u škole kršili Ustav.
- Kršimo Ustav u kontinuitetu, a po mom mišljenju je ovo vrhunac kršenja Ustava jer ne možemo dovoditi u istu ravan religijsko obrazovanje i ljudska prava. Stoga bih voljela da mi objasnite koja je razlika i da li želite religijsku nastavu ili obrazovanje o religijama. Velika je razlika i kada iznosite praksu evropskih zemalja: razlika je u vjeroispovijednim i nevjeroispovjednim predmetima - koji upravo imaju za cilj razvoj tolerancije, multikultularnosti i prihvatanje različitosti, to su predmeti koji podrazumijevaju upoznavanje sa religijama. To je obrazovanje o religijama. Vjeroispovjedni predmeti su religijsko obrazovanje - navela je Bojanović-Lalović.
Nemojmo, poručuje ona, neznanje da plasiramo kao tezu.
- Crna Gora je sekularna država i u skladu sa osnovnim ciljem da naše obrazovanje mora biti sekularno, multikultularno, tako fokusirano na rad sa učenicima da kod njih razvijamo kritičko i naučno mišljenje. Zato u našem sistemu postoji predmet koji se zove Istorija religije (za deveti razred) i Religija jedan za opšte gimnazije koju biraju hoće li izučavati u prvom ili drugom razredu, i Religija dva koju biraju hoće li izučavati u trećem ili četvrtom razredu - ukazala je Bojanić-Lalović.
To je, kako je rekla, obavezni izborni predmet - što znači služi za dopunu maturskog standarda.
- Kada kažete da to nije isto, ja sam samo nekoliko citata izdvojila iz onoga što stoji na sajtu Zavoda za školstvo: Predmet Istorija religije daje pregled porijekla, razvoje i širenja vjerovanja religija s posebnim naglaskom na tri monoteističke religije. Poznavanje istorije religije i vjerovanja nije samo dio obrazovanja nego neophodno za razumijevanje svijeta punog različitosti i sopstvenog identiteta u njemu - navela je Bojanić-Lalović.
Ona je tražila da joj se objasni razlika između vjeronauke i istorije religije.
- Filozofija i religija još od antičkog perioda, znate da se baš ne razumiju. I jedna i druga tragaju za istinom, ali je jedna vidi u Bogu, a druga u nečem drugom - ukazala je ona.
Neznanje, kako je podvukla, sa ovog Odbora ne smije da ode kao teza.
Rekla je da je zanima stav kolega iz Pokreta Evropa sad (PES), pošto je resorna ministarka iz njihove partije Anđela Jakšić-Stojanović iznijela stav da vjeronauci nije mjesto u obrazovnom sistemu.
- Moja inicijativa ka mom klubu biće da ovo pitanje proslijedimo Ustavnom sudu, upravo zahvaljujući praksama država koje su pokušale da uvedu vjeronauku u škole ali im to nije dozvolio Ustav. Takva je Slovenija - jasna je Bojanić-Lalović.
<h2>Vuković-Kuč: Atak na sekularizam</h2>
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč je kazala da bi uvođenjem vjeronauke napravili najveću podjelu među đacima.
- Jer bi se stigmatizovali oni koji bi se odlučili da ne naukuju u vjeri. Sekularizam podrazumijeva odvojenost crkve i države. Obrazovne institucije su državne. I mi sad želimo u njih da uvodimo nešto što je naukovanje u vjeri? To je atak na Ustav Crne Gore i naš Zakon o opštem obrazovanju i obrazovanju - podvukla je Vuković-Kuč.
To je, kako je rekla, atak na sekularizam i građanski koncept društva.
- Pretpostavljam da ste svi čitali knjigu Religija 1 i 2 Đura Šušnjića. Ona je vrlo jednostavna i prijemčiva. To su ljudi koji su bili predani svom liturgijskom ali i naučnom putu. Meni ljudi koji su potpisnici ove peticije nijesu stranci. Ne vidim u njima strance nego ljude sa kojima treba razgovarati - rekla je Vuković-Kuč.
Istorija religije, kako je rekla, našim učenicima nudi sve što im je potrebno u vezi s tim obrazovanjem.
