Štednja za neznanog. Koju pjesmu izbjegavati ispred ulaza?
Generalni je opet eloksirao. Ulaz. Da otvoriš sad moraš povući, a ne gurnuti vrata. Figo nije znao. Zaletio se stepenicama nadolje ka porti, i ispružio ruku da gurne. „Umalo nos slomih“ reče bespomoćan. Poslije 35 godina „grešnog“ dolaska na posao. Prema nekoj EU direktivi ili se interno predviđa bježanija, pa olakšavaju izlazak, koji je razlog? Zakon nije. To ne funkcioniše u RTCG, složismo se. Ni poplava neće nikog napolje naćerat. Nabrekli zidovi od vlage podsjećaju kad je fonoteka bila ka' bazen a niko paničio. Čak su poslije zabranili kupaće. I aj sad ti viđi s kim se mi nosimo, bajto moj!
Vatra je opasnost zaključismo. Pošto je pušenje zabranjeno, piromanski potencijal vreba s krova prekrivenog panelima! Vrhovnom Raonikiju kroz jadnu, ali u Savjetu RTCG cijenjenu medijsku karijeru učinilo se: što više solarnih tabli - to bolji Javni servis. Štednja, veli. Kolegu ovi sjeta: „Na mojoj platnoj listi to ne vidim!“.
Vidi on, rekoh.
Kad je bol minula preporučih da uzme novu magnetnu karticu. Bez slike. Miču identitetsku prepoznatljivost. Neko važan nije fotogeničan. Možeš proći i nazadačke, ali turiti na vidljivo. Etički sve je OK. Što niže - to bolje. Zbog nivoa očitavajućeg senzora. Moraš se nagnuti ako ti visi oko vrata. Fanovi menadžmenta, sindikalni aktivisti, oduševljeni. Htjeli bi i niži senzor. Da puca kičma, do Hrama da odjekne, klanjaju li klanjaju. Ekstremima, sve ih više, treba senzor pri podu, neđeljom. Za metanije.
U toj novoj ulaznoj barijeri jeste vještačka inteligencija, priča se. Donijeta s kursa. Iz Amerike. Štetnost provjerih blefom: kad dobacih kako imam pištolj u džepu, šef Vjeko se nasmiješio „nemaš, pištalo bi“! Dakle - zrači! Slutim ugovor da Socijalno dovodi pacijente na recept. Tranziciju od Javnog emitera u Nacionalni rentgen je, uostalom, već naslutila koleginica veoma bliska predsjedniku Savjeta RTCG.
<h2>Kajgana za nepažnju</h2>
Nekoliko dana potom istom baksuznom Figu gost je umalo postao evnuh. Zvanice zaredom prođoše kontrolni ulaz a drugom se sklapajuće staklo sastavilo. Kapetan postade umalo kapetanica.
Navelo na analizu inovacija. Ne mijenjaju program, kreirajući iluziju da nezakonito imenovani nešto zna o prirodi posla. Recimo, staneš li ispred zgrade zahvatiće te zvučni top. Cvrkuta nema u prelijepom parku. Ne zbog vrste muzike nego izbora i kvaliteta zvučnika. Sve zinutiji i zlokobniji likovi u bijelim stećcima prepadaju usred neobrezane trave. Klupe uglavnom prazne. Rijetki opstanu čekajući prevoz, ili duvane jer je tu dozvoljeno. Namjeste facu sreće, za slučaj da prođe inokosni organ.
Dotakosmo se i OTT ili ODT, kako li se to kaže, platforme. Toliko hvaljene od rukovodstva. U Crnoj Gori ta platforma ne znam zašto treba kad je dovoljna obična antena. Diči se nesumnjivo Administrativni odbor državne Skupštine što nas džabe gledaju diljem planete. Kinezi ili potomci Inka zainteresovani za Vraneš serijal. To se zove istraživačko novinarstvo. Kad svi saznaju da je neđe otišlo muslimansko stanovništvo javiće ako ih vide. Sretni su svi zbog našeg direktora zaključi kolega. Taj bi popravio i CNN! Kad dođosmo do radničkog restorana predloži kafu ali ...
Nemam pojma možemo li, čas je zatvoreno, čas otvoreno, uzvratih. Čuh spremaju transformaciju. Od našeg u svjetski. Korporativna ideja, snimaju kulinarske emisije unutra, pa da se ne baca 'rana. Pretpostavismo e će se zvat Montekuhinja. I da će otvorit, a ko bi drugi, izvjesna voditeljka, naša evrovizijska ikona, u štos ostavci. Čime će Javni servis dodatnim inovacijama medijskog piljara proširiti djelatnost u Delivery service, ketering, i 2 dinara druže.
Zauzvrat, postaviše radnicima čips-automate po spratovima. S nimalo dampinškim cijenama. Profit vlasniku garantuje rukovodstvo. Niko kažnjen što se krši zabrana jela i pića na radnom mjestu. Ili radi gubljenja dragocjenog vremena zbog čestog intimnog položaja. S teškom skalamerijom. Nakrivimo je pod 45o, i zagrlimo, pa trzamo. U nadi da će nekako izbaciti … višestruko plaćenu fantu. Progutane pare mašina ne vrće. Benefit kolektivu isti kao kod panela.
<h2>Ko pjeva zlo mu misli</h2>
Interesovao se na kraju, zašto baš nas, bivše kandidate s konkursa direktorskog, tuži bivša advokatica kuće? Objasnih da ona spočitava kako ne razumijemo ,,ontologiju advokature". Priznajemo! Evo ni Google o tom spoju pojma nema! Nadam se da će sudija biti srećnije ruke.
I tako. Raziđosmo se a ne zaokružismo. Da su ulazna vrata s početka teksta preinačena poslije demonstracija. Nedavno. Kad su nosili transparente neki ljudi s parolama protiv direktora. Pa ih je smirio stražar kad je zapjevao s njima. Sad miče tog stražara. Gorana Stanojevića. Kažnjava ga. Umjesto nagrade. Zbog … crnogorske himne.
(Autor je zaposleni u Javnom servisu)

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nisko siječemo

Zaposleni u RTCG-u Časlav Vujotić uputio je prigovor Savjetu te medijske kuće i Komisiji za rješavanje stambenih pitanja povodom najnovije „Izvršne liste“ za raspodjelu stanova u tom kolektivu, ocjenjujući da Pravilnik po kojem se ta lista sastavljena privileguje članove menadžmenta, a diskriminiše radnike sa dugogodišnjim iskustvom u Javnom servisu.
U prigovoru koje je proslijeđen i medijima, Vujotić navodi da su visoki koeficijenti plata rukovodilaca ključni faktor u rangiranju kandidata, što im, iako su kratko zapošljeni u RTCG, omogućava da se nađu na vrhu liste za dodjelu stanova.
- Njihov koeficijent za platu, iako su kratko u firmi, favorizuje se u odnosu na ljude koji dugu karijeru provedoše u RTCG. Dovedeni za šefove predvode listu umjesto da su na njenom začelju. Kreirali ste sistem da par godina bliske saradnje sa Raonićem više znače nego cijelog života čekati stan – navodi Vujotić u prigovoru uz ocjenu da Pravilnik nije pravilnik nego namještaljka za rješavanje stambenih problema dovedenih.
On navodi da Komisija nije demantovala ni ključne sumnje koje je iznio, među kojima i to da su na listi i oni koji su već koristili stambene kredite, što dodatno narušava povjerenje u proces.
- Nijeste demantovali, uz finese, da mogu ugrabiti stan i dobitnici kredita za stambenu izgradnju ili renovaciju. Uzaludno pitah ‘Zašto su onda dobili kredit ako nemaju stan?’ Umjesto odgovora ističete kako je pravilnik ‘svima dostupan’. Niđe veze! – navodi Vujotić.
On iznosi i konkretan slučaj koji, kako navodi, pokazuje ignorisanje socijalnih prilika koleginice koja živi sa višečlanom porodicom u jednoj kući, a dobila je nula bodova.
- Mogao je neko iz komisije tražit’ info i o koleginici koja živi u istoj kući sa majkom, dva brata, njihovim ženama i đecom, a dobila 0 bodova – piše u prigovoru.
Vujotić kritikuje i način na koji je proces ubrzan kako bi se, prema njegovim riječima, stvorio utisak svršenog čina.
Posebno je skrenuo pažnju načinu na koji su odbijeni prigovori, ocjenjujući da su odgovori Komisije lišen konkretnih argumenata i puni birokratskih formulacija.
- Umjesto preciznih kontra argumenata, čitam na kakvim ste mukama bili: ‘temeljito ste i pažljivo pristupili’ neumjesnim navodima podnosioca prigovora... Cijenili ‘savjesno i brižljivo’ pa – nema što raspravljati – piše Vujotić u prigovoru.
Podsjeća da je pravo na obrazloženu odluku garantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, ironično komentarišući da se u RTCG ljudsko pravo tumači tako da „listu za dobijanje stana predvodi čovjek postavljen za direktora u vašem mandatu, a ne doajen kolektiva”.
On podsjeća i da su protiv Pravilnika kojim se rukovodila Komisija već podnijete prijave Upravnom i Ustavnom sudu, te poziva Savjet RTCG da poništi postojeći dokument i izradi novi, uz učešće pravnika i predstavnika radnika čije su žalbe odbijene.
- Protiv Pravilnika po kojem neumoljivo postupate podnešene su prijave i Ustavnom i Upravnom sudu - pa razmislite smijete li pod tom anatemom činiti što činite, makar moralno. Ukoliko se savjest aktivira, očekujem da poništite nakaradni pravilnik i sačinite novi uz komisiju koju čine pravnici i svi čije ste žalbe odbili. Lukavo, a vi to jeste, plus ostaćete čisti pred narodom. Za Boga ne znam, nijesam stručan, a nije izgleda učestvovao na konkursu – zaključio je Vujotić.

