Kina je odbila u četvrtak ponudu predsjednika SAD-a Donalda Trampa da bi joj dao carinske ustupke u zamjenu za prodaju aplikacije TikTok, u vlasništvu kineske firme Bajtdens (ByteDance), nekineskom kupcu.
TikTok je pod prijetnjom zabrane u SAD-u ako njegova matična kineska kompanija Bajtdens ne prihvati da proda svoj udio u američkim aktivnostima, piše AFP.
- Kada je riječ o TikToku, Kina je izrazila svoj stav više puta. Stav Kine protiv uvođenja dodatnih carina je takođe koherentan i jasan - rekao je portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Jiakun.
Tramp je rekao da bi mogao da smanji carine Kini da pomogne da se zaključi sporazum o prodaji TikToka, koji je pod prijetnjom zabrane u SAD-u.
- Kina će morati da odigra ulogu (u prodaji aplikacije), oni će možda morati da to odobre, i to će uraditi, možda ću im dati malo smanjenje carina - rekao je Tramp u Bijeloj kući.
On je to izjavio u srijedu kada je najavio nove uvozne carine od 25 odsto na sve automobile i automobilske dijelove koji ulaze u SAD.
Te carine su se nadovezale na dugi spisak carina koje američki predsjednik koristi u svojim trgovinskim i političkim pregovorima sa drugim zemljama, piše AFP.
U slučaju kineskih električnih automobila koji su već pod carinama od 100 posto od avgusta 2024., to će podići carine na 125 posto.
- Imaćemo neku vrstu sporazuma o zadržavanju TikToka u SAD-u - rekao je Tramp.
On je odmah po inauguraciji 20. januara odobrio odlaganje od 75 dana, do 5. aprila, matičnoj kompaniji TikToka Bajtdensu da postigne dogovor o prodaji svojih američkih aktivnosti.
Po isteku tog roka, ako ne bude prodata, ta vrlo popularna platforma će biti zabranjena u SAD-u, gdje ima 170 miliona korisnika, na osnovu zakona izglasanog prošle godine za vrijeme administracije Džoa Bajdena, a pozivajući se na zaštitu nacionalne bezbjednosti zemlje.
Tramp je rekao da je spreman i da produži rok za pronalaženje nekineskog kupca za tu platformu.
On je rekao da očekuje da se makar obrisi sporazuma vide do produženog roka za to, od 5. aprila.
Najveća teškoća oko finaliziranja dogovora o prodaji TikToka, koji je vrijedan desetina milijardi dolara, uvijek je bilo obezbjeđenje pristanka Pekinga, piše BiBiSi (BBC).
SAD su ovog mjeseca povećale carine na sav uvoz iz Kine na 20 odsto. Time su udvostručene carine za kineske proizvode koje je Tramp uveo toj zemlji 4. februara. Carine od 10 posto udvostručene su na 20 posto 4. marta.
Kina poziva SAD da se vrate na dijalog sa Pekingom što je prije moguće.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kina odbija Trampovu ponudu o carinskim olakšicama u zamjenu za prodaju TikToka

Evropska komisija odložiće sa 1. na 13. april uvođenje paketa carina na uvoz američkih proizvoda, koje je trebalo da budu odgovor na uvođenje američkih carina na evropski čelik i aluminijum - saopštio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.
To je učinjeno, kako je rekao, da bi se ostavilo vrijeme da se dođe do obostrano prihvatljivog rješenja.
Šefčović je pred Evropskim parlamentom naglasio da bi kontramjere EU, najavljene 12. marta, trebalo da stupe na snagu sredinom aprila.
- To će nam ostaviti dodatno vrijeme za pregovore sa američkim partnerima, kako bismo došli do obostrano prihvatljivog rješenja, što preferiramo - naveo je on.
Ova ddluka je uslijedila poslije kritike lidera Irske, Italije i Francuske o tome kako EU rješava pitanje kontramjera na američke carine, posebno poslije najave američkog predsjednika Donalda Trampa da će, ako EU odgovori, uvesti carine od 200 odsto na sva vina, šampanjac i alkoholne proizvode iz EU.