- Velika je tragedija što naši učenici ne prisežu i ne koncentrišu se na to obrazovanje. Ako biste i one koji su često u crkvi ili džamiji pitali nešto što iz Kurana ili Biblije, Novog zavjeta - vidjeli biste da se malo tu zna. Nijesmo uradili dovoljno i zbog toga nije potrebna vjeronauka. Vi mi recite od kad je ojačao uticaj crkve i otkad se klerikalizovalo crnogorsko društvo 2020. godine - je li se desila neka duhovna obnova društva? Je li se desilo moralno pročišćenje? - pitala je Vuković-Kuč.
<h2>Isključivo političko opravdanje</h2>
Vaso Obradović iz Nove srpske demokratije je rekao da sa jedne strane postoje građani koji traže uvođenje vjeronauke, a sa druge one koji se tome protive.
- Ja mogu da ih razlikujem samo po tome ko je za što, a nikako da dijelim da u ovim ljudima koji su potpisali peticiju protiv imate mnogo vjerujućih ljudi. Građnin nije čovjek koji ne vjeruje i koji je atesita - građani su svi u rasponi - od ateiste do apsolutno vjerujućeg čovjeka. Kud ćete gore podjele nego kad nosilac izađe i kaže ovi ili oni - to su podjele. Je li Vama žao što postojim ja? Meni, naprotiv, imponuje da mogu sa Vama da razmijenim mišljenje i pokažem da stvari za koje ste se zalagali godinama za mene nijesu bile ispravne. Meni je žao što sistem ne radi svoj posao kako treba i da taj sistem razdvoji žito od kukolja i da nema ovih ili onih, i da se vratimo na moralne tradicionalne vrijednosti koje baštinite i Vi i ja - etika, moral - ono što nam nedostaje trenutno - rekao je Obradović.
Nema, kaže, urušavanja obrazovnog sistema.
- Ovo je samo fino podešavanje obrazovnog sistema - rekao je Obradović.
Bojanić-Lalović mu je poručila da nema nijednog stručnog niti društvenog opravdanja za uvođenje predmeta vjeronauka, te da postoji isključivo političko opravdanje.
- Nijeste mi odgovorili da li želite obrazovanje o religijama (jer ga već imamo u predmetu Istorija religije). Želite li religijsko obrazovanje - jer je velika razlika - kazala je ona.
Pitala je ko bi, u skladu sa njegovom težnjom, bili predavači, te da li su pročitali primjere nekih udžebnika iz zemalja u kojima se izučava vjeronauka.
- O ovom pitanju moramo da razgovaramo s pozicije sekularne države - koja mora da poštuje Ustav i naravno da uključimo znanje. To je suština. Moramo naći i društveno i stručno opravdanje i utemeljenje u Ustavu i Zakonu. Vi dobro znate da ga nema. Postoji isključivo politička težnja da uvedete vjeronauku. To nije predmet niti učenje o religijama već isključivo težnja da se uvede vjeroispovjedni predmet ili religijsko učenje. Molim Vas da mi odgovorite s obzirom na to da treba da predložimo Vladi zapisnik sa ovog odbora - koji mora da bude u skladu sa onim što stvarno mislite: ko će predavati ovaj predmet? - navela je Bojanić-Lalović.
<h2>Obradović: Vjeronauka bi bila prirodna u školama jer se bavi onim na što smo zaboravili u trci za slobodama i ljudskim pravima - osnovnim stvarima koje su nas krasile kao tradicionalno društvo</h2>
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Vaso Obradović ocijenio je, tokom rasprave o elektronskoj inicijativi za uvođenje vjeronauke u škole, da suviše dramatizujemo stvari koje su normalne.
- Da su normalne pokazuje da se kao izborni ili obavezni predemet u većini zemalja EU izučava vjeronauka. Moje mišljenje je da bi savremeni obrazovni sistem kao izborni školski predmet trebalo da sadrži vjeronauku i da bi ona kao takva bila prirodna jer se bavi onim što nam poprilično nedostaje jer u svoj toj trci za slobodama i ljudskim pravima zaboravljamo te osnovne stvari koje smo kao tradicionalno društvo posjedovali, koje su nas krasile, pod znacima navoda odvajale od drugih naroda, a to su ta duhovna, morala crta i kulturni aspekt. Sve te naše osobine su građene i proistekle iz vjerskih pitanja - rekao je Obradović.
