Tabloidizacija medija, uključujući i javne emitere, pojačano prisustvo emisija preko kojih se šire dezinformacije i govor mržnje, devalvacija novinarskih nagrada i loši uslovi rada samo su neki djelovi stvarnosti u kojima Crna Gora i medijski radnici dočekuju Dan novinara - ocijenila je&nbsp;
Crnu Goru, njene novinare/ke i institucije treba da zabrine izostanak truda da se kredibilni mediji očuvaju i dodatni prodor emisija, propagandista i političkih teoretičara zavjere koji pod izgovorom “drugog mišljenja” zapravo pokušavaju uništiti povjerenje u kredibilne medije i šire.
Nekontrolisani sadržaj televizija iz okruženja konstantno, i vjerovatno jače nego ikada, dopire do crnogorske publike, prenosi se na portalima, spuštajući dodatno ionako pogažene standarde kvalitetnog programa i novinarstva.
Novinari su u proteklih nekoliko mjeseci napadani i maltretirani na crkvenim skupovima, na protestima, stvorila se atmosfera u kojoj novinari moraju da traže „blagoslov“ jer će u protivnom biti napadnuti. Državne institucije nisu učinile skoro ništa da ih zaštite i time doprinijele atmosferi u kojoj su novinari legitimne mete. Sve to, uz hvalospjeve o brzom ulasku Crne Gore u EU, pa ćemo ovim putem predložiti nadležnima da uporede uslove rada i zaštitu novinara kod nas i Evropi.
Različito nacionalno-novinarsko organizovanje i hiperprodukcija nagrada po ovom osnovu dodatno ukazuju da se mediji umjesto na kredibilne i nekredibilne više dijele po nacionalnom predznaku, a njihove nagrade nerijetko završavaju u rukama onih čiji je cilj stvaranje nestabilnosti u društvu.
Iako se u javnosti stvara slika da su svi mediji isti, u Crnoj Gori postoje mediji koji odgovorno i kredibilno izvještavaju, a o čijem radu i više brinu i bolje ga čuvaju međunarodne nego domaće institucije i organizacije.
Značajan dio novinara i novinarki u Crnoj Gori i dalje nema adekvatne finansijske i druge uslove za rad, svoj posao obavljaju nezaštićeni, dok ih političari i institucije najčešće ignorišu i biraju kome će odgovoriti na pitanja i dati izjavu ili intervju, a standardi se urušavaju uvozom toksičnih sadržaja koji se prodaju u novinarskim formama.
Dodatno, svjedočimo inflaciji medija na malom tržištu, ne zna se ko ih i kako zaista finansira, što jasno govori da značajan dio njih nije održiv, već postoji kako bi se urušilo povjerenje u medije i zamaglila linija koja razdvaja kredibilne medije od propagandnih emitera.
U vremenu ugrožavanja demokratskih pravila funkcionisanja u svijetu i u Crnoj Gori kredibilno i profesionalno novinarstvo nikad nije bilo važnije - njegova funkcija čuvara
demokratije mora biti branjena i odbranjena – to je jedan od najvažnijih zadataka svih progresivnih djelova našeg društva.
Srećan nam Dan novinara!
Jelena Jovanović
 
 
Izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Standardi padaju, novinare maltretiraju, a institucije su saučesnici

Skupština Crne Gore i dalje kontroliše sprovođenje zakona i politika onoliko koliko joj to dozvoli politička većina i izvršna vlast, ocijenili su iz Centra demokratsku tranziciju (CDT).
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović rekla je da to, u praksi, potvrđuju kašnjenja, neodazivanje pozvanih institucija na saslušanja i različite političke opstrukcije, čime se, kako je navela, narušava jedna od ključnih ustavnih funkcija parlamenta.&nbsp;
Ona je rekla da je u 2025. godini održano 13 kontrolnih saslušanja, od čega osam na zahtjev poslanika opozicije, tri na zahtjev poslanika većine, dva na osnovu odluke odbora.
- Ono što je bilo očigledno u protekloj godini je da političko uslovljavanje i dalje sužava prostor kontrole Skupštine - kazala je Gvozdenović.&nbsp;
U jednom slučaju, kako je dodala, opoziciona inicijativa za saslušanje na temu dezinformacija iz bezbjednosnog sektora prošla je tek nakon što je, na zahtjev dijela većine, iz nje izuzet predsjednik Vlade.
Gvozdenović je rekla da se drugi upečatljiv slučaj desio kada je inicijativa opozicije za kontrolno saslušanje, povodom postupanja nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičeni pripadnik obezbjeđenja predsjednika parlamenta, prihvaćena tek nakon pozivanja na garantovano pravo opozicije.
- Uz to i dalje imamo primjere odlaganja, pa kontrolno saslušanje ministara finansija i turizma o uticaju turističke sezone na budžet i planirani ekonomski rast, o kojem je odlučeno još u julu, održano je tek 29. decembra - kazala je Gvozdenović u saopštenju dostavljenom agenciji MINA.
Ona je podsjetila da je saslušanju prisustvovala ministarka turizma, ali ne i ministar finansija koji je na dan saslušanja obavijestio Odbor da neće prisustvovati zbog “ranije preuzetih obaveza”.
Gvozdenović &nbsp;je ukazala da problem koji se nedvosmisleno nameće jeste činjenica da dio državnih organa u praksi bira da li će se pojaviti pred odborima, pa i pozivajući se na određena tumačenja Ustava i zakona.
- Tako imamo primjere da ministri otkazuju dolazak na sam dan kontrolnog saslušanja, ili da odlažu saslušanja zbog “službenih obaveza” - dodala je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, kontrolnu ulogu Skupštine ne poštuje ni sam predsjednik Vlade koji bira da li će i kada prisustvovati premijerskom satu i odgovarati na pitanja poslanika i poslanica.
- Pored čestih odlaganja, zabilježen je i slučaj u kojem je premijer prisustvovao sjednici, ali je odbio da usmeno odgovara na pitanja poslanika - navela je Gvozdenović.
Ona je kazala da ni drugi organi vlasti ne poštuju parlamentarnu kontrolu u dovoljnoj mjeri.
- Što nam potrvđuje činjenica da se vrhovni državni tužilac (VDT) nije odazvao ni na jedan od tri poziva &nbsp;za kontrolno saslušanje prošle godine - dodala je Gvozdenović.
Ona je kazala da je u julu VDT izostao sa saslušanja koje je Odbor za bezbjednost i odbranu zakazao povodom postupanja nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičeni pripadnik obezbjeđenja predsjednika parlamenta.
- U oktobru se nije odazvao ni pozivu Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, na saslušanje o postupanju tužilaštva koje je rezultiralo odbacivanjem krivične prijave povodom prodaje Telekoma - rekla je Gvozdenović.&nbsp;
Ona je kazala da je VDT nije prisustvovao ni sjednici Administrativnog odbora, na kojoj je razmatran zahtjev Osnovnog suda u Pljevljima za odobrenje vođenja krivičnog postupka i skidanje poslaničkog imuniteta poslaniku Milanu Lekiću, što je ranije bila zakonom uspostavljena praksa.
Gvozdenović je rekla da su umjesto VDT-a, sjednici prisustvovale tužiteljke osnovnog državnog tužilaštva Pljevlja.
- Na ovaj način učvršćuje se praksa po kojoj se Skupštini praktično onemogućava da nadzire rad tužilaštva, izuzev prilikom razmatranja godišnjeg izvješaja o njihovom radu - rekla je Gvozdenović.
Ona smatra da je posebno zabrinjavajuće što takav stav ima direktnu podršku pojedinih poslanika većine.
- Apsolutno odbijanje predstavnika tužilaštva da se odazovu na parlamentarna saslušanja nespojivo je sa demokratskim principima i zahtjevima ravnoteže između grana vlasti - istakla je Gvozdenović.
Ona je navela da, iako je razumljivo, opravdano i zakonom propisano da tužioci ne odgovaraju na pitanja o okolnostima pojedinačnih predmeta, to ne može biti razlog da izbjegavaju davanje objašnjenja o pravilima i načinima po kojima rade, ili sistemskim nedostacima koje pojedini slučajevi otkrivaju.
- Izbjegavanjem kontrolnih saslušanja i komunikacije sa parlamentom, stvara se opasan presedan prema kojem se čitava grana vlasti faktički izuzima iz ključnih mehanizama javne i institucionalne odgovornosti - ocijenila je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, odgovornost za takvo stanje dijele i poslanici, imajući u vidu primjere kontrolnih saslušanja gdje su se direktno interesovali za konkretne predmete pred tužilaštvom i javno ih komentarisali, iako ti slučajevi nijesu bili ni povod ni tema kontrolnih saslušanja.
Gvozdenović je kazala da se u praksi pokazuje da se Poslovnik Skupštine tumači rastegljivo i selektivno, pa njegova primjena prvenstveno zavisi od političke volje.
- Dok se na Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje otvara pitanje prisustva smijenjenog direktora Fonda za zdravstveno osiguranje i o njemu se glasa iako to Poslovnik ne predviđa, u drugim odborima se pravila znaju tumačiti znatno šire i fleksibilnije - navela je Gvozdenović.
Ona je kazala da je ilustrativan primjer sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj je razmatrano postupanje nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičeni pripadnik obezbjeđenja predsjednika Skupštine, a na kojoj je prisustvovao advokat okrivljenog, formalno kao predstavnik nevladine organizacije (NVO) na osnovu odobrenja predsjednika Odbora.
- Iako Poslovnik predviđa mogućnost prisustva predstavnika civilnog sektora sjednicama odbora, u konkretnom slučaju ta mogućnost je očigledno zloupotrijebljena - navela je Gvozdenović.&nbsp;
Ona je rekla da je tokom rasprave, osoba koja je formalno prisustvovala sjednici kao predstavnik NVO, faktički je nastupala u ulozi advokata, otvarajući pitanja o drugim krivičnim predmetima koje zastupa.
- Na taj način, Odbor je doveden u situaciju da umjesto vršenja parlamentarne kontrole postane platforma za advokatsko i političko istupanje, što je suprotno svrsi i prirodi kontrolnog saslušanja - rekla je Gvozdenović.
Ona je rekla da sve navedeno ukazuje da je važno da se kroz transparentan i inkluzivan proces, uz otvoren, ozbiljan i pošten politički dijalog kvalifikovane većine, kao i uz konsultacije sa stručnom i širom javnošću, pripremi zakon koji će jasno urediti poziciju parlamenta i njegov odnos sa drugim granama vlasti.