Evropska komisija odlaže uvođenje carina na uvoz američkih proizvoda

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će uvesti takse od 25 odsto na robu iz Evropske unije. Uniju je optužio da je "formirana samo da bi izigrala SAD".
Tramp je na prvoj sjednici njegovog kabineta istakao da je odluka već donijeta, a da će uskoro biti objavljena, piše FT.
Objasnio je da će carine na robu iz EU da se primjenjuju "generalno", iako je istakao da će to posebno važiti za uvoz automobila iz zemalja članica.
Američki predsjednik je već nekoliko puta najavio da bi američke carine mogle da pogode i Evropsku uniju, a nije isključio takvu mjeru ni protiv Velike Britanije. 
Tada je kao razlog istakao "činjenicu da u Evropi više ne kupuju američke automobile, ni druge proizvode, a da Amerikanci masovno koriste vozila iz Njemačke i drugih zemalja EU". 
Tramp je već potpisao izvršnu naredbu o uvođenju carina na robu iz Kanade, Meksika od 25 odsto, i Kine, u iznosu od 10 odsto.
Poslije razgovora sa vlastima u Kanadi i Meksiku, odlučeno je da se primjena mjera odloži za mjesec dana. 
Francuski predsjednik Emanuel Makron je na nedavnom sastanku sa američkim predsjednikom u Vašingtonu pokušao da odgovori Trampa od najavljene odluke. Makron je bio uvjeren da je u tome i uspio. 
- Rekao sam mu da ne može da vodi trgovinski rat i sa Kinom i Evropom u isto vrijeme. Nadam se da sam ga ubijedio da odustane - rekao je tada Makron. 
Unija je u zvaničnim saopštenjima povodom ovih najava više puta isticala da se nada da do američkih taksi na robu iz zemalja članica EU neće ni doći, ali da će u slučaju da budu uvedene EU uzvratiti istom mjerom.

Tramp: Uvodim carine EU, ona je i formirana da bi nas izigrala

Vjerujem da bi naredni korak bio da se određenim amandmanima omogući regionalna trgovina, prvenstveno jer je Crna Gora dio CEFTE, &nbsp;a ona je novim uredbama donijela neka pravila koja, u suštini, moramo implementirati, a to je olakšana regionalna trgovina, što se odnosi i na web trgovce, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, jedan od osnivača Asocijacije za elektronsku trgovinu Čedo Velašević.
Prvog januara prestaje da važi mogućnost kupovine robe iz inostranstva bez PDV-a i carine do 75 eura.
Ovakva odluka je dio našeg usklađivanja sa standardima Evropske unije, kaže Velašević, iako smo malo tržište, a EU veliko i ofvoreno tržište.
- Definitivno vidim potencijalnu komplikaciju, kad je u pitanju dodatni posao za carinike i poštanske radnike. U suštini vidjećemo kako će to funkcionisati. Taj zakon je donesen i moraćemo ići u implementaciju toga, ali definitivno očekujem da ćemo imati neke izazove u samom startu, prvenstveno kašnjenju pošiljki, prilikom isporuke sigurno će doći do nekih nedostataka, kad su u pitanju obradni procesi, dok se to sve malo ne uhoda - rekao je Velašević.
U Evropskoj uniji se od 2021.godine naplaćuje PDV na sve pošiljke, objašnjava Velašević, u zavisnosti od toga kako je klasifikovan, dodaje on, a u Crnoj gori je ta klasifikacija , kako kaže, na tri nivoa.
- To su PDV procenti od 7,15 i 21 odsto. Na osnovu te segmentacije će se obračunavati i PDV, s tim što ja vjerujem da će veliki dio tih narudžbi ići na 21 odsto, iz prostog razloga zato što su sve te male narudžbe one koje dolaze sa popularnih kineskih web shopova, odnosno velikih platformi koje dolaze iz Kine, i tu je taj segment gdje će građani izgubiti u nekom segmentu, kad su finansije u pitanju - istakao je Velašević.
Sa svakom promjenom koja dolazi, podsjeća Velašević, uvijek postoji dio građana koji nije na vrijeme informisan, dodaje on, gdje korisniku neće biti jasno zašto je dodatno oporezovan na kupovinu.
Sagovornik "Budilnika" je mišljenja da je građanima trebalo olakšati prilikom online &nbsp;kupovine iz regiona, makar, dodaje on, na te iznose do 75 eura, a ne, ističe on, i njih oporezivati.
- Ja mislim da bi u tom tranzicionom periodu, i to je jako kratak period, s obzirom da to kreće od 1.1.2025.godine, definitivno Ministarstvo moglo iskomunicirati puno, puno bolje &nbsp;stavke koje se tiču oporezivanja, kako, kada, gdje i šta tačno podliježe, a šta ne podliježe - poručio je Velašević.
Doći će do smanjenja onlajn narudžbi u Crnoj Gori, vjeruje Velašević, jer i sada, ističe on, kada su u pitanju zemlje Balkana, još uvijek kaska u e komercu.
- U Crnoj Gori ljudi dominantno kupuju od lokalnih web trgovina i što se te strane tiče izgubiće se taj entuzijazam prema platformama kao što su Aliexpress i Temu. Trend se će opasti prema inostranim web trgovcima, ali istovremeno i prilika za naše web trgovine da iskoriste i postanu malo konkurentniji sa cijenama, sa svojim uslugama, ali će na kraju doći do istog zida i jedni i drugi, i ta logistika će trpjeti zbog ovoga - naglasio je Velašević.
Do nekih pokušaja izigravanja sistema u dogovoru kupac prodavac, objašnjava Velašević, u teoriji je moguće, ali, ističe on, u praksi teško izvodljivo.
- Kupac će pokušati, možda, da izbjegne plaćanje PDV-a od manjih regionalnih šopova. Znamo svi da još uvijek funkcioniše taj način transporta raznoraznim autobusima i sličnim prevoznim sredstvima, među regionalnim državama. Međutim, ja isto smatram da je ovaj dio zakona donesen radi velikih platformi, kad kažem velikih mislim opet na Aliexpress i na Temu, i samim tim ne vidim neki preveliki volumen toga da se može dešavati, a definitivno će biti lakše i za otkriti. Vjerujem da bi naredni korak bio da se određenim amandmanima omogući ta regionalna trgovina, prvenstveno jer je Crna Gora dio CEFTE, a CEFTA je novim uredbama donijela neka pravila koja, u suštini, moramo implementirati, a to je olakšana regionalna trgovina, što se odnosi i na web trgovce, tako da vjerujem da će neki naredni korak biti olakšanje toga, i da će ovo ostati primjenljivo na zemlje koje nam dostavljaju robu, a da su izvan naše regije - zaključio je Velašević.

