Predsjednik Skupštine Andrija Mandić jako dobro zna da je situacija upravo onakva kako je to predstavljeno i u rezultatima ispitivanja javnog mnjenja koje je sproveo CEDEM.
To je ocijenio profesor Miloš Bešić, komentarišući Mandićev stav kako su "rezultati PES-a i DPS-a zamijenjeni".
- On jako dobro zna da je situacija upravo ovakva kako to govore i podaci iz istraživanja. I njemu jako prija kapacitet koji ima u vlasti da poveća podršku. Ali njegov strah je da PES to ne prozri - istakao je Bešić za TVCG.
On smatra kako PES ima nominalan pad, ali i da, sa njegove tačke gledišta, istovremeno ima i rast u odnosu na početak godine.
Bešić navodi i da Demokratska partija socijalista zadržava stabilan rejting zahvaljujući snažnoj organizaciji i jasno definisanoj bazi birača.
- DPS ima solidan, snažan procenat, kod njih se podrška ne mijenja. Pitanje je na koji način skorija dešavanja mogu uticati na njihov rejting - po mom mišljenju ne mogu puno uticati - rekao je Bešić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bešić: Mandić jako dobro zna da nema 'zamjene rezultata', skorija dešavanja neće mnogo uticati na rejting DPS-a

Skoro 50 odsto građana smatra da Srpska pravoslavna crkva ima uticaj na političke prilike, dok 21.6 nema stav. Što se tiče Srbije, 30 odsto ispitanika smatra da vlast u toj zemlji ima veliki utjecaj, 28.7 odsto smatra da nema uticaj, a 20.7 da je uticaj precijenjen.
To je danas rekla danas direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović predstavljajući istraživanje te NVO.&nbsp;
Govoreći o istorijskim temama, Vuksanović je kazala da su građani u većini prepoznali partizane kao borce protiv fašizma (37.9 odsto), dok 30.6 odsto nije imalo stav.
- Ostali odgovori bili su da su borci protiv fašizma bili i jedni i drugi (14 odsto), da nijedni (8,8 odsto) ili četnici (8,7 odsto) - dodala je Vuksanović.
Ona je navela da su građane pitali i za stav povodom podizanja spomenika Pavlu Đurišiću.
- Protiv podizanja spomenika je skoro 40 odsto građana, 25.3 odsto smatra da to nije važno, 13.5 odsto podržava inicijativu, dok gotovo 22 odsto nema stav. Reakciju države na ovo pitanje više od 50 odsto ispitanika nije ocijenilo, dok je protiv državne akcije 27.3 odsto, a 20.4 odsto podržava akciju države - izjavila je Vuksanović.&nbsp;

CEDEM: 37.9 odsto građana smatra da su partizani borci protiv fašizma, 30.6 nema stav

Istraživanje javnog mnjenja, čiji rezultati govore da Demokratska partija socijalista uživa podršku 25,8 odsto građana Crne Gore, ukazuje na to da je akcija Specijalnog državnog tužilaštva, koju u ime i za račun aktuelne vlasti, sprovodi skaj tužilac Vladimir Novović s jasnim ciljem da obori rejting DPS-a, propala, saopšteno je iz te partije.
Istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) pokazalo je da bi DPS, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto.
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.3699%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcedem-dps-bi-podrzalo-25-8-odsto-biraca-zbcg-23-5-odsto-pes-20-3-odsto&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Nakon objavljivanja podataka koji jasno govore da je DPS politička partija kojoj građani najviše vjeruju u Crnoj Gori, evidentno je da su se u paramparčad razbili svi pokušaji SDT-a da uništi ono što je temelj naše politike – a to je povjerenje građana - navedeno je u saopštenju DPS-a.
Ovo je, kako ističu u toj partiji, dokaz da se optužnica, koju ispisuje šef OKG, koju čine vlast i tužilaštvo, Vladimir Novović raspala i prije nego je nastala, te da je Demokratska partija socijalista," kakve god etikete Novović pokušavao besramno da joj zalijepi ne bi li joj nanio štetu, neuništiva".
. Dalje, istraživanje pokazuje da, ono na šta smo upozorili naše političke protivnike, koji su, u svoj svojoj histeriji, prevršili mjeru i koji se služe svim sredstvima, pa i onim, u Crnoj Gori nedozvoljenim, kojima se udara na nečiju čast, ne bi li zakučili koji politički poen, klize ka marginama političkog života u Crnoj Gori - dodaje se u saopštenju.
Poručuju da Demokratska partija socijalista neće povijati kičmu pred, kako su rekli u toj stranci, očiglednom spregom između vlasti i tužilaštva, koje se legitimisalo kao politički akter u Crnoj Gori.
- Već će ovo istjerati do kraja, jer crvena linija je pređena i sad nema nazad - zaključeno je u saopštenju DPS-a.

DPS: Potvrđeno da imamo najveću podršku građana, propala akcija skaj tužioca Novovića

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

Dogovor političara jedini je kriterijum i uslov za izbor sudija Ustavnog suda, kazala je direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava Nevenka Vuksanović i ocijenila da će se partije dogovoriti o popunjavanju tog suda pod pritiskom evropskih partnera.
Vuksanović je u intervjuu agenciji MINA kazala da je situacija sa izborom sudija Ustavnog suda primjer političke volje, odnosno u crnogorskom slučaju primjer izostanka političke volje da se jedna institucija tog kalibra oslobodi političkog uticaja.
Kako je kazala, namjerno se taj cijeli proces izigrava, blokira i opstruira, sa intencijom da se zadrži određeni politički uticaj nad Ustavnim sudom. 
Vuksanović je rekla da se ne radi o nekim tehničkim preprekama, već je samo u pitanju dogovor koji će poslanici postići.
„To je jedini uslov i jedini kriterijum. Taj dogovor se zasniva na tome da li će oni zadržati, ili imati i osvariti politički uticaj unutar tog suda“, navela je Vuksanović.
Prema njenim riječima, priča o tome da se planira izbori četvoro sudija odjednom pokazuje da je to definicija grabeža političke moći, prije nego stvarno biranja sudije koji treba da odlučuje u interesu građana. 
„Mislim da će to takođe biti ispostavljeno kao zahtjev evropskih partnera i da će se pod direktnim, jakim pritiskom evropskih partnera oni dogovoriti, pa moguće taman u ovakvom odnosu, da to bude zapravo u jednom mahu, a da se podmire interesi svih njih“, rekla je Vuksanović.
Upitana da li je aktuelna parlamentarna većina stabilna, ona je kazala da, iako aktuelna parlamentarna većina ima dovoljan broj poslanika da podrži Vladu, daleko od toga da se može govoriti da je to jedna stabilna koalicija, da je u suštini stabilna Vlada.
„To možemo vidjeti i po sve intenzivnijim i sve češćim trzavicama koje postoje unutar te parlamentarne većine“, navela je Vuksanović.
Kako je rekla, javnost vrlo jasno vidi neslaganja unutar većine i unutrašnje konflikte, bilo da je u pitanju izgradnja kolektora u Botunu ili odnos prema medijima.
Vuksanović je kazala da su ti konflikti rješavani na nekim dnevnim rješenjima koja.
„Ali daleko od toga da se tu negdje poklapaju unutrašnja politička stremljenja, ideologije i vrijednosti, a vrlo mogući i ciljevi unutar same parlamentarne većine“, navela je Vuksanović.
Prema njenoj ocjeni, u tom smislu ne može se govoriti o tome da Crna Gora ima stabilnu Vladu. 
„Da li ona ima Vladu koja će se održati dovoljno dugo da nas uvede u Evropsku uniju (EU) je drugo pitanje i da li će tu stabilnost Vlade usloviti i zahtijevati od nas EU“, rekla je Vuksanović.
Upitana da li očekuje rekonstrukciju Vlade ove godine i kako vidi česte najave rekonstrukcije od premijera Milojka Spajića, Vuksanović je odgovorila da takva Spajićeva retorika pokazuje da su otvoreni za neki vid promjena, ali i da on na taj način uslovljava konstituente parlamentarne većine da koriguju svoje ponašanje ili ekscese koje su imali u javnosti.
Kako je navela, rekonstrukcija je postala pravilo od 2020. godine, pa je vrlo izvjesno da će do nje doći. 
„Još jedan razlog zašto do rekonstrukcije mora doći je zato što se ne smiju desiti preuranjeni izbori i barem iz ugla EU ti se izbori ne smiju desiti prije 2027. godine, što znači da jedini manevar koji preostaje jeste rekonstrukcija Vlade“, istakla je Vuksanović.
Ona je naglasila da ne očekuje rekonstrukciju do kraja godine, ali da je nezahvalno baviti se takvim prognozoma jer su aktuelna parlamentarna većina i Vlada nepredvidivi.
„Procjenjujem da do kraja ove godine ipak takva vrsta rekonstrukcije neće doći, možda u januaru ili februaru, početkom naredne godine, iz prostog razloga što vjerujem da bi trebalo fokus da bude i nadam se da će biti na zatvaranju određenih poglavlja i na rješavanju određenih reformi i reformskih pitanja koji treba da budu prioritet“, kazala je Vuksanović.
Upitana kako se takav odnos partija unutar parlamentarna većine, situacija sa Ustavnim sudom i izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu može odraziti na evropski put, ona je odgovorila da je nerealno govoriti o ubrzavanju pregovora, ali da je optimistična da će se zbog pritiska evropskih partnera Crna Gora pogurati u narednu razvojnu fazu.
 
