Ministarka saobraćaja Maja Vukićević, u intervjuu za portal ETV, govori o aktuelnim i planiranim projektima koji oblikuju saobraćajnu budućnost Crne Gore — od izgradnje druge dionice auto-puta, jačanja avio-povezanosti i moguće koncesije nad aerodromima, do modernizacije željeznice i infrastrukturnih ulaganja širom zemlje. Otkriva i kakva je sudbina aviona "Čarli"... Portal ETV: Kada ćemo znati ko će graditi drugu dionicu auto-puta? Koliko kompanija je u igri? Hoće li izgradnja druge dionice početi u ovoj godini? VUKIĆEVIĆ: Završen je tehnički dio tendera za izbor izvođača radova na drugoj dionici auto-puta, a u toku je druga faza u kojoj kompanije dostavljaju finansijske ponude. U proces se kvalifikovalo pet kompanija. Tender sprovodi Monteput uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj i uskoro očekujemo da, nakon završetka procedure, dobijemo izvođača radova. Tokom jula potpisali smo ugovor o kreditu sa EBRD i ugovor o grantu sa Evropskom komisijom, čime su stvoreni svi preduslovi da nakon izbora izvođača radovi započnu. Cijeli postupak se vodi u skladu sa pravilima EBRD. Portal ETV: Možete li nam najaviti neku evropsku metropolu sa kojom bi Crna Gora mogla biti povezana u narednom periodu? Hoće li Wizz Air praviti bazu u Podgorici? VUKIĆEVIĆ: Ono što je izvjesno je da ćemo u narednom periodu povećati broj destinacija sa kojima će Crna Gora biti povezana tokom cijele godine. Vlada je, na predlog Ministarstva saobraćaja, usvojila Uredbu o bližim uslovima za proglašenje linije od javnog interesa, u procesu smo komunikacije sa Evropskom komisijom kako bi čitav proces bio usklađen sa obavezama Crne Gore koje ima kao zemlja koja je u pregovorima sa Evropskom unijom. Moram istaći i da je naša nacionalna avio-kompanija u 2025. godini ostvarila rekordne rezultate, a Aerodromi Crne Gore će, prvi put u svojoj istoriji, do kraja godine premašiti tri miliona putnika.&nbsp; Sa kompanijom Wizz Air imamo preliminarni dogovor i očekujem da uskoro potpišemo ugovor o saradnji, čime će Crna Gora postati baza ove renomirane kompanije. To će značajno unaprijediti povezanost i uticati na broj putnika. Ipak, želim naglasiti da su i sa postojećom infrastrukturom i svim problemima koje smo imali, rezultati bili izuzetno dobri, što potvrđuju i brojke. Već sada imamu najavu baze Wizz Aira, kao i najavu novih linija od strane renomiranih prevoznika, i ono što je veoma važno je da se svake godine broj dostupnih destinacija povećava. <h2>PROCES TRAJE PREDUGO</h2> Portal ETV: Aerodromi, koncesija, da ili ne? Vaš stav? VUKIĆEVIĆ: Aerodromi Crne Gore, uprkos infrastrukturnim nedostacima, bilježe rekordne rezultate, kako po pitanju broja putnika, tako i finansijskih pokazatelja. Poslovanje ACG je stabilno i to je važno imati u vidu prilikom donošenja konačne odluke. Istina je da proces koncesije traje predugo, zbog čega aerodromi nisu razvijani u potrebnom obimu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240919170944_4191d2d8a0845c33bb58a638f4f93edb56b65ef4897dd97184ef7fde17e4bc4e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240919170944_4191d2d8a0845c33bb58a638f4f93edb56b65ef4897dd97184ef7fde17e4bc4e" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Aerodrom Podgorica"> </figure>  Odluku će donijeti Vlada, ali želim istaći da je sadašnji menadžment, na čelu sa izvršnim direktorom Rokom Tolićem, uradio dobar posao. Naša ključna potreba je modernizacija aerodromske infrastrukture, a na Vladi je da procijeni da li ćemo to brže ostvariti kroz koncesiju ili samostalnim razvojem. Ono što sigurno mogu reći je da je sadašnji menadžment dokazao da može da upravlja sa aerodromima, gospodin Tolić svakako po rezultatima koje je u karijeri postigao spada u red izuzetnih menadžera kad je upravljanje aerodromima u pitanju. <h2>NABAVLJAJU NOVE VOZOVE</h2> Portal ETV: Željeznička preduzeća su, reklo bi se, u ozbiljnim problemima. Ima li budućnosti za te kompanije? Šta je plan? Koliko duguju ova preduzeća, kome i koliko zaposlenih je višak? VUKIĆEVIĆ: Apsolutno vjerujem u budućnost željezničkog prevoza. Pokrenuli smo niz aktivnosti kako bi željeznica u perspektivi izgledala i funkcionisala znatno drugačije. Završava se izrada glavnog projekta za rekonstrukciju pruge, raspisan je tender za nabavku novih vozova, kao i tender za sanaciju pružnih prelaza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091112090_db531e335e44661db7a0f4ab6f593f9f12ac8009aa873e9d6208bfa7b0eb7e61.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091112090_db531e335e44661db7a0f4ab6f593f9f12ac8009aa873e9d6208bfa7b0eb7e61" data-rendition-name="original" width="686" height="386" loading="lazy" alt="voz"> </figure>  Istina je da željeznička preduzeća nose teret dugova iz prošlosti, a ti problemi se ne mogu riješiti preko noći. Najveći dio obaveza odnosi se na poreske dugove, i radimo sa Ministarstvom finansija na pronalaženju rješenja u okviru važećih zakona. Uvjerena sam da će sve ove mjere donijeti održivost i novu perspektivu sektoru. Usvojen je i novi Zakon o željeznici, koji po prvi put predviđa formiranje Agencije kao nezavisnog regulatornog tijela. Agencija će zamijeniti Upravu za željeznice, i finansiraće se samostalno. <h2>ČARLI ČEKA</h2> Portal ETV: Da li je urađena procjena za "Čarlija"? Šta će biti sa njim? VUKIĆEVIĆ: Avion tipa “embraer E-195” (40-AOC), poznat kao Čarli, prizemljen je u decembru 2020. godine. Od samog početka njime se loše upravljalo – ostavljen je bez zaštite na pisti, a kasnije je zbog stečaja Montenegro Airlines-a i gašenja kompanije situacija postala još komplikovanija. U aprilu 2024. država je avion otkupila za 4,99 miliona eura. Po preuzimanju resora krajem jula, ustanovili smo da nedostaje dokumentacija aviona, koja je ostala kod Montenegro Airlines-a. Avion je kupljen “u viđenom stanju”, a potvrda vlasništva dostavljena je preko Ministarstva vanjskih poslova Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u čijoj nadležnosti je Uprava za imovinu. Ministarstvo saobraćaja pruža podršku Upravi za imovinu da se ovo pitanje što prije riješi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250623170616_2f9b08e22498e5c6b6eb546ae3ec229e173d7fc9fdfb7b7f96157f16f50a4aa2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250623170616_2f9b08e22498e5c6b6eb546ae3ec229e173d7fc9fdfb7b7f96157f16f50a4aa2" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Čarli"> </figure>  Jedan od motora se nalazi u Brazilu i u toku je priprema procesa njegovog transporta u Crnu Goru. <h2>MNOGO PROJEKATA, POSEBNO NA SJEVERU</h2> Portal ETV: Gradi li Crna Gora putnu infrastrukturu? Šta se trenutno radi?&nbsp; VUKIĆEVIĆ: Realizujemo veliki broj projekata, posebno na sjeveru države, koji je dugo bio zapostavljen. Među najvažnijim je put Vrulja – Mijakovići, koji je od posebnog značaja za Pljevlja i očekujemo da bude završen do kraja oktobra. Pri kraju su radovi na dionici Ribarevine – Poda – Berane, gdje je već kompletno asfaltiran put, a radilo se i na pratećoj infrastrukturi. Intenzivno se radi na mostu na Đurđevića Tari, a do kraja godine biće sanirano i klizište Sokolovina. Na dionici Zaborje – Jasenovo polje, ka Šćepan Polju, radovi teku ispred planirane dinamike i očekujem da budu završeni prije predviđenog roka. Na jugu se realizuje put Bar – Kamenički most – Krute, čekan više od deceniju, a radi se i na bulevaru Tivat – Jaz. Završili smo tender za dionicu Ostros – Vladimir, uskoro nas očekuje tender za obilaznicu oko Budve, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori. Takođe, završen je tender za rekonstrukciju magistralnog puta Berane – Rožaje, izabran je izvođač radova za put Bijelo Polje – Dobrakovo. U prethodnoj godini sanirali četiri klizišta, uključujući i zahtjevno klizište na Dobrakovu. Sve ovo pokazuje da se ulaže u dugoročne projekte, jer rekonstrukcija ne podrazumijeva samo asfalt, već i kompletnu prateću infrastrukturu. Naravno izgradnja i rekonstrukcija puteva nije nešto što se može u baš kratkom roku završiti, potrebno je strpljenje, ali mogu reći da sam zadovoljna dinamikom i uvjerena da će Crna Gora, završetkom ovih projekata, infrastrukturno izgledati neuporedivo bolje.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vukićević za Portal ETV: Wizz Air otvara bazu u Crnoj Gori, biće formirana Agencija za željeznicu, potrebna modernizacija aerodromske infrastrukture