Gvozdenović: Uloga Skupštine sve se više degradira

Izborna reforma u Crnoj Gori uprkos tome što je donijela određena unapređenja, sprovedena je parcijalno i bez rješavanja ključnih strukturnih problema izbornog sistema. Značajan broj preporuka za fer i demokratske izbore ostao je neimplementiran, dok dio usvojenih izmjena ne sadrži dovoljno jasne i precizne mehanizme za dosljednu primjenu u praksi.
To je zaključak Izvještaja o usklađenosti izmejna Zakona o izboru odbornika i poslanika sa preporukama OEBS/ODIHR-a, koji je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) izradio u saradnji sa Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) uz podršku Evropske unije posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
- Ovaj izvještaj razmatra usklađenost izmjena zakona sa preporukama OEBS/ODIHR-a i drugih relevantnih aktera, sagledavajući domete i ograničenja usvojenih rješenja. Analiza identifikuje neimplementirane preporuke, ukazuje na normativne i institucionalne rizike u primjeni zakona i daje smjernice za nastavak izborne reforme u skladu sa međunarodnim standardima- naveli su iz CDT-a.
U izvještaju se podsjeća da su u julu 2025. godine usvojene izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika (ZIOP), kao i novi Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (ZFPSIK), uz podršku partija vlasti i opozicije.
- Izmjene su donijele određena poboljšanja - profesionalizaciju Centralne izborne komisije, djelimičnu profesionalizaciju opštinskih izbornih komisija, povećanje rodne kvote na 40 odsto i uvođenje opštih lokalnih izbora. Ipak, riječ je o ograničenom iskoraku, jer su brojna suštinska pitanja i preporuke međunarodnih i domaćih posmatrača izbora ostale van dometa reforme, a dio usvojenih rješenja nije u potpunosti usklađen sa međunarodnim standardima- podsjećaju iz CDT-a.
Analiza ukazuje na to da su izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika donijele unapređenja u dijelu profesionalizacije i odlučivanja organa za sprovođenje izbora, ali da postoje pravne praznine koje mogu proizvesti probleme u praksi. Zakon ne razrađuje pojedina pitanja na koja su OEBS/ODIHR i Venecijanska komisija i ranije ukazivali, prije svega u pogledu postupka izbora i transparentnosti rada tijela koja sprovode izbor članova Centralne izborne komisije (CIK).&nbsp;
- Iako zakon predviđa nadzornu ulogu CIK-a nad opštinskim izbornim komisijama i mogućnost preuzimanja njihovih nadležnosti, analiza ukazuje na to da nijesu dovoljno razrađeni kapaciteti i praktični mehanizmi za sprovođenje tih ovlašćenja. Pitanje je da li CIK, imajući u vidu obim novih nadležnosti i činjenicu da se svi lokalni izbori održavaju istovremeno, raspolaže adekvatnim institucionalnim, kadrovskim i operativnim kapacitetima za efikasno preuzimanje nadležnosti jedne ili više opštinskih izbornih komisija u slučaju njihovog nepostupanja- kažu iz CDT-a.&nbsp;
U dijelu koji se odnosi na lokalne izbore, odluka da prvi izbori budu održani juna 2027. godine otvorila je, dodaju, dileme u pogledu zaštite biračkog prava, imajući u vidu da produženje mandata izabranim lokalnim predstavnicima, prema standardima koje je isticala Venecijanska komisija, može biti opravdano samo u izuzetnim okolnostima i pod jasno definisanim uslovima zakonitosti, neophodnosti i proporcionalnosti, što ovdje nije slučaj.
- U oblasti medijskog predstavljanja u izbornoj kampanji, analiza pokazuje da ZIOP nije usklađen sa važećim medijskim zakonodavstvom, dok je novim Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama unaprijeđen regulatorni okvir i proširena ovlašćenja Agencije za audiovizuelne medijske usluge za nadzor i sankcionisanje emitera. &nbsp;Kada je riječ o zloupotrebi javnih resursa, u dokumentu je konstatovano da ZIOP nije mijenjan u ovom dijelu, dok su određene zabrane i mjere uvedene Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. No, iako su tim zakonom proširene zabrane zapošljavanja tokom izborne kampanje, istovremeno je ukinut ključni mehanizam transparentnosti kroz brisanje obaveze objavljivanja odluka o zapošljavanju.Takođe, zabrinjava što izmjene ZIOP nijesu adresirale prava osoba sa invaliditetom – uprkos preporukama, nijesu uvedene odredbe koje bi obezbijedile pristupačne informacije o kampanji i izborima, niti mjere koje bi olakšale samostalno i tajno glasanje i podstakle kandidovanje OSI- stoji u analizi.
Zbog svega ovoga, &nbsp;kažu iz CDT-a, neophodno je ući u novu fazu reforme, koja će adresirati i ove i druge dugogodišnje slabosti izbornog sistema, od tačnosti i ažurnosti biračkog spiska, uvođenja otvorenih lista, unapređenja zaštite biračkog prava do efikasnog odgovora na dezinformacije u - zbornom procesu.
"Tek kada se ovim pitanjima koja opterećuju izborni proces ozbiljno pristupi, moći će se govoriti o kvalitetnoj i održivoj izbornoj reformi- navode iz ove NVO.
Podsjećamo i da je CDT pozvao poslanike i poslanice u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu da predlože produženje roka za završetak njegovog rada do 15. juna 2026. godine, kako bi se stvorili uslovi za cjelovito i kvalitetno sprovođenje reforme u skladu sa međunarodnim preporukama, uz nastavak praćenja procesa na principima inkluzivnosti, transparentnosti i poštovanja međunarodnih standarda.

CDT: Izborna reforma nepotpuna, kroz produženi rad Odbora doći do finalnih rješenja

Lažne nagradne igre, sumnjivi sajtovi, neprovjereni linkovi i online forme u kojima se traže mejl adresa i lozinka najčešći su načini na koje građani, često nesvjesno, omogućavaju zloupotrebu svojih ličnih podataka, ocijenjeno je u podkastu „Akcija“ koji realizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Ekspert za informacionu i sajber bezbjednost iz kompanije Logejt, Dževad Đečević, upozorio je da su lični podaci danas izuzetno vrijedna roba, te da finansijska šteta koju građani odmah primijete često predstavlja samo početak ozbiljnijih zloupotreba.
– Kod nekih prevara se u startu skine manji iznos sa kartice, dovoljan da se ne aktivira višefaktorska autentifikacija. Međutim, stvarni problem nastaje kada neko prikupi korisničko ime i lozinku. Ti podaci se masovno sakupljaju, objedine u baze i potom prodaju na dark vebu – pojasnio je Đečević.
On je naveo da su česte i prevare koje podrazumijevaju preuzimanje naloga, koji se zatim koriste za dalje obmane drugih korisnika, posebno na društvenim mrežama.
<h3>Vještačka inteligencija – alat i za zaštitu i za napade</h3>
Đečević je upozorio da je razvoj vještačke inteligencije dodatno otežao prepoznavanje prevara.
– Nekada su „fišing“ mejlovi bili lako prepoznatljivi zbog lošeg prevoda i očiglednih grešaka. Danas, zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, mejlovi su jezički i sadržajno gotovo savršeni i ciljano prilagođeni primaocu – rekao je on.
Posebno je ukazao na porast ransomware napada, u kojima se zaključavaju podaci korisnika, institucija, pa čak i bolnica, uz zahtjev za otkupninu.
– Ako nemate bekap, ljudi često plate. Napadi su sve ciljaniji, a iznosi otkupnina enormni – upozorio je Đečević.
<h3>Odrasli skeptični, mladi digitalno vještiji, ali ranjiviji</h3>
Profesorica medijske pismenosti Svetlana Koprivica istakla je da se različite generacije na različite načine snalaze u digitalnom okruženju.
– Odrasli često imaju manje digitalnih vještina, ali više skepticizma. Mladi su digitalno mnogo kompetentniji, govore strane jezike i lakše pristupaju sadržajima, ali im često nedostaje kritička distanca – kazala je Koprivica.
Ona smatra da je medijska pismenost ključni odgovor na savremene digitalne prijetnje i da mora biti dostupna svim generacijama – od djece u vrtićima do penzionera.
– Sve je medijski konstrukt, uključujući i ovo što mi sada radimo – naglasila je Koprivica.
<h3>Nema „besplatne večere“ u digitalnom svijetu</h3>
Sagovornici su saglasni da je ključno razvijati svijest o tome da „besplatne usluge“ na internetu zapravo plaćamo sopstvenim podacima.
– Nikada ništa niste dobili potpuno besplatno. Platili ste to svojim podacima – upozorila je Koprivica, ističući da će u budućnosti zloupotreba podataka imati još ozbiljnije posljedice, uključujući uticaj na obrazovanje, zapošljavanje i životne šanse pojedinaca.
Đečević je podsjetio da aplikacije poput Vibera i WhatsAppa koriste izuzetno skupu infrastrukturu, a korisnicima su besplatne upravo zato što se njihovi podaci koriste za analizu i razvoj sistema, uključujući i vještačku inteligenciju.
<h3>Edukacija i sajber higijena kao osnov zaštite</h3>
Sagovornici su saglasni da je edukacija svih uzrasta neophodna, uz stalno podsjećanje na osnovna pravila sajber bezbjednosti.
– Djeci dajemo ključeve od kuće i objašnjavamo kako da ih čuvaju, a telefon im često damo bez ikakvog objašnjenja. To mora da se promijeni – poručio je Đečević.
On savjetuje redovno mijenjanje lozinki, korišćenje složenih šifara, brisanje kolačića i keša, restartovanje uređaja, pa čak i povremenu promjenu mejl adrese.
Koprivica je istakla da je važno da djeca i mladi razumiju da agresivni i neprimjereni sadržaji, kao i dijeljenje ličnih podataka, imaju dugoročne posljedice.
– Sigurna sam da su moja djeca pametnija od telefona, ali algoritmi su kreirani da budu neodoljivi. Zato ih moramo učiti da razmišljaju kritički i da znaju ko i zašto donosi odluke u njihovo ime – zaključila je Koprivica.