Vuksanović je dodala da je vrlo zabrinuta da društveno politička dešavanja na prostoru Crne Gore ometaju ono što bi trebalo da bude prioritet svih političara u ovom periodu, kako bi država mogla da pređe u narednu fazu pregovora.
„Sve ove stvari koje su maltene dnevne na našem repertoaru, zapravo usporavaju ulazak Crne Gore u EU“, rekla je Vuksanović.
Kako je kazala, optimistična je zato što smatra da će partneri reći šta treba da se uradi.
„Ne kažem da naše institucije ne rade svoj dio posla. Ima jako puno stvari koje naše institucije, od Ministarstva evropskih poslova pa na dalje, ispunjavaju, ali ne mislim da je to dovoljno“, naglasila je Vuksanović.
Ona je istakla da nije dovoljno ni samo da se pokaže otresita politička volja, pogotovo kada je je ta volja vrlo često deklarativne, ali ne i suštinske prirode. 
Upitana da prokomentariše odluku da se uskrati prisustvo na konferenciji za novinare ministra odbrane Dragana Krapovića pojedinim medijima, Vuksanović je kazala da je to pogrešan čin, koji predstavlja direktan napad na medijsku slobodu u Crnoj Gori i jedan vid kontrole medijskog prostora.
Ona je rekla da je sreća da takav čin nije naišao na podršku drugih političkih subjekata.
„Bez obzira na to, to jeste alarm onoga što bi moglo da nas čeka u narednom periodu i nešto protiv čega se svi moramo boriti“, kazala je Vuksanović.
Ona je dodala da se nada da to neće rezultati samo verbalnom opomenom Spajića Krapoviću, „nego i nekim drugim vidom kazne za takvu vrstu selektivnog odobravanja i direktnog uticanja na pristupe informacijama“.
Vuksanović je istakla da se i u drugim državama sloboda medija sve više sužava, navodeći američki primjer, gdje su ukinute vrlo gledane prodemokratske programe.
Kako je rekla, to se već prenosi na evropsko tlo, ali ne misli da je Crna Gora došla do toga da se takvo postupanje prenosi i na crnogorske političare.

1250x600

1084x550

Vuksanović: Dogovor političara jedini kriterijum za izbor sudija Ustavnog suda

Odluka Ministarstva odbrane da uskrati akreditacije određenim medijima predstavlja opasan primjer narušavanja principe slobode govora i prava građana da budu informisani o pitanjima od javnog značaja, ocjenjuju iz CEDEM-a.&nbsp;
Kako napominju, Zakon o medijima jasno propisuje da se akreditacija novinarima ne može uskratiti kada se radi o događajima koje organizuju javne institucije i koji su otvoreni za medije.
- Svako postupanje suprotno ovoj odredbi ne šteti samo medijima, već i svim građankama i građanima kojima se uskraćuje pristup informacijama od javnog interesa. Onemogućavanje rada novinarkama i novinarima podriva povjerenje javnosti u institucije i šalje zabrinjavajuću poruku o odnosu vlasti prema transparentnosti. Posebno je važno naglasiti da ne smije postojati revanšizam prema medijima, jer se time ugrožavaju osnovna demokratska načela i odgovornost javnih vlasti - poručuje se u saopštenju.
Podsjećaju i da ovakva praksa nije u skladu sa evropskim vrijednostima i standardima kojima naše društvo teži.&nbsp;
Sloboda medija, jednak pristup informacijama i transparentnost u radu institucija predstavljaju temelje demokratskih društava i osnovne kriterijume u procesu evropskih integracija, ističu iz CEDEM-a.
- Svako odstupanje od tih principa udaljava nas od izgradnje sistema u kojem se poštuju prava svih građanki i građana i jača sumnju u spremnost vlasti da se istinski posveti evropskom putu. Pozivamo Ministarstvo odbrane da ispravi učinjenu grešku i omogući jednaka prava svim medijima u skladu sa zakonskim obavezama, kako bi se sačuvala transparentnost i odgovornost institucija prema građanima - zaključuje se u saopštenju.

CEDEM o potezu Krapovića: Podriva povjerenje javnosti u institucije, zabrinjavajuća poruka o odnosu vlasti prema transparentnosti

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) izrazio je duboku zabrinutost povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, događanja ispred Vile Gorice i spornih izjava koje su joj prethodile, upozoravajući na netransparentnost procesa, diskriminatorne poruke jednog od laureata i narušavanje prava na građanski protest, zbog čega poziva institucije na hitnu reakciju.
- CEDEM izražava duboku zabrinutost i osvrće se na ozbiljna pitanja koja su se pojavila tokom procesa izbora dobitnika Trinaestojulske nagrade, kao jednog od najvažnijih državnih priznanja, i koji ostavlja mnoge nejasnoće i otvorena pitanja- navodi se u saopštenju.
 
Trinaestojulska nagrada, ističu iz CEDEM-a, kao simbol priznanja za izuzetne doprinose crnogorskom društvu, prema pravilniku o dodjeli ove nagrade, treba da se dodjeljuje na temelju jasno definisanih kriterijuma, koji omogućavaju transparentnost i pravičnost izbora.&nbsp;
- Međutim, ove godine ovaj proces izaziva ozbiljne sumnje u objektivnost procesa. Stručna javnost izražava zabrinutost zbog nedostatka jasnoće u kriterijumima, što dovodi u pitanje legitimitet nagrade i urušava njen osnovni cilj – da prepozna i nagradi istinski zaslužne osobe- poručili su iz CEDEM-a.
 
CEDEM izražava snažnu osudu zbog ponašanja jednog od dobitnika nagrade, Velje Stanišića, čija izjava koja u sebi i sadrži poznati uvredljiv naziv za romsku zajednicu, predstavljaju jasan i nedvosmislen pokazatelj velikog stepena diskriminacije prema romskoj zajednici koja postoji u crnogorskom društvu.&nbsp;
- Takve izjave, izrečene u televizijskom programu, ne samo da vrijeđaju dostojanstvo romske zajednice, već podrivaju osnovne vrijednosti poštovanja različitosti i ljudskih prava koje bi trebalo da budu temelj svakog demokratskog društva. Javni prostor, a naročito mediji, moraju biti mjesto afirmacije tih vrijednosti, a ne platforma za širenje uvreda i predrasuda. CEDEM poziva nadležne institucije, medijske kuće i sve aktere javnog života da pokažu nultu toleranciju prema govoru mržnje i diskriminaciji, te da aktivno rade na suzbijanju takvih pojava- navode iz ove organizacije.
 
Na kraju, naglašavaju iz CEDEM-a, sinoćnji događaji ispred Vile Gorica ukazuju na zabrinjavajući trend gušenja građanskog aktivizma. Pravo građana da izraze svoje nezadovoljstvo i kritikuju javne odluke ne smije biti gušeno. Svaka vlast koja suzbija proteste, umjesto da odgovori na legitimne kritike, dodatno podriva temelje demokratije i slobode u društvu. Građanski aktivizam, kao osnovni izraz demokratije, mora biti zaštićen i afirmisan, a ne potisnut.
 