Vujotić Savjetu RTCG: Stanove dijelite privilegovanima

Zaposleni u Javnom servisu Časlav Vujotić uputio je reagovanje Portalu RTCG i TVCG povodom izvještavanja o tuženim "bivšim kandidatima" za generalnog direktora od 15. aprila.
Njegovo reagovanje prenosimo u cjelosti:
"Kandidati su dostupni svima. A kamoli urednicima Portala i Dnevnika RTCG. U istoj smo zgradi, firmi, a ekspresno izvijestiste o tužbi protiv nas - bez nas. Da dojučerašnja zastupnica RTCG, kao, pati jer smo je prijavili Advokatskoj komori. Vi ste afirmisali samo, tužbu, njene stavove. Nema druge strane. Nijeste krenuli tragom vijesti, o vašim ljudima, prikazali što mi mislimo, što očekujemo, izvinjavamo li se makar. „Ne razumijem zašto“ prokomentarisao je jedan zavedeni kolega, „pa nijeste na Marsu“. Uskraćeno nam je pravo da se branimo na našem mediju. Po „izbalansiranoj“ uređivačkoj politici Borisa Raonića opet se ističe samo jedna strana. Kad god mu ustreba. I sve češće mu treba.&nbsp;
Objektivno novinarstvo u redakcijama kuće mre, mijenja ga manipulativno radi zaštitite grešne ličnosti. Iako smo dugovječniji i dokazaniji radnici od kompletnog rukovodstva naš servis neće da pomogne da razjasnimo nego afirmiše duševne bolove odbačenog zastupnika. Nakon izgubljenih slučajeva po kojima će Raonića pamtiti kao nezakonitog. I bez specijalnih dokaza je znano kako ni u jednom trenutku nije problematizovala njegovo neiskustvo. Stoga ova programska zahvalnost, kao i prije, objavom samo njenih navoda. Narod veli „stara ljubav zaborava nema“.&nbsp;
Ne znamo ime vještaka (duhovnika), ustanove, ljestvice, i aparature (ima li certifikat o baždarenju) &nbsp;s kojom je izmjerena duševna bol od 25 hiljada evra. Koja gatara je predviđela da će Zorica Đukanović i - u budućnosti „jaukati“. Koji doktor dijagnozira da se to liječi gotovinom. U toj traumi bezobzirna je što su nam plate nam male, nijesu kao u njenog miljenika, pa ne možemo pružiti što je navikla od čelnika RTCG. Pošto smo boleći i, za razliku, savjesni, razmatramo da li da se pojavimo u palati pravde uopšte. Jer je vidimo mnogo podložna našim uticajima. Jer … što ako izgubi ovu tužbu? Da ne bude još gore nešto poslije …
Napuštaju je masovno klijenti zbog nas. Navodi u tužbi ali nije ih popisala. Mora da je velika cifra. Ama, laički velim, valjda bi morala dokazati. Privodeći za svjedoke nešto od te mase. Da kažu da je to zbog bivših kandidata. Očekujem makar Borisa Raonića i Veselina Drljevića da se izjasne na okolnosti zbog čega su je ono „otkačili“ prije no smo je prijavili komori? Ili je htjela i njih tužiti, pa je sad „smekšavaju“ ekskluzivom u informativi?
Ukazasmo Komori da je podržavala samo konkretnog pojedinca, tako mi svih presuda, da bude direktor institucije. Pa naplatila od institucije a ne - pojedinca. E to nam, možda smo u krivu, nije etički. Nevažno izgubila ili dobila. A izgubila je. Baš sve, procese generisane pojedinčevim nezakonitim i bahatim ponašanjem. Ako je neki dobila, dozvoljavamo da to javno istakne! Spremni smo da povučemo riječ.
Nijesmo tražili nikakvu konkretnu disciplinsku odgovornost. Nego prijavili ponašanje. Rezultovano komorativnim rješenjem bez konkretnog obrazloženja: što smo tačno promašili, po taksativno nabrojanim prekršenim članovima Etičkog kodeksa. Ukazali, između ostalog, na član 29, da „Advokat ne smije da sudjeluje ili pomaže u nedozvoljenom pribavljanju prava.“ I obrazložili da je obilato pomogla. Advokatska komora je tako zaštitila svoju članicu načelno zaključujući „da su pravna sredstva širokog opsega“. Nijesmo reagovali jer se pomirismo sa još jednom nepravdom, esnafskim tumačenjem da disciplinski tužilac nema pravo da vrednuje pravne stavove članova. Makar bilo nedozvoljeno? Parafrazirano, možeš pravobraniti kako hoćeš, nevažno na činjenice, samo da odbraniš, sve je dozvoljeno. „Etički“ vala!
Moglo je to da se zaboravi u „bona fides“ maniru (evo učimo i latinski od nasljednika naše tužilje). Međutim tuženi smo za vrijeđanje, diskreditovanje, nematerijalnu štetu, povredu prava ličnosti, i neistine. Da se indirektno bavimo slikarstvom stvarajući nekakvu sliku (o njenom licu) i umanjujemo vrijednost u sopstvenim očima i očima drugih (oftalmolog je konsultovan?)! Hvala što nas je trgnula iz letargije. U koju zapadosmo utiskom da naša borba za pravnu državu sve više liči na Servantesov roman.&nbsp;
Spoznasmo da ne smijemo sumnjati. Inače će nas tužiti. Kako advokatsko udruženje misli da im neko nešto pismeno kaže poslije ovoga? Dileme se nižu: da nas je Komora uvažila, bismo li i mi imali duševne bolove kao borkinja za pravo koja tretira naše obraćanje kao lažno prijavljivanje. Pošto vidim na Internetu da je „lažno prijavljivanje“ krivično djelo onda izgleda važi to i za etiku? Ili samo kod nje to izgleda. Odsad se bojim da nekoga, makar greškom, lošom percepcijom, prijavim da je gazi travu, pogrešno parkira, vrši … nešto bezazleno a mimo propisa. Unajmiće našu poznavateljku propisa pa ću fasovat'.&nbsp;
Prilažem isječke iz dva dokumenta. Izlaganje Đukanovićke od 1.06.2023. i pismo Savjetu RTCG kako bi izdejstvovala „prohodnost“ Raonića za još jedan mandat, 29.avgusta 2024. Jedan kolega je vidjevši dobio utisak da „dušobolja“ nastaje i kao posljedica skakanja sebi u usta. Uprkos činjenicama i sudskim odlukama savjetovala je Savjet RTCG da Boris može biti opet kandidat. Dakle nije to bio blef na sudu nego sugestija koja je rezultovala višegodišnju neregularnu vlast u Nacionalnom javnom emiteru. Protumačila sudsku presudu kako njemu odgovara, „naopako“, javnim službenicima, tijelu koje treba da bira generalnog Javnog servisa. Oni sada u procesu tvrde upravo to, kako su birali ne prema &nbsp;presudi nego pravnim savjetima. A ko im bijaše pravni savjetnik zaboga? Ako kažem da je između ostalih i - naša tužilja, lažem li, zaboga?
Možda niko od nje ubuduće stvarno i ne zatraži savjet. Nije do nas."

Vujotić: Osudiste li nas unaprijed?

