Neformalna građanska asocijacija „Strategija za evropsku u građansku Crnu Goru“ (STEGA) saopštila je da će odati počast za 52 ubijena mlada života koji su pokopani na spomen obilježju na Lazinama u Danilovgradu, a koje su 22. jula 1944. godine zvjerski ubili i strijeljali kvinslizi - odnosno četnici pod vođstvom „komandanta“ Jakova N. Jovovića.
U ovoj asocijaciji su naglasili da su se obavezali da će svoje težište postaviti na izgradnji nove državotvorne i društvene paradigme, koja počiva na izvornim i autentičnim evropskim vijednostima, koje su danas ugrožene, devastirane ili nedovoljno društveno podržane.
Stoga, kažu, imaju obavezu da nastave sa svojom misijom, a prvi naredni korak je odavanje počasti mladim partizanima i antifašistima.
- Podsjetimo da je, u cilju što bolje saradnje sa nacističkim okupacionim trupama u Bjelopavliće, u selo Kosovi lug početkom 1944. godine, došao i Pavle Đurišić koji je bio pretpostavljeni za vršenje operacija čišćenja terena „komandantu“ Jakovu N. Jovoviću. Danas 81 godinu kasnije, ideologija revizionizma, negacije i izjednačavanja žrtve i zlikovca dobija karakter zvanične državne politike u Crnoj Gori, dok insitucije, CANU, Univerzitet ostaju „nijemi posmatrači“ – upozorili su u STEGA.
Zato, podvlače, svjesni opasnosti i otvorene namjere da „nova (kvazi) ideologija“ zamjeni uloge žrtve i zločinca crnogorski građani i izvorni antifašiti se samoorganizuju i pružaju otpor.
- STEGA, kao koalicija slobodnih pojedinaca, učiniti će napor da se demokratskim, akadamskim i građanskim metodama, izbori za antifašističku, prosperitetnu i sekularnu Crnu Goru, vraćanju državnih institucija u njihov puni ustavni kapacitet, sve sa cilje izgradnje bolje i pravednije Crne Gore – poručili su oni.
Inače, STEGA, koja u svom nazivu, simbolički povezuje težnju današnje Crne Gore da postane EU država sa izgrađenom vladavinom prava sa „Stega-om“ - prvim crnogorskim zakonodavnim aktom iz 1796 godine, u svojoj Programskoj Deklaracije upisala je pet temeljnih principa – među kojima je i antifašizam.
- Antifašizam nije samo poklič, jedan praznik koji se obilježava ili načelna proklamacija. Antifašizam je vrijednost koja se mora čuvati, ne u jednom danu ili vezano za jedan događaj, već kao odrednica koja definiše karakter jedne društvne zajednice – jasni su u STEGA.
Desni populizam, klerikalizam, dogmatizam, istorijski revizionizam, etno-federalizam su, ističu oni, stvarnost današnje Crne Gore, koja sve više, uljed raspada vrijednosti dirigovanog unutrašnjim, ali i snažnim i spoljno političkim uticajem postaje sve više – zapušteno društvo, preušteno talasu „novog primitivizma“, koji je po istoj matrici devedesetih godina prošlog vijeka donio tragedije i razaranja na prostoru bivše Jugoslavije.&nbsp;
- Na ove vrlo, opasne deformacije crngorskog društva već duže upozoravaju i Evropska komisija, Evropski parlament u svojim rezolucijama i nedavno i gospodin šef Delegacije EU u Podorici, g. Satler u javnom obraćanju crnogorskoj javnosti – naglasili su u STEGA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

STEGA obilježava 81 godinu od stradanja partizana i antifašista na Lazinama: Antifašizam je vrijednost koja se mora čuvati

Administrativni odbor je, prihvatajući nezakonite razloge radne grupe za provjeru validnosti dokumentacije ovlaštenih predlagača, koju čine poslanici vladajuće većine Duško Stijepović, Vasilije Čarapić i Bogdan Božović, odbio prijedlog za imenovanje nespornih kandidata iz CANU i NVO u oblasti medija - poručili su u nevladinim organizacijama koje se podržale kandidaturu Dragoljuba Duška Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Tako su u Media centru, Institutu za medije Crne Gore (IMCG), Centru za građansko obrazovanje (CGO), Centru za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), Udruženju profesionalnih novinara Crne Gore, NVO „Ul Info“, Bjelopoljskom demokratskom centru, NVO Multimedijal Montenegro, NOVA - Centru za feminističku kulturu, NVO Đakomo Adriatic, NVU Centar sjevera i NVU Sua Sponte Bar ocijenili da je odluka Administrativnog odbora politički motivisana i pravno neutemeljena.
- Ali i jasan izraz namjere vladajuće većine da partijski zarobi medijski sektor uz cijenu da ugrozi i evropski put Crne Gore - poručili su u ovim NVO.
<h2>BESMISLENI IZGOVOR</h2>
Oni su podvukli da je besmislen izgovor da se ne može utvrditi da su upravljački organi predlagača donijeli odluku o kandidaturi - jer su svi akti uredno potpisani od strane ovlašćenih lica u tim subjektima.
- Dodatno, obrazac za podnošenje kandidature ne sadrži mogućnost navođenja upravljačkog organa koji je donio odluku, već se traže osnovni podaci: naziv NVO, ime kandidata, njegova biografija i radno iskustvo, kao i potpis ovlašćenog lica. Štoviše, ni Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama niti Javni poziv ne predviđaju dostavljanje posebnih odluka skupštine ili drugog upravljačkog organa NVO kao dijela tražene dokumentacije - istakli su oni.
U statutima svih predlagačkih NVO jasno je, napominju, definisano da su ovlašćena lica, uključujući direktore, nadležna za potpisivanje akata u okviru svakodnevnog poslovanja NVO.
- Administrativni odbor ima obavezu da tačno navede u svakom pojedinačnom aktu što nedostaje ako je to utemeljeno u zakonu, što nije učinjeno. Dakle, dokumentacija je bila potpuna i u skladu sa pravilima koje je propisao upravo Administrativni odbor - jasni su u NVO sektoru.
Cijene da sebičnu političku motivaciju vladajuće većine u Odboru potvrđuje i činjenica da je ista procedura, sa identičnim obrascem, sprovedena i prilikom imenovanja članova Savjeta Gradske RTV Podgorica.
- Ništa tada nije bilo sporno poslaniku i odborniku Vasiliju Čarapiću, koji je sad akter ove opstrukcije. Suština je jasna - kandidati sa integritetom koje predlažu relevantne organizacije civilnog društva i koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, treba da se eliminišu iz postupka zbog političke nepodobnosti, čak i ako to uključuje gaženje zakonskih normi - istakli su u dijelu NVO.
<h2>NASTAVAK PRAVNOG NASILJA ANDRIJE MANDIĆA</h2>
Poručuju da je ovaj politički perfomans Administrativnog odbora nastavak pravnog nasilja koje je započeo predsjednik Skupštine Andrija Mandić, kada je bez obrazloženja poništio prethodni Javni poziv za imenovanje članova Savjeta Agencije.
- Sve to treba uvezati sa najavama parlamentarne većine o izmjenama medijskih zakona, kojima bi se, pod izgovorom „poboljšanja“, išlo u pravcu “ozakonjenja” partijske kontrole nad RTCG i Agencijom za AVM usluge - jasni su u NVO sektoru.
Podsjetili su da je usvajanje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama bio jedan od uslova za dobijanje pozitivnog IBAR-a, kao i za privremeno zatvaranje Poglavlja 10 - Informaciono društvo i mediji.&nbsp;
- Drugo završno mjerilo u Poglavlju 10 odnosi se na funkcionalan i nezavisan rad regulatornog tijela za elektronske medije, odnosno Agencije za AVM usluge. Opstrukcije vladajuće većine da se imenuju kredibilni predstavnici civilnog društva u Savjet Agencije, ozbiljan su i svjestan rizik za ponovno otvaranje ovog poglavlja jer se ovim dovodi u pitanje, za početak, funkcionalnost Agencije - upozorili su u NVO sektoru.
Očigledan je, kažu, cilj da se suzi prostor za djelovanje nezavisnih regulatornih tijela i obesmisli uloga civilnog društva u procesu demokratizacije medijskog sistema.
- Stoga, očekujemo da se oko ovog jasno odredi Vlada Crne Gore, a posebno Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo evropskih poslova i Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO, ovo pitanje ćemo komunicirati i sa relevatnim međunarodnim akterima - zaključili su u reagovanju.