- Zbog svega navedenog, CEDEM poziva nadležne institucije da hitno reaguju na ove neprihvatljive pojave. Potrebno je vratiti transparentnost u proces dodjele Trinaestojulske nagrade, kako bi se izbor dobitnika učinio pravičnijim i kako bi se osigurala pravična i ravnopravna participacija svih građana i građanki u javnom životu. Takođe, važno je osigurati da se svim manjinskim zajednicama, naročito romskoj, pruži pravičan tretman, u skladu sa osnovnim ljudskim pravima i vrijednostima. CEDEM ostaje posvećen promociji ravnopravnosti, zaštiti ljudskih prava i izgradnji inkluzivnog društva u kojem svaki građanin i građanka imaju pravo na dostojanstvo i poštovanje- zaključuju iz CEDEM-a.

CEDEM: Dodjela Trinaestojulske nagrade obilježena netransparentnošću, diskriminacijom i pritiskom na građanski aktivizam

Reforma izbornog zakonodavstva ključni je test spremnosti Crne Gore da prihvati i ispuni evropske standarde, poručila je direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović.
Vuksanović je u intervjuu agenciji MINA kazala da je sprovođenje izborne reforme obaveza Crne Gore i ocijenila da će tu Evropska unija (EU) odigrati centralnu ulugu i „pogurati nas u narednu fazu razvoja“.
Upitana kako vidi najavu Pokreta Evropa sad (PES) da će tražiti drugi model funkcionisanja Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ukoliko opozicija nastavi da bojkotuje rad tog tijela, ona je rekla da je apsolutno saglasna sa stavom koji opozicija ispoljava – da će onda šanse za saradnju biti još manje.
- To je logično, to onda nije dijalog koji parlamentarna većina pokušava da uspostavi sa opozicijom, nego izigravanje postojećih pravila - navela je Vuksanović, ocjenjujući da to nije pametno rješenje.
Ona je kazala da pretpostavlja da će PES od EU dobiti savjet da se time ne bavi.
- Predstavnici EU su rekli da Crna Gora, u ovom momentu, nipošto ne smije dozvoliti bilo kakav vid stagnacije na pitanjima koja su važna u pretpristupnom periodu - dodala je Vuksanović.
Prema njenim riječima, izborna reforma nije novo, već staro pitanje.
- Koje se svakim novim političkim obrtom započne time da se formira odbor za izbornu reformu, ali da u svom sazivu taj odbor zapravo nema gotovo nikakvu učinkovitost - navela je Vuksanović.
Izborna reforma, kako je kazala, podrazumijeva mnogo toga, a opozicija i vlast saglasne su samo oko jednog pitanja, da lokalni izbori budu u jednom danu.
- Oko svega ostalog, mislim čak i oko pitanja otvorenih lista, koje Crna Gora nije dužna da uvede, nemamo apsolutnu saglasnost - rekla je Vuksanović.
Ona je navela da iz EU stižu vrlo jasne poruke – da se saglasnost mora postići.
- Mislim da smo i izvještajem Evropske komisije dobili vrlo jasan signal da od ulaska u EU nema ništa, ukoliko naša politička scena ne realizuje izbornu reformu. Ukoliko ne realizujemo reformu izbornog zakonodavstva, mislim da će to biti crveni signal za EU - kazala je Vuksanović.
Upitana da li postoji politička volja za sprovođenje izborne reforme, ili se partije samo deklarativno zalažu za to, ona je ocijenila da je to odvijek bilo pitanje oko kojeg nije bilo istinske političke volje.
To se, kako je dodala Vuksanović, vidi po tome što nijedan saziv odbora za izbornu reformu nije donio ništa novo, niti išta bolje.
- Mislim da je pritisak sad značajno veći, jer su u ovom momentu svi politički subjekti, bilo parlamentarne većine, bilo opozicije, svjesni da smo pod budnim okom EU i da će oni morati da naprave rezove u svim onim segmentima u kojima se ni jednoj, ni drugoj strani taj rez ne pravi - rekla je Vuksanović.
Prema njenim riječima, izostanak političke volje nema veze sa tim da li je neko opozicija ili pozicija.
Vuksanović je kazala da bi održavanje izbora u jednom danu bilo zrelo za politički sistem Crne Gore i da bi to predstavljalo korak naprijed, ali da to nije korisno političkim partijama.
S druge strane, kako je navela, uvođenje otvorenih lista smanjilo bi ulogu i važnost partija.
- To bi za građansko usmjerenje Crne Gore bio odličan put naprijed, u smislu demokratičnosti, transparentnosti, kao i učešća građana u demokratskim procesima, ali za same političke partije to nije nužno dobro rješenje - smatra Vuksanović.
Komentarišući predlog EU za konsultovanje Venecijanske komisije u cilju rješavanja političke krize, ona je kazala da je jasno da će, kad dvije strane ne mogu da riješe neki spor, taj spor riješiti treća strana.
- Možda bi u ovom slučaju sveopšteg političkog nesaglasja bilo korisno da probamo involviranjem treće strane. Vidjeli smo i na primjerima lokalnih izbora da politički subjekti na crnogorskoj političkoj sceni, ipak, nijesu u stanju da dođu do dogovora - rekla je Vuksanović.
Ona je ocijenila da samostalno neće doći do dogovora između opozicije i vlasti.
- Opozicija opravdano, sa tačke, kako su oni to normirali, kršenja ustavnih načela, ne želi da pređe preko nečeg što je principijalno njen stav i vrlo legitimno u ovom momentu koristi mehanizam političke opstrukcije, bilo odbora, bilo parlamenta - kazala je Vuksanović.
Prema njenim riječima, povećan broj sastanaka i posjeta predstavnika EU pokazatelj je nemogućnosti vlasti i opozicije da samostalno dođu do dogovora.
Ona je istakla da bi za građane bilo značajno da se ovo pitanje riješi.
Na pitanje može li se očekivati da manjinske partije napuste izvršnu vlast, imajući u vidu određene izjave lidera tih stranaka, Vuksanović je odgovorila da je mala vjerovatnoća da će se to desiti.
Time bi, kako je dodala, izgubili svoju poziciju u istorijskoj šansi da budu dio vlasti koja će Crnu Goru uvesti u EU.
Vuksanović je kazala da da ne misli da je kriza vlasti realna do 2027. godine.
- Mislim da će se PES i te kako držati svog evropskog ustrojstva, jer je to zadatak koji su oni dobili, a da će probati da „kontrolišu“ Mandića u ovom periodu - rekla je Vuksanović.
Upitana da prokomentariše inicijativu za održavanje bilateralnih konsultacija između Crne Gore i Hrvatske u cilju rješavanja otvorenih pitanja između dvije države, ona je navela da je to bilo potrebno i da Crna Gora mora popraviti odnose sa Hrvatskom.
- Jedno poglavlje nije moglo biti zatvoreno upravo zbog loših susjedskih odnosa sa Hrvatskom. Generalno ni sama EU neće blagonaklono gledati na to da susjedski odnosi utiču na politiku proširenja - kazala je Vuksanović.
Susjedski odnosi, kako je dodala, čine dio paketa proširenja, ali ne smiju biti segment koji će na kočiti određenu zemlju da pristupi EU.
- To ne znači da je to naša srećna okolnost i da smo se mi izvukli jer će EU stati na našu stranu - rekla je Vuksanović.
Crna Gora, kako je poručila, mora prestati da narušava odnose sa Hrvatskom.
- Ne mislim da će Hrvatska do te mjere zategnuti odnose – da će negodovati i onemogućavati bilo koji naredni korak Crne Gore na putu ka EU, ali nam to može definitivno značajno otežati - kazala je Vuksanović.
Ona smatra da je izuzetno važno da se otpočne razgovor sa Hrvatskom, kako bi se minimizirala šteta koja je već napravljena.

Vuksanović: Izborna reforma test spremnosti države da prihvati evropske standarde

Pokret Evropa sad (PES) uložiće najveće napore da se u Podgorici formira vlast, jer bi u suprotnom pozicija te stranke bila značajno narušena, ocijenila je direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović.
Ona je kazala da je za očekivati da PES inicira početak pregovora i da osigura da ostane na vlasti u Glavnom gradu. 
 