CDT: Zašto nas na internetu varaju: Naši podaci vrijede više nego što mislimo

Iako je bitan dio reforme tužilaštva urađen i politički uticaj na njega je slabiji nego što je bio, on i dalje postoji i ne događa se najvećim dijelom u medijima, izjavama političara ili na društvenim mrežama, već najčešće interno, putem različitih vrsta komunikacija - poručeno je sa panela „Od političkog uticaja do javnih pritisaka - koliko je tužilaštvo nezavisno“ u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Bivši član Tužilačkog savjeta i predsjednik UO Instituta alternativa Stevo Muk osvrnuo se na vrijeme provedeno u Tužilačkom savjetu i rekao da je najvažnija reforma tužilaštva sprovedena u periodu 2021. i 2022, i da je uprkos otporu brojnih političkih partija, dijela NVO i medija bliskim režimu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu jedva uspio da prođe i obezbijedi većinu u Tužilačkom savjetu.
- Mi smo sve to uradili uglavnom zahvaljujući toj većini od šest članova Tužilačkog savjeta, a nekad i sa ogromnom većinom od 10 glasova kada su nam se pridružili članovi iz reda tužilaca. I dalje mislim da taj odnos snaga nije trebalo mijenjati, nije se pokazalo da smo bili marioneta politike vlasti. Ja sam neko ko nije zadovoljan onim što se nije desilo polovinom 2024, kada je izmijenjen Zakon o državnom tužilaštvu da bi se, zato što je to neko tako protumačio, uslišile sugestije Venecijanske komisije na jedan pogrešan način - rekao je on.
Istakao je da od aktuelnog vrhovnog državnog tužioca nisu dobijeni odgovori o stvarnom stanju u tužilaštvu.
- Jedan važan dio tog vremena koje smo tamo proveli u Tužilačkom savjetu obilježila je činjenica da smo imali V.D. na mjestu VDT-a i znate da smo se zalagali zajedno da imamo VDT-a u punom mandatu. Došli smo do njega spektakularnom većinom, i moje očekivanje, kao nekoga ko se zalagao za njegov izbor, bio je da dobiejm odgovor na pitanje u kakvom stanju je tužilaštvo i kakvi su tamo uslovi, koji su stvarni problemi tužilaštva, pa i oni koji se odnose na konkretne tužioce. Mi, nažalost, te odgovore nijesmo dobili - rekao je Muk.
Smatrao je, kaže, da VDT, u mjeri mogućeg, treba da ponudi ono što je transparentnost i vjerodostojnost.
- Doživio sam perfidnu opstrukciju u pokušaju da dobijem odgovore na neka važna pitanja - istakao je Muk.
Razgovor o tužilaštvu, dodao je Muk, ne može da se svede na priču o statistici.
- Možda je u 95 odsto slučajeva sve u redu, nema političkih uticaja, ekonomskih pritisaka. Ali se na pet odsto slučajeva prelama povjerenje javnosti i u tužilaštvo i sudove - naveo je on.
Govoreći o vođenju discplinskih postupaka protiv tužilaca, on je kazao da neki mehanizmi jednostavno ne funkcionišu.
On je istakao da ne vjeruje da će se disciplinski i etički postupci završiti.&nbsp;
- Znate gdje će se oni završiti, na leđima onih koji su već procesuirani, pa ćemo imati neke bolje statističke podatke - poručio je Muk.
Govoreći o vetingu, on je rekao da Crna Gora već ima dvije institucije koje se time bave - Agenciju za sprječavanje korupcije (ASK) i Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB).
- E sad šta ja mislim o njima, blago rečeno da nisu na visini zadatka. U toj situaciji postoji neki paradoks, prvo je potrebno reformisati ove institucije, a onda da provjere važe za sve ljude koji ulaze u sistem, a onda za ljude koji napreduju - kazao je Muk ističući da nepovjerenje u ASK i ANB za uloge u vetingu znači da te institucije nisu reformisane do kraja.
Muk je kazao i da se političkim uticajem na tužilaštvo ne može smatrati samo ono što je javno i dostupno, već da postoji druga, kako je kazao, opasnija, vrsta uticaja.
- Mislim da se stvarni i opasni uticaj ne događa u medijima, nego se događa interno kroz neke vrste komunikacija i uticaja, kojima mi ipak ne svjedočimo. Mi vidimo ono što je u medijima, na društvenim mrežama i to kritikujemo, i to sa razlogom - navodi on.
Zamjenica Vrhovnog državnog tužioca, Jelena Đaletić podsjetila je da je Zakonom o državnom tužilaštvu, jedna od propisanih nadležnosti Tužilačkog savjeta eksplicitno navedena, a to je da Tužilački savjet razmatra pritužbe rukovodioca državnih tužilaštava i državnih tužilaca u pogledu ugrožavanja njihove samostalnosti.
- U tom pravcu je donijeta odluka na Tužilačkom savjetu da se izmijeni poslovnik o radu Tužilačkog savjeta, na način što bi se propisala jasna procedura i ovlašćenje komisije za razmatranje ove vrste pritužbi, a u konačnom i zauzimanje određenih stava od strane Tužilačkog savjeta. Upoznala bih javnost da su normirane odredbe koima je predviđeno da će Tužilački savjet zauzeti jasan stav i o tome obavijestiti javnost, kada su u pitanju ove vrste pritužbi - rekla je ona.
Kada je u pitanju integritet državnih tužilaca, ukazala je da je početkom novembra usvojen novi etički kodeks.
- Donošenje novog etičkog kodeksa, kao skup pravila i ponašanja, iniciran je i donijet kako bi se napravila jasna distinkcija između povrede pravila ponašanja od strane tužilaca, a sa druge strane disciplinskih prekršaja - navela je ona.
Predviđena su, kako kaže, i nova pravila ponašanja koja bi mogla predstavljati povredu etičkog kodeksa, jedan od tih primjer je i ponašanje na društvenim mrežama od strane nosilaca tužilačkih funkcija.
- Kada je u pitanju disciplinska odgovornost, prošle godine, kada je mijenjan Zakon o državnom tužilaštvu, unaprijeđen je disciplinski okvir, upravo iz razloga jer su rezultati u prethodnom periodu bili na nezadovoljavajućem nivou. Neka ponašanja se nisu mogla podvesti pod disciplinske prekršaje, tako da je unaprijeđen disciplinski okvir na način što su propisani novi disciplinski prekršaji sa jedne strane, a sa druge strane dato je ovlašćenje disciplinskom tužiocu da može samoinicijativno da pokreće disciplinske postupke - rekla je Đaletić.
Kad je u pitanju disciplinska i etička odgovornost, ona je istakla da je najveća odgovornost na rukovodiocima državnih tužilaštava.
<h2>Reforme će dati rezultat ako uđemo u EU</h2>
Advokat Goran Rodić smatra da će, ako se desi da uđemo u EU, reforme mogli dati rezultate.
- Kada uđemo, doći ćemo do sistema koji funkcioniše, moguće uz penele, ali doći ćemo do zelene grane. Ako budemo pružali otpor, kao što smo ga pružali, onda se bojim da će te reforme dočekati i pola vijeka - ocijenio je Rodić.
Problem je, prema njegovim riječima, što se stalno obmanjujemo i lažemo. Rodić apostrofira i problem odgovornosti, koje danas nema u državi.
- Pitanje odgovornosti koje imaš u privatnom dijelu, kada ste u državi, raspoređujete ga na sve strane i ta odgovornost koja nekada jeste postojala se negdje devedesetih promjenom ovog sistema izgubila i do danas je nismo uspostavili - naveo je Rodić.
Rodić smatra da je nesporno da je politika upravljala, kako pravosuđem, tako i školstvom i zdravstvom.
- Politika je bila iznad prava i zakona a sve po po potrebi službe. Problem je kompleksan i ja sam skloniji presjekom stanja da tvrdim da smo kao cijelo društvo bliže metastazi po problemima, nego da smo u kondiciji - ocijenio je Rodić.
Rodić je kazao da je nakon 2020. godine, nakon promjene vlasti popustio pritisak koji je, kako je kazao, funkcionisao bez greške u namjeri u kojoj je sprovođen.
- Ja u tome ne izuzimam ni svoju branšu. I komora i rukovodstvo je bilo pod tim, od 2020, popustila je ta stega, biološki su odstupili stariji i iskusniji koji su držali to, ali da biste išli naprijed, vi morate podvući crtu i reći - to ne valja - kaže Rodić.