Jasno da vladajuća većina namjerava da partijski zarobi medijski sektor

U Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti sjutra u 19 časova biće otvorena izložba ''Anđeli iz Crne Gore'' čuvenog crnogorskog umjetnika Miodraga Dada Đurića.
Kustoskinja izložbe je istoričarka umjetnosti Mirjana Dabović-Pejović.
Postavku čini izbor iz bogate zbirke djela ovog velikog crnogorskog &nbsp;umjetnika. Zbirka predstavlja dio kolekcije Fondacije „Luča Artis“, a &nbsp;formirana je tokom nekoliko posljednjih decenija. Ova zbirka, koja broji &nbsp;preko sto radova, predstavlja prvi reprezentativni korpus djela &nbsp;Miodraga Dada Đurića formiran u Crnoj Gori. Kolekcija obuhvata skoro sve &nbsp;medije kojima se Dado bavio tokom svoje duge i plodne karijere – slike, &nbsp;crteže, grafike, skulpture, asamblaže, kolaže.
Najveći broj radova do sada nije bio izlagan u Crnoj Gori niti u &nbsp;regionu, a među njima su i slike monumentalnog formata, koje spadaju u &nbsp;sam vrh Đurićevog stvaralaštva.
Izložba se realizuje uz konsultantsku podršku Amarante Zidon, ćerke &nbsp;Miodraga Dada Đurića i ovlašćenog eksperta za Dadovo umjetničko &nbsp;nasljeđe.
Na otvaranju izložbe govoriće predsjednik CANU, akademik Ljubiša Stanković, autorka izložbe Mirjana Dabović-Pejović, a izložbu će otvoriti predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

1250x600

''Anđeli iz Crne Gore'': Otvaranje izložbe Miodraga Dada Đurića

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ponovo je objavio Javni poziv nevladinim organizacijama iz oblasti medija, CANU i Crnogorskom PEN centru, u vezi sa naimenovanjem članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.&nbsp;
- Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u skladu sa članom 153 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama („Službeni list Crne Gore“ broj 54/24) objavljuje: Javni poziv nevladinim organizacijama iz oblasti medija za imenovanje jednog člana i Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti i Crnogorskom P.E.N centru, za imenovanje jednog člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge - objavljeno je na sajtu Skupštine Crne Gore.&nbsp;
Grupa nevladinih organizacija danas je u pismu šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru ukazala da Mandić i Administrativni odbor kontinuirano opstruiraju sprovođenje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.
SMCG, Media centar, Centar za istraživačko novinarstvo, Akcija za ljudska prava, Institut za medije Crne Gore, Centar za građansko obrazovanje, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore i Crnogorski P.E.N. centar detaljno su informisali Satlera o činjenici da je Mandić poništio javni poziv za dva člana Savjeta Agencije, kao i da za taj postupak do danas nije dao uvjerljivu argumentaciju.
Grupa NVO je podsjetila da je usvajanje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama bio je jedan od uslova za dobijanje pozitivnog IBAR-a, kao i za privremeno zatvaranje Poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji.
Prema njihovim riječima, s obzirom na to da se drugo završno mjerilo u okviru Poglavlja 10 odnosi na funkcionalan i nezavisan rad regulatornog tijela za elektronske medije, odnosno AMU, jasno je da postupanje predsjednika Skupštine i Administrativnog odbora predstavlja ozbiljan rizik za ponovno otvaranje ovog poglavlja.
- Predsjednik Skupštine i Administrativni odbor kontinuirano opstruiraju sprovođenje ovog zakona, uključujući odlaganje raspisivanja konkursa za skoro pola godine, kao i ovo poništenje zbog navodne ‘tehničke greške koja je mogla izazvati konfuziju’ i to posljednjeg dana trajanja konkursa - ističe se u saopštenju.
Dodaje se i da su na konkurs prijavila dva kandidata iz nevladinog sektora – Dragoljub Vuković, koji je imao podršku 14 NVO i Nikola Vujanović, sa podrškom jedne NVO.
Takođe, Crnogorski P.E.N. centar nominovao je predstavnika za drugu upražnjenu poziciju u Savjetu.
- Znači, nije bilo nikakvih konfuzija, ali se čini da neki planirani kandidati nijesu uspjeli dobiti kredibilnu podršku i odustali su, što je dalje dovelo do otvorene politički motivisane opstrukcije procesa. Direktna posljedica ovakvog djelovanja predsjednika Skupštine je da Savjet Agencije danas ima samo tri od pet članova, a što znači da svi moraju biti na svim sjednicama i jednoglasno odlučivati da bi Agencija mogla da funkcioniše - kazali su u grupi NVO.
Dodatno, prema njihovim riječima, sprovođenje novog procesa izbora dva člana trajaće najmanje dva mjeseca, a u tom će periodu Agencija biti nefunkcionalna.
- Uputili smo apel šefu Delegacije EU da iskoristi svoj autoritet i podsjeti rukovodstvo Skupštine Crne Gore da je sprovođenje ovog zakona dio pregovaračkog procesa i da podrži napore NVO kako bi se obezbijedio nesmetan rad Agencije za audiovizuelne medijske usluge - zaključuje se u dopisu.

Mandić ponovo objavio javni poziv NVO, CANU i PEN centru za Savjet AMU

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti najavljuje održavanje naučne trbine, na kojoj će dr Nedžat Kapidani govoriti na temu ''Izazovi digitalne transformacije u pomorstvu, primjeri i iskustva''.
Tribina će se održati 7. februara u 12 časova u prostorijama CANU.
Iz ove naučne institucije ističu da je dr Kapidani od 2008. godine angažovan kao pomoćnik direktora u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, gdje je uspješno rukovodio na više infrastrukturnih projekata i pet naučno istraživačka projekta iz programa Horizon 2020 iz oblasti pomorstva. lzabran je za docenta na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i angažovan je u nastavi na Pomorskom fakultetu u Kotoru, Univerziteta Crne Gore. Bio je angažovan kao konsultant od strane: Međunarodne pomorske organizacije, Evropske komisije, Evropske agencije za pomorsku sigurnost, Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj na više projekata u zemlji i inostranstvu. Autor je više od 40 naučnih radova objavljenih u referentnim međunarodnim časopisima (od kojih 4 u časopisima sa SCIE liste), kao i na međunarodnim i regionalnim konferencijama.&nbsp;

Tribina u CANU: dr Nedžat Kapidani govoriće o izazovima digitalne transformacije u pomorstvu

Povodom 100 godina od rođenja velikog umjetnika Branka Filipovića Fila, u četvrtak, 12. decembra, sa početkom u 19 časova, u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti biće otvorena izložba njegovih radova.
Kustoskinja izložbe je istoričarka umjetnosti Milica Bezmarević, a pored nje, na otvaranju izložbe će govoriti i akademik Pavle Goranović.