- Vjerujem, upoređujući to sa rekonstrukcijom Vlade, da će oni lako postići dogovore, kao što su, uostalom, spojili nespojivo prilikom same rekonstrukcije - rekla je Vuksanović u intervjuu Agenciji MINA. 
 
Na pitanje da li misli da se u Podgorici može desiti ono što se desilo u Budvi, da lokalni izbori budu održani, a da se partije ne dogovore oko formiranja većine, ona je odgovorila odrično. 
 
Vuksanović smatra da će u Glavnom gradu, ipak, biti postignut dogovor. 
 
- Upravo zbog toga što bi to odražavalo i nacionalni nivo. Nemogućnost da se vlast uspješno uspostavi na nivou Glavnog grada bi značajno narušila poziciju i status PES-a. U tom smislu, mislim da će uložiti najveći napor da vrlo lako i brzo dođe do uspostavljanja vlasti - navela je Vuksanović. 
 
Iz ove perspektive, kako je dodala, djeluje da će se PES najviše potruditi da se vlast u Glavnom gradu uspostavi što prije. 
 
Na pitanje da li su rezultati izbora u Podgorici otvorili pitanje legitimiteta vlasti na državnom nivou, Vuksanović je odgovorila odrično. 
 
- Ne mislim da je ovo otvorilo pitanje legitimiteta. Mislim da će vladajuća partija, ipak, uspjeti da ostvari dobre koalicije koje će je zadržati na vlasti - kazala je Vuksanović, dodajući da se to vidi i na primjeru rekonstrukcije Vlade. 
 
Ona smatra da, u ovom momentu, nije realistično pitanje promjene vlasti i da je „pred nama period od tri, četiri godine koji će, u tom smislu, biti stabilan“. 
 
Vuksanović je rekla da ne misli da će uslijediti vanredni parlamentarni izbori. 
 
- Ne mislim da vlast, prema rezultatima koji su izašli, neće biti u stanju da ostvari saradnju i dijalog sa ostalim partijama - dodala je Vuksanović. 
 
Odgovarajući na pitanje da li lista „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ ima razloga da bude zadovoljna izbornim rezultatom i očekuje li da oni budu „tas na vagi“ pri formiranju vlasti, ona je kazala da se njima definitivno pridaje značaj - da treba da izbalansiraju između Vlade i najjače opozicione stranke Demokratske partije socijalista (DPS). 
 
- Ukoliko (Jakov) Milatović i Građanski pokret (GP) URA budu razmišljali o ulasku u koalicione odnose sa DPS-om, vrlo moguće da će to dodatno naštetiti njihovoj reputaciji - rekla je Vuksanović. 
 
Prema njenim riječima, to se GP URA i desilo prilikom sklapanja prošle saradnje. 
 
- Iz prostog razloga što to utiče na građanski sloj, koji se ne poistovjećuje ni sa DPS-ovim niti prosrpskim narativom, nego je apsolutno građanskog usmjerenja - dodala je Vuksanović. 
 
Ona je ocijenila da Milatović donekle treba da bude zabrinut izbornim rezultatom liste Za bolju Podgoricu, koji, kako je navela, pokazuje da se glasačko tijelo očigledno dominantno vezalo za premijera Milojka Spajića, više nego za Milatovića. 
 
Vuksanović je kazala da vjeruje da je Milatović ušao u izbornu trku i podržao Luku Rakčevića da bi samom sebi dao legitimitet, koji je, kako je ocijenila, donekle izgubio istupanjem iz PES-a. 
 
- Mislim da razloga za brigu ima, kao i za neko strateško preusmjeravanje kojem Milatović treba da pristupi &nbsp;- dodala je Vuksanović. 
 
Upitana šta vidi kao glavne razloge za dobar izborni rezultat DPS-a, ona je kazala da je tokom prethodnog četvorogodišnjeg perioda glasačko tijelo te stranke manje-više ostalo u svom punom sastavu. 
 
- Definitivno ima zasluge u tome što je Nermin Abdić, koji dolazi iz uvažene struke, bio predstavnik te liste - rekla je Vuksanović. 
 
Kako je kazala, ono što će uticati na to da DPS u narednom periodu nema još bolju poziciju je to što ta stranka trenutno ima slabe koalicione kapacitete. 
 
- Dakle, rezultat DPS-a na izborima je očekivano dobar, ali ono što se, u prethodnom periodu od četiri godine, vezuje za DPS su manje mogućnosti stupanja u koalicione odnose - navela je Vuksanović. 
 
Ona je dodala da se kroz medijske narative vidi da brojne partije neće stupiti, ili da vagaju da li da stupe u koalicione odnose, jer im to može naštetiti, u smislu da im oduzme dio glasača u narednom periodu. 
 
Vuksanović je kazala da mala izlaznost na podgoričkim izborima nije iznenađenje. 
 
Ona je dodala da je istraživanje, koje je rađeno mjesec prije nego što su izbori održani, pokazalo da će jedan dio građana i građanki apstinirati, i to mladi od 18 do 30 godina. 
 
- Ti mladi su najviše pogođeni, odnosno nepogođeni predizbornim kampanjama, odnosno nijesu targetirani kada su u pitanju neka socijalna pitanja koja su njima značajna - rekla je Vuksanović. 
 
Kako je navela, simptomatično je da neke ranjive kategorije, kao LGBTIQ+ zajednica, nijednom predizbornom kampanjom nije targetirana. 
 
Vuksanović je rekla da se i tu izgubio dio glasova. 
 
- To je, ujedno, ona kategorija građana i građanki koja je donijela promjenu 2020. godine i u tom smislu su političke partije morale da budu pametnije, pa da znaju da je to taj sloj koji će zapravo biti prevaga, ukoliko se bude vagalo između određenih partija - kazala je Vuksanović. 
 
Ona je rekla da se, nažalost, nijedna partija nije usmjerila na tu grupu apstinenata, nego na birače koji će inače izaći i glasati. 
 
- Ne bih rekla da su te kampanje bile strateški dobro osmišljene, baš zbog toga što nijesu apstinente uzimali u obzir - navela je Vuksanović. 
 
Prema njenim riječima, mala izlaznost definitivno ima veze i sa tim što je bilo previše izbora. 
 
- Građani su zamoreni ne samo učestalošću izbora, nego i predizbornim kampanjama, koje nijesu bile toliko kvalitetne i koje su se odvijale na fonu unutrašnjih sukoba i razmirica - zaključila je Vuksanović.

Vuksanović: Za očekivati da PES inicira pregovore i osigura ostanak na vlasti

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u utorak je odbio prijedlog američkog predsjednika Donalda Trampa o trenutnom primirju u Ukrajini duž sadašnje linije fronta, izvijestila je ruska državna agencija RIA Novosti.&nbsp;
Prema Lavrovljevim riječima, trenutno primirje značilo bi "očuvanje nacističkog režima" i "zabranu ruskog jezika".
Lavrov je reagovao na prijedlog o trenutnom primirju nakon što su ga podržali evropski lideri, prenosi ruska agencija.
- Primirje sada bi značilo samo jedno, a to je da bi veliki dio Ukrajine ostao pod kontrolom nacističkog režima. To bi bilo jedino mjesto na Zemlji gdje bi čitav jezik bio pravno zabranjen, i to službeni jezik Ujedinjenih nacija kojim govori većina stanovništva - izjavio je Lavrov.
Rusija već dugo svoj ničim izazvan napad na Ukrajinu iz februara 2022. opravdava navodnom potrebom da "denacifikuje" susjednu državu i da zaštiti stanovništvo koje govori ruski jezik. Vlastitu invaziju na "nacistički režim" tako opravdava na isti način na koji su nacisti 1939. godine pravdali invaziju na Čehoslovačku.
Prema Lavrovu, Trampa su da umjesto dugoročnog mirovnog rješenja teži trenutnom primirju navodno "nagovorili zaštitnici i gospodari" ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Time je ponovio još jednu od stalnih teza ruske propagande, prema kojoj zapadni lideri upravljaju Zelenskim i njegovim odlukama.
- Ali takav pristup potpuno je suprotan onome na što su se predsjednici Trump i Putin dogovorili u Enkoridžu, kada su odlučili da se fokusiraju na osnovne uzroke sukoba - dodao je Lavrov.
Uprkos ponovljenim tvrdnjama ruskih zvaničnika o "osnovnim uzrocima sukoba", prema izvještajima američkih medija, mirovni pregovori zapinju prije svega zbog ruskog zahtjeva da se Ukrajina odrekne većeg dijela teritorije nego što je Rusija trenutno okupirala.
Čak je i tokom nedavnog telefonskog razgovora s Trampom, Putin navodno zahtijevao da se Kijev odrekne cijele Donjecke oblasti. Tramp je dan kasnije razgovarao sa Zelenskim i iznio prijedlog trenutnog primirja, negirajući pritom da je ukrajinskog predsjednika pozvao da se odrekne Donjecka.