Velašević: Prilika i da domaće web trgovine postanu konkurentnije

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je da će među njegovim prvim ekonomskim mjerama nakon inauguracije u januaru biti povećanje carina na proizvode koji dolaze iz Kine, Kanade i Meksika.
Jedno od mojih mnogih prvih izvršnih naređenja 20. januara biće potpisivanje neophodnih dokumenata za uvođenje carina od 25 odsto na sve proizvode koji ulaze u SAD iz Meksika i Kanade, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
- Ova odluka će ostati na snazi dok droga, posebno fentanil, i svi ilegalni imigranti ne zaustave invaziju na našu zemlju - dodao je Tramp.
U posebnoj poruci je najavio dodato povećanje carinskih taksi od 10 odsto na proizvode koji iz Kine stižu u SAD.
Svoju odluku Tramp objašnjava krizom u SAD koju dovodi u vezu sa drogom i imigracijom.
Tokom kampanje, Tramp je najavio carine i do 60 odsto za određene kineske proizvode.

Tramp najavio uvođenje velikih carina za robu iz Meksika, Kanade i Kine

Nakon obilnih padavina proteklih dana a posebno tokom noći, došlo je do rasta vodostaja pojedinih rijeka.&nbsp;
Visina vodostaja rijeke Morače, sinoć na mjernom mjestu na Zlatici iznosila je 3.23 metra, dok je na istom mjestu trenutno 3.66. metara.&nbsp;
Sinoć je u centru izmjerena visina vodostaja Morače iznosila 6.37, jutros u šest sati vodostaj je bio 6.63, dok je trenutno 6.54 metra.
Kada je riječ o rijeci Zeti, vodostaj te rijeke, uprkos padavinama, od sinoć je u padu.&nbsp;
Na Vranjskim Njivama sinoć je izmjerena visina vode 3.55 metara, dok je danas visina vodostaja 3.35 metara.&nbsp;
Kada je riječ o rijeci Lim vodostaj je u konstantnom rastu.&nbsp;
Nakon što je juče izmjerna visina vod eiznosila 1.22 metra, vodostaj je rastao, pa je danas izmjerena visina od 1.25 metara.&nbsp;