Izložba Branka Filipovića Fila u CANU

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) zajedno sa Ministarstvom kulture i medija Crne Gore danas je organizovala Komemorativnu sjednicu povodom smrti slikara i akademika Voja Stanića. U svom obraćanju, akademik Ljubomir Stanković, predsjednik CANU-a, kazao je da je kroz svoj život, koji je trajao više od jednog vijeka, istaknuti crnogorski umjetnik stvorio djela po kojima će se pamtiti širom svijeta. - Vojovo naslijeđe će živjeti vječno, kroz njegova djela koja su postala dio nacionalnog blaga Crne Gore i šireg okruženja. Njegova umjetnost, prepoznatljiva po vedrini i neposrednosti predstavlja neiscrpnu inspiraciju za generacije umjetnika i ljubitelja likovne umjetnosti . Stanićev likovni opus prožet ljubavlju prema Crnoj Gori, Herceg Novom i čovjeku bio je usmjeren ka stvaranju svijeta ispunjenog ljepotom i harmonijom. Njegove slike, često sa motivima iz svakodnevnog života, bile su ispunjene toplotom i duhovnošću, a istovremeno su nosile duboke filozofske poruke o smislu i ljudskom postojanju - kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125131124_9def93f677638ab4e4ba887dbaf02aabf4bd0cbdcd3020ea71a3762557d3475f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241125131124_9def93f677638ab4e4ba887dbaf02aabf4bd0cbdcd3020ea71a3762557d3475f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="komemoracija voju staniću"> </figure>  Stanković smatra da je veoma važno da CANU kao i cijela Crna Gora njeguju sjećanja na ovog, kako je kazao, velikog umjetnika. Prisutnima se obratila i ministarka kulture dr Tamara Vujović, koja je Stanića opisala kao umjetnika koji je stvarao sa dušom i intuicijom, ostavljajući za sobom djela koja pozivaju na introspekciju i sanjarenje. Istakla je da je bio omiljeni profesor umjetničke škole u Herceg Novom koje odavno nema.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125131124_6ca4d6436e34b79d9ca694cb9d33987b166f8680b791c90e365d60ed5c36339c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241125131124_6ca4d6436e34b79d9ca694cb9d33987b166f8680b791c90e365d60ed5c36339c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="komemoracija voju staniću"> <figcaption>Tamara Vujović(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Vojo nije težio da svojim djelima pruži konačne odgovore. Svojim slikama nas je uvodio u svijet u kojem snovi i stvarnost postaju jedno. Bio je i filozof, slikar snova i vjesnik nadrealizma. Njegovo stvaralaštvo nosi odlike metafizičkog slikarstva. Nažalost, zemaljski dani prođu. Škver će biti drugačiji bez aure koju mu je davalo prisustvo slikara. Crna Gora će biti tužnija bez velikana sa kojim je dijelila prostor i vrijeme - poručila je ministarka Vujović. Akademik Žarko Mirković prisjetio se nedavnog okupljanja povodom 100. rođendana Voja Stanića, kada je upriličena i izložba slika pomenutog umjetnika I monografije koju je, njemu u čast objavila CANU.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125131124_98ca0de94621d42c304013c0e308052ab96ce698818d68d351fcda7cd6928a7d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241125131124_98ca0de94621d42c304013c0e308052ab96ce698818d68d351fcda7cd6928a7d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="komemoracija voju staniću"> <figcaption>Žarko Mirković(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Prilično sam siguran da tada, pored punog vijeka koji je Vojo proživio, niko nije pomišljao da sličnih svečanosti neće biti ponovo. Jer nas je svojim dugim i plodnim životom, a prije svega svojim djelom koje je nekako sraslo sa nama, navikao da je uvijek tu. Vojov životni stav, njegova mudrost, zemaljsko vrijeme koje je odživio do kraja a koje je ispunjavao mnogim zadovoljstvima najviše radošću slikanja protive se svakoj patetici. Možda bi zato ovaj skup trebali prihvatiti kao još jedan susret, a ne kao oproštaj. Kao slavljenje njegovo života i onoga što je za života uradio - kazao je on. Posjetimo, jedan od najznačajnijih slikara koje je iznjedrila naša zemlja Vojislav Vojo Stanić preminuo je 19. novembra u 101. godini. Sahranjen je prošlog četvrtka u Herceg Novom.

Komemoracija Voju Staniću u CANU; Vujović: Crna Gora će biti tužnija bez velikana sa kojim je dijelila prostor i vrijeme

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je na ubrzanje evakuacije Palestinaca iz grada Gaze dok Izrael započinje veliku kopnenu ofanzivu, ističući da će to pomoći u brzom završetku rata.
- Trenutno stanovnici napuštaju grad Gazu, a dosad je gotovo 400.000 njih već otišlo - izjavio je Netanjahu, dodajući da je na sastanku u komandnom bunkeru Izraelskih odbrambenih snaga (IDF)-a u Tel Avivu 16. septembra "naredio da se pronađu načini kako im olakšati odlazak".
- Oni žele otići, žele napustiti grad jer to žele - odgovaraju nama, a ne Hamasu, koji u njih povremeno čak i puca da ih zaustavi u tome - rekao je Netanjahu.
Istakao je da je napor da se stanovnici evakuišu prije velike ofanzive "uspješan, ali ga treba intenzivirati - pomoći i ubrzati - jer nam je u interesu da rat završi brzo, a ne porazom".
Oštro je osudio izjave drugih zemalja koje smatraju da Palestincima ne treba dopustiti odlazak iz Gaze i da ih treba zadržati pod svaku cijenu.
- Za razliku od drugih ratnih područja, oni kažu da je pogrešno pustiti ih da odu. Ja mislim suprotno - pogrešno je spriječiti ih da odu - kazao je Netanjahu.
Rat u Gazi je počeo kada je Hamas 7. oktobra napao jug Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi i zarobivši 251 osobu. Kao posljedica izraelske odmazde, u Gazi je ubijeno više od 64.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi – brojke koje Ujedinjene nacije smatraju vjerodostojnim.

Netanjahu traži još bržu evakuaciju Palestinaca iz grada Gaze

Revija italijanskih filmova "Fare cinema", održaće se u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta 19, 23. i 24. septembra u Njegoševom parku, u organizaciji Sekretarijata za kulturu Glavnog grada i Ambasade Italije u Crnoj Gori.&nbsp;
Projekcije su zakazane za 20 sati, a ulaz je slobodan.
Program u petak, 19. septembra, otvara film „Rinascere“, po scenariju i u režiji Umberta Marina.&nbsp;
- Film je inspirisan istinitom pričom o mladom italijanskom plivaču Manuelu Bortuzzu, čiji se život iz korijena mijenja nakon tragičnog događaja. "Rinascere" je snažna i dirljiva priča o dostojanstvu, istrajnosti i unutrašnjoj snazi, koja pokazuje da i iz velikog bola može proizaći motivacija, smisao i nada. Uloge tumače: Giancarlo Commare, Alessio Boni, Gea Dall’Orto, Francesca Beggio i drugi - precizirano je u saopštenju.
U utorak, 23. septembra, biće prikazan film „Momenti di trascurabile felicità“, po scenariju Danielea Luchettija i Francesca Piccola, prema istoimenoj knjizi "Piccola", u režiji Daniela Luchetti-a.&nbsp;
- Film prati Paola, običnog čovjeka iz Palerma, supruga i oca dvoje djece, čiji se život iznenada prekida u nesreći na skuteru. Duhovito i emotivno, film govori o prolaznosti života i dragocjenosti sitnih, svakodnevnih trenutaka. U glavnim ulogama su: Pierfrancesco Diliberto, Federica Victoria Caiozzo, Renato Carpentieri, Angelica Alleruzzo i drugi - navodi se u saopštenju.
Reviju će u srijedu, 24. septembra, zatvoriti film „Mancino naturale“, po scenariju Salvatorea Allocce, Emiliana Corapija i Massima De Angelisa, u režiji Salvatorea Allocce.&nbsp;
- U središtu priče je Isabella, majka, koja nakon smrti supruga, sama odgaja dvanaestogodišnjeg sina Paola. Film istražuje granicu između snova i realnosti, te pitanje koliko daleko roditeljska ambicija može ići, a da ne postane teret. Uloge tumače: Claudia Gerini, Alessio Perinelli, Francesco Colella, Massimo Ranieri, Katia Ricciarelli i drugi - precizirano je u saopštenju.

Revija italijanskih filmova "Fare cinema" u Njegoševom parku

On ističe i kako "više vjeruje u dobre namjere brata Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, nego u dobre namjere predsjednice Evropske komisije Fon der Lajen“.
Riječ je o nekim od Vranešovih poruka tokom svečane akademije koja je u Pljevljima upriličena povodom Dana srpskog jedinstva.
Kako prenosi RTV Pljevlja, događaj je održan u tamošnjem Centru za kulturu, pri čemu je na bini stajala poruka "hvala Srbijo".
Vraneš je istakao i da "srpski narod ne smije dozvoliti da neprijatelji iskoriste njegovu raspršenost u više država da ga razjedinjuju i od braće prave strance".
- Jasno moramo da kažemo – ako se odvija neki skup sa učesnicima iz Foče, Mojkovca, Kosovske Mitrovice, Trebinja i Kikinde, da to nije međunarodni, on jeste međudržavni, ali nije međunarodni. On je zapravo jednonarodni - rekao je on.
Vraneš je obraćanje završio riječima "Dogodine u Prizrenu".