Stvarni uticaji na tužilastvo dolaze iz manje vidljivih kanala

Veting u pravosuđu mora da bude kontinuirani proces, jer jedno je veting, a drugo hajka, poručio je ministar pravde Bojan Božović na otvaranju CDT-ove konferencije “Prvih 25 godina pravosudne reforme”.
Božović je kazao da se Crna Gora nalazi u odsudnom trenutku u 25 godina reformi zbog izazova, planova i ciljeva koje imamo, a kako bismo do kraja sljedeće godine zaključili pregovore u poglavljima 23 i 24.
Upitan šta su ključne tačke i prepreke u reformi pravosuđa, Božović je rekao da sama činjenica da nešto zovemo reformom, a da traje četvrt vijeka, znači da reforma nije postojala u onom formatu koji su svi željeli.
“Sama činjenica da pregovori sa EU traju toliko dugo govori da nismo bili dovoljno zreli da reformišemo naše društvo i dostignemo taj nivo demokratije koji nam je neophodan i nije bilo političke volje da se sve to sprovode” rekao je Božović.
Balasti prošlosti, ali i loša dinamika u protekle četiri godine
Kazao je da razlozi za to leže u donosiocima odluka.
“Tu mislim na brojne izazove i probleme, balaste prošlosti, ali i u prethodne 4 godine ni mi vjerovatno nismo odradili stvari onom dinamikom kojom smo željeli. Pomaka ima što se konstatuje kroz izvještaje”, rekao je Božović.
“Ne smijemo se uljuljkati i govoriti sve je odogovornost nekog prethodnog vremena, ima odgovornosti i kod nas i zbog toga moramo voditi računa o tome da ne tražimo izgovore već da rješavamo probleme, a problema ima prilično”, dodao je Božović.
Problemi se, kako kaže, prije svega odnose na obezbjeđivanje što većeg stepena nezavisnosti unutar samog pravosuđa.
“Odsustvo političkog uticaja mora biti apsolutno, moramo uvesti što je moguće veći stepen mjerljivih kriterijuma kako bi oni najbolji unutar sistema bili, ne samo sačuvani, već na svaki način zaštićeni od bilo kakvih uticaja”, rekao je ministar.
Veting kao populizam
Govoreći o vetingu u pravosuđu, on je kazao da je Vijeće za nacionalnu bezbjednost dalo saglasnost Ministarstvu pravde da nastavi proces sagledavanja i kreiranja sistema vetinga uz saglasnost i mišljenja Evropske komisije.
“Kod nas se taj proces vetinga doživljava kao potpun i totalni reizbor tužilaca i sudija. To nije ni u ovom momentu jedini oblik vetinga o kojem se može pričati. Čak danas postoje brojni razlozi da takav reizbor nije moguć nego je i neracionalan” rekao je Božović.
“Kada govorim o vetingu govorim o provjeri etičke i disciplinske odgovornosti, profesionalnog i ličnog integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i svih nas koji smo uvezani sa tim, veting mora da bude jedan kontinuirani proces. Ja bih postao najpopularniji političar da sa ove bine kažem sve ćemo da dovedemo nove sudije i tužioci i biće svi najbolji na kugli zemaljskoj, to je nerealna priča, neću da potpadam pod taj nivo populizma”, istakao je ministar.
Ipak, kako dodaje, treba nam dodatno jačanje izvora prava i implementacije tih izvora prava u smislu provjere prava i dsiciplinskog kvaliteta svih u sistemu.
“Treba nam provjera uvezanosti javnih funkcionera, samim tim sudija i tužilaca, unutar sistema, sa licima koja imaju imovinu koju ne mogu da opravdaju”, kazao je Božović.
Problem je, kako je kazao, veći nego što se misli.
“Usvajajući IBAR zakone mi smo predvidjeli nove kriterijume za provjeru disciplinske odgovornosti, ali da bi se, npr. u tužilaštvu to realizovalo, Tužilački savjet je morao da formira komisiju koja će to pratiti, a do prije neki dan nismo imali formiran Tužilački savjet”, kazao je ministar.
“U ovoj sali nema osobe koja će reći da je protiv vetinga, ali veting je jedno, hajka je drugo”, naglasio je on.
“Danas više nego ikad nam je potrebno mišljenje EK za svaki ovakav zakon. Bilo je propuštenih šansi ali i iznevjerenog povjerenja. U posljednjih pet godina skoro polovina sudija nije dio sudskog sistema u odnosu na 2020, slična je situacija sa ukupnim brojem tužilaca, da smo krenuli u totalni reizbor 2021, u apsolutnim brojkama situacija ne bi bila puno drguačija”, naveo je on.
Apstraktne norme za brojne pozicije
Komentarišući neuspjeli izbor svih sudija Ustavnog suda, on je kazao da mu je žao mi je što nisu izabrani svo troje kandiata, da je dobro što ipak nećemo biti u blokadi Ustavnog suda, ali da to ne treba da nas zavara i da ga moramo kompletirati što prije.
“Za neke pozicije moramo uvoditi jasne i mjerljive kriterijume i standarde. Naše norme previše apstraktno postavljene za brojne pozicije. Jako loše što sudija Ustavnog suda može biti svako ko ima preko 40 godina života, preko 15 godina radnog iskustva i samo da je pravnik. Mislim da je to nedopustivo. Zbog toga smo napravili radnu grupu za novi zakon o ustavnom sudu, treba nam korjenita promjena tog zakona gdje ćemo jasno naznačiti ko može da bude a ko ipak ne jer je prerano”, kazao je Božović.
Koprivica: Partitokratija se neće tako lako odreći uticaja na sudstvo
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica rekao je da pravosuđe u Crnoj Gori danas funkcioniše između formalne usklađenosti sa evropskim standardima i stvarnih ograničenja u pogledu nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti, a partitokratija se neće tako lako odreći uticaja na sudstvo.
“Sami naziv našeg događaja - Prvih 25 godina pravosudne reforme - govori o jednom veoma dugom procesu. U njemu je Crna Gora dobila normativni i institucionalni okvir koji treba da dovede do funkcionisanje nezavisnog i efikasnog pravosuđa”, naveo je Koprivica i dodao da učinak ovog procesa nakon 25 godina pokazuje da se promjene pretežno odvijaju u sferi forme, a ne suštine.
“Takođe, vrijeme je pokazalo da ključni problemi – nepovjerenje građana, sporo postupanje, neujednačena praksa, nejasna odgovornost i politički uticaji – ostaju prisutni” istakao je.
Pravosuđe se, kako je ocijenio, i dalje doživljava kao sporo, neefikasno i podložno političkim uticajima.
“Nova Strategija reforme pravosuđa za period 2024–2027, pripremljena u toku dobijanja IBAR-a, trebalo je da postavi novu viziju razvoja pravosuđa. Umjesto da pokaže put za stvarne promjene ona je napisana tako da zadovolji formu evropskih zahtjeva, bez analitičke dubine, jasnih ciljeva i odgovornosti institucija” kazao je direktor CDT-a.
“Reforme ključnih pravosudnih tijela ostale su nedovršene. Promjena Ustava u dijelu koji se odnosi na Sudski savjet započeta je, dok u slučaju Tužilačkog savjeta još nije. Istovremeno, sastav i način izbora dijela članova Tužilačkog savjeta izmijenjeni su zakonom koji je faktički isključio osobe sa značajnim pravosudnim iskustvom”, dodao je.
Kao slabe tačke Sistema istakao je finansijsku nezavisnost i status pravosuđa.
“Zarade sudija i tužilaca nijesu usklađene sa njihovim poslom, budžetska izdvajanja su nedovoljna, a planirano povećanje sredstava odvija se sporo i parcijalno” rekao je Koprivica.
On je naglasio da efikasnost pravosuđa ostaje hronični problem, da sudovi iz godine u godinu primaju više predmeta nego što ih rješavaju, dok broj starih predmeta i dalje raste.
“Sistem odgovornosti u pravosuđu, iako je nominalno unaprijeđen izmjenama u oblasti ocjenjivanja i disciplinske kontrole, i dalje je nedovoljno djelotvoran. Uvedene promjene nijesu prethodno testirane, niti se prate se kroz mjerljive rezultate”, kazao je on.
Koncept vetinga se, kako je ocijenio, pretvorio u populističku političku poštapalicu koja možda kratkoročno donosi veće procente podrške partijama, ali vrlo malo ima onih koji o ovom procesu debatuju uz spominjanje jasne vizije, metodologije, opisa procesa i garancija nepristrasnosti.
Prošlo je vrijeme, kako navodi, u kojem se reforme u Crnoj Gori iniciraju samo kroz spoljnopolitičke ocjene, zadate rokove i uspostavljena mjerila. “Unutrašnje potrebe našeg društva moraju postati ključan okidač za promjene”, naveo je Koprivica.
Zato je, kako navodi, ovdje jasna odgovornost i pravosuđa i izvršne vlasti koji će ostaviti 25 godišnje dosadašnje prakse sakrivanja iza EU izvještaja i diplomatskih fraza i razumjeti da je u njihovom portfoliju najvažnija borba ovog društva - stvaranje pravedne države.
“Uz sve ove, sistemske probleme, ne smijemo zaboraviti još jedan, možda najopasniji – partitokratija koja 30 godina vlada našom scenom i koja se neće tako lako odreći uticaja na pravosuđe. Vjerujem da teško da u ovoj prostoriji ima ljudi koji nijesu svjesni značaja ove prepreke”, stakao je Koprivica.
“Očuvanje partijskih monopola i vođenje politike na destruktivan način zapravo predstavljaju ključnu prepreku našem učlanjenju u EU. Zato u ovoj, veoma važnoj i osjetljivoj fazi našeg evropskog puta, želimo skrenuti pažnju na dvolično ponašanje značajnog dijela političke elite (čast izuzecima) kojoj su usta puna reformi, demokratije i vladavine prava, a koja u praksi radi sve da se ovi principi ne uspostave”, dodao je on.
Koprivica navodi da se Crna Gora nalazi u kritičnoj tački procesa u kome je partitokratija koja želi status quo, do sada, odnosila pobjedu nad progresivnim djelovima društva.
“Ne smijemo zaboraviti da u dijelu civilnog društva, političkim partijama i državnoj upravi postoji još uvijek posvećenih i progresivnih ljudi koji moraju imati hrabrosti da se suprotstave neutaživoj potrebi partitokratije da sve procese u državi drži pod potpunom kontrolom. Da li će se odnos snaga ovoga puta promijeniti i da li će pravosudna reforma postati velika prilika ili još jedna propuštena šansa za Crnu Goru, ostaje da vidimo”, zaključio je on.