Vodostaj nekih crnogorskih rijeka rastao, drugih padao

Na poziv Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), delegacija Crne Gore predvođena ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić Stojanović učestvovala je u Madridu na globalnom skupu „I believe you“: Building Survivor-Centered Health Systems for Women and Girls. Riječ je o međunarodnom događaju posvećenom jačanju odgovora država na rodno zasnovano nasilje i unapređenju saradnje između institucija i sistema.
Inicijativu je pokrenuo direktor SZO za Evropu dr Hans Kluge, uz upozorenje da rodno zasnovano nasilje pogađa svaku četvrtu ženu i djevojčicu u evropskom regionu. Učešćem na ovom skupu Crna Gora je, kako je istaknuto, potvrdila svoju posvećenost sprovođenju Istanbulske konvencije, zaštiti ljudskih prava i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, posebno Cilja 5 – rodna ravnopravnost i osnaživanje žena i djevojaka.
Tokom panel diskusije, ministarka Jakšić Stojanović predstavila je reformske procese koje Crna Gora sprovodi radi ispunjenja SDG cilja 5.2, koji se odnosi na eliminaciju nasilja nad ženama i djevojčicama. Ukazala je na presudnu ulogu obrazovnog sistema u prevenciji nasilja i izgradnji kulture nenasilja.
Naglasila je važnost multisektorskog pristupa, uz zajedničko djelovanje obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih institucija, bezbjednosnih organa, međunarodnih organizacija i civilnog društva.
„Ako danas njegujemo vrijednosti poštovanja i jednakosti, gradimo društvo u kojem nijedna djevojčica i nijedna žena ne moraju da žive u strahu“, poručila je ministarka.
Istakla je i potrebu kontinuiranih ulaganja u obrazovne programe, jačanje kompetencija nastavnog kadra i unapređenje zaštitnih procedura u školama kako bi bile u potpunosti usklađene s međunarodnim standardima.
Učesnici skupa saglasili su se da je samo objedinjeno djelovanje svih društvenih aktera put ka održivom napretku i stvaranju okruženja u kojem se djeca, mladi i žene osjećaju bezbjedno, podržano i zaštićeno.

Jakšić Stojanović u Madridu: Borba protiv nasilja zahtijeva partnerstvo svih društvenih aktera

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je na mreži X da je donio odluku da Petru Ivanoviću dodijeli Medalju za hrabrost, ističući da je riječ o priznanju koje pripada onima koji, vođeni odgovornošću i humanošću, rizikuju sopstveni život kako bi spasili druge.
Ivanović je, podsjeća predsjednik, usred noći skočio u ledenu, nabujalu Moraču sa Visećeg mosta u Podgorici kako bi spasio ženu koja je prethodno skočila u rijeku.
- Time je, rizikujući sebe, pokazao šta zaista znači istinska hrabrost - naveo je Milatović.
On je poručio da je Ivanović u situaciji u kojoj bi “većinu ljudi paralisao strah”, odlučio da reaguje i izabere život, solidarnost i brigu za drugog čovjeka.
- Njegov postupak nas podsjeća na to kakvo društvo želimo da gradimo – društvo koje poštuje hrabrost i koje humanost smatra najvišom vrijednošću - istakao je predsjednik.
Milatović je zaključio da ovakvi postupci ne smiju ostati samo kratka vijest, već trajni podsjetnik na snagu empatije i odgovornost koju ljudi imaju jedni prema drugima.

Milatović će mladiću koji je spasio ženu iz Morače dodijeliti Medalju za hrabrost: U trenutku kada bi strah paralisao većinu on je izabrao humanost

Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i finansijskih istraga, u saradnji sa Poreskom upravom i uz koordinaciju Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, podnijeli su krivičnu prijavu protiv pravnog lica “R.C.E.” d.o.o. Podgorica i odgovornog lica u tom preduzeću, kineskog državljanina H.A. (36).
H.A. je lišen slobode na graničnom prelazu Ranče, prilikom pokušaja napuštanja Crne Gore, zbog sumnje da je počinio krivično djelo utaja poreza i doprinosa.
Prema navodima iz prijave, osumnjičeni je kao izvršni direktor i osnivač kompanije tokom 2025. godine podizao gotovinu sa računa firme putem bankomata, plaćao različite usluge POS terminalima prijavljenog pravnog lica, izdavao fakture bez podnošenja obaveznih mjesečnih PDV prijava i sve to bez odgovarajuće poslovne dokumentacije.
Na taj način, kako se sumnja, izbjegao je plaćanje poreza na dohodak fizičkih lica i prijavu PDV-a, pribavivši protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 89.502 eura, što ujedno predstavlja štetu za budžet Crne Gore.
Iz Uprave policije navode da se aktivnosti realizuju u sklopu nacionalnog projekta trajnog karaktera, kodnog naziva „Evazija“, usmjerenog na otkrivanje i procesuiranje osoba iz privrednog sektora koje svojim radnjama narušavaju ekonomski poredak države.
Policija i Poreska uprava, kroz intenzivnu međuinstitucionalnu saradnju, nastavljaju sprovođenje mjera usmjerenih ka zaštiti ekonomskih interesa građana i očuvanju državnog budžeta.

Kineski državljanin lišen slobode zbog utaje poreza i doprinosa

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: carina