Članovi menadžmenta Luke Bar AD, predsjednik borda direktora Dušan Masoničić i finansijski direktor Nenad Vujanović, proteklog vikenda priredili su lijep gest za Božidara Nikolića Čarlija, nekadašnjeg radnika kompanije i od 1977. do 2005. godine najboljeg sportistu iz OSI populacije Bara i Crne Gore.&nbsp;
Omogućili su mu da ostvari svoju dugogodišnju želju, skuterom obiđe glavni lukobran, svetionik, i napravi fotografije Bara sa mora, što je za njega predstavljalo poseban doživljaj i neizrecive trenutke sreće.
S obzirom da je teško pokretan, Čarli već godinama koristi skuter, a svoju veliku želju da obiđe lukobran i svetionik saopštio je predsjedniku Borda direktora Luke Bar AD, Dušanu Masoničiću, koji je u dogovoru sa izvršnim direktorom Ilijom Pješčićem, organizovao taj mali, dugo iščekivani izlet za Čarlija. U pratnji Masoničića, direktora za finansije Luke Bar, Nenada Vujanovića i obezbeđenje, Čarli je svojim skuterom, kroz prostor Luke, stigao do svetionika i lukobrana.
- Bio je ovo istinski ugođaj za mene, a kako se amaterski bavim fotografijom, u svojoj arhivi ih imam mnogo, želio sam da napravim nekoliko mog grada Bara slikanog s mora. To mi je bila i glavna motivacija kada sam zamolio Dušana Masoničića da mi izađu u susret. Zato dugujem veliku zahvalnost njemu, izvršnom i finansijskom direktoru, Iliji Pješčiću i Nenadu Vujanoviću. Bila je ovo i prilika da evociram uspomene na dane i godine koje sam proveo radeći u Luci, odakle sam otišao u penziju”, kazao je za Radio Bar i Bar info, vidno srećan, Božidar Nikolić Čarli, koji je istakao da je počastvovan ovakvim gestom kojim je menadžment Luke pokazao društvenu odgovornost, osjećaj i senzibilitet za OSI, ali i da znaju da cijene“ moj angažman na istom fonu, u njegovanju humanosti i istinskih ljudskih vrijednosti, na što sam ponosan - zaključio je Čarli.
Božidar Nikolić je bio je i prvi barski učesnik na Paraolimpijskim igrama u Njujorku 1984. godine (gdje je ostvario odličan plasman – u trkama na 60 m peto mjesto i u trci na 400 m četvrto mjesto).&nbsp;
Popularni i omiljeni Čarli je i pjesnik, ljubitelj odbojke, borac za prava OSI populacije i doskorašnji humanitarac, koji je pokrenuo deset humanitarnih akcija.
Živi u Baru pedeset godina, a nikada nije bio na glavnom lukobranu i svetioniku.