Vraneš pominjao i "neprijatelje": Više vjerujemo dobrim namjerama Dodika nego Fon der Lajen

Predsjednik Bjelorusije Aleksander Lukašenko je pomilovao 25 osuđenih uglavnom za "zločine ekstremističke prirode", a jedna nevladina organizacija je saopštila da su među njima i politički zatvorenici.
Kvalifikacija "zločini ekstremističke prirode" se odnosi na protivljenja Lukašenku koji je na vlasti više od tri decenije u toj zemlji saveznici Rusije.
Nevladina organizacija Vjasna saopštila je da se radi o političkim zatvorencima, ali ne zna njihov broj jer nije objavljen spisak.
Kabinet Lukašenka je saopštilo da se radi o 12 žena i 13 muškaraca i da je 19 pomilovanih mlađe od 40 godina, kao i da je jedan od njih počinio je zločin dok je bio maloljetan.
Desetine hiljada Bjelorusa demonstriralo je 2020. i 2021. protiv ponovnog izbora Lukašenka na predsjedničkim izborima koji su smatrani namještenim.
Stotine su uhapšene tokom brutalne represije i osuđene na teške zatvorske kazne, dok su hiljade pobjegle u inostranstvo.
Posljednjih mjeseci predsjednik SAD Donald Tramp vršio je pritisak na Lukašenka za oslobađanje tih zatvorenika.
Prošle nedjelje Bjelorusija je oslobodila 52 politička zatvorenika među kojima je bio jedan službenik EU i stari protivnik Lukašenka Mikola Statkevič (69). On je međutim odbio da ode u susjednu Litvaniju kao ostali oslobođeni i ostao je u Bjelorusiji, a njegova supruga je rekla da nema nikakve vijesti od njega.
Organizacija Amnesti Internešenal je u ponedjeljak to osudila kao prisilni nestanak i rekla da su ga bjeloruske vlasti vratile u zatvor.
Po organizacijama za odbranu ljudskih prava, snage reda odvode u zatvor opozicionare istim tempom kojim ih režim hapsi. Prema Vjasni više od 1.200 političkih zatvorenika i dalje je u zatvoru.

Lukašenko pomilovao još 25 osuđenika, uključujući političke zatvorenike

&nbsp;,,Ako dođu Demokrate na vlas nama će ljepota bit ha-ha-ha-ha-ha...” &nbsp; &nbsp;,,Jes, brale sve će ih pohapsit nova vlast.” &nbsp;,,Sve se mijenja brate a da to je drugi život...” Manje od dva sata prije zatvaranja biračkih mjesta 30. avgusta &nbsp;2020. godine ovako su razgovarali preko Skaj aplikacije dvojica škaljaraca koji imaju i svoju šifru i svoje nadimke: jedan je ,,Čečen” a drugi se pojavljuje sa dva nadimka – ,,Cunami” i ,,Barlemos”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190932_6d188ea80314a608ffc057b0c96591ac9b692859c67368f454fb983f8f9ec7a8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250915190932_6d188ea80314a608ffc057b0c96591ac9b692859c67368f454fb983f8f9ec7a8" data-rendition-name="original" width="725" height="483" loading="lazy" alt="NESPORNA PODRŠKA DEMOKRATAMA: Stefan Đukić-Mandić i Emil Tuzović"> <figcaption>NESPORNA PODRŠKA DEMOKRATAMA: Stefan Đukić-Mandić i Emil Tuzović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KAD ,,ŠKALJARCI” POMOGNU ZA IZBORE Oba su identiteta sada poznata, od kako je Europol Specijalnom državnom tužilaštvu &nbsp;dostavio Skaj prepiske i razotkrio identiete skrivene iza šifri. Čečen je Emil Tuzović, koji se tada nalazi u zatvoru u Ukrajini zbog pokušaja ubistva Radoja Zvicera i komunicira sa Stefanom Đukićem-Mandićem koji najčešće koristi nadimak ,,Cunami”. &nbsp; Iz presretnute komunikacije dvojice uticajnih škaljaraca jasno se vidi da su bili žestoki protivnici tadašnje vlasti. I da su jedva čekali da se osvete svojim progoniteljima iz policije, specijalnog tužilaštva i sudstva. &nbsp; Tako, škaljarac Tuzović govori da bi bilo dobro kada dođe do promjene vlasti mnoge lišiti života, pominjući pri tom ,,Veljovića, Medenicu, Lazovića i Katnića”, koje bi, kako navodi, trebalo “sve odrati najedno”. &nbsp; Osim želje za likvidacijom ljudi iz tužilaštva ili policije, Skaj komunikacija veoma jasno otkriva da su uticajni i moćni škaljarci bili – pred izbore avgusta 2020. godine - maksimalno angažovani za interese opozicije, preciznije - Demokrata Aleske Bečića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190936_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250915190936_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='PLANOVI ,,ŠKALJARACA": Ilustracija Skaj prepiske'> <figcaption>PLANOVI ,,ŠKALJARACA": Ilustracija Skaj prepiske(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ČITAVA FAMILIJA ZA DEMOKRATE... Emil Tuzović otkriva prijatelju iz škaljarskog klana da mu je ,,buraz, familija čitava glasala za Bečića” i da su ,,slikali listiće”. Stefan Đukić-Mandić odgovara da ne voli baš Demokrate, ali je ,,bolje svako no ovi” (misleći na aktuellnu vlast). &nbsp; &nbsp;- No, ovi nam *ebaše majku, Veljović, Medenica, Katnuć, Lazović – požalio se Đukić-Mandić, alijas ,,Cunami”. &nbsp; Njegov prijatelj iz daleke Ukrajine tada upućuje zlokobno obećanje: ,,… da ih karamo kad padnu uz Božju pomoć… sve odrat najedno *ova mi spakovaše čorbu dok bijahu na vlast…” Potom Emil Tuzović otkriva ključni detalj. &nbsp; -Brate, onaj Aleksa Bečić ti je profov čovjek- poručio je iz zatvora u Ukrajini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190936_0f17e17fbc4e62c4f19d5ea157470d98db01e32a6cdef6d4f3d270328f081d8c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250915190936_0f17e17fbc4e62c4f19d5ea157470d98db01e32a6cdef6d4f3d270328f081d8c" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPASAN ČOVJEK: Saša Boreta dolazi na ročište "> <figcaption>OPASAN ČOVJEK: Saša Boreta dolazi na ročište(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ULOGA SAŠE BOROTE &nbsp; Kada Tuzović govori da je Aleksa Bečić, citiramo, ,,profov čovjek” onda misli na - Sašu Boretu, Budvanina sa podebljim dosjeom. &nbsp; Boreta je svojevremeno osuđen na 30 godina zatvora zbog podstrekavanja na ubistvo i organizacije likvidacije policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića kao i pokušaja reketiranja suvlasnika hotela Splendid Žarka Radulovića. Tuzović veliča kriminalni potencijal &nbsp;Borete, navodeći da je ,,odrao” ko zna koliko ljudi, kao i da je sposoban koristiti razne vrste oružja i eskplozivnih sredstava. &nbsp; Prema operativnim podacima, Boreta je jedan od vođa organizovane kriminalne grupe zvane ,,Budvnska” poznate po vezama sa brojnim sumnjivim biznismenima, po nasilništvu, uplivu i kontroli lokalne vlasti u Budvi, ali čvrstim vezama sa Srpskom pravoslavnom crkvom. &nbsp; Televizija E, ali i brojni crnogorski mediji, objavili su niz Skaj prepiski članova škaljarskog klana u kojima se pokazuju veze te kriminalne grupe sa Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; &nbsp;OPTUŽUJUĆE KOMUNIKACIJE &nbsp; Od komunikacije braće Janka i Vladimira Vukadinovića, do komunkacije Vladana Radomana i bivšeg šefa škaljaraca Jovice Vukotića na Cetinju, kada Radoman, 29. avgusta 2020. godine obavještava Vukotića da je u Prijestonici obezbijedio 300 glasova za čelnika Demokrata Bečića. &nbsp; U istom pravcu je i komunikacija između Vladimira Ulame i Stevana Đurišića, pripadnika barske kriminalne grupe koji dogovaraju kupovine ličnih karata za potrebe političke grupacije Demokratska Crna Gora. &nbsp; Iz Skaj prepiske se vidi da je Đurišić član Demokrata i da je toj stranci pristupio na nagovor Marka Ljubiše zvanog Kan kao i Ognjena Kažanegre, visokopozicioniranih članova OKG ,,Budvanska”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190944_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250915190944_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPTUŽUJUĆE PREPISKE BEZ ODGOVORA: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić"> <figcaption>OPTUŽUJUĆE PREPISKE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Samo godinu nakon izbora, oktobra 2021. Kažanegra je, u razgovoru sa članom Ure Blažom Rađenovićem vrlo mučno okarakterisao Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića. &nbsp; -Ovi naši, sad ću ti ja samo nešto, dobro Demokrate, to su najveće pi**e. Evo neka slušaju ovo ako slušaju. Demokrate su najveće pi**e. Njih samo interesuju njihove fotelje, zato, zato će vazda da izgube na izbore katastrofalno svuđe – ogorčeno je pričao Kažanegra svom prijatelju iz Ure. &nbsp;&nbsp; POLICIJSKA I TUŽILAČKA SELEKCIJA &nbsp;&nbsp; Skaj komunikacija koju je Europol dostavio Specijanom policijskom odjeljenju na čijem je čelu Predrag Šuković, kao i Specijalnom državnom tužilaštvu kojim rukovodi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović - otkrivaju brojne veze između ,,škaljaraca” i Demokrata Alekse Bečića. &nbsp; Istovremeno, mjere tajnog nadzora koje je svojevremeno odobrio Viši sud u Podgorici da bi se pratile aktivnosti OKG Budvanska, pokazuju da su postojale čvrste konekcije i komunikacije, ali i poslovni aranžmani između istaknutih članova ,,Budvanske” i nekih funkcionera Demokrata iz Budve. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190948_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250915190948_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996" data-rendition-name="original" width="1697" height="1251" loading="lazy" alt="BEZ REAKCIJE. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i šef SPO Predrag Šuković "> <figcaption>BEZ REAKCIJE. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i šef SPO Predrag Šuković(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Čudno, ali istinito: Specijalno državno tužilaštvo nije naložilo Specijalnom policijskom odjeljenju provjeru veza između osuđenih kriminalaca i političara vlasti.&nbsp; Nije poznato da je i zbog jedne kriptovane komunikacije formiran predmet iako se u nekim komunikacijama govori o desetinama hiljada datih eura na promociju Demokratske Crne Gore, dok su u Budvi čak dogovarani i izbori ,,požečljnih ljudi” za čelnike državnih kompanija ili kolalnih preduzeća. &nbsp; Na više upita Televize E tokom posljenjih bekoliko mjeseci, od kako su počele da se pojavljuju intrigantne Skaj prepiske, iz Specijalnog tužilaštva ili specijalnog policijskog odjeljenja nije bilo odgovora. &nbsp;&nbsp; Da li je to ćutanje ujedno i najgori mogući odgovor – da Šukovićev SPO i Novovićev SDT ne žele da istražuju ili ispituju vlast čijim glasovima su i došli na sadašnje moćne pozicije. &nbsp;&nbsp;