Eksplicitno znači: jasno, izričito. Takav sadržaj, saopšteno je, micahu juče sa Portala RTCG. To nije za Javni servis. Vjerni narod je netremice buljio u prazan desktop, uz natpis da je link „interupted”. Koji su učili ruski pomisliše - ratna prijetnja. Naježila ih je usplahirenost RTCG profila na <a href="https://www.facebook.com/RTCG.me/videos/1327776271685764">mrežama</a>. Ličilo je na objavu „<a href="https://youtu.be/92NR7S2YhsU?si=BbdJktrSby3ZLc9f">Umro je drug Tito</a>”. Ovo je bilo skoro pa tehnički gore. Sve su se kamere u firmi pokvarile pa je snimljeno <a href="https://x.com/RTCGme/status/1891758207879553514">mobilnim</a>!&nbsp; <h2>Triler&nbsp;</h2> „Nije SS divizija napala” olakšala mi jedna prvospaziteljica. Prenijevši Viberom kako je, tako joj izgleda, talentovana polaznica dramske sekcije uzbunila naciju: hakeri napali. Čitave noći. Lakše bi bilo, naravno, da nije čitava, ovako se patnja multiplikovala. Ništa pauza za kafu. Pri tom &nbsp;su „postavljali neovlašćene" informacije!”. Saznasmo tako da oni u RTCG smiju postaviti samo samo ovlašćene. Bijaše i zebnja za urednika portala, jel živ, da nije našao svjedoka iz Istanbula, poslaše l’ ga u Ukrajinu il’ Gazu, il je đavo u kući? Mogla se redirektovati web adresa na drugi server s obavještenjem koje smiruje ali to je već nešto prenapredno, ovako se konvencionalnim metodama razotkrilo da su napadi "bili koordinisani"! Bez čega nema valjanog hakovanja. Znaju filmofili i brojni srednjoškolci. Savremeni trileri puni su takvih kadrova. Sličnih ataka ima i na, reklo bi se, jačim sajtovima od Nacionalnog emitera. Bez panike. Evo mrske im Vijesti non-stop trpe ama nema panično pompeznih i epohalnih uradaka tim povodom. Od scenariste prezentovanog priopćenja očekujemo identifikaciju stvarnog neprijatelja umjesto registrovanja, kako se precizira, "virtuelnih" pokušaja kompromintacije! Izgleda postoje hakeri s motikama (napadaju nevirtuelno)? Ovi su bili , pak, emancipovani. Ishvališe ih. Na kraju vanvremenska poruka „Napadi neće promijeniti činjenice”. Dostojevski, Zola ili ... Kad već autor briljira pitam koje činjenice? Neobjavljene sudske presude. Ili sakrivene, informacije o vjerovatno <a href="https://etv.me/drustvo/krivicna-protiv-drljevica-zbog-djela-protiv-intelektualne-svojine">hakovanom doktoratu predsjednika Savjeta RTCG, Drljevića</a>. Je li &nbsp;prepisivanje u tom „akademskom” (ne)dostignuću &nbsp;koordinisano, sve nas živo zanima i jesu li hakeri vratili objavljeno pa povučeno pismo Evropske Komisije kojim se opominje naša vlast za neevropsko ponašanje bezviznim olakšicama? Ostaje nepromjenjena i činjenica da se na portalu i dalje nemilosrdno briše svaki kritički komentar vezan za lik i djelo direktora i njegovih glasača u Savjetu kuće.&nbsp; Procuri zato na drugim medijima. Izdvajam: „Portal je momentalno mrtav. Što je bolje nego da radi kako radi” i „Bolje bi ti hakeri uređivali program nego vi”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219120224_383d48a1a08c7b63288c5cccfb9b8e8e62bb195f5b33152736c2e8f532713406.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250219120224_383d48a1a08c7b63288c5cccfb9b8e8e62bb195f5b33152736c2e8f532713406" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="Neobjavljen komentar"> </figure>  <h2>Zelena trava posla mog</h2> Ako se pod prvopomenutim izrazom mislilo na nešto opsceno, mutno, nevaspitano, odvratno moralo se tako reći. Izbjeći nagađanja kakvi su tekstovi, slike, likovi, umetnuti. Bijaše li koje ime, dezavuisana kakva fotelja ili mantija? Inače u žutoj štampi se počela koristiti kovanica „ekspliscitne scene, sadržaji” za prikaze seksa ili golotinje kad se sve vrijeme radnja fokusira na to. Manje znavenima ostade vezano za neprimerene snimke. Nije tako. Evo recimo, sportski je pregled pun eksplicitnog sadržaja. Izričito sportskog. Đe se nažalost nazovi novinari dodatno ekspliciraju: igra im je borba, pobjeda im uništenje protivnika, ostanak u ligi preživljavanje, sve im je rat, ali o tome više drugom prilikom ... Vrnimo se jučerašnjem ponašanju „na obdan”. Pošto su stručnjaci još ujutro (tvrdilo se: brzo) uklonili prijetnje, zašto su isključili <a href="http://www.rtcg.me">www.rtcg.me</a> do mraka. Kada su poručili „<a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/669408/portal-rtcg-ponovo-u-funkciji.html">naš je tim brzo reagovao</a>”. Što nijesu egszorcisti dimom ekspresno išćerali zlo, kako često u posljednje vakte rade, sudeći po mirisu po hodinicma? Pokvaren tamjan? Inspektori su tražili su dugo grešne u kući? Četvorica su valjda bila i neuhapsila nikoga. Muk. Mene niko nije ispitivao, a pitaću kandidate, i jednu članicu savjeta jesu li bili sumnjivi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219120224_55e1460aaeedc9175fccebbaf08099445f138377f5f669f0fc7ff15d59c59761.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250219120224_55e1460aaeedc9175fccebbaf08099445f138377f5f669f0fc7ff15d59c59761" data-rendition-name="original" width="480" height="852" loading="lazy" alt="Trava na krovu"> <figcaption>Trava na krovu(Photo: RTCG - stop kadar)</figcaption> </figure>  Al’ sam u objavljenom klipu nešto tako vidio. Hakeri na krovu posadili &nbsp;travu! Zeleno se vidi, jasno. Ili je to planska hortikultura, još nepromovisana u planovima razvoja nelegalnog direktora. Za peti mandat čuva viziju teniskog terena na krovu, košenje, staklenik, il’ uzgoj žitarica. Đe ima zelenila ima i vode. Što se ogleda odmah u prizemlju uprkos četvorogodišnjim građevinskim (uzaludnim i nejasnim) preadaptiranjima naše zgrade. Za svaki slučaj protiv nekoga je podnijeta krivična prijava izvještava uredništvo Portala. Protiv nepoznatih. Iako ima dosta protiv poznatih. Čak da su kriminalna grupa. Mnogo jači razlog od pada sajta. Što ostade tajna za hakovano leglo „nepristrasnog informisanja”. <h2>Neeksplicitan dodatak</h2> Istovremeno je naš miljenik sudova, tužilaštva i svih dugogodišnjih profesionalaca u RTCG sastančio u vezi koeficijenata za lične dohotke. Odmah ste pogodili ko je, zar ne? Generalni Raonić je ovom prilikom ustvrdio kako su novinarima odlične plate koliko rade. Obećavši (laž mi rekli - laž prenosim, da oprosti neumjerena savjetska kolumnistkinja) da neće svoju platu povećavati pa da poručim, nek slobodno poveća, ionako će je vraćati. Evo koliko danas je jedno od ročišta koja tome slute. Sjutra će još jedno, i da ne nabrajam. Ja bih rado napisao vijest, ama neće da objave. Malo radim? Ni slova o tome kako na Portalu tako na ostalim medijskim platformama. Posvećenom „misiji tačnog, nepristrasnog i odgovornog informisanja javnosti.”&nbsp; Novinari bi da pišu kontra njegovih a potrebe javnosti ne zanimaju ga. Ako nijesu partijske ne trebaju mu. Pa im ne obezbjeđuje (dozvoljava) posao. Programi imaju minimum autentičnih vijesti, svedeni na izbor što su drugi dojavili. Osim ... da raste povjerenje u RTCG. Niko to drugi ne pominje tako revnosno. Povjerenje prosto preliva. RTCG još malo postaće banka. Ljudi će tu donositi novac u naletu takvih emocija. Ne samo preko Vlade. Dobar plan. Nažalost uništiše hakeri. Iskalio je ljutnju dakle na (pasivizirane) kreatore informacija konstatujući kako prednjače u RTCG po visini plata u odnosu na privatne medije, ali ga je „poklopila” koleginica pokazavši neki spisak. Uzgredno se Bobi založio, vele, za povećanje u marketingu (<a href="https://etv.me/kolumne/jubilej">nije džabe bio kod Trampa</a>), pravnoj službi (održavaju ga na vlasti) i finansijama (bezbrižno odobravaju trošenja). Iako je u tim službama, smatra se, već značajnije povećan koeficijent prethodnim kolektivnim. Najmanje je dignut novinarima rečeno je, a on, kao, uzvratio kako može dovesti još 10. Licitira. Jeftine novinare je danas lako naći zasigurno. Iskustvo i znanje <a href="https://etv.me/kolumne/zabranjeno-sportsko-odijevanje-i-ponasanje">Meksikancima</a> ne treba. Međutim, što bi dovodio ako malo rade? Evo recimo, otkako je zasjeo, 4 godine, nijedan tekst mi nije objavio. A svaki redovno šaljem redakcijama „svojim”. Tako će proći i ovaj (pokušaj kompromitacije) očekujem. No, istina vazda nađe put. Čim ovo čitate. Ovaj pasus samo izgleda da je o novinarima. Nije. Nego isprovociran otkrovenjem da ćemo se bolje razumjeti ako s’ direktorom pričamo uz stručnog tumača. Ili lokalnog prevodioca. Saznah kako je izjavio „koji puno rade oni ćute, a neki se i BURLIKAJU”. Molim, ko zna, da dojavi &nbsp;značenje. Priznajem da sam u tom smislu malo neobrazovan, kao i Google.&nbsp;