Lavrov odbacuje Trampov plan mira: Primirje bi legalizovalo nacizam i zabranu ruskog jezika

U toku je, kako je opisuju stručnjaci, „jedna od najvećih potjera u francuskoj istoriji“ nakon drske krađe krunskih dragulja iz Luvra. Specijalna policijska jedinica od 100 članova grozničavo radi na istrazi i u toku je „trka s vremenom“ kako bi pronašli neprocjenjive predmete, piše Sky News.
Dragulji koji su usred bijela dana ukradeni iz Luvra u Parizu procjenjuju se na oko 88 miliona eura, saopštili su danas pariski tužioci. Podsjetimo, u nedjelju su četiri lopova ukrala devet predmeta iz čuvenog pariskog muzeja dok je bio otvoren za posjetioce, pri čemu je jedan od ukradenih predmeta ispao i pronađen na mjestu događaja.
<h2>Što znamo o istrazi?</h2>
Pariski tužioci povjerili su istragu specijalizovanoj jedinici poznatoj kao BRB, koja se često bavi pljačkama visokog profila. Bivši oficir koji je služio u jedinici otkrio je da je upravo BRB vodio istragu o pljački Kim Kardašijan 2016. godine, kada je banda provalila u njen pariski stan, vezala je i pobjegla s nakitom vrijednim oko šest miliona dolara.
Paskal Skudlara, bivši član jedinice, pojasnio je da BRB ima oko 100 agenata, od kojih je više od deset specijalizovano za krađe u muzejima. Istražitelji pregledaju video-snimke, telefonske zapise i forenzičke dokaze, te razgovaraju s doušnicima.
Skudlara je rekao da BRB „može imati timove koji rade na tome 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici i to duže vrijeme“, dodajući kako je „100 odsto siguran“ da će lopovi biti uhvaćeni.
Detektiv za umjetnine Artur Brand, koji pomaže policiji širom Evrope, dodao je da će istražitelji pregledati i snimke nadzornih kamera sedmicama unazad u potrazi za sumnjivim osobama koje su možda izviđale galeriju.
<h2>Ko su počinioci?</h2>
Stručnjaci vjeruju da je samo mali krug kriminalaca sposoban izvijesti ovako drsku pljačku te da su vjerovatno već poznati policiji. Stručnjak za krađe umjetnina Entoni Amore izjavio je za Sky News da su počinioci „vjerovatno evropska kriminalna banda“.
Osim jednog od ukradenih predmeta – krune koja je pripadala carici Evženiji, supruzi Napoleona III – a koji je pronađen na mjestu događaja, francuska ministarka kulture Rašida Dati potvrdila je da je policija pronašla i „motocikle i registarsku tablicu“.
<h2>Htjeli su da zapale dizalicu, ali nijesu uspjeli</h2>
Pronađeni su i dokazi na dizalici koju su lopovi koristili da bi pristupili Galeriji Apolon na prvom spratu, gdje su dragulji bili izloženi.
- Takođe želim da odam priznanje čuvarima koji su spriječili da se dizalica zapali. Jedan od kriminalaca pokušao je da je zapali, ali su ga natjerali u bjekstvo - dodala je Dati.
<h2>Trka s vremenom</h2>
Detektiv za umjetnine Artur Brand upozorio je za Sky News da se vjerovatnoća pronalaska plijena u netaknutom stanju smanjuje svakim danom.
- Ovi krunski dragulji su toliko poznati da ih jednostavno ne možete prodati. Jedino što mogu da urade jeste da istope srebro i zlato, rastave dijamante, pokušaju ih izrezati. To je način na koji će vjerovatno zauvijek nestati - kazao je on.
Brand vjeruje da policija mora uhvatiti lopove u roku od sedmicu dana kako bi postojala nada da će dragulji biti pronađeni.
- Ako potraje duže, plijen je vjerovatno nestao i rastavljen. To je trka s vremenom - kazao je Brand.