,,Brate, Bečić ti je profov čovjek!”

Advokat Veselin Radulović podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu dopunu krivične prijave protiv funkcionera Demokrata Borisa Bogdanovića i više NN osoba sa Univerziteta Megatrend iz Beograda zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i falsifikovanje isprave u produženom trajanju.
Radulović očekuje od SDT da utvrdi gdje je i na koji način Bogdanović stekao diplomu i iz kojih razloga godinama krije te informacije ali i da se pokrene i finansijska istraga radi otkrivanja imovinske koristi stečene izvršenjem krivičnih djela.
U prijavi koju je danas podnio advokat Radulović a u koju je Portal ETV imao uvid navodi se da su Bogdanović i više NN osoba, „u okviru kriminalne organizacije napravili lažnu ispravu – diplomu Pravnog fakulteta Megatrend u Beogradu a koja glasi na ime Bogdanovića“. Tako je Bogdanović, kako ističe Radulović, stekao zvanje pravnika i lažnu ispravu u „produženom trajanju upotrebljavao kao pravu“.
Radulović podsjeća da je 25. avgusta podnio SDT krivičnu prijavu protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, potpredsjednika Vlade i koordinatora službi bezbjednosti Alekse Bečića, Bogdanovića, poslanice Demokrata Anđele Vojinović, članova Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i više NN službenika Uprave policije koji su bili zaduženi za unošenje operativnih podataka u policijski softver. Tom prijavom advokat Radulović ih sumnjiči iz stavaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, falsifikovanje službene isprave u produženom trajanju i ugrožavanje sigurnosti u produženom trajanju. Advokat u dopuni prijave ukazuje i da je 29. avgusta podnio krivičnu prijavu protiv Šaranovića, više NN osoba u CEDIS- u i članova političke partije Demokrate Demokrtaska Crna Gora. U toj prijavi Radulović je ukazao na partijsko zapošljavanje u sektoru energetike, nezakonito trošenje budžetskog novca, spornu nabavku vozila iz Srbije i poslovima sa kompanijom iz Banja Luke u vezi kupovine stacionarnih radara.
Radulović u dopuni prijave ističe da osim krivičnih djela koje je naveo u dvije krivične prijave, sada ukazuje i na osnovanu sumnju da je Bogdanović počinio i krivično djelo falsifikovanje isprava.
- Prema javno objavljenim informacijama prvo su članovi aktuelne vladajuće većine iz nekadašnjeg Demokratskog fronta, još u februaru 2017. godine javno objavili sumnje vezane za obrazovanje prijavljenog Bogdanovića, posebno ukazujući da je fakultet na Megatrendu završio u 35 godini, dodajući i navode o nezakonitom prisvajanju opozicionog novca u vremenu kada su Bogdanović i Bečić istupili iz Socijalističke narodne partije - navodi se u prijavi advokata Radulovića.
On je kao dokaz pedložio saopštenja nekadašnjeg Demokratskog fronta Nikšić iz 2017. godine, ali i da u svojstvu svjedoka budu saslušani Milan Knežević i Andrija Mandić.
U obrazloženju dopune prijave advokat Radulović ističe da je Univerzitet Megatrend osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović inače blizak vladajućoj SNS predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Godinama postoje brojne medijske priče o „kupoprodaji“ diploma na tom Univerzitetu. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Megatrendu dozvolo za rad, na osnovu odluke Nacionalno tijela za akreditaciju i obezbjeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtjev tog univerziteta za novu akreditaciju – navodi se u prijavi.
Radulović naglašava da je simptomatično da Bogdanović na sajtu Skupštine u biografiji je izostavio podatak o tome gdje je i kada „stekao zvanje“ diplomiranog pravnika kao i podatak da je bio administartivnik radnik u Socijalističkoj narodnoj partiji.
Prema mišljenju advokata, nikada demantovane informacije ukazuju na sumnju da granična policija posjeduje evidenciju koja pokazuje da Bogdanović nijednom nije ušao iz Crne Gore u Srbiju tokom vremena koje bi trebalo da je proveo na studijama prava.
- Objavljeni podaci ukazuju na sumnju da je Bogdanović dobio diplomu sa sumnjivog Univeziteta Megatrend za koji postoje javno objavljeni podaci o brojnim falsifikovanim diplomama. Bogdanović koji je javni funkcioner &nbsp;u biografiji skriva podatke o godinama starosti, mjestu, vremenu, gdje je i kako je stekao diplomu – piše u prijavi.