On je rekao da su u suštini sve ljudske slobode i prava proistekle iz tih zbivanja.
- A kao korijen im se može posmatrati osnovna ljudska sloboda se bavi slobodom, tj. da upražnjava vjeru - rekao je Obradović.
<h2>Bojović: NVO da pošalju pismo zemljama EU i zapadne demokratije</h2>
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Dragan Bojović poručio je da podržava elektronsku inicijativu o uvođenju vjeronauke u škole koju danas razmatra Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.
Ukupno 114 nevladinih organizacija i devet građanskih aktivista stalo je u odbranu sekularnog javnog obrazovanja u Crnoj Gori i uputili su Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport spisak peticije kojom se protive uvođenju vjeronauke u škole.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fukupno-114-nvo-i-devet-aktivista-stalo-u-odbranu-sekularnog-obrazovanja-odboru-dostavljen-spisak-potpisnika-inicijative-protiv-uvodenja-vjeronauke-u-skole&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bojović ih je zamolio da ovo pismo adresiraju na države Evropske unije (EU) i zapadne demokratije.
- I neka njima objasne što je sekularna država. Činjenica je da u većini tih zemalja vjeronauka postoji u određenom obliku. U Njemačkoj je redovni dio nastave i garantovana je Ustavom, i u Austriji.. U Švajcarskoj u kantonima postoji takođe - može da se bira alternativa etika.. U Belgiji i Grčkoj. Čak i u određenim regijama u Francuskoj postoji mogućnost izbora. Sekularnost ne znači borbeno protivljene vjeri i religiji, niti suspendovanje religije i vjerskih zajednica. Podrazumijeva obezbjeđivanje pune slobode vjeroispovijesti ili nevjerovanja svima. to je anglosaksonski model - naveo je Bojović.
Vaspitanje je, kaže on, u borbi za ljudska prava zaboravljeno.
- Počeli smo da nekako gubimo i na nivou znanja kvalitet. Sve ovo može da pomogne - rekao je on.
Vaso Obradović je rekao da je saglasan sa Bojovićem.
<h2>Rovčaninu uvođenje vjeronauke nije nespojivo sa sekularizmom</h2>
Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Nikola Rovčanin poručio je, nakon što je na dnevni red usvojena inicijativa za uvođenje vjeronauke u škole, poručio da smatra da ova inicijativa nije nespojiva sa sekularnom državom.
- Jer sekularizam ne nalaže ateizam nego neutralnost - jer država u njemu ne brani određena uvjerenja - rekao je Rovčanin na početku sjednice.
Ova peticija pokrenuta je 11. marta, a Rovčanin kaže da se ovom odboru generalni sekretar Skupštine već 25. marta obratio sa dopisom u kojem ih je obavijestio da je elektronska peticija dosegla neophodnih šest hiljada potpisnika.
- Mi kao Odbor smo dužni da od obavještenja i dobijanja dopisa zakažemo i održimo sjednicu u roku od 20 dana. Danas je taj dan. Vodio sam račuina da se ova sjednica održi nakon realizovanih izbora u Nikšiću i Herceg Novom. Otvoreno je bilo pitanje da li ovaj odbor može da preuzme ovakvu aktivnost, ali smatram da ovaj Odbor treba da poštuje neposredne inicijative. Ovo je jedina peticija koja je dosegla šest hiljada potpisa - rekao je Rovčanin.
Ova sjednica je, kaže, zakazana da bi se Odbor upoznao sa samom incijativom.
- Sljedeća procedura koja je propisana jeste da Odbor treba nakon upoznavanja sa inicijativom, treba da je uputi Vladi na mišljenje, a Vlada je dužna da da mišljenje u roku od 45 dana - rekao je on.