Francuzi objavili kolika je vrijednost krunskih dragulja ukradenih iz Luvra

Ne vjerujem da može doći do prekomponovanja parlamentarne većine i ne vjerujem da je to većina koja nas može uvesti u Evropsku uniju - kazala je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Rizikujemo, prema njenim riječima, da budemo rekorderi ne samo po broju godina pregovora sa Evropskom unijom već i po broju propuštenih šansi koje su se tokom tog procesa otvarale.
- Važno je da proces ostane kriterijumski, da važe određena postignuća, mjerljivi rezultati iz oblasti vladavine prava, stabilnosti institucija i javnih finansija, a da ne prevangne samo geostrateški okvir, jer on potire važan dio EU integracija koji se temelji na vrijednostima. Nama je u interesu da se promijenimo na bolje. Nije to samo trka u kojoj treba stići, već treba stići drugačiji do tog cilja - navela je Uljarević.
Komentarišući to što se pominje da bi Crna Gora mogla ući u EU u paketu sa Albanijom kaže da je sama činjenica da se to uopšte pominje ukazuje na to da se u tim krugovima, a možda i u nekim širim, izgubila ona karakteristika Crne Gore kao predvodnice u pristupanju država Zapadnog Balkana EU.
- EU je u proteklom periodu dala jednu izvanrednu priliku i Crnoj Gori i Albaniji. Albanija to očito mnogo pametnije koristi, dok se u Crnoj Gori bagateliše sa tom prilikom - rekla je Uljarević.
Na pitanje što smatra da treba da se desi da bi se ugrozio evropski put Crne Gore, te da li bi prekomponovanje parlamentarne većine moglo da utiče na to, odgovara da je njen utisak da se parlamentarna većina ne sjekira mnogo oko toga.
- Što se paketa tiče, nije prvi da se čuje to. Izbjegli smo to kada je bilo riječi o Srbiji, a vidjeli smo koliko se to dobro pokazalo, jer ne možete da utičete na to što će se desiti u nekoj državi. Srbija se praktično zaustavila na evropskom putu. Kada je riječ o rizicima, dio spoljašnjih svakako dolazi iz Beograda i vidimo to i po konkretnim pitanjima poput usvojene Rezolucije o Jasenovcu koja je ugrozila odnose sa Hrvatskom i uzrokovala da jedno poglavlje, koje je bilo planirano da se zatvori, nismo zatvorili - navela je Uljarević i dodala da imamo i niz unutrašnjih problema.
Ocijenila je da je parlamentarna većina toliko čvrsto uvezana svojim interesnim okovima, te da su postali politički taoci jedni drugih.
- Tako da ne vjerujem da može doći do prekomponovanja i ne vjerujem da je to većina koja nas može uvesti u EU, ma kako entuzijastično nastupali i obećavali to - rekla je Uljarević.
Komentarišući prijedlog poslanika Pokreta Evropa sad da se, kroz izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, izbriše riječ "nasilna" u kontekstu aneksije iz 1918. godine, kazala je da je njen utisak da je to više pokušaj ove partije da se dodvori istinskom kreatoru tih procesa - predsjedniku Skupštine Crne Gore i lideru Nove srpske demokratije Andriji Mandiću i njegovim saoborcima, nego da je to indukovano sa strane.&nbsp;
- To govori o prioritetima ove partije parlamentarne većine i njenom integritetu. To je partija čiji su čelnici ne tako davno svima prezentovali "barometar 26" i za očekivati je bilo da bude najveći čuvalac i promoter ovog dokumenta - ističe Uljarević.
Dodaje da se ne može amandmanima mijenjati istorija, te da se struka jasno oko toga odredila.
- A makar jedan od potpisnika tih amandmana bio je na stanovištu da se radilo o nasilnoj aneksiji, pa je pitanje što je promijenilo tu uvjerenje - kazala je Uljarević.
<h2>Partijski kolač</h2>
Na pitanje da li posljednje istraživanje nevladine organizacije Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je pokazalo da su se promijenili trendovi podrške nekim partijama, odnosno da je došlo do rasta podrške koaliciji Za budućnost Crne Gore, dok podrška PES-u pada, može uticati na prekomponovanje moći unutar parlamentarne većine odgovara da misli da se to davno dogodilo.
- Andrija Mandić se pozicionirao kao vješt i iskusan političar koji upravlja svim tim, kroz interpretaciju podataka želi da zadrži koalicione partnere u tom osjećaju samozadovoljstva, dok istovremeno ima kanibalistički pristup prema njihovom biračkom tijelu, te ide prema tome da 2027. ima mandatara ili 2028. predsjedničkog kandidata. Ne mislim da će se ti odnosi mijenjati, jer niko nije okrenut prema javnom interesu. Jedinu ideologiju i politiku ima NSD, a ostali gledaju da uzmu dio partijskog kolača i zadrže ga i izvedu mandat do kraja - ocijenila je Uljarević.
Komentarišući to što nijedan kandidat za sudiju Ustavnog suda nije dobio podršku u parlamentu rekla je da je sve to postalo stvar političke trgovine.
- Gubi se iz vida ono što je ključno, a to je da nama kontinuirano slabi Ustavni sud kao jedan od važnih stubova zaštite ljudskih prava i slobode i posljednje sredstvo za građane prije nego se obrate Evropskom sudu za ljudska prava. U mnogim državama je izbor sudija ustavnog suda predmet političkog dogovora, ali se taj proces održava u transparentnim uslovima i bira se na bazi nečeg što je profesionalni i lični integritet, a ne isključivo zbog političke lojalnosti. Bojim se da, bez obzira na to da li će biti izbarani, mi urušavamo jednu važnu instituciju na ovaj način - istakla je Uljarević.
<h2>Besprizorni revizionizam</h2>
Govoreći o tome da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dodijelio najviši državni orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kazala je da na to gleda razočaravajuće.
- Reagovali smo iz civilnog sektora jer vidimo doprinos besprizornom revizionizmu. Mnogo je tu otvorenih pitanja, među kojima i pravnih, a Milatović se deklarisao kao legalista, ali pored svega što se veže za vrlo kontroverzno i sporno nasljeđe Amfilohija Radovića, kojeg smo kritikovali dok je bio živ zbog homofobnih, mizoginih i ksenofobičnih izjava, moramo naglasiti da se radi o čovjeku koji je u vrijednosnom okviru bio antigrađanski usmjeren. Osim toga što je bio pobornik ratnih politika devedesetih i što je učestvovao u glorifikaciji zločinaca, čini mi se kao dio poniženja države Crne Gore da neki orden koji ima prefiks crnogorski dobija čovjek koji je Crnogorce kao naciju negirao. Mislim da je to neprihvatljivo - ocijenila je Uljarević.&nbsp;
Dodaje da vidimo da je taj kult postao vrlo profitabilan, te da je to neki percipirani način donosilaca odluka da se približe dijelu biračkog tijela.
- Mislim da je to jako loša poruka, ne treba kult bilo kakvog vođe, već treba na drugim osnovama da gradimo građansko društvo - ističe Uljarević.
<h2>Odgovornost premijera</h2>
Na pitanje da li očekuje da će premijer Milojko Spajić smijeniti ministarka kulture i medija Tamaru Vujović, nakon što je određene medije nazvala raspirivačima vjerske mržnje, a što su tražili urednici šest medija, odgovara odrično.
- Ne, jer se on premijerskim poslovima i nadležnostima ne bavi. Nema politički autoritet da presuđuje oko bilo čega unutar te Vlade. Ovo vjerovatno spada u domen onih tema o kojima ne želi da priča, kao što se i do sada gotovo nikada nije oglašavao o ugrožavanju slobode medija. Žao mi je što je ministarka Vujović dopustila sebi tu vrstu izjave, jer mora da ima naglašeni senzibilitet prema medijima, da stoji uz njih, sve dok nema ubjedljive dokaze da su oni uradili nešto što ne spada u domen profesionalnog i etičkog ili zakonitog - naglasila je Uljarević.
Smatra i da ova njena izjava nije bila utemeljena.&nbsp;
- Mislim da u nekom budućem pristupu treba mnogo više otvarati odgovornost premijera, jer on ih je birao, a kao i u svakoj demokratskoj državi treba da snosi odgovornost za svakog pojedinačno - zaključila je Uljarević.
J. B.&nbsp;

Uljarević: Ne vjerujem da može doći do prekomponovanja parlamentarne većine i da je to većina koja nas može uvesti u EU

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula poručio je da rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji nije napad na nju, te da nije Evropa iznevjerila Srbiju, već da vlast u Srbiji iznevjerava svoje građane, prenosi N1.
Picula je sa govornice Evropskog parlamenta poručio da je najbolji način odavanja počasti žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu razotkrivanje korijena problema, koji su doveli do tragedije.
- Tragedija u Novom Sadu pokazuje da korupcija nije običan kriminal, korupcija uništava institucije i odnosi živote. Ova nesreća reflektuje neke od ključnih strukturnih problema u Srbiji – netransparentnu uključenost stranih aktera u projekat, izostanak kontrola koje bi omogućile korišćenje objekta jer sigurnosni standardi nijesu ispoštovani, ometanje istrage i nezavisnosti pravosuđa nakon tragedije, te represiju prema građanima koji žele odgovornost i promjene - naveo je Picula.
Izvjestilac EP istakao je i da vlast u Srbiji ponavlja kako želi da uđe u Evropsku uniju, ali da svakog dana sve više odstupa od njenih vrijednosti.
- Napredak se mjeri konkretnim reformama, a ne obećanjima bez pokrića. Nezavisne institucije, slobodni mediji i građani trebaju biti partner vlasti, a ne mete raznih teorija zavjera. Ova rasprava i rezolucija nisu napad na Srbiju, nije Evropa iznevjerila Srbiju, vlast u Srbiji iznevjerava građane - poručio je Picula.