Burlikanje

Medijski radnici koji su vazda bili oličenje slobode, pokreta, donosioci novog, u RTCG su upravo indirektno optuženi da ne znaju kako se odijevati. Obezbjeđenje im je korektor. Tu će uskoro konkurisati Belestre, Versaće, a nije teško pretpostaviti da je i Beneton zainteresovan. Kako bi prepoznali sportsku odjeću. Do sad je ekipa na ulazu bila spremna da život da, zaustavi neprijatelja, napadača, a sad mora i konfekcijski djelovati, protiv kolega koje u stvari treba da štite. Radi ugleda i dostojanstva, stoji na pokretnoj porti. Mnogi koji smo decenijama bili uzor, dolaskom 2 -3 x nezakonitog direktora postadosmo opasni. Nošnjom. Da bi ironija bila jača, ne smijemo se, naznačava, oblačiti kao za plažu - ako se za plažu oblači. Svašta se tajanstveno dešava po zgradi, pristup ograničen, pa je možda mjera izrečena s pravom! Projektovana navalica radnika sa šlaufom i maskom primorala je Borisa Raonića da promoviše zaštitare kao mjerodavne za profesionalni imidž. Valjalo bi vjerovatno i neku školu za to završiti pa bi bilo interesantno da drugarima s portirnice pogledamo kvalifikacije, kako bi tražili od njih savjet što nositi sjutra, i da vidimo ko je najstručniji u tom pravcu. Eto takve misli implicira novina zalijepljena na ulaznim vratima. S potpisom Borisa Raonića. Poznatog po balansiranju. Ne za odjeću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206100248_f44d32bbf8c8eba7e3d8a331cafad5bfbe0c35ff579eacdd8f3ad4727311b158.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250206100248_f44d32bbf8c8eba7e3d8a331cafad5bfbe0c35ff579eacdd8f3ad4727311b158" data-rendition-name="original" width="810" height="1273" loading="lazy" alt="Obavještenje RTCG oblačenje"> </figure>  <h2>Program nije važan, nego pravilnik</h2> Je li iko na posao došao u kupaćim, pitah, ko ovdje ulazi kao u more (gluposti)? Iako ne piše trenerka na mojim čakširama, nema nijedna, crta, natpis, dobri šef službe obezbjeđenja, a sad i estetike, iako nijeste očito sa džoginga ili power liftinga, procijeniće da ste neprikladni. A mogli su pustiti brojne koji su vraćeni, s tim da obrate pažnju sljedećeg puta. Važniji od odjeće je urađen posao, u srećno doba. A sad nebitno, može program stati, direktor demonstrira moć. Kukajući inače javno zbog urota. Umjesto da obrće kritičare, privlači simpatije, izazivajući još jači revolt. Što pomišljaju tako vraćeni s praga svoje firme osim poželjeti to i inicijatoru. „Prijatnog radnog okruženja“. Lavina sudanija sluti mu okruženje mnogo manje prijatno. Do te ure on će po svome, pa gatam: podići će ustanak protiv mode podređenih. Nema da se vidi pupak, pirsing, tetovaža, zlatni zub, a frizura i manikir će dobiti kontrolišući odjeljak u pravilniku. Na primjer, niko ne smije ćelav na posao (osim njega naravno) jer to je golotinja. Otvaraju se i dodatne dileme. Može li muško da nosi suknju? Da li tako narušavamo dignitet direktora? Hoće li provjeravati popove ako dođu u mantijama. Hoće li je podići sveštenom licu, ako je uopšte, ili će otkrivati sportsko-morsku garderobu ispod pipanjem? Predlažem da nam pretresaju i torbe, kamere, lap topove, možda pronesemo nešto da se krišom unutra presvučemo. Tješi što donji veš nije zabranjen! Nametač „Pravilnika o unutrašnjem radu“ mogao ga je ispoštovati i ranije. I bilo koji pravilnik s primanjem kakvo grabi. Ali nije. Bez obzira na medijski ambijent beskrupulozno sužava odjevni repertoar kolektivu s prosječnom platom daleko ispod republičkog prosjeka. Liči na uvođenje uniforme. Obilježje dogme. Ograničavanju slobode govora u Nacionalnom emiteru priključuje se evo redukcija odijevanja a očekujem i kretanja. Kao na šestom. Što sve ima na tom spratu znaju samo probrani. Zaštićeni kodom. <h2>Papagaj ili Meksikanac, odaberite sami</h2> „Ugled i dostojanstvo RTCG je, kao nikada u svojoj 80-to godišnjoj istoriji, narušeno dolaskom nezakonitog direktora Borisa Raonića, tako da je trenerka i patike ne mogu dodatno urušiti“ napisao mi je jedan kolega saznavši za desportivizaciju osoblja. Kad se pogleda iz drugog ugla, glamurozni nam naredbodavac skoro svakog dana dolazi u stvari obučen za plažu. U zimskom periodu. Problem je što je to radio i u ljetnjem. Dolazio u šortsu i majici u elitni kafić na službeni susret sa damom koju prvi put vidi u životu. Pitala ga je li na odmoru, ali reče „radim“ i „vruće je“. Sljedeći put neka obuče odijelo zatražila je. Jer „GENERALNI DIREKTOR TAKO NE DOLAZI NA POSAO“ sasula mu u oči i pitala „vidiš li kako zgledaš, kao papagaj, i neki glumac iz meksikanskih porno filmova krajem sedamdesetih“? (Nisam trebao ovo napisati, jer će ga zločesti sad prozvati Meksikancem. ☹ ) <h2>Rezime</h2> Sjutra ću na rabotu u gaćama radničkim s košuljom, moram. Đavo mi ne da mira pa ću se natrljati s faktorom 50. Ako prepoznaju da ću na plažu - svaka čast! Časlav Vujotić

Zabranjeno sportsko odijevanje i ponašanje

„Određeni broj zaposlenih ponaša se suprotno Etičkom kodeksu RTCG“ okačeno je u RTCG u susret Danu novinara čime je generalni direktor, reklo bi se, prigodno nagovijestio postupke protiv takvih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122120156_5db1396fcba638a29a2499f60e96d9655178185cf43537743810c4f411786a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122120156_5db1396fcba638a29a2499f60e96d9655178185cf43537743810c4f411786a49" data-rendition-name="original" width="2000" height="1126" loading="lazy" alt="Etički kodeks RTCG"> </figure>  Ništa o većoj plati, varijabilnim izazovima, beneficijama, otključanim vratima svuda za poslenike javne riječi... Nema čak ni šifre za nuždu na šestom spratu. Običan radnik je odsad svuda nezaštićen. <h2>Sve nam je gore</h2> Vojnik, policajac, pop i pripadnik RTCG sada su jednako samostalni.&nbsp; Posljednji, fakat, ne nosi uniformu (evo biznis ideje za menadžment) ali ne smije slobodno pričati na mrežama! Sve može biti tabu. Ubuduće da se samocenzurišemo, prećutkujemo loše. Sklopimo oči za eventualna nova nepočinstva višestruko nezakonitog ili nekoga mu bliskog. Do sad smo o greškama rukovodstva alarmirali kod drugih ili na mrežama jer doma nijesmo mogli. Nije bilo gotovo ni slova na Radiju, TV ili Portalu - iako je svaki kritički tekst uredno proslijeđen prvenstveno redakcijama Javnog servisa. Sad već čuveni optuženik pokušava proširiti kontrolu na kompletan pojam javnosti. Proglasiće službenom tajnom ili narušavanjem ugleda sve što „ne legne“. Norma za suze i smijeh: što javno napišemo smatra se djelom RTCG. Ako ispričamo vic moramo etičare nasmijati. Inače aneks! Ne preciziraju može li masno. Dokle su dometi. U ljubavnim izjavama moramo paziti na radnje, izraze i subjekte. Ne daj bože da podržimo Kamo śutra, rizik je. Čini mi se nijesu dragi ni Bobiju ni Mačku.&nbsp; Smijemo li makar lajkovati objave? Pomen male naše plate biće vjerovatno oprošten, ali osudi naredbodavčeve - stop.&nbsp; Sve je odsad njihovo, naše misli, naši sni. Očekujem da se formira Redakcija za društvene mreže koja bi čitala postove radnika i dostavljala sumnjive tvitove. Ima i druga strana medalje. Ako sam već dio RTCG. Priznajem da su nelegalni! I u to ime očekujem da generalni i utuženi dio Savjeta makar ponude ostavku. Kao časni i odgovorni. Jer su na sudu zbog sumnjivih nekih radnji. Dokazaće oni, je li, svoju nevinost - pa dotad neka im ta ponuda obraz osvjetla. Bruka i sramota nije (kažem li da jeste fasovaću). Zasad im sve klizi u firmi. Iako se ročišta nižu, i krivične prijave, uglavnom gube ali - opstaju. Istražio bih. Ali … tajna? <h2>Ne dirati političare i javne službenike</h2> Građanina običnog visotina ne pominje. Nego da treba „političare, vladu, službenike, javne funkcionere“ paziti od uvrede. Stoga ne smijem napisati što mi pade na'm. Nije pežorativno, ali što znaš. Opasno je. Tako tamo piše. Umjesto novinari da kreiraju vijesti, nalaze skriveno, otkrivaju tajne, sada etički strecamo. Što javnim nastupima moguće ne čuvamo programske interese RTCG, čitaj volju establišmenta. Sada je ta volja promovisana kao takav interes. Ne pominjati ih ili hvaliti samo? Poštovanje poslovnih interesa me posebno zainteresovalo, koji su?&nbsp; Učestvovao bih, pospješio, borio se za veću platu, znam mnogo, ne samo ja. Ali došao je specifičan menadžment! Puno planira, tiho troši, ponešto oglašava, konspirativno dijeli, čak i putuju na američke izvore. Dok im sposobno pleme snom mrtvijem spava. Makar da su obavijestili urednike što ćute po kancelarijama kako im bi s Trampom! Saznasmo sa društvenih mreža o putešestviju. I zato nema više. Takvog saznavanja. Suzbijeno! Za prigodan komentar moraš im biti baš friend. Kad bude što važno biće nam rečeno preko novina. Kao o OTT platformi. Nema informisanja u okviru kolektiva, i kakve koristi imamo od toga. Ispade na kraju da je bilo mimo propisa i neke posebne potrebe. Molim da me ne kaznite jer sam pročitao. Da smo „prijatelji“ u reakcijama na slike sa posljednjeg skijanja bih dao pomen. Pomenuo kako se evo peta godina iščuđavamo dokle će radovi na fasadi i mušeme po podu. Bilo bi to ponašanje mimo direktive da se „ne smije ugroziti društveni ugled RTCG“. Što ne važi za aktuelni Drljevićev serijal o Vranešu. S teškim istorijskim falsifikovanjem. Protiv kojeg su listom pripadnici Muslimana i Bošnjaka. Ko će u kući pokrenuti postupak protiv generalnog kad srozava ugled firme nije jasno. Kao evo nedavno o novinarstvu. Toliko se loše na javnom skupu pravio znalcem, da su ga sagovornice pitale što je on došao o tome da priča? Smijemo li se javno nasmiješiti makar kad se priča o nečuvenom i neprimjerenom vođenju Montevizije. Ili o sudanijama i čudnim (ne)ostavkama umjetničkog kora? Možemo li lavirati na temu da predsjednik Savjeta dobar duh? Tako ga je častio privržen režiser u jutarnjem. Posmatram potom. Nit leluja nit je duhovit. Jedino je, dokazano, uredan. Pridjev je OK. Dobro ga prozivaju. <h2>Etička bodljikava žica</h2> „Ni preśednik države se ovako od javne kritike nije ogradio sa tri reda bodljikave žice“ piše mi jedan kolega povodom objave. Da se radi o klasičnom uvođenju cenzure, gašenju prava na javnu kritiku, a pošto etički kodeks on, tvrdi, prvi krši „kad će Raonić da se samodisciplinski samoizbičuje i samoprocesuira“. Druga koleginica je u dilemi „Je li ovo zastrašivanje, misli li na mene, jer sam preaktivna na mrežama?“. Treća se pribojava „Sprema nekome kaznu, a ja mislim da je ….. …….“. Rekoh: ne vjerujem jer je ta novinarka javno bliska sa predsjednikom Savjeta! Četvrti kolega je proširio kritiku i ka Savjetu RTCG podsjećajući da nije ispunio sudski nalog u roku od 15 dana pa umjesto toga najavljuju novi progon zaposlenih. Potom temeljito razložio. „RTCG mora poslovati transparentno i ne smije imati poslovnu tajnu. To je izmislio Raonić“. Ko određuje u ime RTCG što je poslovna tajna? Tačka 8 uskraćuje pravo na kritički stav, to je ugrožavanje ljudskih prava dodaje on, a član 13 je „čista diskriminacija“ jer probrani mogu reklamirati za druge medije i uzimati novac. „Na osnovu čega generalni selektuje zna samo on. Čista korupcija uticajem“. I na kraju „kompletan Etički kodeks je problematičan jer ga je donio nezakoniti direktor i kao takav ne može imati pravnu snagu“.&nbsp; Srećan svim kolegama Dan novinara. Posebno u RTCG.