Portal ETV

Ispunjena dugogodišnja želja: Čarli skuterom obišao glavni lukobran i svetionik u Baru

Stanje aviona tipa “Embraer E195” (oznake 4O-AOC), poznatijeg kao “Čarli”, uskoro bi trebalo da bude zvanično procijenjeno, nakon čega će biti donesena odluka o njegovoj daljoj sudbini, saznaje Portal ETV.
Riječ je o avionu bivšeg nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlines, koji je od decembra 2020. godine, van upotrebe.
“Čarli” gotovo pet godina propada na pisti Aerodroma Podgorica – nezaštićen, neuskladišten, i bez namjene.
Iako pravno pitanje nadležnosti nad avionom nikada nije bilo sporno, postupanje je usporeno zbog, kako navode, početne inertnosti Uprave za državnu imovinu, koja nije bila uključena u proces nabavke aviona. Uprava je sada, kako saznaje Portal ETV, formalno zadužena da, u saradnji sa nadležnim ministarstvima i drugim organima, sprovede sve potrebne aktivnosti – uključujući procjenu tehničkog stanja aviona i komunikaciju sa brazilskom kompanijom, gdje se i dalje nalazi jedan od motora.
Ova aktivacija dolazi nakon višegodišnjeg zastoja i postavlja temelj za moguću valorizaciju ili konačno razrješenje pitanja aviona “Čarli”.

“Čarli” konačno pod lupom: Država počinje procjenu stanja i odlučuje o sudbini aviona