Radulović: SDT da utvrdi na koji način je Bogdanović stekao diplomu na Megatrendu

Suzana Nikaljević je šokirana odlukom sutkinje za prekršaje u barskom sudu da je oglasi krivom i kazni 1.000 eura za nešto što, kako ističe za Portal ETV, nije učinila – kategorična je da su popovi Crkve Srbije izmislili, lažno svjedočeli i podnijeli lažnu prijavu protiv nje da im je prijetila smrću u holu Suda za prekršaje u Baru.&nbsp; - Oni sad imaju osjećaj moći i snage, a policajac koji je bio tik uz mene i koji je morao čuti da sam im rekla: „Vidimo se“, a ne, kako su oni prijavili: „Poginućeš“, nije smio ili nije htio da kaže pred sudom što sam im kazala, već je tvrdio da me nije čuo. Ne osjećam se bezbjedno, ni ja, ni moja porodica. Ne može se bezbjedno osjećati nijedan građanin i građanka Crne Gore – ogorčena je Suzana Nikaljević, na sve što su ona i suprug Nenad Nikaljević doživjeli od petka do kasno sinoć.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.4566%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnenad-nikaljevic-na-slobodi-njegova-supruga-suzana-zavrsila-u-pritvoru-po-prijavi-popova-crkve-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>INCIDENT U MANASTIRSKOM KOMPLEKSU</h2> Nenad Nikaljević uhapšen je u petak nakon incidenta koji je imao sa svještenstvom Crkve Srbije i radnicima koji su kopali kanal u zoni zaštićenog kulturnog dobra – Manastira Donji Brčeli. On je došao sa namjerom da ih pita da li imaju dozvolu za te radove i onda, kako je kazao ranije Portalu ETV, „riječ po riječ, nastaje prepirka“. Priznaje da je bio grub u komunikaciji s njima, ali i ističe da je bio napadnut, ne samo verbalno, već i fizički i da ga je jedan od njih stegao za grkljan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250914170920_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Manastir Donji Brčeli"> <figcaption>Manastir Donji Brčeli(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Sa jedne strane me napada neki tip mlađi, tridesetak godina, duge kose i barde, ovamo me napada pop Nikodim, onda ova dva-tri radnika. Kao stršljenovi, sa svih strana... Provocirali su me i vrijeđali i jesam im i ja uzvraćao. I rekao sam nekome da je kreten, da je Crkva Srbije okupatorska i pomenuo sam fašiste - jer smatram da ovi koji slave Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Ratka Mladića jesu fašisti. Rekao sam im ako vidim popa da prčne nešto oko moga groba i groba mojega oca, koji je ranjen na Sutjesci i na Neretvi, grobove dva strica Sava i Iva koji su se borili protiv nacista, fašista, četnika i ustaša da ću ih pobiti kao zečeve. Jesam to rekao i od toga ne bježim – ispričao je Nenad Nikaljević u subotu za Portal ETV. Razgovarali smo nekoliko sati pošto ga je sutkinja za prekršaje puštila da se brani sa slobode, nakon što je u pritvoru proveo čitavi dan i noć. Suđenje će biti održano u srijedu. Dok je on pred sudom davao izjavu, u subotu ujotro, „iza brave“ je završila njegova supruga, jer su je dva popa prijavila da im je prijetila smrću u hodniku sudske zgrade. U pritvoru je provela devet sati i kasno sinoć je saslušana, kažnjenja i puštena na slobodu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3053%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsuzana-nikaljevic-po-prijavi-popova-crkve-srbije-kaznjena-1-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>PRIVOĐENJE I SASLUŠANJE</h2> - Kada su mog supruga prozvali da u uđe u sudnicu ja i policajac smo krenuli za njim da uđemo i dok sam prolazila pored popova koji su sjedjeli istima sam se obratila riječima: „Vidimo se“, pokazujući ispruženi dlan lijeve ruke u njihovom pravcu. Ušla sam u sudnicu gdje me je sudija obavjestio da ne mogu prisustvovati... – ispričala je ona inspektoru barske policije. Na pitanje da li je Vitomiru Kokotoviću (igumanu Manastira Donji Brčeli) i Ognjenu Mičeviću uputila riječi prijeteće sadržine: „Poginućeš, i ti ćeš isto“, bila je kategorična da nije izgovorila te riječi, te da to može potvrditi policajac koji je bio tik uz nju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250914170920_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="Zgrada barske policije"> <figcaption>Zgrada barske policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Napominjem da istima nijesam prijetila sa podignitim kažiprstom desne ruke i sve ovo što su naveli je neistina iz njima znanih razloga. Takođe, istima ne prijeti nikakva opasnost od mene i moje porodice da će biti ugroženi na bilo kakav način, a svoja prava ću tražiti preko nadležnih sudova. Ispruženi dlan od lijeve ruke je značio da ću ja podnijeti prijavu protiv njih, a ne bilo kakva prijetnja – rekla je ona. Za Portal ETV kaže da takvu riječ nikada nikome nije uputila, te da njeno obraćanje popovima nije bilo prijetnja. - Rekla sam: „Vidimo se“, aludirajući na to da ovo neće biti zadnje suđenje, da ćemo i mi nastaviti sudsko procesuiranje. Ni na kraj pameti mi nije bilo da će oni od toga da iskontruišu da sam im prijetila. Iznenađena sam odnosnom policajca, koji je bio u obezbjeđenju moga supruga, da tvrdi da on ništa nije čuo. I pred sudom sam rekla da je on morao da čuje, jer je bio prvi do mene. Kako su mogli da čuju popovi tri metra dalje, a on ne? Onda on nije sposoban za posao koji radi, jer posao mu, pored ostalog, jeste i da čuje što se dešava u okruženju onoga koga obezbjeđuje – priča Nikaljević. Nije očekivala da će završiti u „betonjerci“, a još manje da će je sutkinja kazniti. <h2>DESET SATI U „BETONJERCI“</h2> - Nešto poslije 12 sati, kada se izjasnio tužilac, oni su me pritvorili. Zaključali me ka' najvećeg kriminalca. Ne znam što da kažem, ali imala sam snagu da sve to izguram. Dok sam bila tamo samo sam razmišljala kako se osjeća Nešo, kako će on proći kroz sve ovo što nam se dešava. Strašna je nepravda ovo što su nam uradili. Popovi mogu da saopštavaju neistine i njima se vjeruje – ogorčena je Nikaljević.&nbsp; Dok je bila u pritvorskoj ćeliji nestala je i struja, bilo je vruće, zagušljivo. - Nema ni rashladnih uređaja, nema ni svjetlosti, nema ništa. Užas. Ali, šta ćeš, to ti je to. Ja kažem sebi, tu sam, uz Nenada sam, što god bude – priča ona.&nbsp; Komentarišući snimke incidenta njenog supruga sa svještenstvom Crkve Srbije koji su proslijeđeni medijima ističe da su ga na taj način brutalno targetirali. - On je duboko dirnut, povrijeđen onim što oni rade u Manastiru. Tu su sahranjeni svi njegovi, to je manastir koji pripada selu, a oni rade što hoće. Nikoga ne pitaju. Ni mještane, ni institucije. Nelgalno grade i pregrađuju. On nikada ne psuje, onakve riječi ne koristi i to je dokaz koliko je bio povrijeđen u tom trenutku, okružen sa 10 ljudi koji nasrću na njega. Nije on tamo pošao da se obračunava sa njima „na šake“, pošao je da ih pita što rade – ističe Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250914170920_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860" data-rendition-name="original" width="1024" height="528" loading="lazy" alt="Selo Donji Brčeli "> <figcaption>Selo Donji Brčeli (Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ogorčena je i na odnos institucija prema njima, objašnjava da njen suprug, koji je ozbiljno bolestan, nije uzeo terapiju, niti su ga u policiji ili sudu pitali, kao ni nju, da li treba da uzmu neke ljekove koje moraju obavezno da koriste. - Pritvaraju ženu od 63 godine i ne pitaju me imam li kakav zdravstveni problem – strašno. Ni njega, a zar nije logično da to moraju da pitaju. Nije ih briga i može im biti – priča ona. Pribojava se da je hapšenje njenog supruga, a onda sjutradan i njeno privođenje i zadržavanje u pritvoru, poruka javnosti da ćuti. - Poruka da popovima ne možete da uputite nijednu riječ, a da ne prija njihovim ušima. U suprotnom, čeka vas sudbina kao naša. Pritvori, suđenje, kazne. Ja sam završila u pritvoru i na sudu zbog njihove lažne prijave i bila sam nemoćna da se odbranim. To je za mene strašno – i odluka tužiteljke da me pritvori i odluka sutkinje da me kazni – ističe Nikaljević. Poslije svega stiče utisak da su institucije uplašene od crnih mantija. - Znam da se moj suprug i ja borimo za ispravnu stvar, ali sam i svjesna da smo sada u opasnosti da nas neko presretne, vrijeđa ili udari u sred grada ili na imanju. Užasan je taj osjećaj – dodaje ona. Ekipa Televizije E bila je u Donjim Brčelima juče popodne u posjeti Nenadu Nikaljeviću i samo što su psotavili kameru ispred Manastira, pojavila su se četvorica muškaraca. - Mi ne znamo ko su oni i odakle su se stvorili. I kako da se osjećamo bezbjedno - zaključuje naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170924_90f921dda81171f03b946bd523c2fc4be89d7b985fcde77eecc9cd18f921e960.webp" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250914170924_90f921dda81171f03b946bd523c2fc4be89d7b985fcde77eecc9cd18f921e960" data-rendition-name="original" width="725" height="484" loading="lazy" alt="sudski čekić"> <figcaption>Slijedi žalba na presudu barskog suda za prekršaje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MISIJA CRKVE SRBIJE</h2> Crkva Srbije duže od tri decenije zaposjela je crnogorske crkve i manastire, a od 3. avgusta 2022. godine, nakon što je tadašnji premijer Dritan Abazović sa ovom vjerskom zajednicom potpisao takozvani Temeljni ugovor crnogorsko sakralno nasljeđe i formalno im je dopalo u ruke. Decenijama oni devastiraju crkve i hramove, ne obazirući se nato da je većina njih pod zaštitom kao kulturno dobro, mijenjaju im arhitekturu prilagođavajući je svojoj misiji „posrbljavanja“ Crne Gore i u krajnjem prisajedinjenja naše zemlje Srbiji. Misija „srpskog svijeta“ u posebno agresivnu fazu ušla je nakon političkih promjena u Crnoj Gori u avhustu 2020. godine kada su vlast u državi preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite. Crkva Srbije postala je nedodirljiva. Zakoni ove zemlje za njih ne važe, niti se prema njima primjenjuju. Predano rade na reviziji istorije i gašenju identitea Crne Gore. A vlasti su nemušte. Institucionalni odgovor, koji je i ranije bio slab, danas više ne postoji. Preostali su rijetki pojedinci koji su spremni da se suprotstave, da se pobune, međutim, odgovor države je brutalan. Nenad Nikaljević je uvjeren da je cilj svještenstva Crkve Srbije u njegovom slučaju jasan – žele da izdejstvuju da dobije zabranu prilaska Manastiru Donji Brčeli, da mogu da nastave sa devastacijom, ali i da njegovim primejrom pošalju poruku građankama i građanima Crne Gore da moraju da ćute, u protivnom slijedi institucionalna odmazda i kazna. Da je u pravu potvrdio je i sam iguman Kokotović koji je prosrpskim medijima kojima su dostavili video zapise incidenta, naravno selektovane, odnosno samo one na kojima se vidi i čuje Nikaljević. - Očekujem da institucije konačno reaguju i da on dobije zabranu prilaska Manastiru – izjavio je on za te medije, koji Nikaljevića danima orkestrirano targetiraju i napadaju, ne stavljajući priču u kontekst. Manastir Donji Brčeli je kao sakralni spomenik zakonom zaštićeno kulturno dobro od 1953. i uveden je u registar zaštićenih kulturnih dobara 1961. godine.&nbsp;