Strah od društvenih mreža: Kako Raonić za Dan novinara disciplinuje zapošljene u RTCG

Sindikalna organizacija Javnog difuznog servisa RTCG podnijela je tužbu Upravnom sudu protiv Savjeta Javnog servisa i generalnog direktora Borisa Raonića jer su, kako tvrde, raspisivanjem oglasa za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u RTCG povrijedili javni interes i prava radnika dugogodišnjih profesionalaca u ovoj medijskoj kući.
Cjelokupna dokumentacija na kojoj se zasniva javni oglas, a koja nikad nije data Sindikalnoj organizaciji Javni radio difuzni servis Radio i Televizija Crne Gore na uvid i primjedbe, ima, kako ističu, formalne i suštinske propuste.&nbsp;
- Oni su napravljeni sa namjerom nelegalnog generalnog direktora i odobreni od Savjeta RTCG koji je više puta nezakonito birao Borisa Raonića, te su sada pod optužnim prijedlogom Osnovnog državnog tužilaštva - navodi se u saopštenju.
Javni konkurs od 27. novembra, kako dodaju, raspisala je komisija u kojoj nema nijednog pravnika iz Pravne službe RTCG.&nbsp;
- Na konkursu objavljenom na Portalu RTCG nema ni potpisa nelegalnog generalnog direktora. Ovo je nažalost nastavak tradicije u kojoj se u komisije za milionske tendere delegiraju lica bez administrativnog i profesionalnog iskustva. Tako je jedno vrijeme postupano i sa delegiranjem osoba u tenderu za digitalizaciju. Sam Pravilnik o rješavanju stambenih potreba (26.novembar 2024, 01-8642) izašao je poslije obrazovanja komisije (30.oktobar 2024, br 01-7754) u koju je nelegalni direktor RTCG delegirao sebi lojalne ljude, ne izvjestivši članove prethodne imenovane Komisije da ih je izbacio iz sastava - precizirano je u saopštenju.
Tako i danas na Portalu RTCG, kako ističu, stoji odluka o obrazovanju komisije od 4. oktobra 2023 i 5. jula te godine, ali su iz njega, kako se navodi, izbačeni predstavnici Sindikalne organizacije Javni radio difuzni servis Radio i Televizija Crne Gore.&nbsp;
- Ovome je prethodilo i ukidanje reprezentativnosti pomenutog sindikata u akciji koju je pokrenula predsjednik druge organizacije toga tipa, zvane Sindikat zaposlenih, a koju su „ispratili“ ljudi iz kabineta generalnog direktora tako što su nudili povoljnosti u raspodjeli i ispisnice. Ovo je već detalj koji ćemo uz većinu navedenih priložiti i uz novu krivičnu prijavu ODT - ističu u saopštenju.
Raspodjela stanova u RTCG se, kako ocjenjuju, vrši na osnovu dokumentacije koja je donešena u apsolutno nelegalnim procesima sa suštinskim i formalnim manjkavostima.&nbsp;
- Ona favorizuje poslušnike Raonića koji su u posljednje vrijeme došli i dobili rješenja sa veoma velikim koeficijentom iako to profesionalno ne zaslužuju, a i uručeni su od strane nelegalnog direktora. Apsurd će biti ako pravnici koji ne učestvuju u radu Komisije, a zaslužni su za pravni haos u RTCG, dobiju stanove, iako su u RTCG tek nekoliko godina. Osim ovih navedenih primjera napominjemo i da je Kolektivni ugovor RTCG donešen u netransparentnoj proceduri u kojoj imenovana Komisija nikad nije zasjedala u punom sastavu, nelegalni generalni direktor je pravio pritisak na pregovarački tim, naročito jednog sindikata - navodi se u saopštenju.
Interesantno je, kako dodaju, da su koeficijenti u tom kolektivnom ugovoru dijeljeni bez uvida u Tabelu sistematizacije sa opisom poslova i koeficijentom složenosti.&nbsp;
- To je kasnije mijenjano bez uvida i odobrenja Sindikata. Tako je zvanična Tabela sistematizacije koja cirkuliše kao dokument na Portalu RTCG, ali i u DRI i Upravi prihoda iz 2017, bez navedenih koeficijenata. Tabela sistematizacije sa potpisom Drljevića je u internoj upotrebi i njen prečišćen tekst je bio predmet sjednice od 15. aprila 2024, ali su se članovi Savjeta RTCG dogovorili da se ona ne usvaja, iako je suštinski i brojčano potpuno drugačija od one objavljene na Portalu - kazali su u saopštenju.
S pravom sumnjaju da je osim, kako navode, "oneroznih namjera rukovodstva RTCG, s namjerom da se podijele stanovi lojalnim ljudima koji su spremni da izdaju profesiju, došlo i do drastičnih formalnih i suštinskih grešaka, pravnih i zakonskih, koji ne tretiraju jednako ljude koji imaju najviše znanja, obrazovanja i profesionalnog iskustva, kako bi to trebalo da bude po Zakonu o radu i principima Kolektivnog ugovora, već su raspodjelom rješenja bez kriterijuma stvarani neregularni uslovi za podjelu stanova i lukrativne dobitke za one koji to najmanje zaslužuju".
- Podsjećamo da je veći dio članova Savjeta RTCG pod optužnim predlogom, a Raonić pod krivičnom prijavom. Takođe podsjećamo da su, po riječima Raonićevih advokata 29. Avgusta 2024, poništenjem Odluke o njegovom imenovanju od 6. Avgusta 2021, prestale i sve pravne posljedice te odluke. Tako gube važnost, suštinsku, formalnu i zakonsku svi akti koje je on kreirao. Najveći dio ove tužbe ćemo proslijediti i ODT jer smatramo da su navedene radnje nastavak djelovanja organizovane grupe koja troši resurse građana i države na neprimjeren način - navodi se u saopštenju Sindikalne organizacije Javnog difuznog servisa RTCG.

"Oglasom za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u RTCG povrijedili javni interes i prava radnika dugogodišnjih profesionalaca"