Božović: Jedno je veting, a drugo hajka

Vlada Crne Gore nema stvarnu namjeru da sprovede optimizaciju i profesionalizaciju javne uprave, te da kontinuirani rast broja zaposlenih pokazuje da je državna administracija i dalje „sigurno stanište za partijski kadar'', kazala je zamjenica izvršnog direktora CDT-a, Milena Gvozdenović.
- Crna Gora ima ogroman broj zaposlenih u javnoj upravi, koji iz godine u godinu raste, a prati ga i rekordno izdvajanje za bruto zarade. U predlogu budžeta za 2026. godinu za plate je planirano čak 726 miliona eura. Nažalost, ovo nije posljedica — kako se često tvrdi — ‘razvoja’ države, već prije svega partijske potrebe da se u državne institucije smjesti što veći broj svojih ljudi- istakla je Gvozdenović.
Prema posljednjim podacima Ministarstva finansija iz septembra 2025. godine, u javnoj upravi radi 54.841 osoba. Od toga je na centralnom nivou zaposleno 47.584, a na lokalnom 7.257 ljudi — što je povećanje od 4.655 zaposlenih u odnosu na decembar 2020.
- Ovi brojevi nijesu konačni, jer nemamo podatke o broju zaposlenih u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države i opština. Iako Vlada tvrdi da je uspostavila kompletnu evidenciju, mi i dalje ne znamo koliko ljudi radi u još 174 državna i opštinska preduzeća- ističe ona i dodaje da ne postoje ni evidencije o angažovanima po ugovorima o djelu i privremenim i povremenim poslovima.
Gvozdenović upozorava da stvarni broj zaposlenih u javnom sektoru značajno premašuje zvanične podatke, pa bi uspostavljanje potpunih i provjerenih evidencija moralo biti prvi korak za bilo kakvu ozbiljnu reformu.
Podsjeća da je premijer ranije ove godine najavio zamrzavanje zapošljavanja i smanjenje broja zaposlenih za 20 odsto, uz obrazloženje da „mnogi ljudi ne rade, ne dolaze na posao ili rade neadekvatno“.
- Očigledno je da taj način nije pronađen — ili ga, zapravo, Vlada uopšte ni ne traži- ocjenjuje Gvozdenović.
Uprkos povećanju broja zaposlenih, Crna Gora, prema njenim riječima, i dalje nema dovoljno stručnih i institucionalnih kapaciteta za sprovođenje reformi i evropskih obaveza.
- Evropska komisija jasno poručuje da nedostatak administrativnih kapaciteta utiče na proces usklađivanja sa pravnom tekovinom EU u svim sektorima- ističe Gvozdenović.
Reforma javne uprave, kako podsjeća, podrazumijevala bi izradu sveobuhvatnih funkcionalnih analiza, koje bi pokazale gdje postoji manjak, a gdje višak zaposlenih. Međutim, iz same Strategije reforme javne uprave i izvještaja je jasno da takve analize vjerovatno neće biti izrađene do kraja aktuelnog strateškog ciklusa, iako su bile planirane za sektore obrazovanja i zdravstva.
- Indikator uspjeha u uspostavljanju optimalne javne uprave navodi smanjenje udjela broja zaposlenih u javnoj upravi u ukupnom broju zaposlenih u Crnoj Gori. Međutim, kako raste ukupna zaposlenost, ovaj udio se automatski smanjuje — iako broj zaposlenih u javnom sektoru realno raste. Vlast to pokušava predstaviti kao rezultat reformi, ali DRI jasno navodi da je riječ o periodičnim kretanjima na tržištu rada, a ne o plodovima fiskalne i kadrovske politike- kaže Gvozdenović.
Gvozdenović smatra da je bilo teško očekivati da najglomaznija Vlada Crne Gore do sada zaista sprovodi optimizaciju i profesionalizaciju uprave.
- Nažalost, uprkos obećanjima o meritokratiji, vlast je očigledno preuzela najprepoznatljiviji modus operandi prethodne trodecenijske vlasti — jačanje partijske kontrole kroz širenje administracije, umjesto njenog unapređenja- zaključila je Gvozdenović.

Gvozdenović: Partije ne dozvoljavaju optimizaciju javne uprave, pod izgovorom ''razvoja'' države se zapošljavaju partijski ljudi