&nbsp;Nakon višegodišnje institucionalne zagonetke, Ministarstvo saobraćaja konačno najavljuje konkretne korake u pokušaju da riješi pitanje aviona „Čarli“ - letjelice čija je sudbina godinama ostajala u zapećku državne birokratije.
Kako je potvrđeno za portal ETV, Ministarstvo već duže vrijeme intenzivno radi na razrješenju statusa ovog vazduhoplova, ali ključni problem ostaje činjenica da se avion formalno nalazi pod nadležnošću Uprave za imovinu, zbog čega Ministarstvo nema direktan pristup niti ovlašćenja da samostalno odlučuje o daljim koracima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fhoce-li-ponovo-letjeti-carli-dvije-opcije-na-stolu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Radi se o kompleksnom administrativno-pravnom pitanju. Iako smo uložili napor da ubrzamo postupke, tek sada su gotovo svi uslovi ispunjeni da pređemo u fazu donošenja konkretnih odluka - poručuju iz Ministarstva za Portal ETV.
Jedan od ključnih problema, kako navode, bio je motor koji se nalazi u Brazilu - poslat još u vrijeme poslovanja Montenegro Airlinesa, radi generalnog remonta koji nikada nije završen. Cijena: između 2,5 i 3 miliona eura po motoru. Uz stečaj bivšeg nacionalnog avio-prevoznika, servis nije plaćen, a motor je ostao zaglavljen u skladištu.
- U direktnom kontaktu sa brazilskom kompanijom, postigli smo dogovor da motor ostane uskladišten u adekvatnim uslovima, iako na to nisu bili obavezni. To je važan potez u zaštiti državne imovine - saopšteno je Portalu ETV iz Ministarstva.
Motori koji su prvobitno bili ugrađeni u „Čarlija“ već su dostigli kraj svog radnog vijeka, a bez tehničke procjene i uvida u trenutno stanje letjelice, svaka dalja odluka bila bi preuranjena.
Upravo zbog toga, tokom ove sedmice zakazan je zajednički sastanak svih relevantnih institucija. Cilj: ukloniti pravne prepreke, omogućiti fizički pristup letjelici i sprovesti kompletnu tehničku analizu. Tek nakon toga biće moguće razmotriti dvije konkretne opcije koje će Ministarstvo staviti na sto.
- Ostajemo posvećeni ovom pitanju i vjerujemo da ćemo, uz međuresornu saradnju, uskoro imati održivo rješenje koje ćemo predstaviti Vladi - zaključuju iz Ministarstva saobraćaja.
Letjelica „Čarli“, nekada simbol ambicija crnogorskog vazduhoplovstva, danas je simbol institucionalne neefikasnosti. Da li će ova saga konačno dobiti epilog - biće poznato uskoro.

„Čarli“ je simbol institucionalne neefikasnosti: Ministarstvo traži izlaz iz višegodišnjeg pravnog lavirinta

Više od četiri godine traje agonija sa vazduhoplov „Čarli“ koji je prizemljen krajem 2020. godine. Rješavanje pitanja budućnosti aviona Embraer 190-200 LR, poznatog kao „Čarli“, trenutno, kako tvrde izvori Portala ETV zavisi od prevazilaženja pravnih prepreka koje onemogućavaju pristup samoj letjelici.&nbsp;
Na stolu su, kako saznaje Portal ETV iz izvora bliskih procesu, dvije moguće opcije djelovanja.&nbsp;
Prva podrazumijeva da, po otklanjanju pravnih barijera, država omogući tehnički pristup avionu, angažuje nezavisne procjenitelje i, ukoliko se utvrdi isplativost, uloži sredstva u njegovu revitalizaciju i osposobljavanje za let.&nbsp;
Drugi model bi uključivao nalaženje odgovarajućeg pravnog mehanizma kojim bi nacionalni avioprevoznik To Montenegro dobio mogućnost uvida u tehničko stanje aviona i na osnovu toga izveo procjenu opravdanosti njegove upotrebe ili eventualne prodaje.
U cijeli proces biće uključena i Agencija za zaštitu konkurencije, kako bi svi koraci bili u skladu sa zakonima i principima fer tržišnog takmičenja.&nbsp;
No, ključni preduslov ostaje isti: bez otklanjanja aktuelnih pravnih prepreka, pristup avionu - i sam početak bilo kakve procjene - ostaje nemoguć.
Podsjećamo, Embraer 190-200 LR, registrovan pod oznakom 40-AOC, do kraja 2020. letio je za bivšeg nacionalnog avio prevoznika Montenegro Airlines. Od 26. decembra te godine, nalazi se prizemljen ispred hangara ugašene kompanije. Letjelica je 2010. godine kupljena uz pomoć kredita brazilske državne banke BNDS.

Hoće li ponovo letjeti „Čarli“: Dvije opcije na stolu

Oprema za automatizovani prijem signala sa satelita Luča testirana je u petak uveče, saopštili su iz Saveza radioamatera Crne Gore.
Oni su agenciji MINA kazali da su, u komunikacionim kolima na lokaciji Vraničke Njive, postavili antenski sistem i prijemnu opremu koja će automatski pratiti orbitu satelita Luča kada se bude pojavljivao iznad Crne Gore.
Kako su naveli, satelit će kada bude operativan emitovati telemetrijske podatke, nivo kosmičke radijacije iznad Crne Gore, ali i video slajdove sa visine od oko 600 kilometara, prenosi MINA.