Grupa zaposlenih u Radio Televizijii Crne Gore uputila je prijavu Agenciji za sprečavanje korupcije kojom traže od ove institucije da ispita osnove sukoba interesa članova Savjeta Javnog servisa koji su, kako ističu, ignorišući ranije preporuke ASK-a, kršeći propise na nezakonit način izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG treći, odnosno četvrti ako se uključi imenovanje za vršioca dužnosti čelnika Javnog servisa.
U prijavi, koje potpisuju Mladen Vukčević, Časlav Vujotić, Danijela Popović, Srđan Čović, Tanja Šuković, Žarko Božović i Slaven Knezović, navodi se da obraćanjem ukazuju na aktuelnu i nekažnjenu sistemsku korupciju, te da "pokloni minulog doba, koliko god skupocjeni, ne bi trebalo da su primarni kako nameću neki faktori i mediji", a liči im na odvlačenje pažnje.&nbsp;
- Porijeklo imovine bivšeg lidera neće bitno pomoći Evropskim integracijama, niti eliminisati procese aktuelnog razaranja državnog tkiva. Smatramo da je prioritetnije za vašu Agenciju sadašnje nepoštovanje sudskih odluka i, može se reći, ismijavanje pravde u Javnom servisu Crne Gore. To nažalost eskivirate a proces devastacije društvenog tkiva je u toku. Ne mogu biti nečiji predmet, sat, slika, džemper bivše vlasti, osnova za sakrivanje nepravde koju čini sadašnja, za dozvoljavanje sprdnje sa zakonima. Moramo pitati: imate li posla sem Milovih satova - upitala je grupa radnika RTCG.
Dodaju da su iz ASK-a kazali da je njihova vodilja da odlučno moraju reći da nema nedodirljivih, pa ih mole da zaustave nedodirljive u sadašnjosti.
- I tek se onda posvetite onome što nema uticaja na njih. Čekamo, ali toga još nema, da razotkrijete ko sve stoji iza aktuelnog generalnog direktora i savjeta RTCG, jer su skandali samo vrh brijega neželjenih procesa po zdravo društvo. Naravno da „nema stavljanja sa strane” određenih predmeta za bilo koga u bilo kom smislu, kao ste rekli, ali niste razjasnili misteriju zašto ste situaciju u RTCG načeli početkom godine pa stali? Stavili ste očito nešto nekome sa strane - ocijenila je grupa radnika RTCG.&nbsp;
Fale tu, kako dodaju, rezultati.
- A sve je baš transparentno, lako istraživo i vodi nosiocima nekih novih satova - navode radnici RTCG.
Prijavu zaposlenih RTCG prenosimo u cjelosti:
"Do danas nijeste istražili po službenoj dužnosti ugrožavanje javnog interesa i izglednu korupciju prilikom trećeg (ili četvrtog, izaberite sami) nezakonitog imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG. Počeli ste, pa začuđujuće stali. Bez obzira na nekolike pravosnažne odluke sudova, nijeste cijenili ni preporuku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i navode EK i Evropske federacije novinara koji očekuju da će svako eventualno kršenje zakona biti istraženo od strane nadležnih domaćih organa, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima. Evo je i tužilaštvo formiralo predmet i podnijelo tužbeni predlog ali vaša institucija se ne oglašava. Mediji vrve od napisa, dilema ili dokaza o koruptivnim mogućnostima ali ASK ćuti. Stoga podnosimo prijavu:
Zahtijevamo da ispitate osnove sukoba interesa članova Savjeta RTCG koji su ignorišući ranije preporuke Agencije, na očigled javnosti, kršeći propise, treći put, odnosno četvrti ako uključimo imenovanje za VD, na nezakonit način izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG.
Podsjećamo da je ASK, 15. februara ove godine pokrenula postupak za utvrđivanje postojanja ugrožavanja javnog interesa i moguće korupcije u Savjetu RTCG prilikom imenovanja Raonića. U martu ste donijeli mišljenje da je Savjet Radio-televizije Crne Gore, imenovanjem Borisa Raonića za generalnog direktora 2021, ali i prilikom njegovog reizbora 2023. ugrozio javni interes što upućuje na korupciju. Molimo da ispoštujete i sami sebe. Razjasnite situaciju, jer taj Savjet i treći put, nakon toga, imenovao za Generalnog istu osobu pod sumnjivim okolnostima. Kao da je dobio „zeleno svjetlo“ i od vas?&nbsp;
Podsjećamo: Na osnovu sprovedene istrage ASK je tada zaključila da aktuelni generalni RTCG nema radno iskustvo od 10 godina u traženom nivou obrazovanja.
Vaša Agencija je izdala preporuku Savjetu RTCG da ispoštuje uslove propisane članom 50 Zakona o nacionalnom javnom emiteru i razmotri odluku o imenovanju generalnog direktora, te da buduće odluke o imenovanju za tu funkciju donosi na način koji ne izaziva sumnju u postojanje korupcijskih rizika i ne dovodi u pitanje integritet institucije. Ona je tada obavezala Savjet RTCG da, prema ovoj preporuci, u roku od 30 dana dostavi izvještaj o preduzetim radnjama.
Savjet RTCG je ignorisao obavezu iz preporuke, nije postupao po njoj.
Početkom jula desila se, reklo bi se farsična, predstava u Javnom servisu. Boris Raonić podnio je ostavku! A članovi Savjeta većinom, nakon 15-tak minuta, ga izabraše za VD direktora RTCG. Za nevjerovati. Izabrali su za vršioca dužnosti onog ko je upravo rekao kako neće to da radi da bi za nekoliko minuta promijenio želju i - ona mu je ispunjena. Smjesta su ga reimenovali. Hepiend za njih a tragedija za državno ustrojstvo. Prvo ga dakle postaviše za privremenog, a kasnije za novi pun mandat. Birali su tako za VD-a personu koja u tom momentu nije zapošljenik. Onu čija su prethodna imenovanja Osnovni, pa Viši i Vrhovni suda ocijenili nezakonitima. Kao organizovana grupa htjeli su, i uspjeli, da obesmisle nadolazeću, novu, pravosnažnu presudu. Kada je potom objavljena nalagala je Savjetu da za generalnog izaberu nekoga od preostalih kandidata. Vještački su time Raonić i većina u Savjetu, organizovano, „prekinuli“ doseg konkursa od 2021. Kako bi raspisali novi na kog odluka Višeg suda od prije neki dan, po njihovom tumačenju, ne utiče. Manipulativno ismijavanje zakona. Izigravanje suda. I pravosuđa uopšte.
Tako je i bilo. Savjet je raspisao novi konkurs osam dana poslije famozne Raonićeve ostavke - 17 jula. Prijavilo se devetoro kandidata, plus projektovani Boris Raonić. U netransparentnom postupku, bez javnog uvida u sve dokumente kandidata, Savjet je ponovo ustoličio Raonića, iako opet nije ispunjavao uslove. Nije imao 5 godina radnog iskustva, u skladu sa zakonom, u VII1 stepenu stručne spreme, niti je ispoštovano da jedno lice može biti imenovano najviše dva puta za poziciju generalnog direktora RTCG. U ovom slučaju Raonić je biran četvrti put, ako se uzme u obzir i VD izbor.
Po planu ili proviđenju, tek pošto su ga izabrali osvanula je četvrta pravosnažna presuda. Da je 2021. i 2023. imenovan nezakonito. Sud je očito kasnio, ali ukazao kako Savjet RTCG iz konkursa u konkurs krši zakon. Tražimo da izmjerite sa kojim sve interesom. Za početak tu su tri godine nezakonitih plata, među najvećim u državi, nelegalnog generalnog direktora, a ostalo nam vi pobrojte.
Činjenica jeste da su mnogi dokumenti netransparentni, pa ne znamo: koje je sve poslove nelegalni direktor od 2021. do 2024. započeo, kakve je sve ugovore potpisao, ko sve i na osnovu koje sistematizacije jeste primljen u radni odnos, koliki su putni troškovi pokrivani, zbog čega se išlo na skupe službene puteve (na osnovu kojeg plana), kolike su sve „varijabile“ podobnom kadru, i koje su sve čestite radne karijere zaustavljene brojnim aneksima ugovora tog menadžmenta. Ne znamo jer se silne informacije kriju, obavezujući dokumenti se ne objavljuju na Portalu RTCG, a nijesu dostupni ni kada se od menadžmenta zahtjeva. Što oni javno kriju, objavljujući lažno kako su sve ispoštovali.
Ni prema ASK-u Boris Raonić nije postupao po propisima. Recimo RTCG je bila u obavezi da 15. aprila ove godine dostavi ASK-u Izvještaj o sprovođenju plana integriteta za prethodnu godinu. Menadžer integriteta ga je blagovremeno dostavio
Raoniću. Uzalud, odbio je potpisati. Nijeste reagovali na prekoračenje zakonskog roka, bolje reći neispunjenje, ne znamo zašto, iako je propisano pokretanje prekršajnog postupka „protiv svih organa vlasti koji ne dostave izvještaj u zakonskom roku. Zakonom su predviđene novčane kazne za pravna lica od 1.000 do 20.000 €, a za starješine od 500 do 2.000. Ili jeste reagovali? Ali se i to krije od nas?
Jesenas se slično ponovilo, čak sa gorom manifestacijom. Umjesto da popuni Upitnik i potpiše Plan integriteta za ovu godinu, rok je bio do 10. oktobra, Raonić nije potpisao nego izabrao novog Menadžera integriteta i novu (dopunjenu) radnu grupu kako bi napisali novi plan i unijeli podatke koji mu odgovaraju.
Ovih dana je osvanuo konkurs za raspodjelu stanova u RTCG. Drljević i Raonić su obrazovali komisiju bez kriterijuma i pravnika, izbacivši predstavnike jednog sindikata, što najbolje svjedoči o njihovim namjerama.
Činjenice ukazuju na korupciju na najvišem nivou.
Mi zapošljeni, građani, kao i međunarodna javnost, očekujemo hitnu istragu ovog procesa koji je značajno ugrozio integritet RTCG kao i vladavinu prava u Crnoj Gori. U nadi da ste za transparentnost i razotkrivanje što se sve sakrilo u skoro četiri godine nezakonitog Raonićevog direktorovanja."

Zaposleni RTCG uputili prijavu ASK-u: Ispitati sukob interesa članova Savjeta RTCG koji su nezakonito izabrali Raonića