Jedan od mitropolita Srpske pravoslavne Crkve u Crnoj Gori (SPC), Metodije Ostojić je nastavio seriju pomena ljudima i oružanim formacijama koje su bile vjerni saradnici fašista i nacista. U svom ustaljenom maniru Ostojić je, na manifestaciji koju je ovoga puta upriličio na Krnovu, ponovo besjedio suprotno istorijski utvrđenim činjenicama. Nastavljena je kampanja istorijskog revizionizma o kojoj je Raskrinkavanje.me, u posljednje vrijeme, pisalo u više navrata.
Jedna od poruka sa spomenutog događaja je glasila:
“...Zato su bile hiljade i hiljade pripadnika tog pokreta, samo su dvije brigade bile crnogorske, partizanske, i to je bila manjina koja je posle na ovim prostorima zločin činjela nad većinom i zato su bez suda i presude stotinama ubijali pa i ovdje na ovom mjestu bez suda i presude, nevinih ljudi mladost od 18 do 20 i neke godine…”
Pisati tekst koji raskrinkava tvrdnju da su samo dvije partizanske brigade bile “crnogorske” za one koji dobro poznaju istoriju Narodno oslobodilačke borbe (NOB) može zvučati prilično banalno. I sama ideja da se na ovaj način utvrđuju bilo kakve istorijske istine – vjerovatno još banalnije.
Ipak, za one koji se manje razumiju u istorijske činjenice zbog nedostataka u školskim programima ili stalne izloženosti konstantnim dezinformacionim kampanjama koje plasiraju ovakvi stručnjaci za događaje, važno je prikazati istinite istorijske fakte:
NOB je bila jugoslovenski pokret i izuzev nekoliko izuzetaka (npr. Slovenija), već od kraja 1942, a naročito nakon bitaka na Neretvi i Sutjesci, geografske ili nacionalne odrednice njenih jedinica nijesu značile previše, jer su ondašnje brigade ili druge jedinice, masovno popunjavane od ljudi sa terena na kojima su se te jedinice našle u datom momentu.
Prve dvije brigade sa pridjevom crnogorske osnovane su u proljeće 1942. godine. Možda je čak i važnija informacija o tim dvijema jedinicama da su bile i “proleterske” što je onda predstavljalo elitnu jedinicu, udarnu pesnicu NOB koja je sposobna za izvođenje najsloženijih operacija.
Četvrta proleterska crnogorska udarna brigada formirana je juna 1942. godine. U njen sastav su ušli: dva bataljona Lovćenskog i po jedan bataljon Zetskog, Komskog i Durmitorskog NOP odreda. Njen prvi komandant bio je Peko Dapčević.
O postignućima ove jedinice napisano je mnoštvo knjiga, članaka i stručnih analiza. Umjesto analize tako obimne istorijske građe, ovdje ćemo podsjetiti na nešto mnogo važnije - na onu čuvenu poruku Četvrte brigade svom Vrhovnom štabu u toku bitke na Sutjesci:
“Dogod budete čuli na Ljubinom grobu pucanje naših pušaka, Nijemci neće proći. A kad toga ne bude, znajte da na njemu nema više živih proletera”
Peta proleterska crnogorska udarna brigada formirana je takođe u junu 1942. godine. Njen sastav su činila tri bataljona Nikšićkog partizanskog odreda i jedan bataljon Zetskog partizanskog odreda. Njen prvi komandant bio je Sava Kovačević.
Šesta crnogorska udarna brigada formirana je u novembru 1943. godine u blizini Kolašina. Činili su je borci iz pet partizanskih odreda: Durmitorskog, Nikšićkog, Zetskog, Lovćenskog i Komskog. Prvi komandant brigade bio je Veljko Žižić.
Sedma crnogorska omladinska udarna brigada „Budo Tomović“ formirana je u decembru 1943. godine u Kolašinu. U njen sastav ušli su omladinci i omladinke iz gotovo cijele Crne Gore. Njen prvi komandant bio je Niko Strugar.
Ovdje valja napomenuti da je baš ova brigada počinila “zločin” nad formacijama o kojima mitropolit Ostojić daje pomen i besjedu koja je inspiracija za ovaj tekst, a koji se u najkraćem sastoji u sljedećem: Sedma je, od njemačko-četničkih napada, branila improvizovani aerodrom u Breznima sa kojeg su saveznički avioni 1944. evakuisali preko 1000 ranjenih i bolesnih partizana.
Nakon okončanja evakuacije, brigada je uništila četnički Gvozdeni puk i nanijela mu gubitke od oko 350 mrtvih i oko 180 zarobljenih. Da ne budemo nepravedni, treba spomenuti i Osmu, Devetu i Desetu crnogorsku brigadu i Prvu bokeljsku brigadu koje su osnovane 1944. godine i koje su se takođe borile protiv nacista i njihovih domaćih saradnika.
Učešće Crnogoraca i Crnogorki u NOB se, naravno ne završava učešćem u “crnogorskim” brigadama. Oni su se, mimo spomenutih brigada, na pozicijama od Vrhovnog štaba do seoskih, terenskih jedinica borili protiv fašista, nacista i njihovih domaćih pomagača.
Crnogorski bataljoni su činili i gotovo trećinu elitne Prve proleterske udarne brigade, formirane 21. decembra 1941. godine u Rudom. Njeni prvi komandant je bio Koča Popović, a kasnije i Danilo Lekić „Španac“. Lekić, rodom iz Kralja kod Andrijevice, bio je jedan od najistaknutijih crnogorskih boraca i komandanata u NOB-u.
O tome kako se borila Prva brigada ostalo je veoma zanimljivo svjedočenje Antonija Isakovića u momentu proboja obruča na Sutjesci:
“Dobro pamtim. Danilo Lekić je komandovao: "Prva proleterska - juriš!!" I, verovatno, ja mislim da je to jedini put kad je cela Prva proleterska jurišala. Preko te čistine. Svi smo bili u istom streljačkom stroju. Prvi put, svi... i sve komande četa, i svi štabovi bataljona i štab brigade, i Španac (Danilo Lekić) i Plavi su bili u jurišu, i svi kuriri, i svi kuvari, i svi bolničari... Sve je izašlo tu, koliko nas je bilo. Mi smo krenuli. I svi smo znali: nema nazad! Mi moramo tamo!”
Posebno je bila izražena veza crnogorskih boraca sa dalmatinskim jedinicama. Najistaknutiji primjer je Ljubo Vučković, rođen u Ljubotinju kod Cetinja, koji je bio komandant, takođe elitne, Druge dalmatinske udarne brigade. Pod njegovom komandom, brigada se proslavila u nekim od najtežih bitaka, uključujuči Neretvu i Sutjesku.
Ova brigada je u veoma teškim uslovima prešla preko srušenog mosta na Neretvi kod Jablanice 6. marta 1942. godine i na taj način omogućila partizanskim jedinicama proboj obruča i važnu pobjedu.
Za kraj ovog teksta dajemo svjedočenje jednog od neposrednih aktera o ovom događaju Bruna Vuletića:
“Stravično izgleda nasip pruge. Veoma strmo, gotovo okomito usjekla se obala od okna dubokog kanjona. Izgleda nam da ćemo se, spuštivsi se na dno kanjona, moći dohvatiti posrnule konstukcije i verući se preko njezinih rešetki prebacivati na drugu obalu. Oko sredine, gdje je most prepolovljen, moraćemo kroz vodu, ali držeći se konstrukcije ipak će se proći. Teže izgleda na lijevoj obali gdje se konstrukcija odvojila od nasipa i duboko skliznula u kanjon. Ostale su samo povezne tračnice s pragovima poprijeko kao viseće ljestve. Ako pragovi nijesu truli, što ne možemo ocijeniti, onda ćemo se uz njih moći uzverati na nasip. Na nekoliko metara od ivice nasipa nalazi se bunker s četničkom posadom i teškim mitraljezom...
...Od kretanja boraca pred nama opasno se njišu i škripe tračnice. Balansirajući kao na konopcu, održavamo ravnotežu. Samo da izdrže te ljestve, strapim da se ne odvoje i zajedno s nama ne survaju u dubinu...
...Četnici postaju aktivniji, očito se spremaju na juriš i to čine na vrlo bučan način. Borba se sve više razgara i vatra pušaka i mitraljeza sve je jače prošarana eksplozijama bombi. Grupe četnika pucajući i vičući preskaču nisku ogradu naslaganog kamenja i kreću na juriš. Otvaramo vatru... Poneki padaju pokošeni našom vatrom, ali stroj produđava naprijed. I tada, oglasi se s čuke lijevo od nas najprije jedan, a onda i drugi mitraljez. Stroj četnika posrnu pod udarima neprekidne vatre s boka, produži još par koraka kao nošen inercijom, zatim se rasu i preživjeli počeše bježati. Krenusmo u protujuriš. Pokolebani četnici nisu izdržali naš nalet. Izlaze bradonje s dignutim rukama i počinju se masovno predavati, te mole za milost, kao da nam čas prije nijesu prijetili da će nas poklati...”
Na osnovu svega nabrojanog jasno je da je jedan od čelnika SPC rekao neistinu i da memoari i svjedočenja, ali i istorijske činjenice demantuju njegovu tvrdnju - “da su samo dvije brigade bile crnogorske, partizanske”.
Tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Metodije se zabrojao: Koliko je zapravo crnogorskih partizanskih brigada?