Bojanić-Lalović: Iniciraću da se pitanje uvođenja vjeronauke u škole proslijedi Ustavnom sudu, davanjem mišljenja kršimo Ustav

Podgorička policija procesuirala je I.O. iz Rožaja kod kojeg je pronađena veća količina pirotehničkih sredstava, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Oni su, kako su naveli, izvršili kontrolu teretnog motornog vozila rožajskih registarskih oznaka kojim je upravljao I.O. kod kojeg je pregledom pronađeno i oduzeto 180 komada baklji, 22 komada vatrometa i 14 dimnih bombi, bez odgovarajuće dokumentacije, koji su bili smješteni u kabini vozila.
Nakon prikupljenih obavještenja od I.O, policijski službenici su došli do sumnje da je isti pomenuta pirotehnička sredstva koja su bila namijenjena daljoj distribuciji, prevozio iz Rožaja za Podgoricu.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem nalogu je protiv I.O. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

UP: Kod Rožajca pronađene dimne bombe, vatromet, baklje

Preduzeće Čistoća je postavilo reciklomat u vaspitnoj jedinici „Dragan Radulović“ u okviru Javne predškolske ustanove (JPU) „Đina Vrbica“, s ciljem podizanja ekološke svijesti kod najmlađih i usmjeravanja djece ka odgovornom ponašanju prema otpadu od najranijeg uzrasta. 
Direktorica JPU „Đina Vrbica“, Bojana Razić, zahvalila je v.d. direktoru Čistoće Denisu Hotu, ističući da ovakav vid podrške značajno doprinosi realizaciji ekoloških programa u vrtiću i motiviše djecu da se aktivno uključe u zaštitu životne sredine.
- U okviru svojih aktivnosti na promociji održivog razvoja i očuvanja životne sredine, preduzeće Čistoća dalo je na korišćenje reciklomat našoj ustanovi, koji je postavljen u VJ „Dragan Radulović“. Reciklomat je savremeni uređaj koji omogućava jednostavno odlaganje i reciklažu ambalažnog otpada, odnosno plastičnih flaša. Korišćenje ovakvih uređaja u obrazovnim ustanovama predstavlja inovativan način edukacije djece kroz praksu. Djeca uče da pravilno razdvajaju otpad i prepoznaju važnost reciklaže kao jednog od ključnih koraka za očuvanje životne sredine - istakla je Razić.
Dodala je da je edukacija djece od najranije dobi jedan od ključnih koraka prema stvaranju ekološki osviještene zajednice.
- Djeca izuzetno brzo uče kroz igru i konkretna iskustva, a reciklomati im pružaju priliku da na zabavan i edukativan način uče o recikliranju i važnosti očuvanja prirode. Na ovaj način najmlađi shvataju da mali koraci mogu imati veliki uticaj i stvara se temelj za odgovorno ponašanje prema okolini tokom cijelog života. Odgajajući generacije koje razumiju važnost zaštite prirode, postavljamo temelje za zdraviju, održivu budućnost - kazala je Razić.
Predstavnici Čistoće su izrazili zadovoljstvo što mogu doprinositi edukaciji najmlađih i razvijanju ekološke kulture u lokalnoj zajednici.
Takođe su naglasili važnost saradnje između komunalnih preduzeća i obrazovnih institucija u zajedničkoj misiji očuvanja prirode.

U vrtiću postavljen reciklomat u cilju edukacije i podizanja ekološke svijesti kod najmlađih