Picula: Nije Evropa iznevjerila Srbiju, već vlast svoje građane

Doskorašnji službenik „Parking servisa Podgorica“ Perica Đukanović, kojem je vršilac dužnosti direktora ovog gradskog preduzeća Nikola Lazović uručio otkaz 1. oktobra, podnio je krivičnu prijavu protiv Lazovića i v.d. pomoćnice izvršnog direktora Danijele Mijović Boljević zbog krivičnog djela povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tačka 5 i tačke 6 Zakona o radu. U prijavi je istakao da je činjenični opis odluke o otkazu skandalozan, te da sumnja „da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da“ ga „disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zapošljenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima Sindikata 'Naš glas'“. <h2>&nbsp;ATAK NA USTAVNA PRAVA</h2> Đukanović je bio zapošljen na poziciji - operater sistema u Odjeljenju za opšta i posebna parkirališta. - Od imenovanja gospodina Lazovića na mjesto v.d. izvršnog direktora, u našem preduzeću počela su dešavanja, uvjeren sam, duboko štetna po prava i interese same firme, ali i interese i prava radnika, uključujući mene i moju suprugu, koja je takođe zapošljena u istom privrednom društvu čiji je osnivač Glavni grad Podgorica – napisao je on u krivičnoj prijavi. Ističe da se više puta obraćao nadležnim institucijama strijepeći za svoj i posao supruge, time i za materijalnu sigurnost svoje četvoročlane porodice.&nbsp; Podsjeća da se obraćao Agenciji za sprječavanje korupcije, Odboru direkora firme, Inspekciji rada, ombudsmanu, Agenciji za zaštitu ličnih podataka, gradonačelniku Podgorice. Đukanović je potpredsjednik sindikalne organizacije „Naš glas“, formirane prije nekoliko mjeseci, na čijem je čelu njegova supruga, a dopise je, kako je napisao u prijavi, „institucijama upućivao u najboljoj namjeri prema doo 'Parking servisu' ... te jedino i isključivo vođen iskrenom brigom za prava zapošljenih i brigom za budućnost firme“. Ukazao je i na Ustav Crne Gore koji u članu 57 propisuje i grantuje pravo obraćanja: „Svako ima pravo da se, pojedinačno ili zajedno sa drugim, obrati državnom organu ili organizaciji koja vrši javna ovlašćenja i da dobije odgovor“. Ustavom je precizirano da „niko ne može da bude pozvan na odgovornost, niti da trpi druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u obraćanju, osim ako je time učinio krivično djelo“. - Ono što je uslijedilo nijesam očekivao, a sumnjam da je riječ o duboko nezakonitom postupanju i zloupotrebi pravila postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i zloupotrebi ovlašćenja kojima se ostvaruje krivično djelo povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tač. 5 i tač.6 Zakona o radu, a možda neka druga krivična djela – naglasio je Đukanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Parking servis"> </figure>  <h2>DISCIPLINSKI POSTUPAK</h2> Podsjetio je u krivičnoj prijavi da je protiv njega sproveden disciplinski postupak, zbog navodne teže povrede radne obaveze - prekoračenje ovlašćenja, te da je „ekspresno“ donešena odluka kojom mu je izrečena mjera - prestanak radnog odnosa, koju su potpisali Lazović i Mijović Boljević. - Smatram da je očigledno riječ o nezakonitoj i pravno ništavoj odluci, da u mojim postupcima nema obilježja teže povrede radne obaveze čije mi se izvršenje stavlja na teret, a vjerujem da ovo neće promaći stručnoj ocjeni tužilaštva. U navedenoj odluci, kao navodna teža povreda radne obaveze navodi se da sam ... u više navrata istupao prema različitim institucijama i organima komentarišući rad menadžmenta i uprave i to prema gradonačelniku Glavnog grada, predsjednici Skupštine Glavnog grada, Odboru direktora Društva, pritom, na taj način iznoseći tvrdnje bez valjanog dokaza, a koje kao takve narušavaju ugled društva, autoritet rukovodstva... itd. Smatram da je činjenični opis navedene odluke skandalozan, a sumnjam da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da me disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zaposlenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima sindikata „Naš glas“, o čemu sam odmah obavijestio i javnost – istakao je u krivičnoj prijavi Đukanović. Podsjetio je na član 173 tačku 5 i tačku 6 Zakona o radu koji precizira da se „opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, u smislu člana 172 ovog zakona, ne smatra... djelovanje u svojstvu predstavnika zaposlenih u skladu sa zakonom; obraćanje zaposlenog sindikatu ili organima nadležnim za zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom i ugovorom o radu“. <h2>&nbsp;INSTITUCIJE ĆUTE</h2> Đukanović do danas nije dobio odgovor na dopise koje je upućivao institucijama. - Postupak koji sam pokrenuo nije samo moj lični slučaj, već test za institucije - da li će država zaštititi zakon koji je sama donijela ili pojedince koji ga gaze pod izgovorom „autoritet uprave“. Otkaz koji mi je uručen je čin odmazde. Moj „prekršaj“ nije bio nerad, kašnjenje ili povreda radne obaveze, već to što sam se usudio da govorim, da ukazujem na nepravilnosti i da tražim poštovanje zakona – kazao je Đukanović za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b" data-rendition-name="original" width="1024" height="685" loading="lazy" alt="Saša Mujović"> <figcaption>ĆUTI NA DOPISE ĐUKANOVIĆA: Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naglašava da dopisi institucijama koje je slao nijesu bili anonimni. - ...nijesam lagao, samo sam tražio da se poštuje zakon i dostojanstvo čovjeka. Ali, u Parking servisu Podgorica, to se danas kažnjava – zaključio je on. Agenciji za sprječavanje korupcije obratio se zahtjevom za savjet i zaštitu uzbunjivača (zviždača) 12. maja, a 28. maja je dopunio zahtjev, ali mu do danas nijesu odgovorili. Dopisom se, 10. juna, obratio predsjedniku Odbora direktora „Parking servisa“ Radoslavu Tomoviću, gradonačelníku Saši Mujoviću, te predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović koje je upozorio da je situacija u preduzeću zabrinjavajuće loša. - Profesionalni odnosi, sistem odlučivanja, kadrovske promjene i način upravljanja preduzećem upućuju na ozbiljan izostanak organizacije, strateškog planiranja i upravljačkih kompetencija. Atmosfera u kolektivu nikada nije bila teža, a radnici se osjećaju demotivisano, nesigurno i profesionalno ugroženo – napisao je, pored ostalog, u tom dopisu u kojem je ukazao i na činjenicu da je Lazović izabrana za v.d. direktora iako moguće nije ispunjavao uslove, odnosno da „nema prethodno rukovodeće iskustvo“, što je, prema Đukanovićevim riječima, i sam rekao. Ako Lazović nije priložio dokaz o ispunjavanju ovog uslova, prema ocjeni Đukanovića, „postavlja se dodatna sumnja u zakonitost sprovedenog postupka“. Tražio je i podatke o angažovanju eksternih advokatskih kancelarija – osnov njihovog angažovanja, ukupan iznos sredstava isplaćenih za usluge. Upozorio je i na selektivne prerasporede zapošljenih i pitao da li se takve odluke donose uz znanje i saglasnost Odbora, te na netransparentnu izmjenu pravilnika o sistematizaciji. Đukanoviću nije stigao odgovor ni iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda na pritužbu koju im je dostavio 17. maja, a u kojoj, je tražio zaštitu „svojih radnih i osnovnih prava, zbog sumnje u nezakonito postupanje“ u slučaju njegovog prerasporeda na drugo radno mjesto. Gradonačelniku Mujoviću obratio se i 25. avgusta ukazujući da je u firmi sve izraženiji progon dugogodišnjih radnika, netransparentno zapošljavanje osoba bez iskustva i da je na djelu sistematsko urušavanja osnovnih principa dostojanstvenog rada.&nbsp; - U firmi vlada atmosfera pritiska, straha, psihičkog maltretiranja i potpunog nepovjerenja. Na radnike se viče, omalovažava ih se, nazivaju se pogrdnim imenima. Premještaji se koriste kao kaznena mjera, a video-nadzor kao sredstvo kontrole i zastrašivanja. Sve se to prikazuje se kao „unaprjeđenje poslovanja“, a u suštini uništava ljudsko dostojanstvo i radna etika – napisao je on, pored ostalog, Mujoviću, koji mu nije odgovorio ni na ovaj dopis. Portal ETV uputio je pitanja direktoru „Parking servisa“ Nikoli Lazoviću još 8. oktobra, ali nije odgovorio. Iz ovog gradskog preduzeća su u reagovanju na tekst objavljen na Portalu CdM saopštili 8. oktobra da otkaz Đukanoviću nije povezan sa njegovim sindikalnim angažmanom, već sa disciplinskim postupkom pokrenutim „zbog teže povrede radne obaveze, a to su prekoračenja ovlašćenja i neovlašćeni dopisi institucijama“, te da su tvrdnje o odmazdi neosnovane i netačne. Čelnici drugih sindikalnih organizacija u „Parking servisu“ - Dalibor Radonjić, Nenad Prelević i Milan Aligrudić stali su uz menadžment poručujući u tom reagovanju kako prvi put imaju „korektnu, profesionalnu i konstruktivnu saradnju“ sa upravom. Nikola Lazović je kadar Pokreta za Podgoricu, političke organizacije iza koje stoji predsjednik države Jakov Milatović. Za vršitelja dužnosti direktora Parking servisa izabran je u martu.