Skandali oko izbora sudija Ustavnog suda i generalnog direktora RTCG, političke opstrukcije u slučajevima izbora članova savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, viceguvernera i članova savjeta Centralne banke jasno ukazuju da se političke partije neće tako lako odreći svoje apsolutne kontrole nad nezavisnim institucijama sistema, navodi se u saopštenju Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Crnoj Gori je, kako se navodi, otvorena velika šansa da finalizuje svoj evropski put i dat joj je važan impuls kroz optimistične tonove u posljednjem izvještaju Evropske komisije (EK). Međutim, u oblastima demokratija, vladavina prava, transparentnost vlasti, nezavisne institucije, suprotstavljanje dezinformacijama i drugim, koje su u djelokrugu naše organizacije, nema puno razloga za zadovoljstvo.
Ponovo smo, prema njihovim riječima, na prekretnici i u dilemi: hoće li politički monopoli opet odnijeti pobjedu nad javnim interesom i da li će partitokratija odlučiti da uništi ovu priliku koja se otvorila za našu zajednicu.&nbsp;
- Zato u publikaciji “Hoće li partitokratija osloboditi put ka EU?” koju objavljujemo uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije, analiziramo potencijalne kritične tačke našeg preostalog EU puta, odnosno jasne i evidentne probleme u funkcionisanju našeg demokratskog poretka koji su do sada uspješno zaustavljali naš evropski put - dodaje se u saopštenju.
Kada analiziramo tendencije političkih pritisaka vlasti na tužilaštvo i uslovljavanje usvajanja izvještaja o radu i sve primjetniji izostanak pokretanja postupaka protiv onih koji su sada na pozicijama moći - jasno je da je vladavina prava još uvijek daleko.
Kako se istile, ako ovome dodamo da je izborna reforma sprovedena na način da je tretirala samo “političke” aspekte izbornog procesa uz upitan kvalitet pojedinih rješenja i ignorisanje ključnih međunarodnih institucija, te da se rješavanje višegodišnjih problema gotovo nije ni dogodilo, razlog za zabrinutost je još veći.
Uz to, dodaju, ne smijemo zaboraviti masovna partijska zapošljavanja i vješto izbjegavanje sprovođenja optimizacije i racionalizacije javne uprave, uz formiranje najbrojnije Vlade u istoriji.
- Vlada i vladajuća većina vrijednosno prihvataju i sprovode reforme samo onda kada to ne ugrožava njihov partijski monopol. Na našem evropskom putu postoji mnoštvo partijskih prepreka koje predstavljaju svjesno podrivanje demokratskih procesa i suprotno je temeljnim principima zajednice čiji članovi želimo postati. Nasilje i mržnja su postale dio naše svakodnevice, dok vlast pokušava “sakriti” ili ignorisati tenzije i probleme koji se gotovo svakodnevno dešavaju po ovom osnovu - dodaju iz CDT-a.&nbsp;
Ono što posebno zabrinjava, kažu, jeste da u Crnoj Gori, u predvorju EU, po svim relevantnim mjerenjima javnog mišljenja, pada povjerenje u demokratske institucije, a izloženost partitokratskim i autokratskim pojavama biva sve veća.
- Očuvanje partijskih monopola i vođenje politike na destruktivan način zapravo predstavljaju ključnu prepreku našem učlanjenju u EU. Zato u ovoj, veoma važnoj i osjetljivoj fazi našeg evropskog puta, u našoj publikaciji želimo skrenuti pažnju na stvaranje vještačkih prepreka na njemu i dvolično ponašanje političkih elita. Rješenja za probleme koje tretiramo nijesu pretjerano komplikovana i mi ih u publikaciji predstavljamo kroz 18 preporuka - navodi se.&nbsp;
Kako se dodaje, u progresivnom dijelu civilnog društva, političkim partijama i državnoj upravi postoji znanje i volja da se zajedničkim radom kreiraju rješenja koja nas guraju naprijed.&nbsp;
- Nalazimo se u kritičnoj tački procesa u kome je partitokratija koja želi status quo, do sada, odnosila pobjedu nad progresivnim djelovima društva. Da li će se odnos snaga ovoga puta promijeniti i da li će ovo ostati još jedna velika propuštena prilika za Crnu Goru, ostaje da vidimo. Kompletnu publikaciju možete pročitati ovdje - zaključuje se u saopštenju koje potpisuju Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a i Nina Đuranović, istraživačica i novinarka portala Raskrinkavanje.me.&nbsp;
Kompletnu publikaciju možete pročitati <a href="https://www.cdtmn.org/analize/hoce-li-partitokratija-osloboditi-put-ka-eu/">ovdje.</a>

CDT: Političke partije ne odustaju od kontrole nad nezavisnim institucijama

Društvo statističara i demokrata (DSD) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozivaju Vladu da pripremi Strategiju demografskog razvoja i usvoji kvalitetnu populacionu, a u okviru nje i migracionu politiku, kako bi se, na održiv način, nadomjestio demografski deficit i ostvarilo neophodno privlačenje nedostajućeg stanovništva iz drugih zemalja u Crnu Goru.
Kako se navodi u saopštenju, ozbiljna imigraciona politika koja bi proizašla iz ove strategije i moderno postavljene populacione politike omogućile bi da se i druge povezane politike Vlade usvajaju na transparentan način i uz unaprijed pripremljene osnove za donošenje odluka.&nbsp;
- Ovim bi se onemogućilo da se važne odluke o budućnosti našeg stanovištva donose preko noći, bez javne rasprave, na WhatsApp sjednici Vlade, uz pritisak i nasilničko ponašanje na našim ulicama - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju da su DSD i CDT još 2022. godine, i tada razumijevajući da će nepostojanje ove politike napraviti veliku štetu i potencijalno prouzrokovati ozbiljne probleme koji se tiču svih građanki i građana Crne Gore, skrenuli pažnju Vladi i javnosti na ovom polju moraju početi korjenite promjene.&nbsp;
- Naš smo predlog ponovili više puta kroz javno obavljene studije, analize i javne događaje na kojima smo sa stručnjacima raspravljali o ovim problemima. Nadamo se, da je poslije najnovijih događaja, sazrela svijest u Vladi da politika “odloženo-položeno” prije ili kasnije društvo dovodi u ozbiljne probleme. Nama je potrebna promjena ovog stava i priprema ovih politika kako bi javnost u svakom trenutku znala koliko nama nedostaje radne snage, iz kojih oblasti rada, iz kojih država želimo nadomjestiti taj nedostatak i pripremljen plan na koji način to uraditi uz poštovanje politika EU i ispunjavanje naših važnih obaveza na učlanjenju u savez evropskih država - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Pozivaju Vladu da se ugleda na Evropsku komisiju koja je, u svom programu do 2029. godine, populacionu politiku, odnosno teme starenja stanovništa i inkluzije stranaca, postavila visoko na svojoj političkoj agendi.&nbsp;
- Za razliku od zemalja kojima stremimo u Crnoj Gori ova tema do sada se najčešće vodila kroz populističke govore političara, a sada i kroz donošenje odluka koje štete odnosima sa drugim državama i podilaze ksenofobnoj i rasističkoj atmosferi, te nasilju koje je postalo realnost na našim ulicama - dodaju.&nbsp;
Crna Gora je, prema njihovim riječima, jedna od rijetkih država u regionu i šire, čija zvanična statistika nema dostupne podatke o demografskim kretanjima u dužem vremenskom periodu u formatima koji omogućavaju dalje korišćenje podataka.&nbsp;
Sa druge strane, kako kažu, pored formiranja vremenskih serija, demografsku statistiku potrebno je proširiti istraživanjem o imigraciji. Ni podaci o spoljnim migracijama nijesu dostupni za Crnu Goru.
Takođe, da je populaciona politika samo fasadna aktivnost u okviru Vlade pokazuje i način na koji fukcioniše Savjet za demografiju. Ovo tijelo bi trebalo da pomogne donošenju strateških odluka, ali se na sajtu Vlade mogu naći informacije o samo jednoj održanoj sjednici. Javnost ima pravo da zna šta je Savjet savjetovao Vladu, koje joj je inicijative uputio i koje su aktivnosti proizašle iz toga.
Pozivaju Vladu da u hitnom roku oživi rad ovoga Savjeta i da poveća transparentnost njegovog rada, a da jedna od prvih mjera bude uvođenje stručnjaka van izvršne vlasti koji zaista poznaju ovu temu i koji bi mogli dati važan doprinos pomicanju ove teme sa mrtve tačke.
- Vlada kroz ove politike prije svega mora pripremiti dugoročnu projekciju stanovništva Crne Gore u kojoj bi, na osnovu realnih i istinitih podataka, bile dostupne informacije o svim važnim demografskim pitanjima uključujući i pojekcije nedostajuće radne snage koja je potrebna našoj državi. Ovdje posebno treba voditi računa o činjenici da iskustva država iz posljednja tri talasa proširenja EU pokazuju da članstvo u kratkom roku može rezultirati značajnim smanjenjem broja stanovnika zemlje koja postaje članica. Zato svaka ozbiljna država koja se potencijalno suočava sa ovim problemom mora imati jasan plan na koji će način nadomjestiti nedostajuće stanovništvo - ističu u saopštenju.&nbsp;
Dakle, kako naglašavaju, mora prestati da članstvom u EU maše kao zastavom obećanog raja, i početi da ozbiljno radi na pripremi za ono što nam to članstvo donosi.
- Zato, CDT i DSD još jednom apeluju da se hitno počne sa rješavanjem ovih problema ali i da u budućim potezima Vlada pokaže malo više senzibilnosti za dobronamjerne sugestije van sistema vlasti, jer bi, da je malo pažljivije slušala sugestije stručnjaka, mogla izbjeći veoma neprijatne događaje koja sada proživljava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CDT i DSD: Vlada da hitno pripremi Strategiju demografskog razvoja i usvoji jasnu populacionu i migracionu politiku

Četiri vatrogasca povrijeđena su danas u Rožajama kada je došlo do prevrtanja vozila vatrogasne službe, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Oni su zbrinuti u Kliničko-bolničkom centru u Beranama i van su životne opasnosti.
Do nezgode je došlo oko 16.45 sati, kada su izašli na teren zbog gašenja požara na jednoj kući.
O razlogu prevrtanja vozila u OKC-u nisu imali informacije.
J. B.&nbsp;

Rožaje: Povrijeđena četiri vatrogasca prilikom prevrtanja vozila, zbrinuti u bolnici u Beranama