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, jedan od ključnih ljudi u akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih starješina, poslovao je prošle godine sa preduzećem ,,Marsin”, čiji je osnivač i izvršni direktor Viktor Siništaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c" data-rendition-name="original" width="1169" height="998" loading="lazy" alt="DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u"> <figcaption>DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U vanrednom izvještaju predatom Agenciji za sprječavanje korupcije, Šuković je prijavio ugovor o komisionoj prodaji od 7. maja 2024. godine u iznosu od 23.500 eura. Kupovina džipa reno ,,kadjar”, prijavljena je shodno zakonu. &nbsp; Ipak, činjenica je da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja poslovao sa osobom koja je svojevremeno bila osuđena - za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao ,,Orlov let”. &nbsp; SUDSKI POSTUPCI Upravo je vlasnik kompanije ,,Marsin” Viktor Siništaj 2008. godine odlukom Višeg suda u Podgorici osuđen kao član sedamnaestočlane grupe. &nbsp; Siništaj je odslužio kaznu, a kasnije se žalio Evropskom sudu u Strazburu. &nbsp; Septembra 2021. godine Anton Siništaj je dobio spor sa državom Crnom Gorom, o čemu je javnost obavijestila tadašnja zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. &nbsp; &nbsp;Iako nije poništena osnovna presuda, Anton Siništaj je danas slobodan čovjek i njegova kompanija legalno posluje. I nije bila, koliko je poznato, predmet bilo kakve istraga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAČELNIK POD SPECIJALNOM ZAŠTITOM No, Predrag Šuković se nalazi na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja koje djeluje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. U nadležnosti SDT-a je, između ostalog, je i gonjenje učilaca za krivična djela – terorizma. Tu bi činjenicu morao da Šuković ima na umu i kada privatno posluje. &nbsp;Izvjesno je, međutim, da se Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović neće baviti poslovnim kontaktima Šukovića. Jer je čelnik SDT-a Vladimir Novović već više puta demonstrirao selektivno djelovanje, obojeno dnevnom politikom. To je posredno dokazano i koliko juče. Portparol SDT-a Vukas Radonjić, na upit ETV, zvanično je obavijestio da je specijalno tužilaštvo - nakon samo devet dana istrage februara 2024. godine - odbacilo krivičnu prijavu protiv Predraga Šukovića za famoznu kupovinu stana u Budvi. &nbsp;&nbsp; &nbsp;BIZNIS - BEZ KAZNE &nbsp;Da podsjetimo: bračni par Šuković je 2020. godine kupio za 60.000 eura stan u Budvi - plaćajući gotovinom. Dvije godine kasnije, isti stan je prodat za 140.000 eura - opet u kešu. &nbsp; &nbsp;Odakle toliko gotovine kada Predrag Šuković te godine prijavljuje mjesečnu platu od oko 1.500 eura? Da li je poslovanje sa kumom - kasnije uhapšenim zbog šverca narkotika – dostojno funkcije načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li je Šukovićevo savjetovanje Mila Božovića, optuženog za šverc kokaina, službena obaveza Šukovića ili pak klasična zloupotreba položaja? Na kraju: je li Predrag Šuović platio 15 odsto poreza na 80.000 eura kapitalne dobiti za prodaju nekretnine? &nbsp; &nbsp;Sva ta pitanja, očito, nijesu interesovala Specijalno tužilaštvo. Ostala je misterija i kako je to izviđaj tužilaštva u slučaju Predraga Šukovića završen za devet dana, kada je ministar pravde Milović saslušan tek nakon 18. februara... &nbsp; Ipak, jedno, nakon svega, nije misterija. Jasno je da je aktuelni načelnik Specijalnog policisjkog odjeljenja pod specijalnom zaštitom. Zato nije čudo što su baš Predraga Šukovića upravo Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović izabrali da bude koordinator akcije političkih čistki u crnogorskoj policiji. &nbsp; Specijalni zadatak za specijalnog načelnika koji se očito specijalno trudi da opravda povjerenje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fspecijalni-poslovi-specijalnog-nacelnika-sukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šuković poslovao sa osuđenikom za pripremu oružane pobune?!

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: cano-mujic

Porodica ranjenog dječaka angažovala advokata: Naš sin je nekoliko puta reanimiran - a okrivljeni je na slobodi

Spajić izabran u Forum mladih lidera

Bojanić-Lalović: Iniciraću da se pitanje uvođenja vjeronauke u škole proslijedi Ustavnom sudu, davanjem mišljenja kršimo Ustav

UP: Kod Rožajca pronađene dimne bombe, vatromet, baklje

U vrtiću postavljen reciklomat u cilju edukacije i podizanja ekološke svijesti kod najmlađih

PRATITE TVe UŽIVO