Testirana oprema za automatizovani prijem signala sa satelita Luča

Udruženje podstanara Crne Gore poziva Vladu Crne Gore, nadležna ministarstva i lokalne samouprave da hitno razmotre uvođenje privremenog moratorijuma na izdavanje dozvola za nove stambene projekte koji nijesu u funkciji javnog interesa, sve dok se ne započne sa konkretnom i mjerljivom realizacijom Strategije socijalnog stanovanja koja je već usvojena na državnom nivou.
Crna Gora se, kako navode, suočava sa ozbiljnom stambenom krizom. Uprkos obimnoj privatnoj gradnji, stanovanje postaje sve nedostupnije za građane koji u ovoj zemlji žive i rade. Cijene zakupa i kupovine stanova, tvrde, kontinuirano rastu, dok primanja većine građana ne prate taj rast.
“Prema dostupnim podacima, prosječna cijena kvadratnog metra u novogradnji u Crnoj Gori prelazi 2.200 eura, dok je u Podgorici i primorskim opštinama ta cijena često i znatno viša. Ovakvi iznosi su van domašaja većine građana, posebno podstanara, mladih i porodica sa prosječnim ili ispodprosječnim prihodima.
Iako se često ističe da se „mnogo gradi“, postavlja se ključno pitanje: koliko ovakva gradnja zaista rješava stambeno pitanje građana bez riješenog stambenog statusa? Odgovor je — vrlo malo”, navode iz Udruženja podstanara.
Posebno naglašavaju da je država Crna Gora u prethodnim godinama, kako kažu, uspjela da obezbijedi izgradnju stambenih jedinica za raseljena i interno raseljena lica, što pozdravljamo kao ispunjavanje međunarodnih i humanitarnih obaveza države. Međutim, istovremeno ukazuju na činjenicu da za domicilno stanovništvo, koje decenijama živi i radi u Crnoj Gori, nije sproveden sistemski program izgradnje socijalnih i pristupačnih stanova u uporedivom obimu.
“Dodatnu zabrinutost izazivaju brojne javno iznesene sumnje i nalazi nadležnih institucija da su postojeći socijalni stanovi i stambene jedinice u pojedinim slučajevima dodjeljivani mimo zakona, kriterijuma i principa socijalne pravde, što je direktno ugrozilo povjerenje građana u sistem i ostavilo najugroženije bez adekvatne zaštite”, ističe se u saopštenju.
Država je usvojila Strategiju socijalnog stanovanja, ali njena primjena u praksi, tvrde iz Udruženja podstanara, ostaje ograničena i nedovoljno vidljiva. Ne postoje, ističu, jasni rokovi, transparentni spiskovi korisnika, niti kontinuirana izgradnja stanova namijenjenih građanima sa niskim i srednjim primanjima.
“Udruženje podstanara Crne Gore naglašava da ne traži potpunu zabranu gradnje, već privremenu, ciljanu i odgovornu mjeru koja bi omogućila: da se započne stvarna realizacija socijalnog stanovanja za domicilno stanovništvo, da se uvedu jasni, zakoniti i transparentni kriterijumi za dodjelu socijalnih stanova, da se razvoj stanogradnje uskladi sa javnim interesom, a ne isključivo sa profitnim ciljevima”, navodi se u saopštenju.
Stanovanje je, podsjećaju, osnovno ljudsko pravo, a ne privilegija.
“Država ima obavezu da obezbijedi jednak, zakonit i pravedan pristup stanovanju za sve građane. Razvoj koji ne rješava stvarne potrebe većine stanovništva ne može se smatrati održivim”, navode iz Udruženja stanara.
Oni pozivaju nadležne institucije da hitno otvore dijalog sa predstavnicima podstanara, stručnom i civilnom javnošću, kako bi se definisale konkretne i pravedne mjere za obezbjeđivanje dostupnog, priuštivog i stabilnog stanovanja u Crnoj Gori.

Udruženje podstanara poziva na razmatranje uvođenja privremenog moratorijuma na novu stambenu gradnju