Dijar Adžajev nije ni sanjao da će postati popularan na društvenim mrežama samo zato što voli da pleše. Ovaj mladić, porijeklom iz Azerbejdžana, živi u Crnoj Gori, gdje trenutno radi na gradilištu bulevara Tivat - Jaz.&nbsp;
Duhovit i skroman, kaže da je u svakodnevicu odlučio da unese svježinu, pa je na gradilištu nezaustavljiv dok sluša muziku koju voli. Ovo je priča o njemu.&nbsp;
Za rad je, kaže Dijar, važan vedar duh, ali ništa manje i prirodan osjećaj za ples. Za njega je ples odraz slobode, a muzika strast.
- Ranije sam samo radio i bio fokusiran isključivo na posao. Onda sam odlučio da unesem malo radosti. Dok radim, pustim muziku i igram, tako mi je lakše i ljepše na poslu - ispričao je on za Televiziju E.
Dijar je u Crnu Goru došao iz Azerbejžana. Kaže da je to učinio zbog posla, a već dva mjeseca je angažovan na velikom gradilištu. A onda je postao i popularan na društvenim mrežama - zbog snimka dok pleše i radi.
- Sam sam naučio da igram. Slušao sam muziku na slušalicama i vježbao. Tako sam vremenom usavršio korake. I na društvenim mrežama sam dijelio svoje snimke, ali nijesam vjerovao da ću postati popularan i da će neko zbog toga praviti reportažu sa mnom - ispričao je on.
U to nijesu sumnjali njegovi prijatelji. Kažu da sa Dijarom nikada nije dosadno, te da on svaki posao pretvara u pjesmu.
- Raditi sa Dijarom je zaista lijepo. On je vrlo pozitivan čovjek i dobar prijatelj. Kad radiš sa takvim ljudima, dobiješ dodatnu volju i energiju. Ne osjetiš kako vrijeme prolazi, niti kako posao ide - jednostavno sve je lakše i ljepše - kazao je njegov kolega Elsad.
Dijar i njegov zemljak Elsad kažu da im je u Crnoj Gori lijepo. Zadovoljni su što mogu da rade, ali I što upoznaju dobre ljude.
- Prije svega želim da kažem da je Crna Gora veoma lijepa država. Meni se ovdje mnogo sviđa. Ljudi, vazduh, priroda - sve je stvarno lijepo. Došao sam prije šest mjeseci. I sve je dobro, hvala bogu, sve je kako treba - ispričao je Elsad.
Dijar dodaje da je zahvaljujući svojim prijateljima iz rodnog kraja našao posao.&nbsp;
- Preporučili su mi kompaniju "Bemax" i ja sam odlučio da se preselim. I sada radim u Bemaxu. Ovdje mi se sviđaju ljudi. Njihova energija i odnos prema meni. Sve je jako lijepo - istakao je Dijar.
Obećava da pozitivne energije koje ima na gradilištu faliti neće.
Prilog novinarke TV E Dalile Šabović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDVCEbHbDL1k%2F%3Figsh%3DeHdpaWh4ZTBhb2t4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Dobar ritam rada: Dijar Adžajev odlučio da unese malo radosti u svakodnevicu

Promjenom rukovodeće strukture unutar United media grupe neće postojati nijedan opozicioni medij u Srbiji. Suština je da će ta mreža vrlo brzo da se proširi, kao što je i (lider Demokratske narodne partije) Milan Knežević najavio svoje kolumne u "Vijestima", koje će potpasti pod apsolutnu kontrolu (predsjednika Srbije (Aleksandra) Vučića - rekao je izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
On je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, kazao da promjene unutar rukovodećih tijela United grupe, koja je vlasnik nekoliko srpskih medija dominantno kritički nastrojenog prema srpskom režimu, više to neće biti.&nbsp;
Do sada je, kaže Božović, Vučić kontrolisao 80 odsto medija u Srbiji, a sada će kontrolisati 100 posto tamošnji medijski prostor. Osim Srbije i Crne Gore, smatra da će se to proširiti i na medije u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Suština je da će opozicija i studentski pokret koji je protiv ovog režima, a svi se na neki način spremaju za izbore koji su najavljeni, tu trku morati da trče bez ijednog slobodnog medija ovoga puta - istakao je Božović.&nbsp;
Dodaje da je u Crnoj Gori mali broj je i dalje nezavisan, te da je oko 20 i nešto odsto onih koji i dalje izvještavaju u skladu sa standardima novinarstva.&nbsp;
- Biće veoma teško Crnoj Gori u narednom periodu, pogotovu kada je fokusirana na svoj evropski put. Biće potrebno mnogo mnogo više od toga da se zabrani neka Jovana Jeremić i jutarnji program Pinka na šest mjeseci. Taj sada pritisak će na Crnu Goru da bude značajno veći nego do sada - ocijenio je Božović.
Naglašava da je Vučić sve političke ciljeve ostvario preko medijskih konglomerata koji je imao u Srbiji, ali je veoma jak i u regionu, te će biti veliki fokus u odnosu na dezinformacije.
- Veliki broj emisija, veliki broj narativa koji su antievropski i koji su na neki način usmjereni na bacanju raznih dimnih bombi na tom evropskom putu biće u narednom periodu prisutni u Crnoj Gori. Pitanje je na koji način će institucije u narednom periodu da se suočavaju sa takvim malignim uticajem - kazao je Božović.
Ostaje, kako je rekao, i da se vidi da li i kakav je plan opozicije u Crnoj Gori, pa čak i dijela vlasti kojima to svakako neće ići u prilog.
- Da li postoji akcioni plan da se od toga odbrane i kakav je redosljed koraka koji će oni preuzeti sa svoje političke strane, jer će u velikoj mjeri rezultat zavisiti od toga kakvi će sve narativi biti prisutni u javnosti i na kraju kakvi će rezultati tih narativa biti i kada je u pitanju evropski put Crne Gore - istakao je Božović.
Broj napada na novinare u Srbiji je porastao tri puta u 2025. u odnosu na 2024. godinu, dok je u Crnoj Gori evidentno političko targetiranje kritički nastrojenih medija, u prvom redu od Demokrata, partije koja rukovodi sektorom bezbjednosti.&nbsp;
Božović smatra da nije slučajno da se targetiraju mediji od Demokrata, jer su duboko ušli u krajnji cilj, a to je "neodgovoran odnos prema javnosti i prema biračima koji su za njih glasali".&nbsp;
- To nijesu ponašanja u skladu sa onim što je strateški put Crne Gore, ne mogu takve politike i takvi donosioci odluka da vode jednu zemlju u Evropsku uniju. To ne ide jedno sa drugim i to će takođe biti u nekom narednom periodu problem za Crnu Goru. Takve političke snage će kočiti Crnu Goru u njenom daljem napretku. One će pokušati svom snagom da ostanu na vlasti - ocijenio je Božović.
Bjekstvo Miloša Medenice i specijalne tuziteljke Lidije Mitrović imalo je odjeka i u regionu, kaže Božović, jer je to slučaj koji ima podrugljiv ton prema institucijama koje nijesu u stanju da se izbore sa tom krizom. To, prema njegovim riječima, govori koliko se institucije degradirale u prethodnih pet i po godina.
- Stvar je u tome ne da treba da postoji politička odgovornost za ono što se dogodilo, već je to neli preduslov za neki minimum koji građani očekuju. U ovom slučaju mislim da se ne radi samo o amaterizmu, već se radi i o namjeri da se predstavi Crna Gora i njene institucije kao nedorasle za jedan ovakav slučaj. Nadam se da će neka naredna vlada imati dosta više zadataka i ciljeva koji će ostvariti ne bi le se ovakve &nbsp;situacije preduprijedile u budućnosti - naglasio je Božović.
Komentarišući oslobađajuću presudu Apelacionog suda za pokušaj terorizma na da izbora 2016.godine, čak i za one koji su priznali krivicu, Božović podsjeća da je jedna sutkinja podnijela ostavku neposredno pred izricanje presude.
Smatra da su dvojica tužioca iz tog slučaja u pritvoru koji liči na politički progon, dok je presuda oslobodila sve osumnjičeni za pokušaj terorizma i to će uticati i te kako na prilike u Crnoj Gori, jer su oslobođeni i oni koji su se izjasnili, pa je sve to jedna "šarena laža".
- Strane ambasade &nbsp;koje su bile involvirane u cijeli slučaj i znale šta se dogodilo 2016. su 2019. godine pozdravile prvostepenu presudu. Ova presuda je najveći šamar tim stranim adresama, prije svega Velikoj Britaniji, SAD-u, Francuskoj i Njemačkoj. Mnoge od njih su na svojim zvaničnim komunikacionim kanalim pozdravile presudu iz 2019. godine, pohvalile proces koji su vodili Čađenović i Katnić. Imate dvojicu, u to vrijeme osumnjičenih, sada oslobođenih, koji ne da su presudom zadovoljni, već su na ruskom slavili oslobađajuću presudu. Ovo je presuda koja je oslobodila i ruske agente, Šišmakova i njegovu grupu iz GRU, a podsjetiću koliko se samo puta ima Šišmakova pominjalu u raznim drugim reonima po Evropi u posljednjih nekoliko godine, posebno od invazije Rusije na Ukrajinu - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFcYwxfihgvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Vijesti će potpasti pod apsolutnu kontrolu Vučića, u Srbiji neće postojati nijedan opozicioni medij

Koliko ulažemo u muzičko obrazovanje - i da li ulažemo dovoljno? Možemo li zadržati naše umjetnike ili ih školujemo za tuđe scene? Neka su od pitanja na koja ćemo pokušati naći odgovore sa našim gostom Vučićem Ćetkovićem, poslovnim direktorom Muzičkog centra Crne Gore
Hrvatski predstavnici na ovogodišnjoj Pjesmi Evrovizije su grupa Lelek, koji su pobijedili na Dori, održanoj prošle sedmice. Naša gošća tim povodom biće Zorja Pajić, srpska muzičarka koja je jedna od koautora pjesme “Andromeda”.
Naše gošće/panelistkinje su sopran Nataša Jovović, i muzičarka Majda Božović.

Tag: cdt