Suzana Nikaljević: Ne osjećam se bezbjedno, ni ja, ni moja porodica

Tokvil je pisao da će moderno društvo staviti na raspolaganje modernom despotizmu sredstva za akciju koje stare tiranije nijesu imale. Ta činjenica čini da se danas putem tih modernih sredstava despotizam često umotava u propagandne forme i formalne demokratske procese, što ga često čini slabo prepoznatljivim centrima moći, koji imaju moć da utiču na takvo društvo. Nažalost, svijet se stalno mijenja u pravcu koji ne obećava, pa se često u međudržavne odnose umiješaju razni interesi, što despotizmu ostavlja veliki prostor za nesmetano djelovanje. Iako je Srbija već duže vrijeme zemlja u kojoj jedan čovjek odlučuje i o finansijskim tokovima, i institucijama sile, bezbjednosnim službama, medijima, investicijama, pravosudnom sistemu, spoljnoj i unutrašnjoj politici i svim dijelovima sistema, želja da se kontrolišu djelovi sistema, kao partijski plijen, postoji i u mnogim državama, posebno na prostorima regiona kojem pripadamo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000916_0f70ce042ccd3a39aba265450fddc21612645581004a16313b08ad6a2089c695.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250914000916_0f70ce042ccd3a39aba265450fddc21612645581004a16313b08ad6a2089c695" data-rendition-name="original" width="628" height="407" loading="lazy" alt="sila"><figcaption>IŽIVLJAVANJE: Policija prebija koga stigne na protestima u Srbijiscreenshot</figcaption></figure>  GOLO NASILJE Evropska konvencija o ljudskim pravima garantuje svakom građaninu pravo na miran protest, osim u posebnim okolnostima. Sloboda okupljanja je pravilo, zabrana je izuzetak. Oblik režima značajno oblikuje izglede za izbijanje protesta, kao i njegove oblike, obim i posljedice. Nastanak, širenje i rezultati narodnih protesta u nedemokratskim režimima imaju drugačiju formu od one u demokratijama. Takođe, postoje i značajne razlike između oblika nedemokratskih režima, što definiše i način i stepen pobune građana. Srbija je prolazile sa različitim formama masovnih protesta koji nijesu dali nikakav efekat u promjeni načina vladavine, sve do studentskih blokada državnih univerziteta i njihovih poziva na masovna okupljanja i građansko organizovanje. Dugo vremena je autokratski režim Aleksandra Vučića tolerisao studentske akcije, donekle sankcionišući povremene napade na studente i pobunjene građane, da bi nakon višemjesečnih blokada i masovnih mitinga, kako je vrijeme prolazilo, sve više i više počeo koristiti represivni državni aparat i paramilitarne grupe sumnjive prošlosti, simbolički obučene u crno, u golom nasilju i privođenju sumnjive zakonitosti. Aboliranje optuženih za pokušaj ubistva i dajući odriješene ruke specijalnim jedinicama policije i crnomajicijašima, Vučić je otvorio sezonu prebijanja protestanata, hapšenja uz prijetnje silovanjem od strane visokih oficira MUP-a, svlačenje gospođe u petoj decenije do gola i slične bestijalnosti. Koristi se taktikom paljenja Rajstaga, ubace se maskirani huligani, njih 15-tak, da se potuku sa policijom, onda se oni povuku iako nije nikakav problem pohapsiti ih, da bi se onda policija i režimski huligani, obučeni u crno, bjesomučno iživljavali na građanima, starcima, đeci, ženama, ne birajući žrtve. Režim Aleksandra Vučića se održava na vlasti isključivo nasiljem specijalnih policijskih snaga i kriminalaca u crnom, debelo plaćenih, kao i kontrolom maltene svih medija u Srbiji, a dobrim dijelom i u Crnoj Gori. Podršku među građanima ima samo u vladajućoj kliki, koja se bogati na enormnoj korupciji i na korisnicima „korege“. Državu je poistovijetio sa sobom, pa je svaki napad na njega napad na državu Srbiju. Da bi pojačao ośećaj sile kojom raspolaže, 20. septembra izvešće na ulice tenkove i teško naoružanje, uz prelete aviona i helikoptera. Ne zna se kome je namijenjena ta demonstracija sile: za unutrašnju, ili spoljnu upotrebu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000916_c9236dab81881c4e63d13377bcdb3b6248e34e5da0361510e94d7ecf0478487f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250914000916_c9236dab81881c4e63d13377bcdb3b6248e34e5da0361510e94d7ecf0478487f" data-rendition-name="original" width="863" height="485" loading="lazy" alt="policija Srbije"><figcaption>ZADATAK: Crnomajicijaši na beogradskom stadionu „Rajko Mitić“ tuku publikuscreenshot</figcaption></figure>  POLITIČKI SRBI Šizofrenija ide dotle da se crnomaijicijaši šalju u Rigu, na kvalifikacije u kušarci za evropsko prvenstvo, da se obračunaju sa svakim ko je bilo što uradio što ga svrstava u protivnike Vučića. Crnomajicijaši su na beogradskom stadionu „Rajko Mitić“, na utakmici sa Velikom Britaniji, ušli među publiku, u kojoj je bilo roditelja sa đecom i počeli redom da biju sve koji su skakali uz riječi: „Ko ne skači, taj je ćaci“, dok je policija reagovala tek kad je publika uzvratila batine. Protestanti se hapse nasumično, optužuju se za djela za koja se dobija zatvorska kazna do deset godina zatvora za navodni napad na službeno lice. Optužuju se i žene starije dobi, koje ni pomoću trikova ne mogu nauditi oklopljenim policajcima. Svjedoci su po pravilu policajci, u čija svjedočenja, srećom, ni sudije ne mogu da povjeruju. Toliko su iskonstruisana. Suština je samo da se zaplaše građani. Čudo jedno, za političke Srbe u Crnoj Gori oni koje prebijaju po Srbiji, žene koje skidaju do gola, đevojke kojima prijete silovanjem, klinci koje batina po 15 policajaca pendrecima... to nijesu Srbi po njihovom ukusu. Njih mnogo više zanimaju što rade Hrvati, hoće li nešto odvratno uzviknuti na Maksimiru, pa da se, po sistemu kao u vremenu Mao Ce Tunga, svi redom izjašnjavaju, zgražavajući se. Dok se to u Srbiji ni ne pominje. Da pokazuju da su veći Srbi i od samih Srba, govori Deklaracija o gencodu u Jasenovcu, kojom su zaboli prst u oko Hrvatskoj, koju ni srpski parlament nije htio usvojiti. Sad su krenuli sa inicijativom da podignu spomenik Puniši Račiću, jednom od osnivača četničkog pokreta i ubici tri poslanika Hrvatske seljačke stranke 28. juna 1928. godine, među njima i vođe stranke, Stjepana Radića. Vjerujem da će to baš dodatno motivisati Hrvatsku da Crna Gora bude podržana na svom putu u EU.