U trenutku kada bi vlada Kipra trebalo da se fokusira na predsjedavanje Savjetom Evropske unije, primorana je da se na domaćem terenu bori s kontroverzom zbog video-snimka koji kruži internetom, a u kojem se iznose optužbe za korupciju na najvišem nivou.
Središte afere je misteriozni video objavljen na mreži X, u kojem se kroz montažu pojavljuju visoki funkcioneri snimljeni kako, naizgled, objašnjavaju načine zaobilaženja ograničenja troškova izborne kampanje putem gotovinskih donacija, kao i razgovore o šemi koja bi poslovnim ljudima omogućila pristup predsjedniku i prvoj dami. U jednom dijelu pominje se i pomoć Rusima u izbjegavanju sankcija Evropske unije.
Vlada negira optužbe iznesene u snimku i opisuje ga kao „hibridnu aktivnost“ usmjerenu na narušavanje „ugleda vlade i države“.
Iako vlasti ne tvrde da je video lažan, insistiraju da su izjave izvučene iz konteksta i obmanjujuće montirane. Snimci djeluju kao da su napravljeni skrivenim kamerama tokom privatnih sastanaka.
Nezadovoljna takvim objašnjenjem, opozicija sada traži konkretne mjere.
Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis oštro je reagovao na sugestije o nezakonitom finansiranju kampanje u izjavi za lokalne medije juče.
„Javno pozivam svakoga ko ima dokaze o direktnoj ili indirektnoj finansijskoj koristi tokom izborne kampanje ili tokom mog mandata kao predsjednika Republike da ih odmah dostavi nadležnim državnim organima“, rekao je on. „Neću dati pravo nikome, apsolutno nikome, da me optužuje za korupciju“.
Govoreći o navodima o uplatama kompanija, rekao je da preduzeća „moraju da daju i društveni doprinos u okviru društvene odgovornosti kompanija (CSR) za državu, ponavljam, za državu, i da se ti doprinosi odnose na zdravstvo, socijalnu zaštitu, odbranu i mnoge druge oblasti“.
Sporni video objavljen je u četvrtak popodne na društvenoj mreži X, na nalogu pod imenom „Emili Tompson“, koja je opisana kao „nezavisna istraživačica, analitičarka i predavačica, fokusirana uglavnom na unutrašnju i spoljnju politiku Sjedinjenih Američkih Država“.
Nije bilo moguće odmah pronaći javno dostupne i provjerljive informacije koje bi potvrdile pravi identitet osobe iza tog naloga.
U videu se pojavljuju snimci bivšeg ministra energetike Džordža Lakotripisa i šefa kabineta predsjednika Haralambosa Haralambusa.
Na snimcima je Lakotripis predstavljen kao osoba za kontakt za one koji žele pristup Hristodulidisu. Djeluje kao da sagovornika provodi kroz proceduru uplata koje premašuju zakonski limit od milion eura za kampanju.
U pisanoj izjavi Lakotripis je naveo da je iz videa „očigledno“ da su mu pripisane izjave montirane kako bi se iskrivio kontekst razgovora, s ciljem nanošenja štete Kipru i njemu lično. Dodao je da je podnio prijavu policiji. Policija je, nakon njegove prijave, pokrenula istragu o snimku, rekao je portparol policije Viron Vironos za Kiparsku novinsku agenciju.
U nastavku videa pojavljuje se Haralambus, Hristodulidisov šurak, koji objašnjava kako se dolazi do pristupa predsjedničkoj palati. „Mi smo ovdje glavni, nas dvojica, kontakt u palati, odmah pored predsjednika“, kaže on, dodajući da zainteresovani mogu predsjedniku prići s prijedlogom i novcem koji bi se usmjerio na društvene donacije.
Haralambus se povodom ovoga nije zvanično oglasio.
U videu se tvrdi da se društvene donacije koje kompanije uplaćuju kroz fond kojim rukovodi prva dama zloupotrebljavaju kako bi se obezbijedio povlašćen tretman od strane predsjedništva.
Zabrinutost u vezi s tim fondom nije nova. Kiparski parlament je prošle godine usvojio zakon kojim se tražilo objavljivanje imena donatora tog fonda. Predsjednik je, međutim, stavio veto na tu odluku i pokrenuo sudski postupak, tvrdeći da bi javno objavljivanje liste donatora predstavljalo kršenje zaštite ličnih podataka. Sud je presudio u korist predsjednika i imena nijesu objavljena.
Stefanos Stefanou, lider glavne opozicione partije AKEL, rekao je da video otvara „ozbiljna politička, etička i institucionalna pitanja“ koja kompromituju predsjednika i njegov najuži krug, i politički i lično.
Pozvao je predsjednika da smijeni Haralambusa, ukine fond za socijalnu podršku i, nakon objavljivanja imena donatora, prenese njegove nadležnosti na drugu instituciju.
AKEL je juče takođe podnio prijedlog zakona za ukidanje fonda u naredna tri mjeseca i zatražio ostavku prve dame sa čela fonda. Stranka je zatražila i da se navodi iz videa razmotre u parlamentarnom odboru za institucije.
Druga opoziciona partija, Demokratski savez, saopštila je: „Ono što je otkriveno u ovom videu je šokantno i izuzetno ozbiljno… Društvo u nevjerici posmatra i zahtijeva jasne i uvjerljive odgovore od vlade. Odgovore koji još nijesu dati“.
Na Kipru se parlamentarni izbori održavaju u maju, dok su sljedeći predsjednički izbori zakazani za 2028. godinu.