Đukanović: Otkaz za primjer drugima

Dragoslav Šekularac, Šeki, legenda jugoslovenskog fudbala, znao je da kaže: ,,kad nekoga vidim kako hoda, odmah znam kako igra fudbal“. &nbsp;
E, neka varijacija te metodologije može se primijetiti i u analizi crnogorske politike. Pa tako, kad ministarka kulture i medija Tamara Vujović zašuti o onome o čemu bi trebalo da govori, a optužuje bez dokaza kada bi trebalo da zašuti - a pri tom slaže kad nekog hoće da optuži - onda znate, i bez provjere, da je Vujović istinska članica Bečić-Bogdanovićevih Demokrata. &nbsp;
PARTIJSKA LOGIKA &nbsp;
Doduše, za razliku od većine Demokrata, ministarka Vujović redovno je završila fakultet, nije kupila diplomu ili plagirala magistarski, ali je partijska pamet izgleda nju potpuno obuzela pa se ponaša besprizorno kao, recimo onaj Leković, kojeg ne opterećuje istina i ne ograničava pristojnost. &nbsp;
I zaista bi bi bilo bolje da se Vujović nije glaskala, umjesto što se pretvorila u staljinističku dostavljačicu koja bezprizorno izgovara teške optužbe protiv medija i vidi zavjeru. Čak i tamo đe je ni politički instruisano Specijalno državno tužilaštvo nije viđelo. &nbsp;
Ministarka Tamara Vujović u petak je optužila šest crnogorskih medija i njihove urednike, da su – pazite sad – raspirivali vjersku i nacionalnu mržnju. Osim one, već poznate monstruozne tvrdnje SDT-a - da su mediji dio mreže uticaja za rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne bezbjednosti - sad je dodata iz izvršne vlasti šovinistička podloga ponašanja medija. &nbsp;
Tako reći: postali smo šovinistički pučisti pod maskom novinara!
DUH LAVRENTIJA BERIJE U CRNOJ GORI &nbsp;
To je logika, nalik onoj monstruoznoj Lavrentija Berije, egzekutora partijskih neprijatelja iz vremena Josifa Visarjonoviča Staljina, kada su ljudi i njihove porodice bez jednog dokaza surovo proganjani i protjerivani u Sibir. &nbsp;
Još je monstruoznije što se ta matrica gulaga ponavlja vijek kasnije. I to od Demokrata, stranke koja kontroliše bezbjednosni sektor i koja, je li, voli pobjede umjesto podjela i kojoj je, je li, mir naša nacija.
Ministarka Vujović potvrđuje da su te blagougodne floskule samo isprazna propaganda. U realnom životu mržnja i progon su temelji politike Demokrata. &nbsp;
Ne treba da čudi da je državne neprijatelje ministarka kulture i medija iz redova Demokrata pronašla u ljudima koji su svoje novinarske karijere gradili upravo na izgradnji vrijednosti građanskog društva. &nbsp;
I sasvim je - nažalost i očekivano - što je gospođa ministarka Vujović zalaganje za građansku Crnu Goru ocijenila kao zločin i pripreme za puč. &nbsp;
SPREM’TE SE SPREM’TE - KULTURNI STVARAOCI &nbsp;
Jer, jednoj od čelnica izvršne vlasti, partijskoj funkcionerki stranke vladajuće većine, sasvim pristaje da podrži, recimo, Bećira Vukovića, negatora nezavisne Crne Gore, da primi najveće državno priznanje – Trinaestojulsku nagradu. Čak i ako te godine nije napisao ili štampao knjigu.
Za ministarku Vujović je izuzetni kulturni stvaralac i Milutin Mićović, brat mitropolita-ponavljača Joanikija Mićovića, iako to komisija Ministarstva kulture nije konstatovala; iako je Mićović za Crnogorce ponosno izjavljivao da su ,,nule od ljudi”… Ili je, možda, baš zbog toga uzrastao u ministarkinim očima? Koja se, ministarka-fizijatrica, nije mnogo potresla i zbog činjenice što je Crkva Srbije nastavlja da preoblikuje crkve i manastire, što uništava crnogorsko sakralno nasljeđe...
Kad se sve to zna, onda je nažalost, prirodno i očekivano da kritički mediji - oni mediji koji baštine vrijednosti crnogorskog društva i crnogorske kulture – budu prvi na udaru ministarke kulture i medija. &nbsp;
To je današnja Crna Gora, na koju je – reče li ono Dritan pošteni Abazović – moramo navikavati. &nbsp;
SPAJIĆEV IZBOR LI I IZBOR CRNE GORE...
Smije li se građanska Crna Gora navikavati na takvu Crnu Goru? Na Crnu Goru u kojoj će progon novinara biti jedno od zaduženja ministra ili ministarke kulture i medija. &nbsp;
Hoće li se iz Vlade ili Skupštine pozdravljati selektivne akcije Specijalnog tužilaštva, one usmjerene protiv lidera opozicije, samo zato jer su politički protivnici ljudi iz vlasti? Hoće li se mediji i dalje, kao sada koncern Vijesti, pretvarati u političke batine vladajuće većine? &nbsp;
Mnogo je pitanja, bez odgovora iz vrha vlasti. Ipak, ubrzo ćemo znati da li akcija kriminalizacije kritičkih medija i satanizacije novinara koji nijesu po ukusu vlasti ima većinsku podršku većine u vlasti. &nbsp;
Reakcija premijera Milojka Spajića na zahtjev šest medija o smjeni skandalozne ministarke kulture i medija, pokazaće da li u vrhu izvršne vlasti ima kapaciteta, ima sluha i ima odlučnosti da se ne dozvoli ponavljanje najgorih politika progona neistomišljenika. &nbsp;
Jer, ovdje nije u pitanju politička sudbina Tamara Vujović, jedne funkcionerke Demokrata ili jedne ministarke iz te stranke u Vladi. Mnogo je više na stolu: odnos vlasti prema slobodi govora. &nbsp;
I prije nego što premijer prelomi, i odluči, valjalo bi da zna: urednici i urednice, novinarke i novinari šest targetiranih medija koje SDT i dio vlasti pokušava da kriminalizuje, nastaviće da rade kao i do sada, da u svakom tekstu, u svakoj priči, slijede ideje slobodnog i profesionalnog novinarstva. &nbsp;
Ništa više i ništa manje. A prijetnje iz Vlade, ili pozivi na svjedočenja iz Specijalnog državnog tužilaštva neće promijeniti naš odnos. Prosto neće, uzaludna je zloupotreba državne sile. Tu se ništa neće promijeniti. &nbsp;
Jednostavno: no pasaran.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPEqJzu95zU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Izbor premijera Milojka Spajića

Mi, Crnogorke i Crnogorci, „komunistički nakot ili kopilad“ kako nas je bogougodno zvao, s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću, kazala je bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović na društvenim mrežama.&nbsp;
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović najavio je da će posthumno dodijeliti najviši državni orden povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija Radovića. &nbsp;
Marović je dodala i da se nada da ćemo brzo staviti tačku na ponižavanje građanske države Crne Gore od strane njenih takozvanih i privremenih predstavnica i predstavnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmilatovic-ce-posthumno-dodijeliti-najvisi-drzavni-orden-amfilohiju-radovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marović: Mi, „komunistički nakot“ s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću

Molim sudsko vijeće da sada ne razmatra prijedlog mog advokata za ukidanje pritvora, ne zato što je meni u UIKS-u dobro već zato što ne želim da izađem dok se moj otac nalazi tamo - kazao je suspendovani službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović u Višem sudu.
On je to saopštio nakon zahtjeva njegovog advokata Nikole Martinovića da mu sudsko vijeće ukine pritvor jer se tamo nalazi 40 mjeseci i odredi mu mjeru zabrane napuštanja stana jer nije prihvaćeno najveće jemstvo od devet miliona eura.
Martinović je ukazao da je Lazović porodičan čovjek i ima dvoje maloljetne djece.
Nakon toga riječ je tražio Lazović i ukazao sudskom vijeću da se nije vidio sa svojim advokatom pa mu nije mogao saopštiti da ne podnosi taj zahtjev.
- Nije meni mjesto tamo, niti je meni tamo dobro ali ne želim da izađem iz pritvora dok se tamo nalazi moj otac - kazao je Lazović.
On je dodao da je sa tim stavom upoznata njegova porodica.
Optužnicom tužioca Zorana Vučinića, osim Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Radovana Pantovića, braće Radovana i Petra Mujovića, Duška Roganovića, Nikole Spasojevića obuhvaćeni su i odbjegli policajac Ljubo Milović, suspendovani policajac Petar Lazović i Nikša Perović.
Zviceru se na teret, osim organizovanja kriminalne grupe, stavlja i teško ubistvo, pranje novca, šverc droge.
Lazović i Milović su, osim za pripadništvo u Zvicerovom kriminalnom klanu, optuženi i za šverc droge i cigareta. Lazoviću se sudi i zbog zloupotrebe službenog položaja.
Živković, Spasojević, Kašćelan, Vujotić, Pantović i Roganović se, takođe, terete za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Tag: cedem