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000920_3a1afdb5e59b4921ea653430dac156dab49ddff5884636955a2bad69be21040f.gif" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250914000920_3a1afdb5e59b4921ea653430dac156dab49ddff5884636955a2bad69be21040f" data-rendition-name="original" width="700" height="570" loading="lazy" alt="kopija"><figcaption>Kopija stranice iz Ljetopisa Matice srpskescreenshot</figcaption></figure>  Predśednik parlamenta Crne Gore suze roni za nekim američkim Draganom Vučićevićem, vjerujući i dalje da je Donald Tramp srpski tajni adut, iako Donalda zanima Srbija toliko da je spriječio nepostojeći rat između Srbije i Kosova. Što bi rekli, sličan se sličnom raduje. Pritom, na desetine hiljada mrtve đece, žena i običnih građana u Gazi ne dotiču vojvodu, već se sa neskrivenim simpatijama susrijeće sa zločincem Netanjahuom. Sve u skladu sa uobičajenom ljubavlju prema masovnim zločincima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000920_98d4885864bf89ee815a7da2cdde81a0fc57a42d058bffbb471b50fce30c6cf5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250914000920_98d4885864bf89ee815a7da2cdde81a0fc57a42d058bffbb471b50fce30c6cf5" data-rendition-name="original" width="1296" height="639" loading="lazy" alt="dokument"><figcaption>Dokument iz 1810. godine u kojem se navode plemena koja ne pripadaju staroj Crnoj Gori, ali koja se u slučaju rata vojno pridružuju crnogorskoj vojsciscreenshot</figcaption></figure>  Čudo jedno kako premijera Spajića ne zanimaju stvari sa sela, ni što se država Crna Gora pretvara u zemlju neopjevanih seljačina, samo zato što ga održavaju na vlasti. Ali me živo zanima kako misli sa takvim seljačinama da Crna Gora stigne do šanse da uđe u EU? Očekujem da će sljedeće biti podizanje spomenika vojvodi Momčilu Đujiću, zatim Radovanu Karadžiću i nezaobilaznom „čika Ratku“. To će baš da popravi dobrosuśedske odnose, kao uslov da nesretna Crna Gora, sa trenutnom vlašću, pridošlicama sa bivših ratišta, željnih novih obračuna sa „izrodima srpstva“ i gomilom gorštaka kojima je Rusija majka, dok raketira stambene zgrade po Ukrajini, postane član organizacije na čelu sa slijepom komesarkom Ursulom fon der Lajen. Slijepom, zato što ne vidi čak ni ono što parlament EU bjelodano vidi i raspravlja cijeli božji dan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000924_615f5de8150b11668d81f24ce38e2c61c68fbf3ee584778837640068e2c28924.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250914000924_615f5de8150b11668d81f24ce38e2c61c68fbf3ee584778837640068e2c28924" data-rendition-name="original" width="276" height="512" loading="lazy" alt="grb"><figcaption>Grb Knjaževine Holmijescreenshot</figcaption></figure>  BRANŠA KONVERTITA No ne čudi što politički Srbi u Crnoj Gori tako zdušno pozdravljaju prebijanje „sumnjivih Srba“ po Srbiji, prijetnje silovanjem prvog čovjeka policijske jedinice, skidanje žene do gola... jer oni su so srpstva. Niko nije veći Papa od Pape, od konvertita. Najelitniji Srbi u Crnoj Gori, Vasojevići i Kuči, nijesu tako davno promijenili „vjeru za večeru“. Avlija Čelebija, turski putopisac, zapisao je za Vasojeviće u drugoj polovini XVII stoljeća njihovu privrženost katoličanstvu, Vasojevići su čak imali katoličku kneževinu Holmiju, iako se danas trude da čelnika te kneževine, Nikolu Radonjića Vasojevića, proglase za pustolova, kao da je Holmija stvorena i postojala samo njegovom voljom. Da je to tačno, davno bi ga Vasojevići ubili, ali nijesu, on je poginuo 1844. godine od ruke Njegoševih perjanika. U dokumentima iz 1810. godine, koji se bave vojskom kojom raspolaže Crna Gora, u dijelu plemena koja ne pripadaju staroj Crnoj Gori, ali koja se u slučaju rata vojno pridružuju crnogorskoj vojsci sa navedenim brojem vojnika, Kuči se vjerski definišu kao katolici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000924_1b8e0e9acab1a732f6b778921498c961fce9556cd3c3685a19154177afbbf592.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250914000924_1b8e0e9acab1a732f6b778921498c961fce9556cd3c3685a19154177afbbf592" data-rendition-name="original" width="440" height="512" loading="lazy" alt="Šematska karta Knjaževine Holmije"><figcaption>Šematska karta Knjaževine Holmijescreenshot</figcaption></figure>  U tu branšu konvertita lako bi upali i pravoslavni Bošnjaci, kako ih definiše Letopis Matice Srpske, knjiga 2 i 7 u Budimu 1825/6 (Bošnjaci žive između Drine, Verbasa, Save, Dalmacije i Hema, čislom 450.000; ispovedaju ili Islam, ili su Rimokatolici, ili pravoslavni), a koji su se istakli kao dobri borci u austrougarskoj vojsci u Velikom ratu. A i kao revnosni žandari u Crnoj Gori nakon Velikog rata. Poslije Prvog svjetskog rata pojedini Crnogorci su se počeli uzajamno optuživati u ondašnjoj štampi ko je i đe primio novac od beogradske policije za rad protivu Crne Gore: „I ja pitam g. Spasojevića (Janka), kao pravnika, što zaslužuje jedan ministar“ kojega je vladar „popeo na ministarsku stolicu (...), kome se taj ministar svečano zakleo na vjernost pa ga u odsudnom času u tuđemu svijetu sama ostavio, zakletvu pogazio i protiv njega počeo žestoku paljbu, kao što je to uradio ovaj g. Spasojević (...). Po starome crnogorskom običajnom pravu, njemu bi narod sudio i bio kamenovan“ (T. Orahovac, Žrtve ustavne borbe u Crnoj Gori, Pravda, Beograd, 7. decembar 1936). Napredovala je Crna Gora, nema više kamenovanja za ove što su se zakleli u vladi da će štiti interese Crne Gore i za one što obilato dobijaju novac od Beograda i Moskve. Ima sada demokratskijih rješenja. A i mjesta za boravak o državnom trošku.

Tag: canu