Optužbe za korupciju na najvišem nivou potresaju Kipar na početku predsjedavanja EU

Bankarski sektor raspolaže milijardom eura kapitala i bilježi rast od deset odsto u odnosu na uporedni period 2024. godine, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG), Bratislav Pejaković, i dodao da su na sistemskom nivou zadovoljni dostignutim rezultatima.
„Možemo na sistemskom nivou biti vrlo zadovoljni dostignutim rezultatima, zahvaljujući sinergetskom naporu bankarskog sektora sa Centralnom bankom (CBCG). Tu imamo u vidu nemogućnost uticaja na prekogranične uticaje geopolitičkih kretanja, što se odražava i na našu privredu“, rekao je Pejaković u intervjuu agenciji Mina-business.
Kada je riječ o unutrašnjim izazovima, on je podsjetio na strukturiranost privrede, broj i vrijednost sredstava nelikvidnih i blokiranih preduzeća, vremensko trajanje sudskih procesa u vezi naplate potraživanja i brzinu harmonizacije bankarskih propisa sa EU direktivama.
„Sve se to odražava na tehničke, vremenske, investicione i organizacione pritiske u poslovanju banaka i ima odraz na dobit i profitabilnost“, kazao je Pejaković.
On je saopštio da bankarski sektor raspolaže milijardom eura kapitala, gdje se bilježi rast od deset odsto u odnosu na uporedni period 2024. godine, što daje specifičnu težinu za podršku privredi, stanovništvu, ali i državi.
„Likvidna aktiva se već duži period kreće oko 1,5 milijardi eura, kao garant pravovremene reakcije na tražnju i pokriće svih obaveza banaka. Ukupna aktiva banaka je na nivou bruto domaćeg proizvoda (BDP) države, odnosno na oko 7,5 milijardi“, naveo je Pejaković.
Bilježi se konstantan rast depozita i kreditne podrške, a koeficijent solventnosti banaka iznosi 19,39 odsto, dok je zakonski minimum osam odsto.
„Sve to ukazuje da klijenti mogu da imaju apsolutno povjerenje u banke kako u odgovorima na tražnju kredita, tako i za depozitne poslove“, rekao je Pejaković.
On je dodao da sve to utiče na poslovanje banaka, te da uz monetarno kreditnu politiku, fiskalna ima izuzetnu važnost kroz uticaj na efikasno sprovođenje makroekonomske politike.
„Zadatak fiskalnog menadžmenta je da preduzimanjem niza pozitivno podsticajnih mjera obezbjedi povećanje akumulacije i produktivnog investiranja, proširenje proizvodnih kapaciteta i povećanje zaposlenosti, što se odražava na performanse kompletne privrede, a time i banaka“, kazao je Pejaković.
Činjenica je, kako je naveo, da je Crna Gora na dobrom putu pristupa EU, što pretpodstavlja jačanje institucija i vladavinu prava. To su rezultati koji ukazuju na uslove za smanjenje kamatnih stopa u plasmanima banaka, kroz smanjenje rizika poslovanja.
„Generalno, krediti su u odnosu na uporedni period 2024. godine porasli 15 odsto, što je gotovo četiri puta više od projektovane stope rasta BDP-a. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na nove kredite odobrene privredi bilježi pad u posljednje tri godine i iznosi 5,21 odsto, gdje najboljim privrednim subjektima imate plasmane ispod tri odsto na godišnjem nivou“, saopštio je Pejaković.
On je kazao da je zadovoljstvo vidjeti da, uprkos izazovima, nekvalitetni krediti na nivou sistema čine 2,78 odsto ukupnih, što je značajan trend stalnog pada i odraz kvalitetnog rada banaka, ali i prisustva regulatora, gdje se uvažavaju i makroprudencijalne mjere u dijelu plasmana građanima.
Depoziti stanovništva porasli su preko 265 miliona eura i nominalno su na kraju novembra iznosili 2,34 milijarde eura, pri čemu su ukupni kod banaka iznosili skoro 6,03 miilijardi eura. Efektivna kamatna stopa na nove kredite odobrene stanovništvu iznosila je 6,93 odsto, što je njen najniži nivo u posljednjih deset godina.
„Bitno je da imamo rast kod kreditiranja preduzeća, kako sa aspekta investicionih zamaha, zaposlenosti, tako i kvalitetnog punjenja budžeta. Banke su na kraju novembra firmama rezidentnima odobrile ukupno oko 1,84 milijarde eura, što je skoro 300 miliona više nego u istom periodu 2024. godine“, objasnio je Pejaković.
On je dodao da je najveći dio tih sredstava usmjeren na tekuće poslovanje i investicije.