Tužiti tužilaštvo&nbsp;
Riječ jubilej je od hebrejske riječi jobel - truba, kojim se jubilarna godina najavljuje. U njihovoj se tradiciji svaka 50. godina obilježavala tim imenom, slavljem i humanošću, vraćanjem založene zemlje vlasnicima i oslobađanjem robova. Zvala se „godina opraštanja“.
Od Jevreja običaj preuzeo Rim. Bonifacije VIII uveo slavljenje svake stote godine, Klement VI pedesete, a Pavle II svake 25. Papa simbolično tad otvara Sveta vrata na bazilici svetog Petra u Rimu i počinje Sveta godina, karakteristična za posebna vjerska slavlja i hodočašća.
Konačno se jubilej uvrežio svuda kao godišnjica nekog događaja ili perioda života od 10, 25, 50, 60, 75 ili 100 godina. Vrijeme je za nešto novo. Ovih smo dana u Crnoj Gori to reformisali Necionalnim emiterom. Katolici preispituju, Izrael se komeša.&nbsp;
Iako se nikad nije slavila 80. godišnjica kao jubilej, RTCG jeste za potrebe Borisa Raonića. Njegov menadžment, i komplet ekipa predvođeni docentom bolje znaju. Ako, spasi bože, tužilaštvo kiksa, sljedeće jeseni nagovještavamo 81. jubilej. Biće još lakše i jeftinije. U dnevnoj sobi. Zbog osipanja zvanica.&nbsp;
Što me brani kad me ne odbrani
Faliće otprilike članovi Savjeta RTCG, „najbolje što Crna Gora ima“, što ih je tužilaštvo nenadano stavilo na „stub srama“ na godinu praštanja. Spremao se belćim povratak išćeranih i znavenih. Sad jok. Nek psuju ODT. A ne … koji je prepadnut da neko ne „propjeva“. Ako kladioničari formiraju kvote igram na Naoda. Nikako za onog drugog člana, što je „mladi pravnik, čovjek koji ima najtvrđi etički kodeks u Crnoj Gori“. Ima svoj privatni kodeks, a koliko mu je tvrd, etika nema gradaciju.
Sve je ispovijedio generalni kada se pozvao iznenada u emisiju RTCG. Prirodno bi bilo da u studio uđu posramljeni. Poslije ovakve odbrane još im je teže. Jer je Bobi pojačao optužnicu sa „Tužioci koji su radili na ovom predmetu su imali bliske kontakte s organizovanim kriminalnim grupama“. &nbsp;Podsjećajući kako je tužilaštvo već saslušavalo članove Savjeta (dakle bliski kontakt). A protiv njih, uz Raonića i šefa pravne službe, postoji neaktivirana krivična prijava. Da su takva grupa. Umjesto zahvalnosti on je solidaran. Razotkrivajući kriminalne veze.
Svi mu do koljena
To što nas sabio malo mu je. Sve će u državi posmjenjivati, predsjednik mu ne valja, sudovi, sad tužioci, reče mi kolega. Čitamo još mudrosti, svima znanog Raonikija.
Ovo je budalaština, izrazio se, tako su mu rekli bliski pravni stručnjaci. Ama izgleda - nijesu pravni. Pretražih zakone. Nema sa tim. Samo intervju u kom „nema šanse da će bilo koji sud potvrditi optužni predlog“. Razumijem kao dobroželateljnu misao prijateljima, hvala koleginici Šuković na terminu. Bojim se da će ipak prijatelji fasovat. Pomenute su tamne strane, poput „ja sam vjerovatno istorijski rekorder“. Postoji neistorijski? Ili kako tadašnji premijer Zdravko Krivokapić nije pohodio Javni servis pet-šest mjeseci jer je bio kritičar - a „takvi su željeli biti umjesto njega“, Raonića.
Opet čusmo o izbalansiranom političkom izvještavanju RTCG. Džabe američki kursevi. Nikako da nauči. Da se istina ne kazuje ravnomjernom minutažom. Za lažnu vijest na Belvederu opravdanje je našao u tome što je preuzeto policijsko saopštenje. Smatra da novinar treba da prenosi što policija kaže a ne što vidi. Nacionalni emiter mu je sluga institucija a ne njihov kontrolor. To su te godine radnog iskustva zbog kojih je imenovan uprkos konkurentima sa 5 puta više.&nbsp;
Bočni biseri
„Ne postoji aspekt društvenog života u kojem nijesmo uspješni“ kazao je i zainteresovao jednu moju komšinicu. A bogami i komšiju. Idemo u Evropu.
„Javni servis prati digitalnu revoluciju, uvodimo alatke iz oblasti vještačke inteligencije“ i OTT platformu hvalio se direktor. Sam to pronašao? Biće da je ipak stukao neke pare. Narodne. Nema analize kolike, i je li moglo bolje? Djeluje da su mediji stvar trgovine. A on piljar mimo drugih. &nbsp;
Za finale: „poštujem pravosnažnu presudu i mogu da kažem da je veoma nelogična” sa položaja kontra presudi. Nelogičnost je pak OK. Niko mu iz Izvršne vlasti ne smeta. Zasad. Čemu slutimo kraj. Ni Mandić ni Spajić nijesu pozirali na „jubileju”. Niti iko njihov. Jedini viđeniji političar u špaliru kao da bijaše, ili se učinilo, Duško Marković. Ako jeste onda nije znao. Da mu neće valjat.
P.S. Učinilo se taman da pravna država radi kad ODT Podgorica, te sindikat tužilaca, „se javi”. Da su Raonićeve tvrdnje netačne, da podnese prijavu ako ima dokaze, pozivaju da podijeli saznanja. Zar tužioci ne treba da tuže? Makar za širenje dezinformacija. Građani su mnogo puta uzaludno nezahvalnog prijavili. Tužilačkoj fijoci.&nbsp;

Boris Raonić protiv države: U RTCG nema praštanja

„Zamisli kada bi pripravnika izabrali za sudiju ili da postane advokat, i nakon što se otkrije da nije ispunjavao početne uslove zauzme se stanovište da je on ipak bio sudija ili advokat te četiri godine i da sad može da ide i kandiduje se za viši sud“ reče nam ugledni podgorički pravni pregalac o generalnom RTCG povodom rješenja Inspekcije rada. Koja kontra zakonu uvodi kao uslov za konkurs nekakav faktički rad. Što podrazumijeva i rad na crno. Time priznaju i nezakonit rad kao „radno iskustvo po zakonu“. Veselite se emigranti, useljenici, na divlje zapošljeni konobari i svi se krijete. Raširite ruke kad vidite inspektora. Tražite doprinose za radni staž tokom svih godina rmbanja „ispod žita“! Detalje će vam razraditi portal RTCG. Oni znaju kako jer tvrde naslovom da je Generalni zakonito primljen na posao. Čega nema u dokumentu inspekcije. Nego samo da ispunjava uslove. Zbunilo ih je što nije stavljena tačka kad se proglasila nemeritornom. Nego su nastavili obrazlaganje pokazavši - meritornost (uostalom potvrđenu već od Upravnog suda) izvrtanjem činjenica i neispravno citirajući zakon. <h2>Faktička radost</h2> Portal je pojačao naslov probravši prigodnog advokata da uputi kako taj faktički rad mora čak bit upisan u radni staž Raonića. Afirmisanjem tog moranja preplašiše Vladu. Slutnjom iznenadnog budžetskog deficita. Slijedi navala upisnih zahtjeva crnog tržišta rada. Zbog toga, a ne suda, smijeniće omiljenog direktora. Knjižare gomilaju zalihe radnih knjižica jer eksplanator pridade kako se faktički rad tamo upisuje. Ostade da visi da li se doprinosi zbog nelegalnog izbora moraju nadoknaditi firmi koju si uzurpirao? RTCG branilac dodaje kako se pravo ima na zdravstvenu zaštitu u faktičkom radu! Nijesu znali mnogi radnici na divlje, pa stečenu crkavicu davali ljekarima ako ih je zlo snašlo. Nadam se da su dovoljno u tom neznanju imali. Da su se izliječili. Posmatrajmo poslodavca. Ako ga neprijavljeni građevinac ne zadovolji na skeli smije li ga prijaviti za faktički nerad? Držim stranu Raoniću, jer se faktički iskazao u ponečemu. Toliko je krečio po zgradi, i još uvijek, da mu treba uručiti neku zahvalnicu proizvođača jupola i eloksirane bravarije. Bilo bi očekivano da su ga nekako i - faktički nagradili. Ako nijesu, sram ih bilo! Utješno mu je firma usula faktičku verijabilu. Ko zna dokle bih improvizovao da nema proste začkoljice: faktički rad se ne pominje u <a href="https://www.paragraf.me/propisi-crnegore/zakon-o-radu.html">Zakonu o radu</a>. <h2>Imenovanje izbjegavati mimo konkursa</h2> Inspekcija se prepala jednog pojma. Zbog kog krivotvori. Moj je konkurent Srđan Čović primijetio kako „citiraju“ zakon da za generalnog direktora „može biti lice …“ umjesto „može biti imenovano lice“. Izbjegavaju ili obezvređuju „imenovanje“. Prema postupajućem inspektoru imenovanje nije predviđeno kao uslov za zasnivanje radnog odnosa. Bez objašnjenja zašto i u tom slučaju nije preduzeo korake protiv Savjeta RTCG? Jer su konkurs raspisali za - imenovanje!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241031101012_688f1bac384e15372c865c522acf35d23b0d409073aeb9ef1ea36851c5f8e252.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241031101012_688f1bac384e15372c865c522acf35d23b0d409073aeb9ef1ea36851c5f8e252" data-rendition-name="original" width="1329" height="527" loading="lazy" alt="Konkurs"> </figure>  Akcija protiv inkriminisanog izraza traje jer se jer direktor RTCG smije imenovati samo dva puta. Po neparafraziranom Zakonu. Pošto je Raonić imenovan četiri puta, brojanje su inspektori proglasili nevažnim, (zamara ih?) jer vele možete pokrenuti postupak pred nadležnim sudom. Uzurpirajte, griješite, mobingujte, falsifikujte, lažno se predstavljajte, da ne kažem što jače. Koliko hoćete puta jer kome smeta može se žaliti. Boris će, fino vidimo, nacifrati jedno 16 imenovanja. Na zdravlje radnim kontrolorima. Možda štucnu, svi zajedno, i to je sve.&nbsp; <h2>Mandatiranje</h2> Podmeće se dakle „mandat“ kao sinonim za Imenovanje. U stalnom naporu da elaborira mandate inspekcija drugi Raonićev mandat smatra nastavkom prvog. Iskazavši nepoštovanje Višeg suda. Po kome je nezakonit. I drugi mandat je nedavno isto prošao, ali što vrijedi kad su inspektori iznad. Pa dozvoljena imenovanja prevode kao odobren zbir mandata od po četiri godine. Portal RTCG je čak angažovao jednu univerzitetsku profesoricu radnog prava, koja smatra da se zakonska norma mora tumačiti (prije no poštovati?), da se ne može primijeniti samo jezičko tumačenje. Koja li to još tumačenja trebuju: pravno, psihološko, matematičko. Da li je jezičko „za bačit“ zbog jasnog jezika? Možda je u pravu jer jezičko-logički pošto generalni nije biran na pune mandate i nije postojala smetnja za njegov izbor, prema njenoj analizi, ispada da je direktor biran na prazne mandate.&nbsp; Mandati su istorijski, uvedimo i takvo tumačenje, skraćeni sudskim presudama. Ili ostavkom. Nije voljeni biran na nepune mandate, da oprosti pravno tumačenje. Što su nezakoniti, profesorica precizno ne tumači, pa nejezički stičemo utisak kako mu se između redova skraćenja moraju nadoknaditi? Dok ne izdirektoruje dva puna mandata uz bezbroj imenovanja! Konsultovah još jednog advokata, pokazavši mu tekst sa portala. Reče „možda je baš zakonodavac i htio prosto jezičko tumačenje norme o imenovanju, a ne kako profesorica tvrdi. Da se stane na kraj ovakvim nezakonitim imenovanjima“. <h2>Niko još kažnjen</h2> Direktora Media centra pitah što misli o mandatima kao zamjeni za imenovanje i faktičkom radu. Razmišlja slično nama: „Hipotetički, Raonić je svake godine mogao podnositi ostavku i opet se kandidovati. Tako 8 godina. Poenta imenovanja jeste da se mandat završi a ne stimulisati podnošenje ostavke. Pa da se opet kandiduješ. Komentarišući kazivanje od RTCG izabranog advokata „da se zbog presude suda prvi mandat ne može računati i da se poništava ali da se mora računati faktički radni staž“ Đurović veli da bi tom logikom neko mogao biti stalno nezakonito imenovan do penzije. U Raonićevom slučaju razmatrani „faktički radni staž je posljedica neprimjenjivanja pravosnažnih presuda. Sud jedino može utvrditi da li se vrijeme nezakonito provedeno na funkciji može uračunati u radni staž. Po mom mišljenju se ne može steći pravo da budeš izabran na osnovu nezakonitih radnji tj. 3 godine nezakonitog obavljanja funkcije. Ne može se uračunati u potrebno radno iskustvo.“ O neprimjenjivanju pravosnažnih presuda je govorila i portparolka EK govoreći za Vijesti. Hoće li policija, tužilac ili neki drugi organ natjerati Savjet RTCG na poznanije prava ne precizira, nego poručuje kako je „Na vlastima da postupaju u skladu sa presudom Višeg suda u slučaju Raonića“.&nbsp; Puste evropske snove raspršio je premijer Spajić. Iako prijeti kako nikome neće dozvoliti da ugrozi put ka EU smjesta to anulira stavom da je „Inspekcija rada rekla je kako je sve po zakonu“. Iako se ponavljaju kritike EK vezane za RTCG. Teško da će predsjednik Vlade zaustaviti sam sebe. Iako je podržavanjem inspekcijskih umjesto sudskih odluka upravo ugrozio put kojem, zasad, tobože stremi.&nbsp;