„Pravna lica generalno najviše koriste kredite za likvidnost, za realizaciju investicionog programa, refinansiranje obaveza i nabavku osnovnih sredstava. Krediti su se najviše odobravali društvima koja se bave trgovinom na veliko i malo, zatim građevinarstvom, te uslugama smještaja i ishrane. Željeli bi u narednom periodu da imamo što više kvalitetnih projekata koji apliciraju kod banaka za proširenje proizvodnje, ili green field u proizvodnji i podršku IT, tehnološkim projektima“, poručio je Pejaković.
On smatra da članstvom u Jedinstvenom područje plaćanja u eurima (SEPA), crnogorski platni sistem postaje efikasniji, brži, pouzdaniji i jeftiniji, nego u prethodnom periodu.
„Primjetno je i da je sve više oslonjen na savremene tehnologije sa ciljem pune digitalizacije, gdje očekujemo sistemsku infrastrukturu i rješenja, jer banke su spremne. Kvalitetan iskorak je napravila Poreska uprava sa kojom UBCG ima kvalitetnu saradnju“, naveo je Pejaković.
On je dodao da se očekuje puna implementacija elektronskog potpisa.
Pejaković je podsjetio da SEPA omogućava plaćanja u eurima bez ograničenja u iznosu i unutar eurozone, gde se zahtjeva da broj računa primaoca bude u IBAN formatu.
SEPA plaćanja se sprovode među 28 zemalja EU, uz Norvešku, Island, Švajcarsku i Lihtenštajn, koje su članice Šengenskog prostora. Dio tog društa od oktobra su Crna Gora, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Albanija.
„Danas SEPA, a od jula 2026. godine TIPS Clone, čine da se ubrzava integracija Crne Gore u EU i jača konkurentnost. Sve prethodno čini da su banke u konstantnom naponu usvajanja novih usluga, ojačavanja sistema i kapitala da bi optimizovale servise i potrebe klijenata. Očekivani rezultati i posvećenost bankara intenzivno doprinose prevazilaženju ključnih ekonomskih izazova i ubrzanju reformskog procesa, sa ciljem dodatnog osnaživanja evropske perspektive Crne Gore“, saopštio je Pejaković.
On smatra da digitalizacija i napredna tehnološka rješenja predstavljaju budućnost poslovanja, kao i da su banke u Crnoj Gori pravovremeno prepoznale potrebu za promjenom tradicionalnog načina poslovanja i uvele brojne tehnološke inovacije.
„Na taj način su klijentima pružile savremenu uslugu i usvojile nove standarde u sferi poslovnog bankarstva, gdje je i upotreba vještačke inteligencije. Banke su morale djelovati još ranije po ovom pitanju, gdje je UBCG davalo pravovremene inpute, kako bi se pripremile za budućnost u kojoj će presudnu ulogu imati inovacije i nove tehnologije, gradeći prilagodljive i digitalno pripremljene poslovne modele koji će im pomoći da odgovore na sve izazove koji ih čekaju“, naveo je Pejović.
On je dodao da primjena nove tehnologije za bolje i efikasnije usklađivanje sa regulatornim zahtjevima – regtech, postaje norma u bankarskoj industriji.
„Digitalizacija je proces koji nije ograničen samo na kreiranje, modifikovanje i prodaju novih i unaprijeđenih servisa i usluga klijentima, već se usmjerava i na internu modernizaciju, unaprijeđenje procesa i povećanje efikasnosti unutar banke.
Kod digitalizacije treba da nas vodi to da budemo prepoznati kao banka od povjerenja, gdje treba da se trudimo ne da budemo prodavci, već savjetodavci“, kazai je Pejović.
Digitalizacija je, prema njegovim riječima, način da se bolje radi i klijentu omogući da obavlja životne potrebe kroz servise koji mu se nude.
Kada je riječ o izazovima, Pejaković je rekao da su prepoznati u preregulisanosti bankarskog poslovanja, što uvažava i Evropska centralna banka (ECB) kroz inicijativu EBF-a, a utiče na nivo kapitala i likvidnosti.
„Izazovi su ekološki, društveni i upravljački aspekti koji će uticati na plasiranje sredstava u budućnosti, a odnose se na ublažavanje klimatskih promjena, zelenu energiju, prepoznavanje odgovornog poslovanja klijenata, potom DORA ili zahtjevnost standarda u digitalnoj operativnoj otpornosti, vještačka inteligencija i obim i struktura podataka potrebnih da bi ista adekvatno zaživjela“, naveo je Pejaković.
Nameće se, kako je dodao, dalje unapređenje finansijske pismenosti, podrška ranjivim kategorijama društva, mladim preduzetnicima i ženama u biznisu, implementacija digitalnog eura i priprema infrastrukture za njegovo prihvatanje.
„Iskusni bankari će znati da tumače, pripreme se i implementiraju ove procese. Nažalost generalno, nijesam siguran da ljudske resurse koji su ključni za razvoj adekvatno čuvamo, prepoznajemo i koristimo“, zaključio je Pejaković.

Tag: carli