Inspekcija protiv EK

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić učestvovao je u Janjini (Republika Grčka) na 19. konferenciji predsjednika parlamenata Jadransko-jonske inicijative, nacedeno je u saopštenju Skupštine Crne Gore.&nbsp;
- Jadransko-jonska inicijativa, osnovana u Ankoni 2000. godine, pokazala se kao vitalan mehanizam regionalne saradnje i kao snažan podsticaj procesu evropskih integracija. Sa svojih deset članica – četiri države članice Evropske unije i šest zemalja regiona– ona predstavlja prostor dijaloga, razumjevanja i zajedničkog djelovanja. Upravo u ovakvim formatima prepoznajemo snagu regionalne povezanosti koja je osnov stabilnosti i napredovanja svake naše države – naveo je u svom obraćanju Mandić.
On je dodao da je Crna Gora ponosna što je članica Jadransko-jonske inicijative već punih sedamnaest godina, od 1. juna 2007. godine, te istakao da smo tokom dva predsjedavanja – 2010–2011. i 2018–2019. godine – aktivno unaprijeđivali okvir saradnje u inicijativi.
- Sa zadovoljstvom mogu najaviti da će Crna Gora ponovo preuzeti predsjedavanje Inicijativom u periodu jun 2027. – jun 2028. godine, nakon naših uvaženih kolega i prijatelja iz Republike Italije. Već sada smo u pripremama da to predsjedavanje obilježi intenzivna saradnja u oblastima od ključne važnosti. Spremni smo i da poseban akcenat stavimo na povezivanje parlamenata u cilju približavanja građanima i demokratizacije evropskog puta regiona – apostrofirao je Mandić.&nbsp;
On je naglasio da Crna Gora ostaje duboko privržena svojoj evropskoj perspektivi i da upravo u tom kontekstu, s ponosom ističe da je 28. saziv Skupštine Crne Gore, a prvenstveno parlamentarna većina koju čine predstavnici gotovo svih nacionalnih zajednica, za nevjerovatno kratko vrijeme u potpunosti odblokirala proces pristupanja Evropskoj uniji i da smo kao rezultat toga, krajem 2024. godine, zatvorili smo tri pregovaračka poglavlja.
- Imamo jasnu viziju: da do kraja 2026. godine zatvorimo sva pregovaračka poglavlja, a do 2028. godine postanemo prva naredna punopravna članica Evropske unije. Ove godine, plan je da zatvorimo 7 ključnih pregovaračkih poglavlja – naglasio je predsjednik Mandić.
Dodao je da ovo nije puka politička ambicija jedne vlade ili jedne stranke – ovo je glas preko 80 odsto građana Crne Gore koji snažno podržavaju evropski put i rekao da nam upravo ta široka narodna podrška, zajedno sa rezultatima koje ostvarujemo, daje snage da naš politički cilj ostvarimo u najkraćem mogućem roku.
- Cijeneći ulogu parlamenata kao nosilaca demokratije, vjerujem da dijalog i parlamentarna diplomatija imaju posebno mjesto u našem zajedničkom poduhvatu približavanja regiona Evropskoj uniji. Upravo ovakvi skupovi predstavljaju priliku da obnovimo povjerenje, razmijenimo iskustva i dogovorimo se oko koraka koji će svima nama donijeti korist. Na kraju, dozvolite mi da čestitam na dvadesetpetogodišnjici osnivanja Jadransko-jonske inicijative, koju ćemo dostojno obilježiti u Ankoni 27. juna ove godine. Taj jubilej nije samo proslava, već i poziv svima nama da nastavimo dalje, još odlučnije, na putu saradnje, zajedništva i integracija – zaključio je predsjednik Skupštine.

Mandić: Crna Gora ostaje duboko privržena evropskoj perspektivi, plan da ove godine zatvorimo sedam ključnih poglavlja

Menadžerka gastronomije Anđela Vujović gošća je emisije Znak Podznak.&nbsp;
Život za nju nije slijepi recept koji prati, već putovanje kroz konstantne izazove, pobjede i unutrašnje istine. Njena svrha je da kroz hranu kao umjetnost mijenja ljude, da ih dodirne tamo gdje su najranjiviji, u srcu i stomaku.&nbsp;
Emisiju možete pogledati u neđelju u podne, na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FnE5k6db6Jlo%3Fsi%3DeblVZdIbVG52v36i&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Anđela Vujović gošća emisije "Znak Podznak"

Turizam je važan za Crnu Goru, zbog čega je neophodno ići u korak sa novim trendovima, koristiti nove tehnologije i vještačku inteligenciju, ali i otvarati nova prekookeanska tržišta, saopštila je ministarka turizma Simonida Kordić.
- Koliko je turizam važan za Crnu Goru, dovoljno govore podaci da njegovo ukupno ušeće u BDP-u na godišnjem nivou iznosi i do 30 odsto. Stoga je neophodno ići u korak sa novim trendovima, usvajati i koristiti nove tehnologije i vještačku inteligenciju, ali i, uz regionalni pristup, otvarati nova prekookeanska tržišta - rekla je Kordić na Marakeškom ekonomskom parlamentarnom forumu za Evro-mediteranski region i Zaliv.
Ona je na forumu, koji je u Maroku organizovala Parlamentarna skupština Mediterana, poručila da živimo u vremenu kada se turizam suočava sa izazovima koji zahtijevaju potpuno novi pristup s obzirom na činjenicu da je taj sektor posebno zavistan od spoljnih uticaja na koje pojedinačne države ne mogu direktno uticati.
Kordić je, u okviru sesije posvećene makroekonomskim pokazateljima, saopštila da Crnu Goru posjeti dva i po puta više turista nego što ima stanovnika, te da zbog sezonalnosti, novi koncept održivog turizma mora u fokus staviti vrijednost koju ta privredna grana donosi lokalnim zajednicama, ali i štiti prirodu i kulturno nasljeđe.
Iz Ministarstva turizma su saopštili da se Kordić u okviru foruma sastala sa više šefova delegacija evropskih i afričkih država.
Ona je razgovarala i sa ministrom energetike i rudarstva Jordana, Salehom Kharabshehom, a sagovornici su ocijenili da dobri bilateralni odnosi pružaju čvrst temelj za dalje produbljivanje saradnje.
Kordić je izrazila interesovanje za povećanje broja turista iz Jordana, dok je jordanski ministar naveo da je tokom predstavljanja Crne Gore na forumu imao priliku da vidi fotografije prirodnih ljepota, izražavajući uvjerenje da bi veliki broj Jordanaca bio zainteresovan da je posjeti.
Posebna pažnja posvećena je potrebi uspostavljanja direktnih avio linija između dvije zemlje, kao i promociji Crne Gore na tom tržištu.

Kordić: Neophodno ići u korak s novim trendovima

Budvanska policija uhapsila je I.R. (35) iz Budve, pripadnika organizovane kriminalne grupe, kod kojeg je pronađen pištolj sa metkom u cijevi i osam komada municije. Oduzeta su i dva vozila radi dodatnih provjera, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
- Ciljanim kontrolama više operativno interesantnih lica u okviru aktivnosti Regionalnog centra bezbjednosti “Jug”, pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Budva izvršili su pretres jednog ugostiteljskog objekta i kontrolisali K.R. (33) iz Podgorice, Ž.K. (25) i N.P. (26) sa Cetinja, te I.R. iz Budve. U blizini objekta kontrolisan je i P.P. (18) iz Budve, lice koje blisko sarađuje sa članovima kriminalnih grupa - navedeno je iz UP.&nbsp;
Kako navode, nakon pronalaska vatrenog oružja kod I.R. obaviješten je nadležni tužilac u ODT Kotor, a osumnjičeni je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Iz UP podsjećaju da je I.R. &nbsp;već bio hapšen u februaru 2025. godine u Pljevljima, kada su on i još četiri člana OKG zatečeni s dva pištolja sa izbrušenim brojevima. Takođe, tokom nedavnih pretresa na Cetinju kod N.P. su pronađeni pištolj i vazdušna puška, za šta se još čeka pravna kvalifikacija.

Uhapšen pripadnik OKG kod kojeg je pronađen pištolj, oduzeta dva vozila na provjeru

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: caslav-vujotic